[Croatia] - Projekti i gospodarske vijesti | Projects & economic news

[mario_zadar]

PROJEKTI Predviđen kreditni potencijal od 70 milijuna kuna
Krapinsko-zagorska županija: Subvencijama do otvaranja novih 175 radnih mjesta

Investicijski projekti, čiju provedbu kroz subvencije kamata na bankarske kredite olakšavaju Ministarstvo poduzetništva i obrta, Krapinsko-zagorska županija te tamošnji gradovi i općine, u toj će županiji otvoriti više od 175 radnih mjesta.U sklopu programa »Lokalni projekti razvoja malog gospodarstva« i »Lokalni projekti razvoja - mikrokreditiranje« za projekte je predviđen kreditni potencijal od 70 milijuna kuna. Od toga je 66 milijuna kuna predviđeno za prvi, a 4 milijuna za drugi program.Svim investitorima kojima banka odobri kredit, Ministarstvo subvencionira kamatu s 2 posto za prvi te s 1 posto za drugi program, a županija, grad ili općina sa još po 1 posto. To znači da su ukupne subvencije 4, odnosno 3 posto, kaže Igor Cigula, županijski pročelnik za gospodarstvo i financije.Iako je interes za takve povoljne kredite zbog teške gospodarske situacije lošiji nego prije, pa je i investicija znatno manje, zamjenik župana Anđelko Ferek-Jambrek ističe kako se zahvaljujući tim subvencijama provode investicijski projekti koji bi trebali osigurati najmanje 175 novih radnih mjesta. Za dio odobrenih kredita i provedenih projekata tijekom travnja će se, nakon predaje statističkih financijskih izvješća poduzetnika (rok je 31. ožujka), provesti kontrola najavljenog zapošljavanja, najavio je Ferek-Jambrek.

Naime, svi korisnici takvih subvencioniranih kredita moraju, kad završe projekt, dokazati da su zaposlili predviđeni broj ljudi kako bi se izbjegle manipulacije subvencijama.Od ukupnog kreditnog potencijala u poslovnim je bankama do sada za 57 projekata odobreno 54,9 milijuna kuna, a u obradi je još 3,7 milijuna kuna za devet projekata pa je za nove investicije još preostalo 11,4 milijuna kuna.U međuvremenu je do 20. ožujka produljen rok prijave na nacionalni natječaj za dodjelu bespovratnih pomoći u okviru fonda IPA, komponente IIIc – »Potpora jačanju konkurentnosti hrvatskog malog i srednjeg poduzetništva«, a prvotno planirani iznos dodijeljenih sredstava od 3 milijuna eura povećan je na 4.457.000 eura.

Riječ je o bespovratnim subvencijama od 50.000 do 200.000 eura za pojedinačne projekte u trajanju od šest do 18 mjeseci, a bespovratna potpora može iznositi najviše 85 posto ukupnih opravdanih troškova projekta. Na taj se natječaj mogu javiti sva mala i srednja poduzeća registrirana u Hrvatskoj uz neke preduvjete, poput solventnosti i dokaza da su podmirena sva porezna davanja. Natječaj predviđa financiranje aktivnosti uvođenja novih proizvodnih metoda ili tehnologija u vezi s energetskom učinkovitosti i ekološkim standardima, specijaliziranu obuku za korištenje novih tehnologija ili opreme, jačanje zaštite okoliša, unaprjeđenje kvalitete proizvoda i usluga kupnjom ili instaliranjem opreme ili ICT rješenja, kao i za certificiranje kompanije za neke standarde.Za prijavu projekata na ovaj natječaj vrlo je poticajna i činjenica da Europska komisija predfinancira 80 posto sredstava za projekte koji traju do 12 mjeseci ili čiji troškovi sežu do 100.000 eura. Za projekte koji traju dulje od godinu dana ili čiji je predviđeni trošak veći od 100.000 eura, predfinanciranje Europske komisije provest će se tako da će unaprijed biti dodijeljeno 80 posto novca predviđenog projektom za prvih 12 mjeseci.

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?I...4-924A145EAF6B

[mario_zadar]

Vidošević prodao dionice Kraša za 2,2 milijuna kuna

Bivši predsjednik Uprave Kraša nakon odlaska s te funkcije odlučio je smanjiti i vlasnički udio u najvećoj hrvatskoj konditorskoj tvrtki. Prema podacima Središnjeg klirinškog depozitarnog društva, u razdoblju od 9. do 16. ožujka Vidošević je prodao 4.642 dionice Kraša, koje prema prosječnoj burzovnoj cijeni vrijede 2,21 milijun kuna. Prodane dionice čine nešto više od četvrtine Vidoševićevog udjela u Krašu. Nakon prodaje ostalo mu je još 12.000 dionica vrijednih 5,72 milijuna kuna, te je sa 0,87 posto udjela pao sa šestog na osmo mjesto najvećih vlasnika, piše tportal.

Prodani udio odgovara količini dionica koje je Vidošević dobio na ime menadžerskih opcija, dok je preostali dio stekao kupnjom, i to po ukupnoj cijeni od 6,6 milijuna kuna.U razdoblju u kojem je Vidošević izlazio iz Kraša vlasnički udio je povećavala Mesna industrija braća Pivac, tvrtka koja se nalazi na četvrtom mjestu najvećih vlasnika. U posljednja dva tjedna braća Pivac kupila su 905 dionica Kraša, povećavši vlasnički udio na 2,54 posto.

http://dalmacijanews.com/Biznis/View...juna-kuna.aspx

[mario_zadar]

Srbi zaključili: Ne možemo dostići Hrvate, oni imaju more

Srpski List Press objavio je usporedne cijene osnovnih proizvoda u Hrvatskoj, Njemačkoj i Srbiji te izračunao koliko radnih sati trebaju odraditi prosječni Srbin, Hrvat i Njemac za svaki od njih.Njemac u prosjeku za sat svoga rada zaradi 11,7 eura neto, što je šest puta više od srpskog radnika, koji, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, za to vrijeme zaradi 1,9 eura. Hrvat za jedan sat u prosjeku zaradi 4,2 eura.Nadalje, istraživanje pokazuje da Srbi moraju raditi 19 minuta za litru mlijeka. Njemci ovu namirnicu zarade za svega tri minuta, a Hrvati za 10 minuta.Uvjerljivo najveći nesrazmjer između cijene proizvoda i vremena koje za njega treba raditi je kod maslaca. Dok Njemac maslac od 250 grama zaradi za četiri minute, a Hrvat za 23, Srbima je za isti potrebno čak 82 minute.

Slično je i s jajima, kavom i piletinom.Za litru benzina Srbi moraju raditi šest puta više od Njemaca, pa je sve veći broj onih koji se odlučuju za gradski prijevoz.Inače kupovna moć zaposlenih u Srbiji pala je za 24,7 posto u odnosu na 2008. godinu.„Njemački standard vjerovatno nećemo dostići nikad, a teško da ćemo u narednih pet godina dostići i Hrvate, jer oni imaju more, pa od turizma inkasiraju 7,5 milijardi eura godišnje", pesimistično je komentirao rezultate istraživanja srpski analitičar Dragoljub Rajić iz Unije poslodavaca.

http://business.hr/ekonomija/srbi-za...oni-imaju-more

[mario_zadar]

Hrvati kupuju više nego lani

Promet od trgovine na malo u Hrvatskoj u siječnju je u odnosu na prosinac bio nominalno manji za 22,6 posto, a realno za 22,2 posto, dok je na godišnjoj razini, u odnosu na siječanj 2011., nominalno porastao za 3,6 posto, a realno za 1,9 posto, objavio je Državni zavod za statistiku.Na mjesečni pad, uobičajen u siječnju u odnosu na blagdanski prosinac, utjecalo je smanjenje prodaje u svim trgovačkim strukama. Tako je prodaja motornih goriva i maziva u siječnju u odnosu na prethodni mjesec pala za 12,6 posto, promet u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno živežnim namirnicama za 26,4 posto, a alkohola i drugih pića za 28,8 posto.Na godišnjoj razini, pak, u siječnju ove u odnosu na isti mjesec 2011. godine, statistika bilježi nominalni rast prometa u 12 trgovačkih struka.Postotno najviše, za 11,3 posto, porastao je promet motornih vozila, dok je promet motornih goriva i maziva, koji u ukupnoj maloprodaji sudjeluju sa 19,1 posto, porastao 4,2 posto.

Maloprodaja tekstila, odjevnih predmeta, obuće i kožnih proizvoda, koja u ukupnoj maloprodaji ima udio od osam posto, na godišnjoj je razini povećana za 3,4 posto, željezne robe, boje i stakla za 6,9 posto, a duhanskih proizvoda za devet posto.U nespecijaliziranim prodavaonicama pretežito živežnim namirnicama, koje u ukupnoj maloprodaji imaju najveći udio od 36,8 posto, promet je u siječnju ove u odnosu na isti mjesec prošle godine, nominalno porastao za 3,4 posto.Maloprodaja je u siječnju na godišnjoj razini pala u šest trgovačkih struka, a postotno najviše u trgovini dijelova i pribora za motorna vozila, motocikla i dijelova, za 7,2 posto, te trgovini alkoholnih i drugih pića, za 6,9 posto.

http://business.hr/ekonomija/hrvati-...vise-nego-lani

[mario_zadar]

EURO SIR : Sirana Runolist širi se na rusko tržište

Nakon što je kravlji i očiji sir sirane Runolist iz Krasna osvojio hrvatsko tržište, dobar zalogaj velebitskog sira jest će se će se i u svijetu. Delegacija sirane prevođena vlasnikom Vladom Tomaićem vratila se sa poslovnog putavanja iz Rusije, u kojoj bi se već do kraja godine trebao jesti poznati krasnarski sir.- Bili smo na gradu Ivanovu, 300 km od Rusije. Grad ima 450 tisuća stanovnika. Nadamo se da ćemo do kraja godine tamo plasirati naš sir. Zanima ih sir sa tartufima i peludi, kaže, Vlado Tomaić vlasnik sirane Runolist.

http://slobodnalika.com/novosti/1250...o+trziste.html

[hugh grant]

Povratak planske ekonomije na sveučilišta


http://www.fizzit.net/hr/vijesti-i-p...na-sveucilista

[zaguric2]

Originally Posted by mario_zadar

Srbi zaključili: Ne možemo dostići Hrvate, oni imaju more

[mario_zadar]

Originally Posted by zaguric2

[mario_zadar]

JAVNE FINANCIJE Bolje od očekivanja
Proračun se puni izvrsno, rebalansom će se dodatno smanjivati rashodi

Proračun se puni bolje od očekivanja, pa u Ministarstvu financija najavljuju rebalans na kojem će se dodatno rušiti rashodi države. Prema izvorima iz državne riznice od 1. siječnja do 16. ožujka u proračun se slila 21,54 milijardi kuna, što je 1,33 milijarde kuna više nego u prošloj godini. Trend povećanja prihoda od 6,6 posto može se zahvaliti djelomičnom rastu gospodarskih aktivnosti, boljoj naplati poreza i novom porezu na dividendu. Naime, porezni prihodi iznosili su u spomenutom razdoblju 11,21 milijardu kuna, od kojih je porez na dohodak veći za 1,2 posto, PDV za 6,2 posto, a porez na dobit za čak 32,2 posto veći nego lani. Njime se ubralo 1,33 milijarde kuna, odnosno čak 325 milijuna kuna više nego lani, a riječ je o tome da su neke tvrtke požurile 'zatvoriti knjige' kako bi izbjegle plaćanje poreza na dividendu i dodatnog poreza na dobit, od 12 posto.Trošarine su donijele 1,92 milijarde kuna prihoda, a iznenađenje je da su prihodi od trošarina na naftu i naftne derivate manji za 78 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje 2011. Zapravo je zamjetan pad potrošnje, a u Ministarstvu financija tvrde da je to osnovni razlog zašto su trgovci odustali od maksimalnog povećanja cijene.Ukupni rashodi proračuna su pali za 2,5 posto na 25,95 milijardi kuna, pa deficit proračuna u ovom trenutku iznosi oko 4,4 milijarde kuna. Ipak treba napomenuti da su svi rashodi za ožujak izvršeni, dok će se prihodi prikupljati još 14 dana, pa će deficit na kraju tromjesečja ipak biti nešto manji. Na plaćama zaposlenih se nije uštedjelo, nego su se povećale za 2 posto, ali u Ministarstvu to objašnjavaju činjenicom da u spomenutom razdoblju još nije na snagu stupila uredba koja je smanjila koeficijente plaća. Podsjećamo da su svakom osmom zaposleniku ministarstava novom uredbom podignute plaće.

Unatoč dobrom punjenju proračuna, Ministarstvo financija oštro će se obračunati s neplatišama. Zato će se najvjerojatnije u proceduru u Sabor sa sjednice Vlade ovog tjedna uputiti izmjene Općeg poreznog zakona. Time će se omogućiti objava imena poreznih dužnika, ali i zaustaviti poduzetnici koji ostavljaju dugove na jednoj tvrtki, a potom posluju preko novih pravnih osoba. Novinama u zakonu poslodavac kojem se utvrdi da je ostavio porezne dugove za sobom, za što će se koristiti OIB, idućih deset godina neće moći otvoriti novu tvrtku na svoje ime, ni na ime nikoga iz obitelji i povezanih osoba, a neće moći obnašati ni dužnosti predsjednika uprave ili sudjelovati u radu uprava drugih tvrtki. Isto tako, porezni dug će se, u slučaju da se dokaže namjera, naplaćivati iz imovine dužnika ili iz aktive tvrtki koje su u njegovu vlasništvu. To je najveća izmjena koju najavljuje Ministarstvo financija, a koja bi trebala stati na kraj novom gomilanju dugova, koji su doveli do nelikvidnosti od 41,7 milijardi kuna.Od tog je iznosa oko 11 milijardi kuna neplaćenih poreza i doprinosa, a lokalnim jedinicama se na ime prireza i parafiskalnih nameta duguje oko 500 milijuna kuna. To je podatak iz blokiranih pravnih osoba, dok je pravi podatak o nenaplaćenim porezima daleko strašniji, jer govori o 51 milijardu nenaplaćenih dugovanja, od kojih je priznanjem ministra financija Slavka Linića moguće naplatiti eventualno 25 milijardi kuna.

A što se tiče nelikvidnosti u blokiranim tvrtkama i obrtima, podaci su uglavnom poznati, kao i da je među njima oko 19 milijardi kuna koje su stvorile tvrtke i obrti bez zaposlenih. Podijeljeni su dužnici u tri skupine. Prva skupina dužna je 9,2 milijarde kuna. Nemaju ni zaposlenih ni imovine ni kapitala, pa će se to morati otpisati, a gotovo 16 tisuća tvrtki izbrisati iz evidencije. Tu je još oko 6,7 milijardi kuna koje se vjerojatno neće moći naplatiti, ali o otpisu će se odlučiti tek nakon ispitivanja knjigovodstveno evidentirane imovine tih dužnika. Oko deset milijardi kuna duguje 13,3 tisuće tvrtki registriranih u sektoru trgovine, a te u narodu nazvane 'export-import svašta' tvrtke bit će izbrisane, dok će se za oko 4250 tvrtki iz sektora prerađivačke industrije te oko šest tisuća građevinara pokušati naći rješenje. Oni duguju ukupno oko 12,5 milijardi kuna, a u Ministarstvu se nadaju da će se država i ostali vjerovnici imati iz čega naplatiti.Tu će biti presudan Zakon o financijskom poslovanju, koji se priprema. Nacrt će biti gotov krajem mjeseca, ali budući da će morati u dva čitanja u Sabor, u Ministarstvu se nadaju da će ga ipak imati u primjeni do kraja svibnja, kako je prethodno najavljeno. Taj zakon donosi novi model stečajnog postupka, odnosno sudski postupak pretvara u upravni postupak koji će voditi vjerovnici dužnika. Naime, riječ je o tome da će se na zahtjev 50 posto vjerovnika organizirati upravni spor koji može trajati do 90 dana, u kojem se namiruju dugovi bilo novcem iz poslovanja, bilo imovinom, a moguć je i ulazak u temeljni kapital tvrtke. Tako bi u slučaju tvrtke Dioki, Hypo banka kao najveći vjerovnik trebala sjesti za stol s HEP-om i dogovoriti model po kojem ne bi bilo stečaja. S obzirom na novinu, stečajni postupak zapravo je tek zadnja faza, koja vodi u likvidaciju tvrtke, pojašnjeno je u Ministarstvu financija.

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?I...4-34F9A496754C

[mario_zadar]

BENZINSKE CRPKE Unaprijedili i uslugu
Ina nastavlja modernizirati maloprodajnu mrežu

Ina je početkom tjedna objavila da nastavlja lani započetu modernizaciju maloprodajne mreže. Prema najavi, modernizirat će se benzinske postaje Kupari u Dubrovniku i Makarska Ratac.Radovi na Kuparima trajat će 35 dana, a kako će u tom razdoblju ta postaja biti zatvorena, Ina poziva potrošače da se gorivima i robom široke potrošnje opskrbe na njihovim benzinskim postajama Čilipi, Dubrovnik-Grad i Dubrovnik-Komolac.Modernizacija postaje Makarska Ratac počinje 26. ožujka i trajat će također 35 dana. Za to vrijeme potrošači mogu koristiti usluge postaja Makarska Dugiš koja će raditi non-stop, te Makarska Obala.

»Projekt modernizacije pokrenut je kako bismo domaćim i stranim kupcima ponudili visoko kvalitetna goriva i maziva te višu razinu usluga«, rekao je Ivica Serdarević, direktor Inine regije Split.Ina je u lipnju prošle godine pokrenula projekt pod nazivom »Plavi koncept« kojim osuvremenjuje većinu svoje maloprodajne mreže. Dosad je rekonstruirano i obnovljeno trideset benzinskih postaja, uvedena su class goriva vrhunske kvalitete, a započeli su i s uvođenje dizelskih goriva s biokomponentom. Dodatno su, kažu u Ini, unaprijedili i uslugu zaposlenika na postajama kako bi svim potrošačima još više bili od pomoći. Ove godine u planu je pojačana modernizacija većeg broja benzinskih postaja. Do početka turističke sezone u Ini najavljuju da će se fokusirati na postaje diljem obale kako bi spremno odgovorili na pojačanu potražnju tijekom ljetnih mjeseci, kažu u Ini.

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?I...9-ED5E80A43B95

[mario_zadar]

Državni udio u Petrokemiji težak već 440 mil. kuna, kad će prodaja?

Informacije prema kojima Vlada kreće u privatizaciju kutinske Petrokemije lansirale su u ponedjeljak tu dionicu. Već prijepodne vrijednosnica tog jedinog proizvođača umjetnih gnojiva u zemlji skočila je za više od 15 posto. Visok porast cijene na 244 kune pratio je i visok promet, čak četiri puta veći od drugog najtrgovanijeg izdanja, dionice Hrvatskog Telekoma. Na kraju trgovinskog dana cijena se zaustavila na 244,5 kuna, što je porast od gotovo 16 posto. Euforiju ulagača dodatno je pojačalo službeno neodgovaranje Petrokemije na upit Zagrebačke burze o osnovanosti medijskih napisa. Neslužbeno doznajemo da u Kutini ništa ne znaju o planovima za privatizaciju. Inače, Burza je dionicu Petrokemije stavila u tzv. segment promatranja.

Loš gospodar

Matko Bošković iz Direkcije investicijskog bankarstva Centar banke komentira da, iako je izjava o mogućoj privatizaciji Petrokemije došla od anonimnog izvora bliskog Vladi i stoga ne znači baš puno, sama priča o prodaji nije nešto novo.„I prije se špekuliralo o prodaji Petrokemije i trenutku kada bi se to moglo dogoditi. Budući da znamo da je Vlada za ovu godinu već najavila novi ciklus privatizacija s mogućom prodajom HPB-a i Croatia osiguranja, sada i špekulacije o Petrokemiji nose veću težinu. Gledamo li prosječnu protrgovanu cijenu za dionicu Petrokemije u ponedjeljak, država bi prodajom mogla dobiti oko 440 milijuna kuna. Trenutačno je teško prognozirati neku točniju brojku, ali zato sa sigurnošću možemo reći da će dionica Petrokemije do daljnjega biti u većem fokusu investitora“, smatra Bošković.

Nakon službeno potvrđene najave o privatizaciji HPB-a i Croatia osiguranja, ekonomski analitičari ocjenjuju da privatizaciju valja nastaviti pa bi se tako zainteresiranim ulagačima trebala ponuditi i Petrokemija.„Država se pokazala kao loš gospodar i trebala bi izaći iz vlasništva svega što joj nije u strateškom interesu, poput voda i šuma. Što se tiče Petrokemije, cijena po kojoj će ona biti prodana najviše ovisi o cijeni energenata, odnosno plina kao njezine glavne sirovine za proizvodnju“, smatra jedan analitičar koji je želio ostati anoniman.Prema mišljenju ekonomista Slavka Kulića koji prati Petrokemiju, kako kaže, već 50 godina, ta je tvrtka odavno sama sebi problem i tehničko-tehnološki se održavala na životu zahvaljujući isključivo političkom determinizmu. „Petrokemija je uvijek bila slična brodogradnji i uvijek se oslanjala na pomoć države. Nikada nisu stasali u proizvodnu cjelinu koja se može osamostaliti. Bez države i njezina plina ona ne bi ni postajala“, kaže Kulić. Ocjenjuje da će, pokažu li se najave o privatizaciji točnima, netko tu tvrtku ugrabiti po vrlo povoljnoj cijeni koristeći jeftinu radnu snagu za izvoznu proizvodnju. „Posljednje što je nešto značilo u društvenoj proizvodnji nestat će jer se već dugo radi na tome da Petrokemija nestane“, smatra Kulić.
Izmjene zakona

Država, odnosno Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO), u Petrokemiji drži većinski udjel od 50,6 posto. Pribroji li se tomu i udjel Kapitalnog fonda, udjel države penje se na 53,5 posto. U krugovima mirovinskih fondova tvrde da ništa konkretno nisu čuli o mogućoj privatizaciji kutinske kompanije, Podsjetimo, trenutačno su u vlasničkoj strukturi Petrokemije tri obvezna mirovinska fonda i jedan dobrovoljni. Najveći udjel od 5,53 posto drži Erste Plavi, tu je i PBZ/CO sa 4,8 posto, a najmanji udjel među obveznim fondovima ima AZ od 4,43 posto. Dobrovoljni AZ Profit među prvih deset dioničara sudjeluje sa 2,17 posto.S obzirom na udjele „mirovinaca“ u kutinskoj perjanici, pojavile su se špekulacije da bi upravo oni mogli sudjelovati u otkupu dobrog dijela državnog udjela. To više što Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) navodno priprema reformu regulatornog okvira kojim bi se prag najvišeg stjecanja udjela u pojedinoj tvrtki podignuo sa sadašnjih 10 posto po fondu na 20 posto. Međutim, na pitanje jesu li spremni sudjelovati u navodnoj privatizaciji Petrokemije, bilo kao stjecatelji ili prodavatelji postojećih paketa stranom ulagaču, u mirovinskim fondovima čak ni neslužbeno ne žele ništa komentirati.Kako doznaje Business.hr, reforma regulatornog okvira inicirana je na prijedlog mirovinskih fondova koji bi željeli vidjeti regulativu primjereniju tržišnim uvjetima. Konkretno, uz podizanje praga najvišeg udjela razgovara se i o uvođenju potportfelja te mogućnosti da fondovi stječu i druge klase imovine uz postojeće obveznice, dionice, komercijalne zapise i depozite.

Hanfa šuti

Iz Hanfe poručuju kako trenutačno ne mogu davati dodatne komentare o mogućim izmjenama zakonodavnog okvira koji regulira poslovanje mirovinskih fondova. Napominju i da je ta institucija mišljenja da prilikom svake izmjene regulatornog okvira koji se tiče mirovinskog sustava u Republici Hrvatskoj potrebno uzeti u obzir niz čimbenika, poput stanja i praćenja modela razvoja tržišta kapitala u zemlji i inozemstvu, dugoročnog aspekta prikupljanja novca te socijalne komponente mirovinskog sustava.„Napominjemo i kako Agencija smatra da bi eventualnu izmjenu zakonodavnog okvira postojećeg mirovinskog sustava trebalo provesti u suradnji svih institucija čiji djelokrug i nadležnost uključuju djelatnosti u mirovinskom sustavu. Osim toga, Agencija je mišljenja da bi pri provedbi mogućih izmjena modela zakonodavnog okvira i donošenja drugih mjera koje bi utjecale na II. i III. stup mirovinskog sustava posebnu brigu trebalo voditi o interesu samih članova fondova“, stoji u Hanfinu odgovoru.

http://business.hr/kompanije/drzavni...kad-ce-prodaja

[mario_zadar]

IKEA odustala od dijela projekta: Zagreb je prezasićen šoping centrima

Ikea bi mogla smanjiti svoju investiciju u Hrvatskoj i odustati od trgovačkog centra u Rugvici, objavio je austrijski list Standard, napomenuvši da se projekt reducira zbog toga što je zagrebački prsten prezasićen šoping centrima."Ikein projekt od gotovo 300 milijuna eura, 140 tisuća četvornih metara prodajne površine, 300 trgovačkih podružnica i 2000 zaposlenih, značajno je smanjen", piše austrijski list.Igor Štefanec, glasnogovornik Ikee, sve je demantirao."Od šoping centra se nije odustalo, njegova je gradnja samo odgođena do 2015. Poznata je situacija na tržištu šoping centara u Hrvatskoj, situacija se promijenila otkad je projekt pokrenut i sada se čeka kako će tržište izgledati za nekoliko godina. Primarni cilj nam je robna kuća Ikea i odlučeno je da se na to potpuno koncentriramo", izjavio je Štefanec za Nacional i najavio da se nada otvaranju do kraja 2013.Demantirao je i nagađanja da Ikea odustaje od svog centra u Rugvici i da će preseliti na zapad grada, u Westgate.

http://business.hr/kompanije/ikea-od...oping-centrima

[mario_zadar]

Todorićeva edukativna ofenziva - na Konzumovim stranicama uči hrvatski jezik

Na Konzumovim web stranicama predstavljen je višejezični rječnik za učenje hrvatskog, odnosno šezdesetak fraza kojima se nastoji turista ohrabriti na potrošnju i odlazak u najbližu Todorićevu trgovinu, piše Tportal.Prijevod s engleskog, njemačkog, talijanskog ili češkog jezika prevedene na hrvatski, a mogu se i preslušati. Od prijevoda između ostalog nudi se i 'Where is the nearest Konzum supermarket?'.Nakon tvornica, benzinskih crpki, energetike, telekoma, turizma, izdavaštva i medija, znači li ovo da Ivica Todorić ulazi u sferu obrazovanja?

http://business.hr/kompanije/todoric...hrvatski-jezik

[mario_zadar]

Odlični poslovni rezultati Imex banke d.d. u 2011. godini

Prema privremenim i nerevidiranim financijskim izvještajima na dan 31.12.2011. Imex banka d.d. je ostvarila 25,3 milijuna kuna dobiti, dok je ukupna imovina porasla 21% u odnosu na 2010. godinu i time dosegla 1,91 milijardu kuna.Ovim rezultatima Imex banka d.d. je završila 2011. godinu kao banka na prvom mjestu po ostvarenoj dobiti u odnosu na dionički kapital uz povrat od 21%, odnosno na šestom mjestu po ostvarenoj dobiti u odnosu na aktivu uz povrat od 1,32%.Ukupni plasmani banke su u porastu od 23% u odnosu na prethodnu godinu te iznose 1,32 milijarde kuna. Značajan rast je ostvaren u segmentu kreditiranja gospodarstva pri čemu su dani krediti pravnim osobama i obrtnicima porasli za 254 milijuna kuna, odnosno 27%.Ukupni depoziti klijenata su porasli gotovo 19% i iznose 1,55 milijardi kuna. Štednja građana čini 78% ukupnih depozita i porasla je za 218 milijuna kuna, odnosno 22% u odnosu na prethodnu godinu. U 2011. godini ostvareno je 163 milijuna kuna prihoda što je porast od 20% u odnosu na prethodnu godinu.

Povećan jamstveni kapital

U prethodnoj godini Imex banka d.d. povećala je jamstveni kapital sa 150 milijuna kuna na 204 milijuna kuna. Zaključno sa 31.12.2011. stopa adekvatnosti kapitala iznosila je solidnih 14,62%, a kada se tome doda pripremljena dokapitalizacija od 15 milijuna kuna do 31.03.2012., stopa adekvatnosti kapitala je na razini od 16,5% i omogućuje daljnji kvalitetan razvoj banke.Zadovoljna ostvarenim poslovnim rezultatom kao i preduvjetima koji su stvoreni za daljnji rast, Imex banka je pripremila za građane niz pogodnosti kako bi dodatno nagradila njihovu vjernost, a u pripremi su i otvaranja novih poslovnica.

Akcijski nenamjenski krediti u kunama - do 31.3.2012.

Brzo i jednostavno građani mogu do gotovinskog, nenamjenskog kredita u kunama, bez valutne klauzule. Maksimalan rok otplate kredita je 10 godina uz kamatnu stopu od 7,90% (EKS=8,69%) za klijente banke, odnosno 8,90% (EKS=9,78%) za građane bez statusa klijenta. Krediti bez jamaca i depozita mogu se ostvariti do iznosa od 75.000 kuna, odnosno do 225.000 kuna uz hipoteku. Akcija kunskih nenamjenskih kredita traje do 31.03.2012.Akcijske FIKSNE kamatne stope na oročenu štednju građana – do 30.4.2012.
Imex banka pripremila je posebnu ponudu akcijskih fiksnih kamatnih stopa na oročenu štednju građana. Svi klijenti koji oroče svoju štednju u kunama ili eurima do 30.04.2012. mogu ostvariti atraktivne fiksne kamatne stope na sve rokove oročenja.

Otvaranje novih poslovnica – Trogir i Novalja

Imex banka d.d. posluje već preko 20 godina i to putem 17 poslovnica diljem Hrvatske – Zagreb, Split, Rijeka, Zadar, Osijek, Varaždin, Pula, Ploče i Imotski, a u pripremi su Trogir i Novalja s čijim otvaranjem će se broj popeti na 19 poslovnica diljem zemlje.

http://business.hr/kompanije/odlicni...-godini-110614

[Rovinjac]

IKEA Grupa je u utorak objavila kako se, unatoč smanjenju investicija u Hrvatskoj, planirani završetak gradnje i otvaranja robne kuće u Rugvici neće pomicati. Tako se otvorenje prvog IKEA-inog centra očekuje do kraja 2013. godine.
Naime, IKEA-ina investicija u Hrvatskoj pala je s 250 milijuna eura na 100 milijuna eura, jer je švedska kompanija za bar tri godine odgodila izgradnju trgovačkog centra koji je planiran uz robnu kuću u Rugvici kod Zagreba.



No, planovi za robnu kuću u Rugvici se ne mijenjaju, te se dovršetak i otvorenje robne kuće IKEA planira realizirati do kraja 2013. godine. U priopćenju tvrtke poslanom medijima u utorak se navodi da je Inter IKEA Centar Grupa odlučila odgoditi daljnji razvoj trgovačkih centara u Hrvatskoj i Srbiji do 2015. godine, jer je zaključila da su tržišni uvjeti za poslovanje trgovačkih centara u Hrvatskoj i Srbiji i dalje izuzetno neizvjesni.


Administracija otegla projekt

U objavi se neizravno navodi da bi se u Hrvatskoj vjerojatno provela cijela planirana investicija da administracija nije otegla projekt, piše Poslovni dnevnik.

"Unatoč najvećim naporima projektnog tima, napredovanje zagrebačkog projekta bilo je značajno usporeno. Tijekom tog razdoblja, koje je bilo znatno duže od očekivanog, tržišni uvjeti za poslovanje trgovačkih centara postojano su se pogoršavali", poručili su iz IKEA-e.

Igor Štefanac, IKEA-in PR menadžer za Hrvatsku, pojasnio je da tvrtka neće mijenjati svoje planove vezane uz izgradnju tri robne kuće u Hrvatskoj (u Zagrebu, Splitu i Rijeci), te pet robnih kuća u Srbiji. No, dodao je da će se odluka o nastavku projekta donijeti nakon procjene tržišta 2015. godine.


Neizvjesno do 2015.

Drugim riječima, sve do 2015. godine zapravo nije izvjesno hoće li se projekt trgovačkih centara ikad realizirati, ako IKEA slučajno procijeni da se ulaganje ne isplati. S obzirom na to da je IKEA u Srbiji u fazi otkupa zemljišta, zasad nije poznato koliko će iznositi ukupna investicija za pet robnih kuća. Svojedobno se procjenjivalo da će investicija IKEA-e u Srbiji biti teška milijardu eura, što je sad 'olakšalo' za bar stotinu milijuna.


www.net.hr

[mario_zadar]

Ministarstvo financija: Građevinare i prerađivačku industriju isplati se spašavati

U Ministarstvu financija smatraju da u građevinarstvu i prerađivačkoj industriji postoji značajan broj radnih mjesta koja se isplati spašavati jer tvrtke imaju perspektivu. Građevinske tvrtke k tome raspolažu i nekom imovinom s kojom bi se mogao sanirati dio dugova, piše Banka magazin.Za prerađivačku industriju napravit će se analiza kao bi se utvrdilo o kakvoj je industriji riječ, o kojim poduzećima, kakve imaju dugove, kakve obveze… No, ključno je imaju li ta poduzeća tržište.Do sada je Zakon o financijskom poslovanju naglasak stavljao na imovinu kao kolateral, a sada ministarstvo želi kroz zakonsku regulativu prebaciti naglasak na core business, na proizvodnju i tržište.Ako tržište postoji, nećemo dopustiti da se blokadom imovine iz špekulativnih razloga guše proizvodnja i radna mjesta, kažu u Ministarstvu. Glavni kriterij prilikom odluke o stečaju više neće biti špekulativnog karaktera, prenosi SEEbiz.Ministarstvu financija procjenjuju kako je veliki problem u hrvatskom gospodarstvu pravosuđe. Spora procedura prilikom stečaja rezultira padom vrijednosti imovine i gubitkom radnih mjesta. Zbog toga pokušavaju predlagati zakone kojima se pravosudni postupci prebacuju u upravne. Cilj je ubrzati postupak preustroja poduzeća u problemima.Kako se u pravosuđu ne mogu očekivati bitni pomaci, Ministarstvo nastoji koristiti američka i slovenska iskustva stečaja s preustrojem i predlaže da se on provodi kao upravni postupak koji će provoditi vlada.To bi vrijedilo samo za poduzeća koja nastavljaju proizvodna aktivnost, gdje je moguć preustroj i očuvanje radnih mjesta, doznajemo u Ministarstvu financija.Definirali bi se rokovi i nositelji: procesi ne bi trebali trajati duže od 90 dana i dovoljan bi bio sporazum 50 posto vjerovnika. Najveći vjerovnici će ulaziti u kapital ili će se naplatiti kroz jedan dio imovine. Ako se ne uspiju dogovoriti, prestaje postupak preustroja i tvrtka ide u likvidaciju.

Primjer uspješnog rješenja po modelu koji predlaže Ministarstvo financija je Dioki. Vlada je odradila dobar dio oko Diokija, iako nije bilo zakonske osnove i nije najveći vjerovnik. No, procijenila je da je državni interes zadržati kemijsku industriju i da se može naći rješenje.Koliko god su brojke o nesolventnim tvrtkama velike, tek je manji broj poduzeća.spreman za preustroj, procjenjuju u Ministarstvu.Najveći vjerovnici su uglavnom banke i država. Zbog toga će trebati mijenjati zakon o bankama kako ne bi bilo problema prilikom ulaganja u kapital. U ministarstvu razmišljaju i o sudskoj nagodbi koja bi imala obvezujući karakter, no svjesni su da predstoji još dosta dogovora.U zakonu se predviđene i prijelazne odredbe za zatečeno stanje. Za stabilan sustav bi rok rješavanja bio 90 dana, ali za rješavanje zatečenog stanja trebat će vremena. Vlada si za sređivanje stanje uzima rok do kraja godine, prenosi SEEbiz.

http://dalmacijanews.com/Biznis/View...spasavati.aspx

[mario_zadar]

POSLOVNI FORUM Mogućnosti investiranja
Britancima predstavljeni ulagački potencijali Hrvatske

Modernizacija i elektrifikacija željezničke i cestovne infrastrukture na lokalnoj razini, gradnja dodatnih kilometara autocesta, gradnja niza termoelektrana i hidroelektrana, novog terminala na dubrovačkom aerodromu, proširenje luka Osijek, Sisak i Slavonski Brod, samo su neki od projekata investicijskog potencijala Hrvatske. Projekti su u srijedu na drugom britansko-hrvatskom poslovnom forumu u Palači Gvozdanović predstavljeni britanskim investitorima. Predstavljene su im i informacije o poslovanju u Hrvatskoj. No, kako je također rečeno na forumu, ulagače zainteresirane za projekte u Hrvatskoj »boli glava« od složene i spore birokracije. Kako su istaknuli britanski ulagači, neki su i po pet godina čekali za određenu dozvolu, zbog čega su im rasle kamate i gubici. Ako netko ulaže više desetaka milijuna kuna, koji su mu godinama mrtvi kapital, to odbija ulagače, zaključeno je na forumu.

Slažu se s time i u Ministarstvu gospodarstva, gdje ističu da barijere u procedurama postoje i da su nepotrebne te kako je Vlada identificirala odredbe i probleme koji koče investitore. Naime, dotaknuli su se svakog pojedinog projekta i analizirali poteškoće, koje će prenijeti i partnerima, jer je bitan otvoren dijalog i povjerenje od samog početka kako bi se uhvatili u koštac s izazovima, postigli konkretna očekivanja i premostili jazove koje smo naslijedili. Treba prvo počistiti pred svojim vratima, odlučni su u Ministarstvu gospodarstva.Do kraja godine Vlada namjerava pokrenuti ciklus investicija od gotovo 2,5 milijardi kuna. Od 1993. do prošle godine u Hrvatsku je uloženo gotovo 25 milijardi eura.Posebno se tu ističu buduća ulaganja u energetiku kroz projekte vezane uz energetsku učinkovitost i iskorištavanje obnovljivih izvora energije. Naime, zabrinjava činjenica da smo, unatoč potencijalu na području energetike, osam zemlja svijeta po uvozu struje po stanovniku. Ove se godine tako predviđaju ulaganja u energetiku u iznosu 150 milijuna eura.

Neke od prednosti ulaganja u Hrvatsku su njezin geografski položaj, moderna infrastruktura i gusta mreža autocesta, razvijena obala, ali i ono što je ulagačima bitno porezne olakšice te olakšice za zapošljavanje. Naime, za ulaganje iznad osam milijuna eura porez je u prvih deset godina nula, dok je poticaj kod zapošljavanja između 2250 i 4500 eura po radnom mjestu.Turizam kao jedna od vodećih grana hrvatskog gospodarstva o čemu govori podatak o 11 milijuna dolazaka prošle godine te 56 milijuna noćenja, kao i udio od 18 posto u uku7pnom BDP-u također je prezentirana poduzetnicima iz Velike Britanije, čijih je 250 tisuća turista lani posjetilo našu zemlju. Posebno su isticani projekti Brijuni rivijera, Park Prevlaka, nadogradnja i obnova bivših vojnih kapaciteta. Naime, već sada je za privatizaciju iz državnog portfelja spremno nekretnina u vrijednosti 1,9 milijardi eura.

Kako je rekao ministar financija Slavko Linić Vlada radi na privlačenju ulagača i investicija. I sam ulazak Hrvatske u EU je poticaj stranim ulagačima i okvir za gospodarski oporavak i rast. Bitno je stoga, kako je rekao, uspostava konkurentnog gospodarstva kroz fiskalnu konsolidaciju koja će smanjiti dug, smanjenje poreznih opterećenja, provođenje strukturnih reformi te poticanje zapošljavanja.Britansko - hrvatski poslovni forum, kao je istaknuto, važna je prilika da se dozna koje su investicijske mogućnosti i potencijali u Hrvatskoj, kakva su poslovna iskustva britanskih poduzetnika i na koje poteškoće i probleme pritom ulagači nailaze, a u svrhu njihovog uklanjanja.Na forumu je za četvrtak najavljeno i osnivanje Agencije za velika ulaganja i konkurentnost koja bi se bavila kontaktima s ulagačima i projektima.

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?I...4-1D320C44285A

[mario_zadar]

INVESTICIJE Rast gospodarstva
Čačić: Za mjesec dana 100 natječaja za isto toliko projekata

Prvi potpredsjednik vlade i predsjednik HNS-a Radimir Čačić najavio je u idućih mjesec dana sto natječaja za isto toliko projekata.»U roku 30 dana vidjet ćete 100 natječaja za 100 projekata koji će se kretati od 500 tisuća do dva milijuna kuna. Do ljeta će se to još množiti, pokrenut će se i natječaj za prvi veliki projekt Plomin, reda veličine 800 milijuna eura«, rekao je Čačić u intervjuu za novi broj »Globusa« dodavši kako su veliki projekti spori, ali da će mali odmah početi.Po njegovoj ocjeni, kraj godine trebao bi stvoriti novu atmosferu u zemlji. »Počet će se nešto raditi, a kad se radi, počne se kupovati i trošiti«, rekao je Čačić.Upitan hoće li hrvatski građani iduće godine teže živjeti, prvi potpredsjednik vlade rekao je kako realne plaće neće rasti. »Zapošljavanje zbog naslijeđenog pada, kojemu sada svjedočimo, prosječno do kraja godine neće rasti«, ustvrdio je.Upitan o njegovoj ocjeni kako će planirani gospodarski rast od 0,8 posto biti teško ostvariv te o tome gdje je zapelo, Čačić je uzvratio kako »ništa nije do sada zapelo« te da sve što su planirali do sada ide. »Kad jednom krenu velike investicije, gospodarstvo će u tom segmentu tijekom investicija rasti i bez ministra«, ocijenio je.

Govoreći o razlozima svog ulaska u Nadzorni odbor Ine Čačić je rekao kako je Hrvatska posve nezaštićena. »Mađari od nas mogu raditi što god hoće. Kad u Nadzorni odbor uđe potpredsjednik vlade i ministar financija to će značiti da tamo sjedi i govori hrvatska država. Kad govori Davor Štern ili bilo tko drugi, ne govori hrvatska država. Kad Linić i ja osobno nastupamo u NO, onda govori država. To tako mora biti sve dok stvari ne budu uređene na način da i formalni interesi hrvatske države budu zaštićeni«, poručio je Čačić.Govoreći o problemu hrvatskih brodogradilišta, Čačić je ustvrdio kako su ona hrvatske građane koštala 20 milijardi kuna, a još će ih koštati zbog jamstava. »To nema tko platiti. To tako više ne može ići, ne može tako funkcionirati«, poručio je.»Vlada mora ispoštovati ono što je potpisala s EU. Sami sebi smo zadali zadatak da održimo brodogradnju jer mislimo da je to zadnji tako kompleksan i sofisticiran proizvod koji Hrvatska još ima«, rekao je dodavši kako je stav vlade da brodogradnju treba održati.Čačić je potvrdno odgovorio i na pitanje o tome da li uz Danka Končara i DIV postoje i drugi ponuđači.

O tome kako izbjeći najgori scenarije ako brodogradilišta ne budu privatizirana do ulaska u EU te ako budemo morali vratiti 16 milijardi kuna poticaja koje vlada nema, Čačić je kazao da će biti značajnih rezova i otpremnina i smanjenja broja zaposlenih, ali nitko neće ostati na cesti. »Ispoštovat ćemo sve zakonske standarde, na žalost na račun države«, ustvrdio je.Na pitanje kakve ocjene očekuje od drugih dviju agencija, nakon što je Fitch do daljnjeg zadržao kreditni rejting Hrvatske, Čačić je kazao kako očekuje da će nam bar dvije od tri agencije zadržati rejting, no misli da bi to mogle i sve tri.»Važno je povjerenje koje smo ostavili i dobar dojam«, istaknuo je dodavši kako burza najbolje govori da su ostavili dobar dojam. »Kad sam nedavno izišao u javnost s planom investicijskog ciklusa, od četvrtka do ponedjeljka dionice investicijskog sektora skočile su 28 posto, a promet se povećao deset i pol puta«, rekao je prvi potpredsjednik vlade.Guverner HNB-a Željko Rohatinski još, kako je rekao Čačić, formalno nije dobio priliku za novi mandat, no po Čačićevim riječima »postoje takve naznake«.

Odgovarajući na pitanje o tome kako će HNS očuvati unutar koalicije s SDP-om svoj politički identitet Čačić je, među ostalim, u intervjuu pod nazivom »Neću dati da SDP sebi pripiše moje rezultate« rekao, kako će eliminirati mogućnost da »veći partner sebi pripiše rezultate«.Rezultati se ne mogu pripisati. Ako HNS riješi probleme na području koja pokriva, ako riješi naprimjer brodogradnju, ako pokrenemo snažni poduzetnički val i osiguramo gospodarski rast, e onda ja mogu reći partnerima: dečki ne ljutite se, ali za taj rezultat je netko podmetnuo svoja leđa, poručio je Čačić.O tome smeta li mu što je svrstan među najnepopularnije vladine dužnosnike, Čačić je kazao kako nije među najnepopularnijima već je apsolutno najnepopularniji vladin dužnosnik, a to mu, kaže, ni malo ne smeta, jer »moramo biti svjesni činjenice da je ovo vrijeme nepopularnih odluka«. [Hina]

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?I...D-5953E224E875

[mario_zadar]

UGOVORI Stambeno-poslovne i niskoenergetske građevine
Novi poslovi Tehnike vrijedni 27,5 milijuna kuna

Građevinska tvrtka Tehnika izvijestila je danas o sklapanju dva nova ugovora o građenju, ukupne vrijednosti 27,46 milijuna kuna.Kako se navodi u priopćenjima objavljenim putem Zagrebačke burze, Tehnika je sklopila ugovor o izvođenju radova na izgradnji stambeno-poslovne građevine u Koprivnici za investitora Coart. Cijena ugovorenih radova iznosi 3,54 milijuna kuna, u što nije uključen porez na dodanu vrijedno (PDV).Početak gradnje planiran je za 26. ožujka, a završerak za 4,5 mjeseci. Nakon toga slijedi nastavak radova, navodi se u priopćenju.Ujedno, Tehnika je izvijestila da je sklopila s Gradom Koprivnicom ugovor o izgradnji niskoenergetske građevine »Palača pravde«, vrijedan 23,92 milijuna kuna, u što nije uključen PDV.Njezino društvo kćer Tehnika-projektiranje, pak, sklopilo je ugovor o izradi projektne dokumentacije privođenja namjeni Palače pravde, također s Gradom Koprivnicom. Vrijednost radova projektiranja druge faze iznosi 473.200 kuna bez PDV-a.Početak gradnje planiran je za 26. ožujka, a završetak 1. studenoga ove godine, stoji u priopćenju. [Hina]

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?I...7-83EDA5344BFB

[mario_zadar]

UGOVOR O klupskom zajmu
Agrokor dobio kredit od 75 milijuna eura

Dio kompanija iz sastava koncerna Agrokora izvijestio je danas putem Zagrebačke burze da je preuzeo jamstvo za obveze Agrokora po klupskom kreditu vrijednom 75 milijuna eura.Agrokor je u utorak sklopio ugovor o klupskom zajmu koji su pripremili BNP Paribas, J.P. Morgan Limited , Zagrebačka banka kao glavni organizatori i Unicredit Bank Austria AG.Glavnica klupskog kredita iznosi 75 milijuna eura, a kredit je odobren s rokom povrata od 3 godine od dana povlačenja sredstava, navodi se u današnjem priopćenju.Agent kredita je Zagrebačka banka, a jamstvo za taj kredita dala su povezana društva u Agrokoru – Ledo, Zvijezda, Konzum i Jamnica.»Novac će se koristiti isključivo za refinanciranje dijela postojećih financijskih obveza Agrokora, što će rezultirati dodatnim unapređenjem ukupne financijske pozicije Koncerna uz zadržavanje zaduženosti na istoj razini«, stoji u priopćenju Agrokora.

Potpisom ovoga Ugovora Agrokor je nastavio s procesom daljnjeg jačanja svoje bilance te se tako i ovim parametrom poslovanja i dalje svrstava uz bok vodećih svjetskih kompanija, kaže se u priopćenju.Uspjeh ovog refinanciranja tim je veći jer je ostvaren u vrijeme još uvijek nestabilnih svjetskih financijskih tržišta, što je još jedna potvrda Agrokorove uspješnosti i pravovremeno prilagođene strategije novonastalim tržišnim uvjetima. Ovo povjerenje renomiranih svjetskih investitora dano Agrokoru ujedno je potvrda hrvatskom, ali i regionalnom tržištu i gospodarstvu, ocjenjuje se u priopćenju.»Agrokor je sve izazove poslovanja u proteklom razdoblju shvatio kao priliku i motivaciju usmjerenu k još kvalitetnijem i efikasnijem poslovanju te će i dalje nastaviti dosljedno provoditi svoju poslovnu politku i strategiju s ciljem stvaranja novih vrijednosti za sve stakeholdere«, zaključuje se u priopćenju.[Hina]

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?I...2-1C72776DCFC7