|
|
|
| daily menu » rate the banner | guess the city | one on one |
|
|||||||
| Global Announcement |
|
SkyscraperCity needs your help to do some house cleaning! please click here for more info! |
| View Poll Results: Kako vidite buducnost savskih obala | |||
| takozvani otoci u zelenilu. |
|
8 | 5.33% |
| Sportsko rekreacijsku zonu koja bi preuzela ulogu glavnog gradskog parka |
|
34 | 22.67% |
| Kombinacija javnih poslovnih i stambenih gradevina sa pjesackim zonama, pretezito 5-8katnice. |
|
35 | 23.33% |
| Formirati Zagrebacki CITY na obalama Save, sa poslovnim i stambenim neboderima |
|
70 | 46.67% |
| Ostalo |
|
3 | 2.00% |
| Voters: 150. You may not vote on this poll | |||
![]() |
|
|
Thread Tools | Rate Thread | Display Modes |
|
|
#41 |
|
ne hvala
Join Date: Dec 2007
Location: Pen Island
Posts: 180
Likes (Received): 0
|
Uzevši u obzir činjenicu da je rijeka Sava ionako prljava, ne bi škodilo da se sagradi par visokih poslovnih zgrada tik uz obalu.
|
|
|
|
|
|
#42 |
|
Registered User
Join Date: Mar 2007
Location: Zagreb
Posts: 240
Likes (Received): 0
|
prvenstveno opcija 2 i 5 (ostalo). jako tockasto 4. mnogo razloga. pa da pocnem:
A. socijalni razlozi: naime, rekreacija je puno cvrsce vezana za stanovanje (blizinom) no rad, jer ce se sve vise moci raditi od kuce (informatizacija) a bogme kucna rekreacija i nije nesto (playstation, TV i ispijanje pivchuge nisu rekreacija). ljudi se ne bi trebali ici rekreirati na udaljenost 45 min voznje bilo kakvim transportnim sredstvom, a ponajmanje autom (sto je sad u zg najcesca opcija). ovakva rekreativna zona (a uredjena puno bolje nego sada,i dostupnija javnom transportu) je idealna za polulongitudinalni zagreb. B. visokokvalitetna javna izgradnja - nastavak zgrada tipa HTV, MSU, NSB, moguce preseljenje vlade RH, idealno mjesto za muzeje, uvjetno za sportska borilista (ne tipa dinamov stadion) - upotpunjavanje i koristenje te velike povrsine i van "rekreativnih" dana, tj i vecerima i zimi itd. C. rezervacija visokovrijednog zemljista, koristenje na buducim generacijama. jos nismo u toj financijskoj situaciji da bi nam izgradnja bila kvalitetna i vrijedna, pogotovo privatna. nemam nista protiv ideje kasnijeg rusenja i restrukturiranja, ali parcelizacija zemljista koja neminovno proizlazi iz npr opcije 3, a i donekle opcije 4 je ipak prepreka koja nekoj buducoj visokokvalitetnoj izgradnji objasnjenoj pod B vjerujem da bi mnogo svjetskih gradova na rijeci bili izuzetno sretni da su u poziciji Zagreba ili npr Osijeka. naime, vecina su potpuno izgradjenih obala, i nema mogucnosti promjene, tj aktivacije rijeke u neke u moderno vrijeme nove potrebe i identitete. Zagreb je tim udaljavanjem od rijeke do 20 stoljeca, a kasnije i preskakanjem u potpunosti rezervirao povrsinu za danasnje, a i buduce generacije. mislim da se previse povodite izgledom u raznim drugim gradovima na koje ste navikli (a posebno na USA gradove, izrasle u zadnjih 100njak godina), no gradjani tih gradova cesto ne cijene taj identitet na isti nacin, i to s razlogom - rijeka nije njihova, vec privatna. Osijek ima slicnu situaciju izgradjenom desnom obalom i de facto selom s druge strane. Idealno je u biti ISELITI tvrdjavicu, i stvoriti rekreativnu zonu. Ukoliko pak izgradnja mora ici preko Drave (sto je bedasto, jer je los teren za izgradnju), onda bi se takodjer trebalo preskociti 200njak metara pa i vise, kako bi grad preko rijeke kontaktirao sa zelenom zonom. Ovo gore ne znaci npr da sam za ostanak hipodroma... dapace, hipodrom mora van, jer to nije prava zelena rekreativna zona, to je prazna livada za vrlo mali broj korisnika. Ali u ovoj situaciji cuva tj rezervira zemljiste, a s ovakvim pritiscima privatnih investitora i promjenjivim GUP-om je to idealno. Sto sam rekao za hipodrom stoji i za podrucje velesajma. Danas se svjetski sajmovi smjestaju u 1-3 superhale, uz koje stoje i hoteli i restorani itd itd, nelose uz sportske komplekse pa se venue-i koriste istom infrastrukturom (od parkinga preko smjestaja do bliskih transportnih veza), a svakako ne koriste velevrijedno podrucje u (skoro geometrijskom) centru grada. Velesajam van, ali ne dok hara gradjevinska mafija. City u Zagrebu kao takav je vec u biti formiran, i proteze se dvjema dijagonalama. Tocke njihovog kontakta sa Savom su svakako tocke nebodera, i to mozda i najvecih u Gradu, to se apsolutno slazem. Te dvije tocke su Savski most i novi Domovinski most (aerodrom-radnicka-centar). Vise od toga nije Zagreb u stanju "neboderizirati" pa nema ni previse smisla ni sanjati a ni planirati. Stoga je tocka 4 time i pomalo utopijska, a IMHO i kriva. Najgora pak varijanta je varijanta 3, jer uzima najvredniji dio Zagreba koji se izrazito jednostavno developa i stoga prebrzo unistava parcelizacijom. Parcelacija, posebno stambenog tipa, je dovijeka oduzimanje gradu vlasnistva nad gradom. Takve akcije u proslosti su dovele do danasnjeg Starog Trnja, Vrbika, Tresnjevke itd itd Last edited by z00ey; December 1st, 2007 at 08:20 PM. |
|
|
|
|
|
#43 |
|
Master Planner
Join Date: Feb 2007
Location: zabreg
Posts: 1,416
Likes (Received): 71
|
Slazem se tvojim stavovima o vaznosti rekreacije ali msilim da se ona moze postici uz bilo koju od ovih opcija, tj neka se napravi par aparkova koji bi zauziamli oko 20 % povrsine pojasa i nek se ostavi sa barem jedne starne save setnica za trcanej i hodanej uza savu, sto s etice osjeka. Ima na prijasnjem osjek construction mape kako sam ja to zamislio
__________________
ona je ljubav koja ne može proć |
|
|
|
|
|
#44 | |
|
Registered User
Join Date: Mar 2007
Location: Zagreb
Posts: 240
Likes (Received): 0
|
Quote:
Ne slazem se s tobom, ta rekreacija danas vise nije parkovna vec je potrebna prirodna (tipa Jaru, Bundek, kulturni parkovi na vecim povrsinama itd). Grad (bilo koji) je puno veci danas od onoga prije 100 godina kad se parkovima rjesavala rekreacija, jer vecina ljudi nije niti imala vremena za takvo sto. Tim rastom gradova je priroda udaljena od gradjana, dok su u ono vrijeme nadomak centru ljudi imali kontakt s prirodom. Maksimir je onda bio perivoj VAN grada, i to prilicno daleko. Njime se koristilo skoro iskljucivo vikendom, a gradski parkovi su bili svojom velicinom i pozicijom dovoljni. Ta povrsina je imala proporciju sa brojem stanovnika, dok je danas zelena povrsina (kvalitetno uredjena u rekreacione svrhe) daleko ispod potrebne cak i za ono doba, a kamoli sada kad ljudi zahtijevaju sve vise i vise. Setnjicama i stazicama za bicikl i trcanje mozemo povezivati vece rekreacione povrsine, nikako zamjenjivati ih. U nekoj investitorski blizoj tendenciji razvoja Save u ZG moguce je SJEVERNU obalu jace urbanizirati, u smislu 20-40% zelenog naspram urbanog (i javnog ali i PRIVATNOG) prema tvojoj ideji, a juznu prakticki ostaviti s max 10-20% visokokvalitetne JAVNE izgradnje u zelenilu. Time bi se formirala konkavna sjeverna urbana zona s pogledom na zelenilo, pregledna s cjelokupne konveksne zelene zone kao jaki waterfront urbane izgradnje. Naravno, neboderi na Savskom i Domovinskom mostu, mozda i na Drzicevoj, nikako na centralnoj osi. Zgradu Sunce osiguranja srusiti DANAS!!! EDIT: btw Zabonz, mozes li jos dodati u ime dretve [ZAGREB], bolje se vidi a i bit ce posjecenija |
|
|
|
|
|
|
#45 |
|
Registered User
Join Date: Mar 2007
Location: Zagreb
Posts: 240
Likes (Received): 0
|
Malo linkova na dogadjanja oko natjecaja za uredjenje prostora Save od Podsuseda do Ivanje reke, organiziranog 2002 godine preko Drustva arhitekata Zagreba i Grada Zagreba
Otvoreni stol o ciljevima natjecaja i programu - rasprava prije natjecaja 2001: okrugli stol - program natjecaja Rezultati natjecaja, nazalost bez slika...: natjecaj d-a-z Strucna rasprava o rezultatima natjecaja iz 2002 - rasprava sava ovo su prijedlozi uredjenja zapadnog toka Save kroz ZG (do drziceve), u kojima su upotrijebljene razlicite ideje dobivene natjecajem iz 2002 - ![]() ![]() jos stvari vezano za temu, po lokacijama: rezultati natjecaja za sportsko rekreacioni centar Chromos Savica: SRC Chromos Savica rezultati natjecaja za UPU Savski park (tromostovlje - Savski most - Rotor): Tromostovlje rezultati natjecaja za arenu Zagreb (neizveden projekt, naslanja se na Savu u Blatu): arena Zagreb s ovog foruma, diskusija o mostu Jarun, posto se nazalost nigdje nije online prezentiralo... gradjevinari... iz tiska: Dakicev prijedlog - srusiti savski nasip!: vecernji list, 4.7.2007. cijena "Zagreba na Savi": vijesnik, 3.7.2007. Last edited by z00ey; December 2nd, 2007 at 02:49 PM. |
|
|
|
|
|
#46 |
|
Registered User
Join Date: Apr 2007
Location: Zagreb
Posts: 95
Likes (Received): 0
|
za uređenje savske obale i rotora ovo je prvo nagrađeni projekt i po dotičnome će se radovi izvoditi, pošto nitko to još nije stavio evo mene prvoga
![]() http://www.d-a-z.hr/files/natjecaji_...1184538848.jpg http://www.d-a-z.hr/files/natjecaji_...1184539640.jpg http://www.d-a-z.hr/files/natjecaji_...1184539145.jpg http://www.d-a-z.hr/files/natjecaji_...1184539717.jpg Last edited by Bronz; December 2nd, 2007 at 04:05 PM. Reason: big picture |
|
|
|
|
|
#47 |
|
Registered User
Join Date: Mar 2007
Location: Zagreb
Posts: 240
Likes (Received): 0
|
Broz, pliz skini ove PREGOLEME slike... imas u mom postu iznad direktan link na rezultate natjecaje na d-a-z siteu, otkud si ovo postao... boldao sam link da ljudi vide...
|
|
|
|
|
|
#48 |
|
Registered User
Join Date: Apr 2007
Location: Zagreb
Posts: 95
Likes (Received): 0
|
ma jesu velike ali neka se vidi
|
|
|
|
|
|
#49 | |
|
Powered by Jet-A1
Join Date: Oct 2005
Location: Split
Posts: 27,212
Likes (Received): 3049
|
Quote:
|
|
|
|
|
|
|
#50 |
|
Out of time
Join Date: Jan 2007
Location: ATW
Posts: 11,909
Likes (Received): 6
|
Bez veze su mi ti prijedlozi. Ak nam niti ovaj city tam ne osvane onda fakat
...
|
|
|
|
|
|
#51 |
|
jede čvarke na čačkalicu
Join Date: Mar 2008
Location: Zagreb
Posts: 782
Likes (Received): 60
|
Jako dugo nije bilo ništa o ovoj temi i baš sam našao jedan jako zanimljiv članak. Članak je malo stariji (15.4. 2009.)
I dalje nemirna Sava Stručnjaci su upozorili - ne regulira li se vodotok Save, Zagreb će za 20 do 30 godina biti žedan pitke vode, Jarun i druge šljunčare pretvorit će se u močvare, jer je Sava aluvijalnoga karaktera koja nanosima produbljuje korito, na što utječe uređenje Save u Sloveniji, kao i činjenica da je prva hidroelektrana Boštajn već sagrađena U dnevnom tisku (Vjesnik, 3.travnja 2009.) objavljen je članak »Nemirna Sava« u kojem se postavlja pitanje zašto se ne pokreće projekt uređenja Save, odnosno vodnih stepenica na području Zagreba, te posljedica nekontroliranog vađenja šljunka vezano i uz havariju željezničkog mosta u Mićevcu. Regulacija Save izvanredno je pitanje za Zagreb, kako za vodocrpilišta, tako i za područja terena uz Savu, kao područje Blato na kojem se želi graditi. Problem regulacija Save pojavio se poslije poplave 1984. u Zagrebu kada su se uvidjele posljedice poplave radi neregulirane Save. Osim toga, postoje trajnije posljedice, a to je da je teren uz desnu obalu Save pod visokim podzemnim vodama te je na nekim lokacijama toliko raskvašen da se stvorilo blato, pa je tako jedan dio područja od Podsuseda prema Prečkom od davnine nazvan »Blatom«. Poslije poplave načinjen je projekt regulacije i to kroz Sloveniju i od granice sa Slovenijom do mosta u Mićevcu u Zagrebu. Taj projekt, vezano uz regulaciju, predviđa vodne stepenice s hidrocentralama, i to pet u Sloveniji i tri u Zagrebu s hidrocentralom, i to u Podsusedu, Prečkom i Mićevcu. Na temelju toga Vodoprivreda je za sve moguće gradnje na tom području uvjetovala »da su na rijeci Savi dopušteni samo oni radovi za koje se istražnim radovima i projektnom dokumentacijom utvrdi da ne smanjuju propisani stupanj sigurnosti od poplava i ne pogoršavaju režim podzemnih voda«. Tako je Vodoprivreda za gradnju Kliničke bolnice Novi Zagreb 1983. godine postavila važne uvjete. Prvi se tiče podzemnih voda - sadašnje stanje visinskih kota postojećeg terena predstavlja ograničenje za izvedbu. Ograničenje je takvo da se ne može izvesti podzemna etaža. Ono se rješava nasipanjem terena zbijenim savskim šljunkom. Tako je i učinjeno te je cijeli teren nasipan savskim šljunkom visine više od dva metra i na njemu je sagrađena bolnica. Naglašava se, također, da uopće nije poznato kada će se planirana vodna stepenica/hidroelektrana/Prečko graditi te ne postoji valorizirana tehnička dokumentacija, pa u ovom trenutku uopće nije potrebno poduzimati mjere zaštite od eventualno nepovoljnog djelovanja povišenja podzemnih voda radi stepenice Prečko, koje bi zaista bile efikasne. Očito je, dakle, da bi rokovi izrade planerske i projektne dokumentacije i rokovi gradnje bili produljeni, a troškovi gradnje Kliničke bolnice na utvrđenoj lokaciji povećani. Područje bolnice na kojoj bi se trebao izvršiti taj zahvat je oko 90 hektara. Hrvatska je potpisnica Savske konvencije koja je sve zemlje na Savi - Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju - obvezala na generalno uređenje vodotoka i usklađena hidrotehnička rješenja. Slovenci su već krenuli te su već sagradili hidroelektranu Boštajn (Vjesnik 7. kolovoza 2004. i 27. listopada 2004.). Tvrtka Elektroprojekt je 2003. godine po narudžbi Grada Zagreba, Hrvatskih voda i Hrvatske elektroprivrede izradila studiju višenamjenskog rješenja uređenja i korištenja Save na području Zagreba. Prema studiji, na četiri će se lokacije - u Podsusedu, Prečom, Bundeku i Drenju - sagraditi vodne stube s hidroelektranama, bazenima i branama. Gradnja hidroelektrane Podsused planirana je prije 15 godina, pa je već 2004. dobila i načelnu građevinsku dozvolu. Kako je investicija uređenja Save tada procijenjena na osam milijardi kuna te za njenu realizaciju treba 15 godina, političari su za to izgubili zanimanje i o tome se prestalo govoriti. Političkim, a ne stručnim odlukama donose se odluke za gradnju na tom nereguliranom području, pa tako u Blatu žele dovršiti najveću bolnicu na svijetu, sagradili su Arenu, a sada još žele sagraditi i toplice. Stručnjaci su upozorili - ne regulira li se vodotok Save, Zagreb će za 20 do 30 godina biti žedan pitke vode, Jarun i druge šljunčare pretvorit će se u močvare, jer je Sava aluvijalnoga karaktera koja nanosima produbljuje korito, na što utječe i uređenje Save u Sloveniji, naročito jer je već prva hidroelektrana Boštajn sagrađena, a kod nas se još ništa ne radi. Sada se može postaviti hipotetsko pitanje o slijeganju srednjeg stupa mosta u Mićčevcu. Evidentno je da je došlo do slijeganja tla pod temeljem. Može se pretpostaviti da je već došlo do produbljivanja savskoga korita uslijed reguliranja Save u Sloveniji, što kod nas još nije počelo, pa je to prema stručnjacima jedan uzrok. Drugi bi mogao biti nekontrolirano vađenje savskoga šljunka. Između ostalog, kod mosta u Mićevcu. Ako je poznato da je bolnica u Blatu sagrađena na nasipu savskoga šljunka višem od dva metra, a bolnička parcela je 44,45 hektara, može se pretpostaviti da je iz Save za tu potrebu izvađeno nekoliko stotina tisuća kubičnih metara šljunka. Točna količina može se vidjeti iz obračunske situacije za te radove, naravno, ako još postoji. Je li ta ogromna količina izvađena kontrolirano duž cijelog vodotoka Save pa i oko Mićevca i je li to još jedan od uzroka slijeganja stupa mosta, nije poznato, može se samo pretpostaviti. Autor je diplomirani inženjer građevinarstva iz Zagreba http://www.vjesnik.hr/html/2009/04/1....asp?r=sta&c=1 |
|
|
|
|
|
#52 |
|
BANNED
Join Date: Apr 2008
Posts: 5,761
Likes (Received): 14
|
Hm pa obala bi trebala biti neka modernizirana obala Seine ,zanemarite arhitketuru zgrada ali pogledajte kako je riješena sama obala.
Moje mišljeenje je da bi kompletna obala trebala biti riješena u kamenu s pun zelenila i dostpuna svima (pješacima,invalidima,rolerima,biciklistima itd) http://bellarmine.lmu.edu/Assets/Col...reSeine100.jpg http://www.farrellworlds.com/MonTues...on%20Seine.jpg http://www.mccullagh.org/db9/1ds-4/seine-river-quay.jpg http://homepage.mac.com/j.norstad/pa...s/DSC00441.jpg |
|
|
|
|
|
#53 |
|
jede čvarke na čačkalicu
Join Date: Mar 2008
Location: Zagreb
Posts: 782
Likes (Received): 60
|
Po meni bi to trebalo isto bit nekak u kamenu, i da na mjestu hipodroma se stvori cluster nebodera sa nekakvim trgom. Da je taj trg modernog karaktera sa nekakvim fontanama ili slicnim instalacijama kao pozdrav suncu u Zadru. Sve u svemu na drugoj slici iz posta #45 je to dobro osmišljeno samo uz neke preinake i nadopune bi bilo fantastično...
|
|
|
|
|
|
#54 |
|
;)
Join Date: Jun 2006
Posts: 9,460
Likes (Received): 1415
|
Da, samo kamen dolazi u obzir, ipak je to tradicijski građevni materijal za ovo područje i čitav stari grad je izgrađen od kamena. Usput treba čitavu obalu ukrasiti i s palmama koje su tradicijonalno drveće za ovo podneblje i ove krajeve, a s hipodroma treba maknuti konje i dovesti ergelu magaraca, i posaditi masline.
|
|
|
|
|
|
#55 | |
|
jede čvarke na čačkalicu
Join Date: Mar 2008
Location: Zagreb
Posts: 782
Likes (Received): 60
|
Quote:
|
|
|
|
|
|
|
#56 |
|
;)
Join Date: Jun 2006
Posts: 9,460
Likes (Received): 1415
|
|
|
|
|
|
|
#57 |
|
jede čvarke na čačkalicu
Join Date: Mar 2008
Location: Zagreb
Posts: 782
Likes (Received): 60
|
Pih. Meni bi to bilo super, i pod "nekakav kamen" sam mislio bilo šta što je popločeno a ne da bude šugava trava kao na selu. Kako u Osijeku i Slavonskom Brodu to uredno izgleda a ne kao u Zgb-u, raste trava zelena...
|
|
|
|
|
|
#58 |
|
BANNED
Join Date: Apr 2008
Posts: 5,761
Likes (Received): 14
|
|
|
|
|
|
|
#59 | |
|
BANNED
Join Date: Apr 2008
Posts: 5,761
Likes (Received): 14
|
Quote:
Rekao sam kamen jer osim što je najdugotrajniji ljepše izgleda nego naprimjer beton.I kod drveća sam msilo na kestene ,lipe ili slično, uglavnom nešto što ima veliku krošnju i time nudi veliki hlad. U slavonskom brodu na njihovoj "rivi" mislim da je zovu kej (ili kej zvou u Osijeku) je korišten kamen i mislim da mu ništa ne fali. |
|
|
|
|
|
|
#60 |
|
;)
Join Date: Jun 2006
Posts: 9,460
Likes (Received): 1415
|
Daleko je od starog grada, ali je blizu novoga grada, a taj pak nema nikakve veze s kamenom. To može biti samo beton, danas ima 100 vrsta betona, a neki izgledaju i bolje od kamena, i totalno su u skladu sa okolnom arhitekturom itd.
|
|
|
|
![]() |
| Thread Tools | |
| Display Modes | Rate This Thread |
|
|