[Croatia] - Projekti i gospodarske vijesti | Projects & economic news

[mario_zadar]

Ivan Ćurković novi predsjednik Uprave Partner banke

Ivan Ćurković, novi je predsjednik Uprave Partner banke, jedne od prvih hrvatskih privatnih banaka, koja je prošle godine obilježila dvadeset godina svog rada i postojanja.Ćurković, koji je u svojoj bogatoj poslovnoj karijeri obavljao i dužnost pomoćnika ministra gospodarstva RH te pomoćnika generalnog direktora Ine, povratkom dosadašnjeg predsjednika Joze Matasa u Privrednu banku Zagreb, koji je privremeno preuzeo tu funkciju odlaskom dotadašnje predsjednice Uprave Partner banke Martine Dalić na mjesto ministrice financija RH, osigurava nastavak kontinuiteta upravljanja bankom. Naime, do sada je Ćurković, između ostalog, obavljao dužnost člana Nadzornog odbora Partner banke i predsjednika Nadzornog odbora Metroholdinga, vlasnika banke.

"Raduje porast štednje građana, koje Partner banka bilježi u posljednje vrijeme, zahvaljujući za građane izuzetno povoljnim fiksnim kamatama na štednju. Želja mi je da na tragu kontinuiteta uspješnog poslovanja banke s provjerenim i stručnim timom nastavim unapređivati i razvijati nove bankarske proizvode namijenjene malim i srednjim poduzećima te građanstvu", izjavio je tom prilikom novi predsjednik Uprave.

http://business.hr/kompanije/ivan-cu...-partner-banke

[mario_zadar]

Katar će u Zabi naplatiti 17 mil. dolara zbog nedovršenog posla Konstruktora u Dohi

Zbog nedovršenoga cestovnog čvorišta u Dohi, glavnom gradu Katara, splitska građevinska tvrtka “Konstruktor-inženjering” mogla bi ostati bez upravne zgrade u Splitu, piše Slobodna Dalmacija.Podsjetimo, 2006. godine “Konstruktor” je dobio projekt izgradnje cestovnog križanja na ulazu u Dohu, a ugovor je iste godine potpisan s katarskom Agencijom za javne radove (“ASHGHAL-Public Works Authority”, op.a.).Radovi su trebali biti gotovo do sredine 2009., ali gradnja se rastegla, probiveni su svi postavljeni rokovi.Osim toga, katarski istražni organi vodili su više istraga zbog sumnje u financijske malverzacije, neki su zaposlenici “Konstruktora” čak bili i u pritvoru, da bi na kraju nezadovoljstvo katarskog investitora kulminiralo 15. siječnja ove godine kada su svim zaposlenicima “Konstruktorove” podružnice u Dohi otkazane vize.Zbog neizvršenja ugovorenih obveza od “Konstruktora”, katarska Agencija za javne radove dala je nalog da se naplati bankovna garancija koju je “Konstruktor” dao 2006. godine za izvršenje radova.

Radi se o 17 milijuna i 200 tisuća američkih dolara koji stižu na naplatu “Konstruktoru”. Glavna upravna zgrada u centru Splita, u Svačićevoj ulici, dana je pod hipoteku radi pokrića rečene bankovne garancije.Bankovnu garanciju “Konstruktoru” dala je “Zagrebačka banka” preko “Paribas banke” u Dohi. Sukladno nalogu katarske Agencije za javne radove, “Zagrebačka banka” ‘sjest’ će na “Konstruktorovu” imovinu radi osiguranja naplate potraživanja.Nakon što je zapao u financijske teškoće, dugovanja prema kooperantima i radnicima, mnogi se pitaju hoće li udarac iz Katara “Konstruktor” uspjeti preživjeti .

http://business.hr/kompanije/katar-c...ruktora-u-dohi

[Miki86]

Originally Posted by Brko

Čermak u Slavonskom Brodu gradi termoelektranu vrijednu 400 milijuna eura

Ivan Čermak, predsjednik Uprave Crodux plina u intervjuu za Lider govorio je o povratku u biznis i projektu gardnje velike termoelektrane u Slavonskom Brodu s kojim je već daleko odmaknuo.

Na projektu gradnje termoelektrane na plin snage 560 megavata u Slavonskom Bordu radi već godinu dana te kako se radi o logičnom slijedu razvoju budući da se tvrtka Crodux bavi energetikom, kaže Čermak.

Termoelektrana u Slavonskom Brodu veličinom će se moći mjeriti s Nuklearnom elektranom Krško, a gradit će se najnovijom tehnologijom, Trenutačno postoji samo jedna takva termoelektrana izgrađena u Njemačkoj.

Čermak početak gradnje termoelektrane u Slavonskom Brodu planira za ljeto 2013. godine, a riječ je o ulaganju vrijednom oko 400 milijuna eura.

Osim toga, Čermak planira I gradnju pogona za proizvodnju bioetanola uz termoelektranu što je investicija vrijedna 100 milijuna eura. Ova dva projekta u Slavonskom BrodU trebala bi zaposliti oko 1000 ljudi. (jk)

http://www.poslovni-savjetnik.com/in...-milijuna-eura

Originally Posted by Brko

Čermak planira termoelektranu u Slavonskom Brodu

Vlasnik tvrtke Crodux plin Ivan Čermak u intervjuu Lideru je najavio planove za gradnju snažne plinske termoelektrane u Slavonskom Brodu. Kazao je da tvrtka više od godinu dana razvija projekt gradnje TE na plin snage 560 MW na području Lučke uprave Slavonski Brod. Na zemljištu većem od 200 m2 odmah do termoeleketrane u planu je pogon za proizvodnju bioetanola kapaciteta 200.000 t godišnje, koji će proizvoditi i 250.000 t stočne hrane. Čermak je rekao da je jedina termolektrana te snage izgrađena u Njemačkoj, te da je riječ o najnovijoj tehnologiji. Hrvatskoj do 2020. treba 35.000 t bioetanola, pa Čermak planira višak izvoziti u zemlje EU.
Ulaganje u TE vrijedno je 400-tinjak milijuna eura, a u pogon bioetanola 100 milijuna, za što imaju stranog partnera, a trebat će im i financije međunarodnog konzorcija financijskih institucija i domaćih banaka. Tvrtka još nema potrebne dozvole za svoje projekte, a Energetski institut Hrvoje Požar dovršava predinvesticijske studije. Čermak kaže da Crodux plin tehnološki dio odrađuje sa Siemensom i sve radnje usklađuje s HEP-om i Plinacrom. Tek sada ulaze u fazu izrade studije utjecaja na okoliš, idejnog projekta i lokacijske dozvole, pa će za ovaj projekt trebati pričekati još 3 do 4 godine. Čermak vjeruje da bi gradnja mogla početi u ljeto 2013. a završila bi 2016. Investicija bi se po njemu trebala vratiti za 10 do 12 godina. Kad je riječ o poslovanju Crodux plina Ivan Čermak kaže da je normalno da je tvrtka u gubitku jer razvija projekte, te da su trenutno usmjereni na stabilizaciju poslovanja i da bi ove godine trebali biti u plusu. U Antunovcu pokraj Osijeka u iduća 2 tjedna otvara se distribucijski centar, skladište i punionica plina.

http://www.energetika-net.com/vijest...om-brodu-13964

[zaguric2]

Dobra viest
Bilu je i vrieme

[mario_zadar]

odlična vijest !!

[mario_zadar]

OČEKIVANJA Intervju Reutersu
Čačić: Hrvatska možda neće ostvariti ciljani rast od 0,8 posto

Hrvatska možda neće ostvariti ciljani rast od 0,8 posto u ovoj godini s obzirom na mukotrpna nastojanja da zaustavi »slobodni pad« gospodarstva pred očekivani ulazak u Europsku uniju u 2013., kazao je u razgovoru za Reuters prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić.Čačić je za Reuters izjavio da je ciljani rast, nakon trogodišnje recesije i stagnacije, »vrlo ambiciozan«.»To bi se moglo pokazati teško ostvarivim, cijela Europa na putu je gospodarskog pada. Važno je održati rast od oko nula posto, no nije lako istodobno smanjivati potrošnju i poticati rast«, kazao je Čačić u intervjuu objavljenom u četvrtak.Hrvatski državni dug narastao je na 64 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), sa 42 posto tijekom drugog uzastopnog mandata prijašnje Vlade od 2008. do 2011. Istodobno je visoka državna potrošnja ostala nepromijenjena, dok su ulaganja svedena na nulu.»Naš je zadatak ove godine promijeniti tu sramotnu sitaciju i zaustaviti dramatičan slobodan pad. Ostanemo li na nogama, zadržimo li rast BDP-a oko nule ... mogli bismo iduće godine rasti za dva posto, a 2014. i 2015. za tri ili četiri posto«, rekao je Čačić.Većina analitičara prognozira pad u visini do dva posto u ovoj godini.

Hrvatska za ovu godinu planira ulaganja u energetiku i transport u ukupnom iznosu od oko 1,6 milijardi eura u sklopu nastojanja da izbjegne recesiju prije pristupanja EU u srpnju 2013.Istodobno mora smanjiti proračunski manjak kako bi sačuvala kreditni rejting.Čačić je kazao kako Vlada neće izravno ulagati. Oko dvije trećine ulaganja će doći iz državnih kompanija, koje će se nastojati zadužiti kod međunarodnih zajmodavaca i razvojnih fondova EU-a. Iznos od oko 400 milijuna eura trebao bi doći iz privatnog sektora.

Prvi potpredsjednik hrvatske Vlade priznao je da zasad nijedan projekt nije spreman za provedbu, ali je naglasio da su pripremne radnje u tijeku.»Nakon što krenu projekti, imat ćemo investicijski zamah koji će nekoliko godina održavati rast BDP-a«, kazao je.U nastojanju da podupre rast Vlada je također poduzela korake za poboljšanje poslovne klime, prigušene visokim porezima i troškovima rada, birokracijom i percipiranom raširenom korupcijom.»Ukinuli smo porez na reinvestiranu dobit, a poslodavcima smo smanjili doprinose za zdravstveno osiguranje i još neke namete. Državna i javna poduzeća morat će objavljivati natječaje u realnom vremenu na internetu, kao i popis svih dobavljača i poddobavljača. To je dobar početak«, zaključio je Čačić u razgovoru za Reuters. [Hina]

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?I...B-C0BBC0B74046

[mario_zadar]

Viaduktovi poslovi na 'novom' Plesu teški su 516 milijuna kuna

Viadukt je putem Zagrebačke burze izvijestio da će na proširenju Zračne luke Zagreb izvesti radove vrijedne 516,3 milijuna kuna bez PDV-a.Na Burzi je objavljeno i zajedničko priopćenje Aeroports de Paris Menagement, Bouygues Batiment International i Viadukta koji su zajednički u okviru projekta ZAIC (Zagreb Airport International Company) od hrvatske Vlade imenovani pretpostavljenim izvođačima posla na ugovoru o koncesiji aerodroma Zagreb.Ugovor o koncesiji predstavlja investiciju od ukupno 324 milijuna eura, od čega 236 milijuna eura za projektiranje i izgradnju novog terminala i 88 milijuna eura za održavanje cjelokupne infrastrukture zračne luke tijekom trajanja koncesije.Ugovor o koncesiji sadrži financiranje, projektiranje i gradnju aerodromskog terminala koji će zamijeniti sadašnji terminal, te korištenje cijele zračne luke tijekom 30 godina.Radove na izgradnji izvest će Bouygues Batiment International u partnerstvu s Viaduktom i ostalim hrvatskim tvrtkama, a kad bude dovršen novi će terminal moći primiti pet milijuna putnika, dok je trenutni kapacitet zagrebačkog aerodroma dva milijuna.

Iz Viadukta navode kako imaju dvojnu ulogu u cijelom projektu - kao član koncesijskog društva te kao izvođač radova, a ugovorni odnos će biti uspostavljen sa tvrtkom Bouygues Batimen International.Vrijednost radova koje izvodi Viadukt je 516,29 milijuna kuna bez PDV-a, a početak radova očekuje se početkom 2013., nakon dovršetka izrade projekta i ishođenja lokacijske i građevinske dozvole. Rok izgradnje je tri godine.Viadukt će sagraditi sve infrastrukturne objekte od čega su najznačajniji proširenje i izgradnja stajanke za avione, izgradnja novih rulnih staza, sustava odvodnje uzletno-sletne staze, pristupnih cesta i vijadukata, parkirališta te izgradnja vanjskog dijela sustava vodoopskrbe, odvodnje, elektroopskrbe, rasvjete i signalizacije.

http://business.hr/kompanije/viadukt...-milijuna-kuna

[mario_zadar]

švicarska tvrtka planira pokraj rogoznice podignuti svoje pogone, ali...
ROGOZNICA U bivšoj vojarni - ‘tvornica’ kuća

Švicarska tvrtka “SwissCell”, s dugogodišnjom tradicijom poslovanja u više zemalja svijeta, želi u rogozničku poslovnu zonu Kruščice uložiti 70 milijuna eura. Primarna delatnost je proizvodnja konstrukcijskog materijala visoke tehnologije, na tržištu prepoznatljivog kao “saće-ploče” koje su, ističu investitori, revolucionaran proizvod. “Saće-ploče” imaju višestruku primjenu, visok stupanj otpornosti i iznimnu čvrstoću. Izrađuju se od recikliranog papira u skladu s najstrožim ekološkim standardima, sirovina se nabavlja iz domaćih izvora, a koriste se u izgradnji niskoenergetskih kuća i kuća na vodi, brodogradnji, avioindustriji, izgradnji prometnica, za izradu namještaja, kao zvučna izolacija i zamjena čeličnih konstrukcija.

Obećanje - ludom...

Investitori su već pri registraciji predstavništva u Hrvatskoj prošli bespuća hrvatske administracije i sada, kad bi trebali početi s otkupom najmanje 30.000 četvornih metara zemljišta, opet ih je zaskočila država, točnije AUDIO (Agencija za upravljanjem državnom imovinom) koji odavno napuštenu i devastiranu vojarnu, gdje bi Švicarci gradili pogon, nikako da dodijeli Općini Rogoznica.Općina ju je zatražila još 2003. godine, kad je taj vojni kompleks napušten kao besperspektivan. Rogoznica je obavila sve potrebne radnje, a premda je na nedavnom sastanku u AUDIO-u rogozničkoj načelnici Sandri Jakelić obećana skora darovnica, od imovinske transakcije - ništa.Tako je ulagače u Rogoznici zaskočila jedna državna birokratizirana agencija. − Procedura u pravilu traje predugo. Nadamo se da će država razumjeti koliko nam je bitno ustupanje kompleksa Kruščice veličine 63.000 četvornih metara − kaže Sandra Jakelić. Direktoru predstavništva za Hrvatsku i jednom od suvlasnika “SwissCella” Danielu Maxu Fiedleru teško je shvatiti da država ne želi brzu i sigurnu investiciju tvrtke koja godišnje obrne tri milijarde eura, čiji su kapaciteti rasprodani četiri godine unaprijed, a samo za UNHCR sada ima naručenih 1,3 milijuna niskoenergetskih kuća.

− Dok se ne realizira otkup zemljišta i ishode sve dozvole, mi bismo u najam ili koncesiju uzeli dva-tri objekta bivše vojarne. Donijeli bismo dva stroja za obuku tridesetak radnika, koji bi nakon toga nekoliko mjeseci išli na specijalizaciju u Švicarsku. Obučeni bi radnici zajedno s naših dvadesetak inženjera ustrojili edukativni centar. Dobra je to prilika i za iznajmljivače stanova i soba − kaže Fiedler.

Devastirana vojarna

Prostor bivše vojarne u potpunosti je devastiran, a lovci na metal u potrazi za bakrom čak su raskopali i zidove. Nakon što je bivša šibenska vlast s Obonjana izgnala izviđače i otok ustupila ORCO grupi, Vlada RH namjeravala ih je smjestiti u vojarnu. Zahvaljujući čvrstom stavu općinske vlasti Rogoznice, ta opasnost brzo je uklonjena, a u vojarni su se svih ovih godina izmjenjivali nelegalni stanovnici. Otkad je u općinskom PPU-u to područje proglašeno poslovnom zonom, Općini Rogozica svakodnevno se javljaju zainteresirani ulagači.

http://www.slobodnadalmacija.hr/%C5%...4/Default.aspx

[crni tomo]

Originally Posted by Miki86

Ovu vijest treba objaviti tisuću puta!

[mario_zadar]

Čačić: Prije ljeta kreću projekti vrijedni milijarde eura

Radimir Čačić novi je stari predsjednik HNS-a. Od danas HNS ima i dva potpredsjednika Vesnu Pusić i Ivana Vrdoljaka. Tim je povodom prvi potpredsjednik Vlade gostovao u Dnevniku 3 HTV-a.Osim aktualnih pitanja o brodogradnji, tvrtki Dioki i poskupljenju struje, Čačić je iznio i optimističan stav rekavši kako vjeruje da se crne prognoze nekih analitičara neće ostvariti.

- Slijedi spektar projekata, i to primarno vezan uz energiju. Projekti počinju već u petom, šestom mjesecu i vrijedni su nekoliko milijardi eura. Radi se o privatnom stranom kapitalu - rekao je Čačić.

http://www.dalmacijanews.com/Biznis/...arde-eura.aspx

[mario_zadar]

TRGOVINA Do kraja 2013. prve prodavaonice
IKEA će u Hrvatskoj biti jeftinija nego u Austriji

Sada je poprilično sigurno. IKEA će, nakon nekoliko godina natezanja, a na radost mnogih potrošača do kraja iduće godine otvoriti vrata prve prodavaonice u Hrvatskoj. Švedski i najpoznatiji lanac pokućstva u Europi omiljen je i prepoznat u dobrom dijelu svijeta zbog kvalitete, moderna dizajna ali i pristupačnih cijena. Tvrtku, inače, odlikuje i usmjerenost na ekološko i društveno odgovorno poslovanje. IKEA nije nepoznata hrvatskim kupcima koji su i dosad kupovali u mnogim njenim prodavaonicama. Cijene u hrvatskoj IKEA-i mogle bi, na radost svih potrošača, biti nešto niže nego u susjednoj Austriji, pa više neće biti potrebe za prekograničnom kupnjom, na koju su se posljednjih dvadesetak godina odlučivali mnogi hrvatski kupci. Iz IKEA-e naime jamče da će cijene biti iste kao u Austriji, te da će ih pokušati čak i malo sniziti.

Cilj da se do kraja 2013. godine otvori prva »hrvatska« IKEA je primaran, kaže za Vjesnik IKEA-in menadžer za odnose s javnošću u Hrvatskoj Igor Štefanec i pojašnjava da se upravo zbog te činjenice, projekt trgovačkog središta koji je trebao biti spojen s IKEA-inom robnom kućom, odgođen za poslije 2015. godine kada bi se ponovno trebalo analizirati tržište i odlučiti o njegovoj gradnji. »U kontekstu investicije, to znači da ćemo s gradnjom IKEA-ine robne kuće u 2013. godini zaokružiti investiciju na 100 milijuna eura, dok bi se poslije 2015., ovisno o odluci o trgovačkom središtu, mogao realizirati ostatak od 150 milijuna eura«, kaže Štefanec. Inače, robna kuća će biti velika četrdeset tisuća četvornih metara i imat će asortiman od 9500 proizvoda.
Na pitanje postoji li procjena koliko su Hrvati dosad kupovali u IKEA-inim prodavaonicama, Štefanec pojašnjava da neke grube procjene govore »kako bi se moglo govoriti o razini nekoliko desetaka milijuna eura na godinu«. Ono što je sigurno, nastavlja, jest to kako Hrvati kupuju dosta, ponajprije u IKEA-inoj robnoj kući u Grazu, ali i ostalim robnim kućama u susjedstvu (Italija, Mađarska).

Inače, IKEA-ina je investicija dobila podršku i premijera Zorana Milanovića, koji je ovih dana razgovarao s predstavnicima tvrtke u Banskim dvorima. Tada je Milanović dao punu potporu IKEA-inim planovima za Hrvatsku i poručio da će Vlada pomagati, sukladno svojim ovlastima i mogućnostima, u cilju ostvarenja te važne investicije, koja će otvoriti nova radna mjesta i pružiti široke mogućnosti suradnje lokalnoj industriji. Tom je prigodom IKEA-in glavni izvršni direktor Mikael Ohlsson nedvojbeno je potvrdio da IKEA namjerava razvijati poslovanje u Hrvatskoj ne samo u Zagrebu nego i u Splitu i Rijeci. Do kraja 2013. Hrvatska bi trebala dobiti prvu robnu kuću u Zagrebu, a potom još dvije velike prodavaonice. Za početak će se zaposliti između 250 do 300 radnika. Neposredno će dolazak IKEA-e otvoriti prostor za dodatna radna mjesta i povećanje prometa u tvrtkama dobavljačima.

IKEA-in menadžer za odnose s javnošću u Hrvatskoj Igor Štefanec izjavio je kako pored Tvina iz Virovitice, s kojim IKEA surađuje već 30 godina, i Feroplasta iz Buja, traže i druge dobavljače u Hrvatskoj. »Dakle, IKEA proizvodi koje Tvin za nas proizvodi, već su 30 godina u IKEA-inim robnim kućama diljem svijeta. Proizvodi koje Feroplast proizvodi za nas od jeseni prošle godine već su na policama naših robnih kuća od Rusije, Kine, Amerike, pa sve do Australije. Dugoročno vidimo prigodu da proširimo suradnju, da uključimo još domaćih dobavljača«, ističe Štefanec.Inače, IKEA oko 15 posto asortimana proizvodi u vlastitim pogonima, a više od 1000 dobavljača iz svijeta proizvodi ostatak. »Kada govorimo o IKEA-inim robnim kućama u Hrvatskoj, ponajprije o onoj prvoj u Zagrebu, kada bi se danas otvorila, onda bi 63 posto svih proizvoda imalo zemlju podrijetla neku od europskih zemalja, 33 posto bi bilo iz Rusije, Azije i Australije te 4 posto iz Sjeverne Amerike«, kaže Štefanec.

IKEA Hrvatska ne namjerava stati na prodavaonici u Zagrebu. Nove možemo očekivati u Splitu i Rijeci. Tako, kad je u pitanju dugoročna strategija razvoja IKEA-e u Hrvatskoj, Štefanec kaže da su u Splitu trenutačno u potrazi za odgovarajućom lokacijom, dok je Rijeka još na razini ideje. »Tek kada budemo imali potpisane ugovore o kupnji zemljišta, moći ćemo javnost obavijestiti«, pojašnjava.No osim plana za nastavak ulaganja u Hrvatskoj, prva IKEA-ina kuća u Hrvatskoj važna je za nastavak širenja u susjedne zemlje. Tako je ovih dana švedski veleposlanik u Hrvatskoj Fredrik Vahlquist istaknuo da je riječ o regionalno važnom projektu, jer će to biti prva robna kuća pokućstva u cijeloj regiji te je naglasio da IKEA namjerava nastaviti ulaganja u Hrvatskoj. Menadžer za odnose s javnošću u Hrvatskoj Štefanec kaže da planiraju otvoriti robnu kuću u Ljubljani, te nekoliko robnih kuća i u Srbiji.No kada se otvori prva hrvatska IKEA, očekuje se osjetan promet zahvaljujući kupcima iz susjednih zemalja. »Naša su nadanja da će osim kupaca iz Zagreba, njegove bliže okolice, pa i iz ostatka Hrvatske, našoj robnoj kući primarno gravitirati i kupci iz susjedne Slovenije te Bosne i Hercegovine«, zaključuje Štefanec.

Godišnja zarada - 24,7 milijardi eura

Potkraj je siječnja švedski proizvođač namještaja IKEA izvijestio o snažnu skoku neto dobiti u 2011., zahvaljujući rastu prodaje i povećanju udjela na većini tržišta, najavljujući velika ulaganja u tekućoj fiskalnoj godini. Najveći lanac prodavaonica pokućstvom u svijetu obiteljska je tvrtka i tek je nedavno počeo objavljivati redovitija poslovna izvješća. U godišnjem izvješću za 2011. objavio je da mu je neto dobit u prošloj fiskalnoj godini, koja je trajala od rujna 2010. do kolovoza 2011. porasla 10,3 posto, na 2,97 milijardi eura. Prihodi od prodaje na svjetskoj su se razini povisili 6,9 posto, na 24,7 milijardi eura, izvijestila je IKEA i dodala da je »prodaja porasla u gotovo svim zemljama, a najveći smo rast zabilježili u Rusiji, Kini i Poljskoj«. Izvršni direktor Mikael Ohlsson je tada izjavio da su povećali udjele na manje-više svim tržištima. Na europskom je tržištu kompanija ostvarila 79 posto ukupnih prihoda od prodaje, u Sjevernoj Americi 14 posto, a ostatak u Rusiji, Aziji i Australiji. »Unatoč poskupljenju mnogih sirovina snizili smo cijene za svoje kupce za 2,6 posto i istodobno poboljšali kvalitetu naših proizvoda«, kazao je Ohlsson u obrazloženju snažnih poslovnih rezultata. »Kompanija zapravo tako dobro posluje da u 2012. planiramo ulaganja u visini tri milijarde eura u prodavaonice, tvornice i prodajne centre, ali i u širenje naših farmi vjetroelektrana i solarnih izvora energije«, rekao je tada financijski direktor Soeren Hansen. Da su rezultati dobri svjedoči i to što je u prošloj fiskalnoj godini IKEA je otvorila sedam novih prodavaonica u sedam zemalja i na kraju kolovoza 2011. imala je ukupno 287 prodajnih mjesta u 26 zemalja svijeta. Tvrtka je u fiskalnoj 2011. zaposlila 4000 novih djelatnika, čime je njihov ukupni broj porastao na 131 tisuću.

Otpor lokalnih vlasti

IKEA-in je dolazak najavljen prije tri godine, ali nije bilo jednostavno. Realizaciji je investicije postavljen niz zapreka, koji su odgađali otvorenje centra zamišljenog kao središte za cijelu regiju. Najveća su prepreka bile pristupne ceste, jer je na lokaciji u Rugvici bilo nemoguće osigurati kvalitetnu infrastrukturu bez izmještanja naplatnih kućica na naplatnoj postaji Ivanja Rijeka. Naime, IKEA je naišla na otpor lokalnih vlasti, koji su pokušali ukloniti i u bivšoj vladi. Problem je bilo i izdavanje građevinske dozvole, koja je mjesecima ležala u ladicama. Ipak, sredinom siječnja napokon su krenuli pripremni radovi te je zatražena građevinska dozvola za rekonstrukciju i dogradnju čvora Ivanja Reka, a u HAC-u su uvjereni da će se radovi završiti u drugoj polovici 2013. Ukupna vrijednost projekta procijenjena je na 125 milijuna kuna. Švedska kompanija gradnju će sufinancirati sa 100 milijuna kuna, dok će HAC izdvojiti preostalih 25 milijuna kuna. U siječnju su napokon počeli pripremni radovi. Počelo je premještanje melioracijskog kanala sa središnjeg zemljišta na njegov rub, a HAC je u fazi izbora izvođača radova za izmještanje naplatnih kućica s naplatne postaje Ivanja Reka te je zatražena građevinska dozvola za rekonstrukciju i dogradnju čvora Ivanja Reka.

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?I...1-7F88B7E8D974

[mario_zadar]

MMF Rizici i dalje postoje
Lagarde: Globalna ekonomija pokazuje znakove oporavka

Svjetska ekonomija pokazuje znakove oporavka, ali visoka razina duga na razvijenim tržištima i rast cijena nafte predstavljaju buduće rizike, rekla je izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde u nedjelju u Pekingu.»Globalna ekonomija se možda nalazi na putu oporavka, ali nema prostora za pogreške«, kazala je Lagarde, naglasivši da znakovi ekonomske stabilizacije dolaze nešto više iz Sjedinjenih Država nego iz eurozone, koja je, međutim, poduzela važne korake u rješavanju grčke krize.»Svjetska ekonomija odmaknula se korak od ruba i imamo razloga biti optimisti. Međutim, optimizam nas ne smije uspavati i odvesti nas u lažan osjećaj sigurnosti. Još se uvijek moramo suočiti s velikim ekonomskim i financijskim ranjivostima«, kazala je Lagarde, istaknuvši da su, kao prvo, financijski sustavi i dalje krhki zbog opterećenosti visokim javnim dugom u razvijenim gospodarstvima.

Kao drugi problem navela je rast cijena nafte, što postaje problem globalnom razvoju. »I treće, raste rizik da će aktivnost u rastućim gospodarstvima u srednjem roku biti usporena«, rekla je.Lagarde je rekla i da treba hitno rješavati problem sve veće nezaposlenosti mladih te da sve zemlje moraju nastaviti s fiskalnim naporima, ako svijet želi da se stabilizacija globalne ekonomije nastavi. Razvijena gospodarstva moraju nastaviti s makroekonomskom potporom i uravnoteženom fiskalnom politikom, zajedno s reformama financijskog sektora i strukturalnim i institucionalnim reformama kako bi se popravila šteta nastala krizom i unaprijedila kompetitivnost. Rastuća gospodarstva moraju »kalibrirati« svoju makroekonomsku politiku kako bi im se ne bi dogodio pad kakav su proživjela razvijena gospodarstva, kazala je direktorica MMF-a. [Reuters/Hina]

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?I...6-9A8BAD8F1BE0

[zaguric2]

Originally Posted by crni tomo

Ovu vijest treba objaviti tisuću puta!

Deni si ju v Signature

[mario_zadar]

POČINJU PROVJERE Područja posebne državne skrbi
Polovina gradova i općina ostat će bez olakšica, među njima Dubrovnik i Zadar

Područja posebne državne skrbi uskoro bi mogla ostati bez nekih od olakšica i potpora, u kojima su uživali posljednjih godina. Zapravo je riječ o reformi sustava lokalne i regionalne vlasti, koja će, čini se, započeti od jedinica obuhvaćenih posebnim pravima rezerviranih za posebnu državnu skrb. Kako smo doznali u Ministarstvu regionalnog razvoja i europskih fondova, napravit će se analiza stanja »na terenu«, kako bi se odlučilo koje će općine zbog razvijenosti izgubiti status.Naime, u sustavu posebne državne skrbi je 185 jedinica lokalne vlasti, od čega 33 grada i 155 općina. Riječ je o općinama i gradovima na ratom pogođenim područjima ili nerazvijenim općinama i gradovima u brdsko-planinskim područjima i na otocima. Reforma će ipak utjecati više na lokalne vlasti nego na njihove građane, jer se prema informacijama kojima raspolažemo zapravo razmišlja o ukidanju olakšica za općine, poput onih o raspodjeli sredstava poreza na dobit i isplati povrata poreza na dohodak.Država je stanovnicima tih krajeva osigurala pomoć u obnavljanju kuća i stanova, porezne olakšice i pomoći, a tvrtke koje posluju i imaju zaposlenike registrirane u općini obuhvaćenoj zonom imaju dodatne olakšice, koje ih stavljaju u povoljniji položaj pred ostalim tvrtkama u državi.

Ideja resornog ministra Branka Grčića je preispitati sustav i iz njega neke općine isključiti, a neke uključiti, jer smatra da se sustav pokazao neučinkovitim i nedovoljno kontroliranim.Prema nekim informacijama, na popisu za isključenje je oko 85 jedinica, a većina ih je među gradovima koji su dijelom bili uključeni u sustav zbog općina o kojima su se skrbili poput Zadra, Vodica ili Dubrovnika.Zato će im se vjerojatno ukinuti porezni diskonti, a umjesto njih pomoć će se transferirati iz posebnog fonda, koji će pružati mogućnost bolje kontrole i učinkovitosti trošenja sredstava.Država je ozbiljno ulagala u područja posebne državne skrbi, za što je dovoljno reći da je samo od 1996. do 2011. godine za obnovu stambenog fonda i za gradnju infrastrukture, potrošeno više od 38 milijardi kuna.I ove će se godine većina proračuna resornog ministarstva potrošiti na obnovu. Naime, Grčićevo ministarstvo na raspolaganju ima 575,47 milijuna kuna, od čega će samo 47 milijuna kuna potrošiti na plaće zaposlenika resora. Vukovaru je osigurana pomoć od 40 milijuna kuna, a za zbrinjavanje izbjeglica, povratnika i prognanika Vlada je proračunom izdvojila 410 milijuna kuna, od čega će većina biti uložena u obnovu stambenog fonda.

Točnije, riječ je o 250 milijuna kuna samo tijekom tekuće godine, a prema projekcijama proračuna ministarstva sljedeće će se godine taj iznos povisiti na gotovo pola milijarde kuna.Kao što smo napomenuli, ulaganja nisu usmjerena samo na obnovu kuća i infrastrukture nego je država nastojala privući stanovništvo i poreznim olakšicama i pomoći.Tako je stanovnicima koji se vraćaju ili dolaze živjeti u jednu od 185 općina raspoređenih u cijeloj Hrvatskoj država darovala građevinski materijal za gradnju kuće i rješavala stambeno pitanje najmom, a oslobodila ih je i plaćanja poreza na promet nekretninama. Država subvencionira smještaj djece u vrtiće, prije krize plaćala je i prijevoz srednjoškolcima, što se osigurava i u tekućem proračunu, a na sebe je preuzela i isplatu povrata poreza na dohodak, kako bi tog opterećenja oslobodila općinu.

Porezne olakšice izdašne su i za građane i za poduzetnike. Naime, kroz nekoliko njihovih oblika država je građanima i poduzetnicima uštedjela 275,1 milijun kuna poreza od 2009. do 2011. Riječ je o podatku koji je generiralo resorno ministarstvo, a prijašnji podaci pokazuju kontinuirani trend od otprilike 150 milijuna kuna olakšica na godišnjoj razini. Osim što su građani jedinica posebne državne skrbi oslobođeni plaćanja poreza na promet nekretninama, imaju i viši osobni odbitak. Tako je osobni odbitak za građane Vukovara, naprimjer, gotovo dvostruko viši nego u ostalim dijelovima Hrvatske, što znači da građani tog građa uglavnom imaju pravo na povrat poreza na dohodak, koji im isplaćuje država. Zato nije iznenađenje da je samo Vukovar generirao oko 40,5 milijuna kuna olakšica u posljednje tri godine.

Ipak, većina se olakšica odnosi na porez na dobit od čega su dijelom oslobođene tvrtke koje posluju u jedinicama posebne državne skrbi. Prema zakonu koji se namjerava izmijeniti, 90 posto prihoda od »ubranog« poreza na dohodak ostaje u rukama lokalnih jedinica, dok su drugi gradovi i općine obvezni 45 posto sredstava transferirati u državni proračun. Tako se pokušava pomoći financijskoj stabilnosti lokalnih jednica vlasti, a sami poduzetnici koriste olakšice kojima im se smanjuje porezna osnovica. Ipak, vrijeme najvećih poreznih diskonta već je za nama, jer su se odnosili na razdoblje do 2011., a jedan dio olakšica bit će ukinut ulaskom Hrvatske u Europsku uniju.Dakle, na najugroženijim područjima Hrvatske poduzetnici su oslobođeni dijela poreza na dobit do 2017., ali do sljedeće godine plaćaju 25 posto razrezanog iznosa, a potom od 2014. godine 75 posto iznosa ukupnog poreza, i to samo ako zapošljavaju minimalno pet zaposlenika.U drugoj skupini područja posebne državne skrbi već se plaća 75 posto poreza na dobit i od 2014. se ukidaju olakšice, a u trećoj skupini općina i gradova plaća se 85 posto poreza na dobit.

Godišnje 22 milijarde kuna za održavanje oko 427 općina i 126 gradova

Početak je ovo opsežnije reforme jedinica lokalne i regionalne samouprave, koje su se pokazale neučinkovitim i ograničenjem za razvoj gospodarstva. Naime, više od 260 općina i gradova prima pomoć od države i financijski je nesamostalno, a više od 180 njih iskoristilo je mogućnost uvođenja prireza svojim građanima. Iako lokalne vlasti ubiru svega 15 posto ukupnih poreznih i parafiskalnih nameta u Hrvatskoj, struktura troškova čini ih nepopularnima.
Naime, od gotovo 22 milijarde kuna koje se tijekom godine potroše na održavanje oko 427 općina i 126 gradova u Hrvatskoj, veliki broj jedinica više od 50 posto proračuna troši na svoje zaposlenike. Mnogi analitičari zagovarali su volonterske načelnike i općinare, jer je praksa pokazala da se nerijetko komunalni doprinosi troše na plaće i materijalne troškove lokalne administracije koja sama sebi postaje svrhom. Početak reforme trebao bi biti podloga za ukidanje dijela općina i njihovo ponovno pripajanje gradovima iz kojih su se izdvojili, koje Vlada neće napraviti preko noći nego postupno, a najvjerojatnije tek nakon lokalnih izbora.

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?I...2-4CA5A16BAF1F

[mario_zadar]

RAZGOVOR Direktor farmaceutske kuće JGL
Ivo Usmiani: Bonuse mogu dobiti svi zaposleni, naš je cilj sretan radnik

Za Ivu Usmianija zna malo tko izvan gospodarskih krugova. Taj riječki poduzetnik rodom s Paga ne voli publicitet, iako je prije nekoliko mjeseci bio u »Linićevoj grupi« koja je dala ponudu za kupnju Novog lista. Bila je to više »domoljubna« gesta prema novinama s tradicijom na tom području, a ne namjera da u listu bude više napisa o njemu i kompaniji koju vodi.

A vodi JGL, farmaceutsku tvrtku koja je počela s jednom mješalicom za slastice, da bi danas postala snažna kompanija koja se učvrstila na globalnom tržištu koje je nemilosrdno, bombardirano tisućama proizvođača iz cijeloga svijeta. Usmiani je, zapravo, primjer »da se može«, ali da treba mnogo truda, pameti, poštovanja prema svojim zaposlenicima. Sve ono što je u najvećem broju hrvatskih tvrtki zaboravljeno.

Priča o uspjehu JGL zvuči gotovo nevjerojatno u doba kad se samo spominju stečajevi, propasti, radnici na burzi. Kada ste počeli, s prvom mješalicom, jeste li zaista vjerovali da će to biti tako uspješno?

- Počeci su bili skromni, ali ni tada nam nije nedostajalo ambicije i vjere u uspjeh. Naš je primjer možda rijedak, ali je sigurno još mnogo uspješnih tvrtki kao i onih koji tek dolaze, ali se za njih premalo čuje. Na samom smo početku shvatili da konkuretnost i rast možemo postići samo znanjem, kvalitetom i inovacijom, kao i tržišnom ekspanzijom. Današnja je ekonomija, ekonomija obujma, u kojoj opstaju one proizvodne tvrtke koje svoje proizvode mogu internacionalizirati, odnosno globalizirati. Zato je naše usmjerenje prema izvozu, koji danas u strukturi prodaje dominira, zapravo rezultat dugogodišnjih napora i ulaganja u razvoj konkurentnih proizvoda, kao i u tržišta te u kupce.

Farmaceutska industrija slovi kao jedna od najpropulzivnijih u svijetu, ali je i konkurencija nevjerojatno velika. U čemu je onda tajna JGL prodora i pozicioniranja u toj industriji?

- Tajna je u tome što smo vrlo rano shvatili da bez sustavnoga strateškog promišljanja, s ciljem rana prepoznavanja tržišnih uvjeta i trendova te izbora proizvodnog portfelja i tržišta na kojima tvrtka želi poslovati, nema realizacije ciljeva. Poznato je da danas tvrtke žive ono što su planirale unazad tri do pet godina, što je i kod nas potvrđeno.

JGL je u ranim devedesetim godinama počeo s iskorištavanjem dostupnih i profitabilnih niša na području generičkih lijekova na hrvatskom tržištu, a vrlo brzo je uslijedio izlazak i na tržišta regije te CIS-a. Konkurencija je iznimno velika na svim tržištima, čak i na domicilnom, što Hrvatsku u određenom smislu izdvaja, jer ni na koji način nije štitila svoju stratešku, izvozno orijentiranu farmaceutsku industriju. Hrvatski su proizvođači s više do 60 posto financijskog udjela u tržištu lijekova na recept u 2000. godini pali na samo 25 posto udjela u 2011. godini, što je porazno.

Okretanje stranim tržištima očito je bilo nužno da JGL tako brzo raste. Sada ste prisutni na ruskom tržištu, kakva su vam iskustva?

- Odluka o pokretanju vlastitih operacija na tržištu Rusije, a potom i Ukrajine i Kazahstana, bila je ključna strateška odluka. Danas, nakon četrnaestogodišnje prisutnosti na tim prostorima, u 25 ruskih gradova gradova radi naših 118 zaposlenika, u 19 ukrajinskih gradova njih 47, a u 11 gradova Kazahstana radi 31 zaposlenik. Naši se proizvodi prodaju i u Gruziji, Armeniji, Bjelorusiji, Azerbajdžanu, Moldaviji.

Ukupan prihod tvrtke na tržištu CIS-a u 2011. godini bio je više od 40 milijuna eura. Uz to se aktivno razvija suradnja sa svim vodećim farmaceutskim distributerima u Rusiji i zemljama CIS-a. Proizvodni portfelj tvrtke prilagođen je tržištu, stalno se proširuje, a danas sadrži više od 20 proizvoda koji su poznati otorinolaringolozima, pedijatrima, alergolozima, ginekolozima, dermatolozima. U planu je i otvaranje novih tržišnih segmenata – u ovoj godini na tržištima CIS-a pojavit će se oftalmološki proizvodi tvrtke.

Kako se uopće otvaraju strana tržišta, koliko traje takav proces, koje su prepreke, recimo, na primjeru baš Rusa?

- Prije izlaska na svako strano tržište radimo temeljitu analitiku tržišnih segmenata, njihova potencijala, kao i konkurenata te procjenjujemo najbolje doba za lansiranje proizvoda.

Ništa nije prepušteno slučaju i uvijek nastojimo unaprijed predvidjeti i minimizirati sve potencijalne rizike. U Rusiji smo već dobro etablirana tvrtka, naš je menadžment iskusan, izvrsno poznaje lokalne uvjete i zahvaljujući tome, dosad nismo naišli na prepreke. No napori koji se ulažu u osvajanje novih tržišta zaista su veliki.

Nakon što smo potkraj prošle i početkom ove godine sklopili ugovore za svoje strateške brendove Aqua Maris, Meralys i Adrience s partnerima u Rumunjskoj, Latviji, Litvi, Estoniji, Rusiji, Guatemali, Turskoj, Kuvajtu i Jemenu, do 2015. godine planiran je iskorak na još 20 novih tržišta, s fokusom na tržišta Brazila i Južne Amerike, SAD-a, Velike Britanije, te zemalja srednje Europe, Skandinavije, Bliskog istoka i zapadne Europe.

Gdje su veći rizici za ulaganja?

- Teško je generalizirati i reći gdje su prepreke i rizici poslovanja veći a gdje manji. Sigurno je da je u razvijenim zemljama bolje regulirana naplata, odnosno da je općenito pravna sigurnost veća. Međutim, što se tiče legislativnih barijera, male su zemlje ponekad čak zahtjevnije i strože od velikih, a konkurencija je jednako intenzivna kao i na velikim tržištima.

Ima li se JGL namjeru širiti i u Kini?

- Kina je svakako u samom vrhu tržišta izbora za JGL, s obzirom na izniman tržišni potencijal. Svoje resurse i kapacitete nastojimo rasporediti prema prioritetima i nemoguće je u kratkom vremenu sve obraditi i pokriti. U svakom je slučaju riječ o tržištu koje sustavno pratimo i analiziramo s ciljem prepoznavanja pravog tajminga ulaska.

Kada je riječ o jednom od vaših brandova, Aqua Marisu, u prvom je planu učinkovitost i djelotvornost morske vode. Iz kojeg dijela Jadrana uzimate vodu za taj proizvod?

- Jako smo ponosni što smo koncept talasoterapije i korištenja morske vode u svrhu zdravlja, koji je razvijen u našem kraju, pretočili u paletu proizvoda Aqua Maris.

Morska je voda visokokvalitetan prirodni resurs, jadranska morska voda posebice, jer je naše more jedno od dva najčišća na svijetu. Kada se morska voda koristi kao sirovina u proizvodnji lijekova i medicinskih proizvoda postaje vrlo zahtjevna za stabilizaciju i sterilizaciju. U postupak proizvodnje Aqua Maris linije proizvoda ugrađene su godine iskustva, istraživanja i rada na optimizaciji i validaciji proizvodnog postupka i analitičkih metoda koje podržavaju sustav osiguranja kvalitete. Zato uspjeh koji je postignut nije slučajan, danas ta linija JGL svrstava među vodeće svjetske proizvođače preparata na osnovi morske vode.

Jesu li znanstvena istraživanja dala prave odgovore o djelotvornosti morske vode kada je u pitanju zdravlje?

- Moderna se znanost sve više vraća prirodnim resursima i valorizira ih. U ljekovita su svojstva morske vode uvršteni njeni antiseptički, antibakterijski i antivirusni učinci, poticanje lokalne cirkulacije, obnavljanje atrofirane nosne sluznice i podrška uobičajenom fiziološkom statusu sluznice te učinci čišćenja i smirivanja epitela nosa prekrivena cilijama. Također je ustanovljeno da morska voda sadrži mineralne soli i mnoge nužne elemente u tragovima koji su nužni za održavanje i liječenje gornjeg dijela dišnog sustava.

U rijetkim medijskim istupima stalno ističete da su ljudi najveći potencijal JGL. Kako su stimulirani zaposlenici vaše kompanije, koliko zarađuju, imaju li bonuse za dobre rezultate?

- Ljudi su najzaslužniji za dosadašnji uspjeh tvrtke i dakako da su najveći razvojni resurs JGL-a. U sustav postavljanja, ocjenjivanja i nagrađivanja učinka na godišnjoj razini uključeni su svi zaposlenici bez iznimke, a prema postignućima u radu. Mogućnost ostvarivanja bonusa dakle, imaju svi zaposlenici, prema prihvaćenom sustavu nagrađivanja.

Kontinuirano JGL osigurava i niz pogodnosti poput božićnice, uskrsnice, regresa za godišnji odmor, nagrada za dugogodišnji rad u tvrtki, kao i nagrade u povodu rođendana ili rođenja djeteta.

Rijetka ste kompanija koja prima nove ljude, oko pedesetak na godinu. Koliko molbi dođe za posao i kako ga mladi ljudi dobivaju, vezom ili provjerom istinske kvalitete?

- Stanje je na tržištu rada takvo da nam se, kao poslodavcu koji kontinuirano zapošljava nove kadrove, obraća jako mnogo ljudi s molbama za zaposlenje. Želimo biti otvoreni i pravedni prema svakome i zato smo razvili transparentan i stručno vođen proces zapošljavanja. S obzirom na specifičnost branše još nam nedostaju magistri farmacije, industrijski tehnolozi sa znanjima upravljanja procesima farmaceutske proizvodnje, razvoja, registracije i kontrole kvalitete.

Većina menadžera koji dođu u vašu kompaniju godinama tu i ostaje. Koja je formula zadovoljstva ljudi koji tu rade?

- Fluktuacija kadra je vrlo mala, imamo lojalne i zadovoljne ljude, ali smo svjesni da bez kontinuirana ulaganja u njihovo znanja i sposobnosti, kao i bez pomne brige i jasno komuniciranog plana karijere, ne možemo očekivati da netko cijeli svoj radni vijek provede u JGL-u.

Posebice se to tiče mladih ljudi, koji su mobilni, bez barijera u komunikaciji i ako im mi ne ponudimo kvalitetni paket, neće se vezati na dulje razdoblje. U JGL-u je radno vrijeme potpuno ispunjeno, mnogo se pozornosti posvećuje stalnu unapređenju radnih procesa, jer o učinkovitosti ovisi naša konkurentnost, ali je cilj da naši zaposlenici postignu i održe ravnotežu između posla i privatnog života, što je preduvjet općeg zadovoljstva i unapređenja kvalitete življenja pojedinca.

Koliko vremena prođe da neki lijek prođe sve nadzore i dođe na tržište. Koliko je novaca potrebno za istraživanja?

- JGL je generički proizvođač lijekova što znači da je naš ciklus od razvoja do registracije i lansiranja lijeka na tržište mnogo kraći od ciklusa novoga, inovativnog lijeka. Ciljevi koje si postavljamo su da naš generički lijek na tržište lansiramo prvi, odmah nakon što originalnom lijeku prestane važiti patentna zaštita ili ako to nije moguće, onda što prije u odnosu prema konkurenciji. Naš ciklus prosječno traje tri godine.

Osobno ste uvijek nekako u drugom planu, ne želite publicitet. Kompanija vam je tako uspješna, a o vama se malo zna?

- U sustavu kakav je JGL, cijeni se i slavi uspjeh tima, nikako pojedinca, a za njega je zaslužno svih 316 zaposlenih u Hrvatskoj kao i 208 zaposlenih u našim tvrtkama i predstavništvima u inozemstvu. Lijepo je slaviti uspjehe, ali nas oni, u velikoj mjeri i obvezuju i zato ostajemo posvećeni stalnu učenju – stjecanju znanja, vještina i sposobnosti potrebnih za novi poslovni ciklus u koji ulazimo s jasnom vizijom daljnje internacionalizacije i globalizacije poslovanja.

Hoćete li prodati kompaniju ako dobijete »pravu« ponudu?

- Ne razmišljamo o prodaji nego o eventualnim akvizicijama. Smatramo da sami imamo dovoljno prostora za rast i razvoj pa ponude koje dolaze, a ima ih, još ne razmatramo.
Željeli smo osigurati stabilnije poslovanje Novog lista

Bili ste među tvrtkama koje su pokazale zanimanje za kupnju Novog lista. Je li to bilo iz sentimenta prema »lokalnim« novinama, nagovor Slavka Linića ili želja da vaša kompanija krene i u medijske vode?

- Baš kao što sam rekao u svom javnom očitovanju, u najboljoj namjeri da pokušamo iznaći mogućnost podrške lokalnom i regionalnom brendu koji je zapao u financijsku krizu, kao i iz poštovanja prema novinama s kojima svakodnevno živimo, odlučili smo kao riječki poduzetnici ujediniti snage i pokrenuti postupak slanja ponude za kupnju. Namjera je isključivo bila osigurati stabilnije poslovanje uz želju etabliranja neovisnog novinarstva kao općeg interesa svih građana, u nijednom dijelu nije bila vezana uz želju za upletanje u uređivačku politiku.

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?I...1-DCDBCB0E0B8B

[mario_zadar]

izaslanstvo gospodarstvenika putuje u tripoli
HGK: Hrvatske tvrtke vraćaju se u Libiju

Povratak naših tvrtki na tržište Libije nakon ubojstva Moamara Gaddafija i sloma njegova režima trebao bi se ubrzati posjetom izaslanstva hrvatskih gospodarstvenika toj zemlji, doznajemo u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Vrijeme i ostali detalji posjeta naših gospodarstvenika Libiji još se dogovaraju s Veleposlanstvom u Tripoliju, kazali su nam u HGK.Kao izvoznici u Libiju pri odgovarajućim tijelima HGK trenutačno su evidentirani Ina, pulski Uljanik, Pliva, Brodosplit, kutinska Petrokemija, DIOKI, šibenski TLM-TVP, Eni Croatia i manje poznata tvrtka Boxmark Leather iz Trnovca Bartolovečkog u Varaždinskoj županiji.“Angažman hrvatskih tvrtki prvenstveno će ovisiti o sigurnosnoj situaciji te gospodarskim prioritetima nove libijske vlade”, upozoravaju u HGK, te dodaju kako posljednje informacije govore da bi se uskoro trebala obnoviti gospodarska razmjena s Libijom.Hrvatska je u godini prije sloma Gaddafijeva režima u tu zemlju izvezla robe i usluga u vrijednosti 47 milijuna dolara, a uvezla u vrijednosti 13,7 milijuna dolara.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Bizn...0/Default.aspx

[mario_zadar]

BSO SA ŠPANJOLCIMA UGOVORIO POSAO OD 2,5 MILIJUNA EURA
STUPOVI ZA JELINAK Brodosplit radi vjetrenjače

U vrijeme kad se teško breme neizvjesne privatizacije i još neizvjesnije sudbine nadvilo nad splitskim brodogradilištem, veseli svaki novi posao. Posebno ako je riječ o poslovima kojima se škveru otvaraju vrata za tržište specijaliziranih poslova.Upravo ovih dana Brodogradilište specijalnih objekata
- BSO punom parom radi na izradi golemih stupova za vjetroelektrane.Riječ je od 20 stupova, svaki visine 77 metara i težine 130 tona. Naručitelj je poznata španjolska tvrtka “Acciona Windpower”, vodeća u svijetu u području obnovljivih izvora energije. Kompanija je dobila koncesiju za farmu vjetroelektrana na brdu Jelinak poviše Trogira.Ukupna instalirana snaga vjetroelektrane iznosit će 150 megavata.

- U zajedničkom konzorciju s tvrtkom “Tromont”, uspjeli smo dobiti posao koji nam široko otvara vrata za ulazak na tržište vjetroelektrana, kaže nam Damir Arapović, direktor BSO-a, u kojem se nadaju da bi Španjolci mogli naručiti još čeličnih stupova za vjetroelektrane.

- Riječ je o ukupno 2750 tona čelika od čijih profila radimo stupove. Širina svakog stupa u bazi je 4,3 metra, a na vrhu 2,3 metra. BSO radi na čeliku, a “Tromont” će raditi na opremi stupova. Dakle, poslovi postavljanja kabela, liftova, penjalica, bravarije, itd. Vrijednost ugovora za BSO je oko 2,5 milijuna eura, kaže nam direktor Arapović.U proizvodnoj hali BSO-a, poznatoj po gradnji podmornica i drugih specijalnih plovila, nailazimo na veliki valjak gdje se oblikuju profili stupova budućih vjetrenjača. Proces proizvodnje pojasnio nam je inženjer Marko Bešker, rukovoditelj tehnologije izrade.

- Ovom stroju potrebno je samo 20 minuta da oblikuje čelične limove i profil stupa. Svaki stup pri dnu debljine je 26 milimetara, a pri vrhu 12 milimetara. Naprave se 32 komada profila, koji se spajaju, te u tri komada transportiraju u zonu vjetroelektrana gdje se dizalicama spajaju i postavljaju, kazuje rukovoditelj Bešker.Treba reći da se u BSO-u, nakon godina suše, konačno radi punom parom. Osim stupova za vjetroelektrane, škverani grade luksuznu jahtu za inozemnu kompaniju “Laplaine Management”, kao i trup luksuznog kruzera namijenjenog plovidbi Jadranom. Ako pobijedi na natječaju, BSO bi mogao graditi i jednu eksploatacijsku platformu za “INAGip”, tvrtku u suvlasništvu hrvatske Ine i talijanskog “Agipa”.Smiješi se i manji posao izrade podvozja za željezničke vagone jedne američke kompanije.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Bizn...4/Default.aspx

[Kanalnik]

SAME DEUTZ FAHR ŽETELICE U ŽUPANJI ZATRPANE NOVIM NARUDŽBAMA
Planirali 320, a napravit će 370 kombajna
Objavljeno: 19.3.2012
ŽUPANJA - Interes inozemnih kupaca za županjske kombajne premašio je sva očekivanja. Iako je proizvodni plan za 2012. bio ambicioznih 320 kombajna, do kraja godine iz pogona Same Deutz Fahr Žetelica izići će čak 370 kombajna.
Od tehničkog direktora Damira Kobaša doznajemo kako je pristiglo, naime, pedeset dodatnih narudžbi, pa se u tvornici radi punom parom i dnevno proizvede dva kombajna. Približno 200 stalnih i sezonskih djelatnika angažirano je u proizvodnji, a radi se i u tri smjene.
Ako se ostvari zacrtani plan od 370 kombajna, u što su u tvornici sigurni, 2012. godina bit će najuspješnija poslovna godina, otkako je prije gotovo sedam godina talijanska korporacija preuzela tadašnju tvornicu poljoprivrednih strojeva i uređaja Đuro Đaković u Županji.
Do sada najbolji rezultat tvornica je ostvarila 2008. godine, kada je proizvedeno 280 kombajna, a tada je uslijedila svjetska ekonomska kriza i pad proizvodnje. No za samo tri godine, tvornica ne samo da se vratila na proizvodnu razinu iz 2008. nego će ju u 2012. znatno premašiti.
M.Lešić Omerović, Glas Slavonije

[mario_zadar]

INVESTICIJE Umjesto škverova - nekretnine
Končar neće graditi brodove, ali hoće vile s Bradom Pittom

Sve je izglednije da »kralj kroma« Danko Končar nakon odustajanja od kupnje 3. maja vjerojatno neće moći preuzeti brodogradilišta Kraljevicu i Brodotrogir, jer je hrvatska vlada očito procijenila da jamstva koja on nudi nisu kvalitetna, odnosno da je riječ o korporativnim, a ne bankovnim jamstvima. Uz to, Končar ne donosi nove ugovore o gradnji brodova, nego priču o gradnji stupova za vjetroelektrane na Jadranu, uz tvrdnju da bi na tome zaposlio 1700 novih radnika, što pomalo djeluje neozbiljno.

I dok Vlada još uvijek nije službeno odbacila Končarevu ponudu za preuzimanje spomenuta dva škvera, on ne gubi vrijeme nego pregovara s novim potencijalnim poslovnim partnerima na hrvatskom tlu - Angelinom Jolie i Bradom Pittom - o projektiranju i gradnji vila na području Dragonere, nasuprot Brijuna. Da podsjetimo, Končar je 2011. od Hypo banke iznenada kupio veliki kompleks zemljišta na području Barbarige i Dragonere za 95 milijuna eura, a sada nudi Angelini i Bradu da na Dragoneri izaberu parcelu s pogledom na Brijune za gradnju svoje vile.Zanimljivo je podsjetiti da je sudski vještak vrijednost tog kompleksa procijenio na 50 milijuna eura, ali je, s druge strane, nesuđeni spasitelj hrvatske brodogradnje navodno procijenio da će mu se ta transakcija jednoga dana višestruko isplatiti. Končara je s Bradom Pittom upoznao njegov veliki prijatelj Rade Šerbedžija, i to na ovogodišnjem Berlinskom festivalu održanom u veljači. Pitt je poznat i kao poslovan čovjek, te bi se svojim projektnim rješenjima mogao uključiti u realizaciju gradnje superluksuznih vila na Dragoneri, gdje je planirano ulaganje od 500 milijuna eura u hotel, dvije marine, golfske terene te druge luksuzne prateće sadržaje.

Minulog utorka Končar i njegovi poslovni partneri iz Njemačke, u pratnji Šerbedžije i njegove supruge Lenke Udovički, razgledali su Mali Brijun. Prema nekim tvrdnjama, Končar je dosad u Istri te na Cresu kupio poljoprivredno zemljište u vrijednosti 100 milijuna eura.U 3. maju nisu previše nesretni što je Končar odustao od preuzimanja tog brodogradilišta, jer jedino što im je ponudio je 1500 otkaza. Od rujna prošle godine u tom škveru u redovnu i prijevremenu mirovinu otišlo je 120 radnika i službenika, a u travnju će njihovim stopama još njih 47. Međutim, u prijevremenu mirovinu ne mogu oni radnici koji su u ovom trenutku potrebni u proizvodnji.

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?I...4-9915C5724CE6

[mario_zadar]

OSIGURAVATELJI Premija za veljaču - 1,66 milijardi kuna
Povećano ulaganje u životno i rentno osiguranje

Hrvatski su osiguravatelji u veljači ostvarili zaračunatu bruto premiju od 1,66 milijardi kuna, što je otprilike isti iznos u odnosu na rezultate postignute u prethodnoj godini.U skupini neživotnih osiguranja, koja čini 78,12 posto ukupne premije, zaračunata bruto premija iznosi 1,3 kuna ili 1,1 posto manje u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. U životnim osiguranjima zaračunata bruto premija iznosi 364 milijuna kuna, što je za čak 4,1 posto više.Iako je riječ o značajnom rastu, većina osiguravatelja na to gleda s dozom opreza, napominjući kako još nije sigurno da su se građani okrenuli štednji i osiguranju kao jednom od načina odgovora na krizu.Kad je riječ o neživotnim osiguranjima, najzastupljenije je i dalje osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, s premijom od 420,8 milijuna kuna. Ta je premija oko 3,8 posto veća u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. U obveznom osiguranju vlasnika odnosno korisnika motornih vozila od automobilske odgovornosti za štete nanesene trećim osobama, premija je porasla za 3,7 posto.

Broj ugovora tih osiguranja povećan je za 3963 ili 1,6 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, što može značiti dvije stvari: da se struktura vozila na hrvatskim cestama ipak promijenila zahvaljujući novijim, nedavno kupljenim vozilima, te da su građani 'primijetili' kampanju Hrvatskog ureda za osiguranje protiv neosiguranih vozila na cesti. Inače, prosječna premija po vlasniku vozila u tom osiguranju iznosi 1624 kune te je danas oko 2 posto viša u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine.U strukturi životnih osiguranja, najveći udio u premiji ima klasično životno osiguranje. Njegova premija iznosi 316,7 milijuna kuna, što je 3,6 posto više nego lani. Slijede dodatna osiguranja uz životno sa zaračunatom premijom od 24,3 milijuna te životna ili rentna osiguranja kod kojih osiguranik na sebe preuzima investicijski rizik sa zaračunatom premijom od 20,3 milijuna kuna.

Zanimljivo je da je u rentnom osiguranju znatno porasla premija - za čak 11,7 posto, što može značiti da je veći broj osiguranika kojima je istekla polica ili onih koji su dobili otpremninu, ili su prodajom imovine došli do nekih sredstava, uložili novac u isplatu rente.Povećana je premija i kod osiguranja za slučaj vjenčanja ili rođenja, tzv. dječje police, namijenjene zapravo štednji za djecu i mlade - za 3,2 posto.Upravo bi porasti premije u tim dvjema kategorijama mogli ukazivati na to da pomalo prepoznajemo značenje poruka koje u posljednje vrijeme građanima nastoje uputiti osiguravatelji, ali i mirovinski fondovi (rentno osiguranje): da je važno štedjeti i time se pobrinuti za vlastitu budućnost.

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?I...0-C6F8F5A196DF