[Croatia] - Projekti i gospodarske vijesti | Projects & economic news

[mario_zadar]

Industrogradnja opet u posjedu svojih apartmana u Dugoj uvali

Industrogradnja je od danas ponovo u posjedu apartmana, ali i cijelog kompleksa Croatia u Dugoj Uvali. Prilikom ulaska u objekte nije bilo upotrebe sile, a policija je pozvana radi zaštite legitimnih interesa Industrogradnje.Naime, 6. ožujka radnici Fio&D provalili su u apartmane u kompleksu Croatia u Dugoj Uvali. Zaposlenici Industrogradnje koji su boravili u apartmanima prijavili su provalu policiji, koja se tek kratko zadržala, nakon čega je obijanje brava i nasilan ulazak u apartmane Industrogradnje od strane radnika Fio&D nastavljen.U Dugoj Uvali Industrogradnja je zatekla i hotel bez zaposlenih – većina radnika je otkaz dobila po završetku prošle sezone. Bivšim radnicima hotela ponuđeni su ugovori o radu na neodređeno vrijeme, a nekoliko radnika vec je primljeno u stalni radni odnos kako bi se pripremila nadolazeća turistička sezona.Industrogradnja je spremna investirati i obnoviti zapustene objekte i u planu je pokretanje veceg investicijskog ciklusa nakon ovogodišnje turističke sezone.Adam Teeger, predsjednik Uprave Industrogradnje, napominje kako je Industrogradnja spremna na investicije i zapošljavanje ljudi, ali i da ocekuje da institucije pravne države omoguće vlasniku, Industrogradnji, upravljanje vlastitom imovinom. Isto tako, Industrogradnja ce odmah pristupiti rješavanju otvorenih pitanja koja muče vlasnike privatnih apartmana u Dugoj Uvali koji, primjerice, zbog neplaćanja računa za vodu od strane tvrtke Fio&D, nemaju vode.

„U proteklih nekoliko godina, otkada sam u Upravi Industrogradnje, te od 2011. godine od kada sam predsjednik Uprave, susrećem se sa situacijom koja je apsurd: kao vlasnici ne možemo koristiti vlastitu imovinu, a istovremeno tvrtka s kojom je ugovor raskinut 2008. godine gotovo nesmetano koristi naš kompleks Croatia u Dugoj Uvali, ne plaća najam niti režije, te izigrava institucije pravne države. Inzistirat ćemo na pravu na svoje vlasništvo, te informirati i institucijeEU-a o načinu funkiconiranja institucija pravne države u Hrvatskoj tijekom proteklih 5 godina. Ako postoji želja za privući investitore, pokrenuti razvoj i zaposliti ljude, onda je ovo ogledni primjer za investitore zašto ne uložiti vlastiti kapital u Hrvatsku. Nadam se da će se najave nove vlade obistiniti, pri čemu mislim na niz izjava od strane ministra Slavka Linića te Prvog potpredsjednika Vlade i minstra gospodarstva Radimira Čačića, i da će u Hrvatskoj investitori imati pravnu sigurnost kao i u ostalim državama EU-a. “

http://business.hr/kompanije/industr...-u-dugoj-uvali

[mario_zadar]

Ovo će biti dobra godina za informatičare i programere

Informatičke i komunikacijske tvrtke u Hrvatskoj ove godine većinom ne planiraju smanjivanje broja zaposlenih, a dobar dio planira nova zapošljavanja, pokazuju rezultati ankete Visoke škole za primijenjeno računarstvo predstavljeni na današnjoj konferenciji "ICT zanimanja i digitalne kompetencije u ICT sektoru", u organizaciji HUP-a.Prema rezultatima ankete provedene među 450 informatičkih tvrtki, njih 95,4 posto ove godine ne planira smanjenje broja zaposlenih informatičara, a 56 posto će primati nove zaposlenike, što je šest postotnih bodova više nego prošle godine.Informatičke i komunikacijske tvrtke najviše će zapošljavati programere te specijaliste za razvoj softvera i baze podataka, pokazuju rezultati ankete.Da u Hrvatskoj nedostaje kvalitetnog informatičkog kadra smatra 80 posto anketiranih, međutim istovremeno samo osam posto tvrtki ima sustavno organiziranu praksu za studente informatike.Poslodavcima u ICT sektoru i dalje su važni certifikati te industrije pri čemu su najpoželjniji oni koje izdaju Microsoft, CISCO i Oracle.

Informatička pismenost i stručnost imat će sve veću težinu na tržištu rada - procjena je Europske komisije da će do 2015. godine u 90 posto natječaja i oglasa za zapošljavanje kao jedan od uvjeta biti istaknute informatičke kompetencije, rečeno je na konferenciji.U Hrvatskoj je, prema podacima koje je iznio profesor na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva Vedran Mornar, 44 tisuće informatičkih radnih mjesta, ali u samo osam poduzeća ima ih više od 200 dok je prosječan broj zaposlenih u specijaliziranim ICT tvrtkama 4,9.Na milijun stanovnika manje je od 100 diplomiranih računaraca, a tek ih je 1,5 posto u odnosu na sve diplomirane u Hrvatskoj, kaže Mornar.Konferencija "ICT zanimanja i digitalne kompetencije u ICT sektoru" organizirana je u sklopu Europskog tjedna ICT zanimanja i digitalnih kompetencija koji se obilježava od 26. do 30. ožujka.

http://business.hr/kompanije/ovo-ce-...e-i-programere

[mario_zadar]

Petrokemija briljirala na ZSE-u - poskupjela 13 posto, na 259 kn

Dionički indeks zagrebačke burze Crobex danas je blago porastao, za 0,02 posto, na 1.803,90 bodova, a dok je specijalizirani indeks Crobex10 pao za 0,72 posto, na 983,77 bodova.Redovni promet Burze iznosio je 27 milijuna kuna, a šest je dionica imalo promete veće od milijun kuna.Najveći promet, od 6,7 milijuna kuna, ostvaren je trgovanjem dionicom Petrokemije, koja je potaknuta nagađanjima oko moguće privatizacije poskupjela za visokih 13,60 posto, na 259 kuna.Dionica HT-a imala je danas promet od 5,2 milijuna kuna, a cijena joj je pala za 0,49 posto, na 205 kuna.

Po prometu slijedi dionica Valamar Adria Holdinga sa 2,1 milijunom kuna i rastom cijene od 5,49 posto, na 96 kuna.Za 2,44 posto, na 123,85 kuna porasla je cijena dionici AD Plastika uz promet od 1,4 milijuna kuna, a s prometom od 1,2 milijuna kuna slijedi dionica Đuro Đaković Holdinga koja je poskupila za 0,18 posto, na 82,65 kuna.Dionici Belja cijena je pala za 6,20 posto, na 81,51 kunu, uz promet od 1,1 milijuna kuna.Među likvidnijim dionicama cijena je pala i dionicama Ingre za 1,17 posto, IGH za 1,35 posto, Ericssona Nikole Tesle za 1,86 posto, Vupika 1,97 posto, Dalekovoda 4,01 posto.

http://business.hr/burza/petrokemija...osto-na-259-kn

[mario_zadar]

Čačić: Rusi su zainteresirani za novi Plomin, Petrokemiju i HPB!

U Moskvi je tijekom ponedjeljka ministar gospodarstva Radimir Čačić razgovarao s delegacijama koje su predvodili ministar energetike Sergej Šmatko i ministar za izvanredne situacije Sergej Šojgu. Oba razgovora bila su vrlo konkretna pri čemu je otvoren cijeli spektar tema, rekao je Čačić.Kako je izvijestio, razgovor s ministrom Šmatkom završen je s jasnim stavom da su ruske kompanije dobrodošle u Hrvatsku te da im je potpuno otvoren prostor za natjecanje s drugim svjetskim kompanijama na istraživanju i potencijalnoj eksploataciji nafte i plina, ako pobijede na natječajima, piše Jutarnji list.Isto tako, rekao je Čačić, iskazan je jasan interes hrvatske strane za izgradnju, uz potpuno zadržavanje vlasništva, naftovoda na potezu od Bosanskog Broda prema Slavonskom Brodu i produktovoda Slavonski Brod - Omišalj, kao i skladišnih kapaciteta s vlasništvom hrvatskih tvrtki, radi dugogodišnjeg najma za prodaju nafte na prostoru Omišlja i skladištenja na prostoru Slavonskog Broda.Što se tiče potencijalnog interesa ruskih partnera i tvrtki na energetskim projektima, njihove tvrtke iskazale su interes za uvid u natječajnu dokumentaciju za termoelektranu Plomin 3, kaže Čačić.Kako je dodao, tri tvrtke već su prisutne u realizaciji i dovršetka centrale na plin u Sisku gdje se otvara mogućnost njihovog vlasničkog učešća.

S tvrtkom Crodux je obavljen razgovor prije puta i ta tvrtka je iskazala interes za razgovore s potencijalnim ruskim partnerima na realizaciji projekta termocentrale reda veličine 500 megavata kod Slavonskog Broda, rekao je Čačić.Što se tiče prisustva ruskih tvrtki dođe li do odluke hrvatske vlade o privatizacijskim procesima, nekoliko ruskih tvrtki će se javiti, kaže Čačić."Takav interes je iskazan na svim privatizacijskim procesima na kojima će Vlada donijeti odluke. Ako takve odluke budu donesene, one će biti objavljene javno", napominje Čačić.Po njegovim riječima, ovog trenutka osim učešća u Plominu i Sisku potencijalno su to još Petrokemija i proces privatizacije Hrvatske poštanske banke za koju, kaže, postoji određeni interes najvećih banaka iz ruskog financijskog prostora.U razgovoru s ministrom Šojguom ponovno su aktualizirane teme magistralnog, a ne samo sporednog toka projekta Južni tok, o čemu će hrvatska strana biti do jeseni informirana kad budu donesene odluke na ruskoj strani. Posebno je, kaže Čačić, otvorena tema Družbe Adria o čemu će hrvatska strana biti također informirana i o čemu će se potencijalno raspravljati na različitim razinama.Hrvatska strana je, kaže Čačić, pozvana na sudjelovanje na gospodarskom forumu u Sankt Petersburgu od 21. do 23. lipnja.Razgovoralo se i o nizu drugim tema uključujući brodogradnju, farmaceutsku i prehrambenu industriju te suradnji u protupožarnoj zaštiti, izvijestio je Čačić.Kako piše Jutarnji list, prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić u pratnji pomoćnika ministra i suradnika od 25. do 26. ožujka boravi službeno u Moskvi gdje je održao nekoliko sastanaka s ministrima Vlade Ruske Federacije te predstavnicima više ruskih tvrtki.

http://dalmacijanews.com/Hrvatska/Vi...iju-i-HPB.aspx

[mario_zadar]

Svijetli primjeri u mračnoj gospodarskoj slici Dalmacije: Općine Dugopolje i Blato

Nekoliko su općina i gradova u Hrvatskoj postali pravi primjer kako dobro vođena politika na lokalnoj razini može život učiniti boljim. Nezaposlenost je minimalna, studenti imaju stipendije, poduzetnici subvencije.Da u Hrvatskoj ipak nije sve tako sivo pokazuju primjeri iz naše priče. Riječ je o općinama Dugopolje, Lovas i Blato, te Jastrebarskom. Proračuni im se vrlo dobro pune i u kriznim vremenima, ne muči ih manjak investicija niti velika nezaposlenost. Njihovi stanovnici, u prvom redu mladi ljudi, uživaju brojne pogodnosti – od subvencija za školovanje do velikih naknada za novorođenu djecu.Kako je njima uspjelo ono što drugima nije? Za uzlet Dugopolja zaslužna je poduzetnička zona s 83 gospodarska objekta u kojima je danas zaposleno 3.200 ljudi iz mjesta i okolice. Između 40 i 50 posto čine komercijalni sadržaji, a među njima je prošle godine otvoren i Agrokorov distributivni centar u koji je uloženo oko 700 milijuna kuna. U samom mjestu živi oko 3.500 stanovnika, a stopa nezaposlenosti se kreće između 4,5 i 5 posto."Niču" aquapark i olimpijski bazen

- Zadnjih godina puno je manje investicija i poduzetnika koji su spremni na ulaganja. Trenutno se u Dugopolju radi na devet projekata, koji su u fazi ishođenja dozvola ili u fazi izgradnje - kazao je za net.hr načelnik Zlatko Ževrnja. Jedan od tih projekata je Aquapark Dalmatia, u koji će privatni investitor u prvoj fazi izgradnje, do sredine 2013., uložiti oko 120 milijuna kuna. Općina gradi 90 milijuna kuna vrijedan sportski kompleks, u sklopu kojeg su olimpijski bazen, dvorana za tenis i pet vanjskih teniskih igrališta. Ževrnja kaže da je u planu izgradnja stambene zone s manjim zgradama i obiteljskim kućama, koje bi mogle postati dom nekim od 60-ak mladih obitelji koje su se u zadnje četiri godine doselile u Dugopolje.Općina svim osnovnoškolcima kupuje knjige, srednjoškolcima subvencionira 50 posto putnih troškova. Godišnje za 60-ak studentskih stipendija izdvaja 650 tisuća kuna, a zainteresiranima plaća 50 posto troškova postdiplomskog studija. Svima koji sklapaju brak općina isplaćuje naknadu od 5.000 kuna, a za prvo rođeno dijete 3.000 kuna, drugo 5.000, treće 8.000, a četvrto 12.000 kuna.Svijetli primjer Hrvatske je i Općina Blato, koja se nalazi na otoku Korčuli.

- Za sada brodimo dobro, ali ne znam kako će nam biti sljedeći mjesec - kaže načelnik općine Ivo Gavranić. Brodogradilište Radež, koje je kičma razvoja Blata, do prije mjesec dana nije osjetilo krizu, ali ima naznaka da će se situacija popraviti i da će u svibnju opet biti posla. Brodogradilište, koje zapošljava 330 ljudi, kao i poljoprivredna zadruga Blato 1902. dionička su društva u stopostotnom vlasništvu zaposlenika. Od 3.700 stanovnika Blata zaposleno ih je oko 1.340, a od toga čak 400 radi kod obrtnika. Stopa nezaposlenosti iznosi oko šest posto, piše net.hr.

Nemaju kredite i nikad nisu bili u minusu

Proračun Blata u najvećem postotku se puni od poreza na dohodak i zadnjih 19 godina, od 1993., nikad nije bio u minusu, niti je općina ulazila u kredite.
Svakome tko otvori novo radno mjesto, općina godinu dana za tog zaposlenika plaća polovicu bruto plaće, uz uvjet da radnik kod tog poslodavca treba ostati raditi još najmanje dvije godine.Poslodavac koji zaposli visokoobrazovanu osobu dobiva 20 tisuća kuna, a ako zaposli osobu s višom stručnom spremom 12 tisuća kuna. Nadalje, obrtnicima u kreditu općina subvencionira kamatu do deset tisuća kuna godišnje, jednako tako i mladima koji su uzeli stambeni kredit.Općina subvencionira 70 posto troška jaslica i vrtića, a roditelji sudjeluju s 30 posto. Učenici imaju besplatan prijevoz, a studenti stipendije, pa tako pravnike, liječnike, profesore te duga zanimanja koja su važna za mjesto subvencionira općina. Tvrtke uglavnom stipendiraju studente tehničkih studija.

"Čovjek je centar svega"

Za rođenje prvog djeteta dobije se pet tisuća kuna, za drugo 10, za treće 60, a četvrto i svako naredno 70 tisuća kuna.

- Stvorili smo jedno pozitivno ozračje. Cilj nam je razvoj gospodarstva, ali ne kroz neoliberalni model. Nama je čovjek centar svega i mjesto u kojem živimo, i ne smatram da smo nešto specijalno. Živimo u teškim otočkim uvjetima, život nam je u odnosu na kopno skuplji 30 posto - zaključuje Gavranić ističući da bi država trebala osigurati bolju povezanost otoka i kopna, te da im porezni nameti nikako ne bi smjeli biti isti kao na kontinentu.

http://dalmacijanews.com/Hrvatska/Vi...e-i-Blato.aspx

[mario_zadar]

Mrsić: Olakšat ćemo zapošljavanje poslodavcima

Hrvatska treba promijeniti razmišljanje o sustavu zapošljavanja, odnosno osigurati obrazovanje za zapošljiva zanimanja kako mladi ne bi završavali na burzi rada jer nema posla u zanimanju za koje su se školovali, izjavio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić prilikom današnje posjete Sajmu poslova za područje Zagreba i Zagrebačke županije.Ministarstvo rada zajedno s ministarstvima znanosti i obrazovanja, gospodarstva, te poduzetništva i obrta kreće u sveobuhvatnu analizu tržišta rada kako bi se vidjelo kakva zanimanja će Hrvatskoj trebati 2020. ili 2030. godine, a primjena tih saznanja u planiranju obrazovanja očekuje se u školskoj godini 2013./2014., najavio je Mrsić.

Nema smisla da ljudi završe fakultete, oni, obitelj i država ulože sredstva, a onda završe na Zavodu za zapošljavanje. Vrijeme je da promijenimo način razmišljanja po kojem imamo jedno zanimanje i radimo u jednoj tvrtki do kraja života. Ubuduće će se tijekom života promijeniti dva do tri zanimanja i dvije do tri tvrtke, kaže Mrsić.Najavio je donošenje novog Zakona o poticanju zapošljavanja kojim će se osloboditi poslodavce plaćanja doprinosa za zapošljavanje nikad zaposlenih osoba i onih koji su nezaposleni duže od dvije godine.Također će proširiti broj zanimanja u kojima će mladih bez radnog iskustva moći volontirati godinu dana kako bi stekli iskustvo, te će se uvesti institut vaučera za zapošljavanje sezonskih radnika koji bi uz nadnice dobivali i doprinose na temelju kojih bi ostvarili pravo na dio mirovinskog staža.

http://www.dalmacijanews.com/Biznis/...lodavcima.aspx

[zaguric2]

Originally Posted by mario_zadar

Svijetli primjeri u mračnoj gospodarskoj slici Dalmacije: Općine Dugopolje i Blato

[mario_zadar]

Spajaju se knjižare Profila i Mozaika

Izdavačke kuće "Profil" i "Mozaik knjiga" u travnju će svoje knjižare povezati u jedinstveni maloprodajni lanac od 29 knjižara, a nova će tvrtka objediniti i internetske knjižare, priopćile su danas te dvije izdavačke kuće."Profil Mozaik" promicat će domaću i stranu književnost, kao i domaće i strane autore organiziranjem promocija knjiga, predstavljanjem autora te nastojati knjižari vratiti obilježje mjesta za dobro raspoloženje, zabavu, ali i kulturni boljitak, navodi se u priopćenju.Vlasnik "Profila" Daniel Žderić nada se da će udruživanje dviju izdavačkih kuća pozitivno utjecati na čitalačke navike u hrvatskom društvu."Na obrazovanost i kupovnu moć ljudi možda ne možemo utjecati, ali svakako možemo omogućiti da naši proizvodi budu dostupniji svima koje vodi želja za dobrom knjigom, a to je poveznica koja daje čvrst temelj našoj novoj suradnji", rekao je Žderić.Direktor "Mozaika knjiga" naglasio je da je nakladnicima "cilj zadržati dvije dobre knjižarske mreže", dodavši da će tvrtka Profil Mozaik biti velik knjižarski lanac na tržištu koji će, uz knjige osnivača, prodavati izdanja svih hrvatskih nakladnika."Mozaik knjiga i Profil izdavaštvo pod okriljem nove tvrtke ubuduće će biti usmjereni isključivo prema nakladničkoj djelatnosti", dodao je.

http://business.hr/kompanije/spajaju...fila-i-mozaika

[mario_zadar]

Kupe li Rusi Petrokemiju, dobit će joj drastično skočiti

Odluči li se hrvatska Vlada na privatizaciju Petrokemije, kako se najavljuje posljednjih tjedan dana, budućeg će kupca – a prema svemu sudeći to bi mogla biti neka od većih ruskih plinskih kompanija – trebati privući povoljnijom cijenom plina, znatno nižom od one koju ta kutinska tvrtka trenutačno plaća.Niža cijena plina kao temeljne sirovine za proizvodnju umjetnih gnojiva, smanjene marže i dodatne povoljnosti ugovora o dobavi plina budućem većinskom vlasniku Petrokemije trebaju zajamčiti znatno veću dobit, koja bi trebala biti osnovni motiv za preuzimanje većinskog paketa dionica. Petrokemija Kutina godišnje potroši oko 650 milijuna prostornih metara prirodnog plina, za što izdvoji oko milijardu i 400 milijuna kuna. Više od 50 posto ukupnih godišnjih troškova tvrtke odlazi na podmirenje računa za isporučeni plin.Iako namjera o prodaji većinskog državnog udjela od 50,6 posto u tvrtki Petrokemija još nije službeno potvrđena, i sama najava tog čina izazvala je lavinu reakcija i burne komentare. Posljednja, opet neslužbena potvrda o tomu da Vlada doista razmatra tu mogućnost stigla je iz Moskve, u kojoj prvi potpredsjednik Radimir Čačić nastoji animirati zainteresirane ruske tvrtke da sudjeluju u privatizacijskim procesima i velikim energetskim projektima u Hrvatskoj.Prvi nagovještaji prodaje pogurali su prošli tjedan vrijednost dionica Petrokemije na Zagrebačkoj burzi na visokih 244,5 kuna, ali početkom ovoga tjedna vrijednost im se stabilizirala na 228 kuna. Oni najglasniji koji su reagirali na najavu moguće privatizacije pitaju se isplati li se Vladi brzopleto ući u prodaju tvrtke koja je, nakon višegodišnjih gubitaka, prošlu poslovnu godinu završila sa 107,8 milijuna kuna dobiti, a prodajom vlastitog udjela Vlada bi proračun „zakrpala“ samo s „mizernih“ 400-tinjak milijuna kuna, koliko Petrokemija vrijedi na tržištu.

Pismo državnom vrhu

Sindikat energetike, kemije i nemetala (EKN) u ponedjeljak je stoga uputio pismo državnom vrhu u kojem podsjeća na obvezu Vlade iz Sporazuma o načinu privatizacije Petrokemije iz 1998. godine, te od najviših državnih dužnosnika traži odgovor na pitanje je li točno da je premijer Zoran Milanović osobno poslao ministra gospodarstva Radimira Čačića u Rusiju sa zadatkom da pronađe kupca za kutinsku tvrtku, te je li moguće prodavati udjele u vlasništvu koje država posjeduje u trgovačkim društvima od posebnog državnog interesa bez savjetovanja s Hrvatskim saborom. Sindikat također od Čačića traži da radnike Petrokemije obavijesti o svojim stajalištima i o namjerama o budućem poslovanju tvrtke, a u slučaju da Vlada izbjegne poštovati svoju obvezu preuzetu potpisivanjem Sporazuma o načinu privatizacije Petrokemije, sindikat najavljuje ponovno aktiviranje Stožera za obranu.

I Uprava Petrokemije u ponedjeljak je objavila kako nema nikakvih službenih informacija o mogućoj prodaji tvrtke, o kojoj se posljednjih nekoliko dana intenzivno raspreda u javnosti. U priopćenju koje je vodstvo Petrokemije poslalo Zagrebačkoj burzi navodi se kako "Uprava nema nikakvih saznanja niti je u posjedu nikakvih materijalnih činjenica o procesu privatizacije Petrokemije osim natpisa koji izlaze u novinama i koji su javno dostupni". Ekonomist Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta u Zagrebu upozorava kako je Petrokemija specifična tvrtka čija privatizacija može biti vrlo zahtjevan i težak posao. Petrokemija je tvrtka koja znatno utječe na poljoprivrednu proizvodnju u Hrvatskoj, ali istodobno ima i važnu sigurnosnu ulogu jer se u njezinim postrojenjima mogu proizvoditi i kemijske komponente koje se koriste u vojnoj industriji. S druge pak strane, upozorava Lovrinčević, poslovanje Petrokemije jako ovisi o administrativnom reguliranju cijena, posebno plina kao najvažnijeg energenta i sirovine u petrokemijskoj industriji, a ona istodobno služi i kao svojevrsna jedinica za održavanje stabilnosti sustava opskrbe plinom.

Puno veći trud

„Ako netko bude imao interesa kupiti Petrokemiju, logično je da to bude kompanija koja kontrolira dotok plina, a to su u ovom slučaju uglavnom ruske kompanije. Eventualni ulazak ruske kompanije na hrvatsko tržište značit će i novi način opskrbe plinom za Petrokemiju, koja će time dobiti neovisan izvor plina. To onda znači i dolazak novog dobavljača plina na domaće tržište, a moguće i novog opskrbnog pravca s novom infrastrukturom“, podsjeća Lovrinčević. Prema njegovom mišljenju, ruske su kompanije najvjerojatniji budući kupci odluči li se Vlada prodati svoj udjel u Petrokemiji, koji trenutačno kroz udjele Agencije za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) iznosi 50,6 posto. Budući ugovor o kupnji udjela u Petrokemiji trebao bi biti, kaže Lovrinčević, specifičan, pažljivo pripremljen i trebao bi sadržavati do posljednje pojedinosti razrađene klauzule koje će obuhvatiti aspekt državne sigurnosti, strateške i ekološke aspekte, kao i dugoročne financijske posljedice, pa i buduće energetske aspekte, kao i moguće posljedice po poljoprivredu i sustav opskrbe plinom u cijeloj Hrvatskoj.

„Privatizacijski proces Petrokemije zaista zahtijeva detaljnu pripremu koja će temeljito razraditi sve spomenute aspekte. Odgovor na pitanje 'privatizirati petrokemijsku industriju ili ne' stoga je daleko od jednoznačnog“, upozorava Lovrinčević.Je li, dakle, državni vrh spreman dokazati kako je naučio lekciju nakon srljanja u nedovoljno pažljivo pripremljen privatizacijski proces Ine, te da istu brzopletu pogrešku neće ponoviti i sada? Sljedeći će mjeseci pokazati je li sadašnja Vlada, bez obzira na krizu i prazan državni proračun, svjesna potrebe da privatizaciju Petrokemije kao strateški izuzetno važne tvrtke pripremi vrlo pažljivo i sveobuhvatno, istražujući sve aspekte tog procesa i moguće posljedice po budućnost zemlje. Osim truda uloženog u povlačenje za rukav potencijalnih kupaca, privatizacija Petrokemije zasigurno će zahtijevati puno, puno više.

http://business.hr/kompanije/kupe-li...skociti-110958

[mario_zadar]

Leo Dolezil privremeno na čelu Diokija

Na sjednici Nadzornog odbora društva Dioki održanoj 26. ožujka dosadašnji predsjednik NO-a Leo Dolezil preuzeo je funkciju člana Uprave, direktora društva na rok od 45 dana od dana imenovanja.U obavijesti ZSE-u stoji da je Nadzorni odbor donio odluku nakon sveobuhvatnih konzultacija s ključnim vjerovnicima društva radi realizacije dogovora vezanih uz isplatu zaostalih plaća zaposlenicima, provedbe vlasničke tranzicije i cjelovitog restrukturiranja društva.Na istoj je sjednici za predsjednika Nadzornog odbora izabran Zdravko Rumenović, predstavnik radnika, dosadašnji član Nadzornog odbora.

http://business.hr/kompanije/leo-dol...a-celu-diokija

[mario_zadar]

OSIJEK Mjere Nacionalnog plana zapošljavanja
Za mjere aktivne politike zapošljavanja 358 milijuna kuna

Za provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja u 2012. godini Vlada je u državnom proračunu osigurala 358 milijuna kuna, što je 27 posto više nego u prošloj godini. Istaknuto je to u Osijeku na predstavljanju mjera Nacionalnog plana zapošljavanja, u organizaciji osječkog regionalnog ureda Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i osječke područne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.HZZ zaprima zahtjeve od 6. ožujka, a mjere se odnose na potpore za zapošljavanje i samozapošljavanje, potpore za usavršavanje, obrazovanje nezaposlenih, stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa i javne radove. Lani je tim mjerama u Osječko-baranjskoj županiji bilo obuhvaćeno 4027 osoba.Poslodavcima, obrazovnim ustanovama i nezaposlenima bilo je isplaćeno oko 40 milijuna kuna, rekao je voditelj Odsjeka mjera aktivne politike zapošljavanja osječkog HZZ-a Miroslav Vanek. [Hina]

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?I...6-D9D4A1E3BF9E

[mario_zadar]

Zadarske najave za bolju sezonu, Marasove u ulaganja u ex vojne komplekse

ZADAR-Ministar poduzetništva Gordan Maras poslijepodne je zadarskim poduzetnicima i obrtnicima predstavio program Poduzetnički impuls. Osim stvaranja ozračja za brže ulaganje, Marasovo ministarstvo će pomagati sve poduzetničke inicijative, nastojat će i dalje rasterećivati poduzetništvo, pa čak i smanjenjem komorskih naknada, te će reducirati broj poslovnih zona. Ministar bi želio i da se skine stigma s poduzetništva, odnosno da se promijeni poduzetnička klima u Hrvatskoj. U nizu svojih mjera planiraju pripomoći investiranju u poduzetništvo s 2,3 milijarde kuna. Nada se da će dio ići i prema zadarskom području.

Ministar je na skupu, kojeg su organizirale gospodarske i obrtnička komora, doznao kako je lani na zadarskom području bilo ulaganja od svega 300 milijuna kuna. Šest puta manje nego li investicijske 2008. godine.Za stanje u zadarskom gospodarstvu, međutim, nitko na skupu u hotelu Kolovare, nije mogao reći da doživljava uzlazni trend. Tek najava direktora hotelskih kuća koji tvrde kako će sezona biti bolja od prethodne kada su zabilježeni rekordi, prenio je predsjednik zadarske komore Dario Jurin.Ali bi gost u Hrvatskoj trebao povećati svoju potrošnju koja je za 30 posto manje nego li u sličnim destinacijama, podsjetio je Maras i nagovijestio potrebu ulaska kvalitetnih investitora na turističko tržište. Agencija za upravljanje državnom imovinom bit će u potrazi za ulagačima u grenfield investicije za napuštene vojne komplekse.

Dosta je bilo zadarskih obrtnika i poduzetnika koji su željeli nešto pitati ministra, zatražiti pomoć, a nadasve se požaliti.Svoja loša iskustva uspio je pri kraju iznijeti vlasnik izdavačke kuće Forum Živko Šokote koji se požalio na tvrtku Magma, iz doba kada je bila u vlasništvu obitelji Goranka Fižulića (ministra gospodarstva iz koalicijske vlade. op.a) a koja je zadarskom izdavaču ostala dužna 200 tisuća kuna. Završio je taj dug na Trgovačkom sudu i na rješenja za ovrhu. Sve u korist Šokote koji je izgubio tri godine i platio nameta 15 tisuća kuna, a da nikada nije i neće doći do svog novca, ustvrdio je, jer je Magma blokirana. Na takve primjere nitko, pa ni aktualni ministar nema rješenja, a ni savjeta. Jer, mehanizmi bi trebali funkcionirati kao i zakoni, a to je načelo ministarstva poduzetništva i obrtništva kojeg je istaknuo ministar Gordan Maras i kod drugih primjera.

http://www.057info.hr/gospodarstvo/2...ojne-komplekse

[mario_zadar]

Marasov "Poduzetnički impuls" za Kemoplast

Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras je u poduzetničkoj zoni u Poličniku obišao pogone zadarskog Kemoplasta. Ocijenio je tvrtku perspektivnom, kazao kako se radi kvalitetno sa modernom tehnologijom i kako se nada da će ovoj, kao i mnogim drugim tvrtkama koje u Hrvatskoj posluju s problemima, ministarstvo nastojati pomoći u sklopu novog projekta "Poduzetnički impuls". Inače, ministar je jutros bio i na Pagu gdje se u Novalji susreo s otočnim poduzetnicima, te posjetio siranu Sabalić.

Ministar Maras je na novinarsko pitanje prokomentirao i prvih 100 dana Vlade kazavši kako je Vlada donijela niz kvalitetnih odluka i kako će to raditi i dalje, kako se radi dinamično, svaki ministar u svom resoru. Što se tiče pada Vladine popularnosti po nekim anketama, Maras smatra da je normalno da javnost jedan mjesec više naginje Vladi, drugi ne, ali uvjeren je kako još uvijek većina građana vjeruje da "zemlja pod vodstvom ove Vlade ide u dobrom smjeru". Inače Marasov "Poduzetnički impuls" znatno bi trebao olakšati poslovanje malim i srednjim poduzetnicima, poticajne su mjere svrstane u 5 područja, za investitore kamatna će stopa biti 3 posto, za one u područjima od posebne državne skrbi (a tu su i otoci čulo se danas) 1 posto, očekuju se brzo pozitivni rezultati i povratak uloženog novca u roku od tri godine .

http://www.057info.hr/gospodarstvo/2...s-za-kemoplast

[mario_zadar]

U Splitu 11. Cisco Expo konferencija

Na 11. Expo konferenciji tvrtke Cisco Systems u Splitu se okupilo više od 500 sudionika - donositelja odluka i stručnjaka iz informatičkog sektora, šire poslovne zajednice i ključnih ljudi iz javne uprave koji će u tri dana trajanja konferencije sudjelovati u pedeset prezentacija i radionica.Cisco Expo će imati tri glavne teme - inteligentne mreže, računalstvo u oblacima i mobilnost, a bit će predstavljene neke od važnijih inovacija ostvare u posljednjih godinu dana, izjavila je Ana Blažinić, generalna direktorica tvrtke Cisco Hrvatska u uvodnom govoru konferencije.Cisco Expo 2012 otvorili su danas predstavnici hrvatske Vlade - ministar uprave Arsen Bauk i pomoćnik ministra uprave za e-Hrvatsku Darko Parić, izvijestili su iz Cisca Hrvatske.Ministar Bauk je istaknuo kako je cilj IT-a u javnoj upravi poboljšanje procesa i smanjenje birokracije. Javna uprava bit će servis građana, kazao je.Što se tiče mreža u Hrvatskoj, imamo ih desetak različitih. Mnoge od njih treba obnoviti i nadograditi, a Vlada i ICT industrija trebaju u tome biti partneri, rekao je Parić.

Glavni govornik konferencije Cisco Expo 2012, Michael Ganser, viši potpredsjednik u tvrtki Cisco zadužen za regije srednje i istočne Europe, osvrnuo se na trenutno stanje u gospodarstvu i informatici u Hrvatskoj kroz prizmu globalne konkurentnosti te o ulozi informatičkih tehnologija u razvoju i budućnosti zemlje.Prema njegovu mišljenju, ono u čemu smo najbolji je obrazovanje informatičke i općenito tehničke radne snage. Dosta smo dobri i prema indeksu mrežne spremnosti, Hrvatska drži 54. mjesto na popisu koji se sastoji od 139 zemalja iz cijelog svijeta. Ono u čemu stojimo pred svojevrsnim izazovom je ICT u viziji javne uprave i dostupnost novih tehnologija u malom poduzetništvu.Predsjednik Uprave Hrvatskog Telekoma Ivica Mudrinić smatra kako se snagu domaće ICT zajednice, kao jedne od najnaprednijih skupina hrvatskog društva, mora iskoristiti za kvantni skok kojim ćemo izaći iz današnje krizne situacije. Gledano na tehnološkoj razini optika mora postati standard naše buduće mrežne infrastrukture jer bez toga nema cloud računalstva, obrade velikih podataka i naposljetku, mrežne ekonomije, kazao je.

http://dalmacijanews.com/Biznis/View...ferencija.aspx

[mario_zadar]

Vidošević: Ulazak u EU otežava razmjenu s BiH

Čelnici Hrvatske gospodarske komore (HGK) i Gospodarske komore Federacije BiH (GK FBiH) Nadan Vidošević i Jago Lasić upozorili su u srijedu u Mostaru da će nakon ulaska Hrvatske u EU gospodarstvenici iz obje zemlje imati većih problema s izvozom roba zbog neprilagođenosti Bosne i Hercegovine strožem graničnom režimu.

- U novom režimu trgovine gubit će jedna i druga strana, zbog čega je potrebno mijenjati stvari za što još uvijek ima vremena. Nama su BiH, Slovenija, Srbija, Austrija i Italija bile i uvijek će biti glavni partneri, a sada je najvažnije pitanje kako otkloniti što više prepreka - rekao je u izjavi za medije u Mostaru predsjednik HGK Nadan Vidošević.Pri tome je naveo da će se proizvodi životinjskog i biljnog podrijetla odmah nakon ulaska Hrvatske u EU izvoziti iz BiH samo preko dvaju graničnih prijelaza, jednoga na jugu kod Metkovića i drugoga u Gradišci, što će značajno usporiti proceduru i poskupjeti prijevoz gospodarstvenicima.Vidošević je dodao da se vlasti BiH suočavaju i s problemom akreditiranja kako bi gospodarstvenici mogli izvoziti u zemlje Europske unije.Predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH Jago Lasić rekao je da je Hrvatska za BiH najznačajniji partner s ukupnim obujom vanjskotrgovinske razmjene od 1,6 milijardi eura, zbog čega je pozvao vlasti iz BiH da poduzmu najveće moguće napore kako bi uskladile propise i stvorile uvjete da olakšaju izvoz proizvoda u Hrvatsku, odnosno zemlje Europske unije.

http://dalmacijanews.com/Biznis/View...enu-s-BiH.aspx

[mario_zadar]

Prodaje se Vjesnik: Novi vlasnik mora zadržati sve zaposlene

Uprava "Narodnih novina" objavila je danas prodaju dnevnog lista "Vjesnika" uz uvjet da novi vlasnik najmanje dvije godine nastavi izdavati list, preuzme svih 98 zaposlenika i ponudi bankovno jamstvo od gotovo 14 milijuna kuna, na koliko su procijenjeni njegovi dugovi.U pozivu za javno prikupljanje ponuda za prijenos udjela tvrtke "Narodne novine-Press", nakladnika i stopostotnog vlasnika "Vjesnika" s temeljnim kapitalom od 20.000 kuna, kao uvjeti prodaje navedeni su izdavanje "Vjesnika" najmanje 24 mjeseca te preuzimanje svih zaposlenika tvrtke kojih na dan objave poziva ima 98.Uvjet za ponuditelje je i bankovno jamstvo prvorazredne banke za plaćanje svih obveza tvrtke prema radnicima, dobavljačima i državi, koje su 13.997.947,04 kune i/ili obveza unosa tog iznosa kao ulaganje u tvrtku.

Kupac treba preuzeti i obvezu da bez odobrenja "Narodnih novina" trećoj osobi 24 mjeseca neće prenijeti poslovni udjel tvrtke ili nakladnička prava te žig "Vjesnika".Ponuda za kupnju "Vjesnika" mora sadržavati podatke o ponuditelju, izjavu ovlaštene osobe ponuditelja o ispunjenu spomenutih uvjeta te, ako je riječ o stranom ponuditelju, BON 1 ili drugi odgovarajući dokaz o bonitetu.Ponude treba dostaviti najkasnije do 10. travnja ove godine na adresu "Narodnih novina", kada će biti i otvorene, a zakašnjele ili napotpune ponude odbacit će se kao neuredne. O rezultatima odabira ponuditelji će biti obaviješteni osam dana od otvaranja ponuda.Najpovoljnijom ponudom smatrat će se ona koja većim novčanim iznosom ili provjerenim bonitetom jamči ispunjenje uvjeta, pri čemu "Narodne novine" zadržavaju pravo neprihvaćanja nijedne prispjele ponude, stoji u pozivu koji je danas objavljen u "Vjesniku".

http://dalmacijanews.com/Biznis/View...zaposlene.aspx

[mario_zadar]

UGOVOR Uspješno završeni pregovori
Ingri posao u Alžiru od 21,5 milijuna kuna

U skladu s odredbama Zakona o tržištu kapitala i Pravilima Zagrebačke burze, Ingra je u srijedu objavila da su nakon uspješno završenih pregovora zaključili novi ugovor u Alžiru te uskoro počinju s aktivnostima na projektu isporuke, montaže i puštanja u probni rad hidromehaničke opreme na brani Tagharist u Alžiru.Vrijednost ugovora je 21,5 milijun kuna, a rok realizacije je 12 mjeseci, navode u Ingri.Ta hrvatska tvrtka i njen alžirski partner tvrtka Cosider T.P. u siječnju su uspješno završili pregovore o projektu izvođenja radova na brani Tagharist, a u utorak su obje strane u Alžiru potpisale ugovor.

Ingri je ovo drugi u nizu posao s istim investitorom. Osim poslova na brani Tagharist, očekuje se još nekoliko sličnih poslova na kojima bi ta velika tvrtka iskoristila svoja iskustva i ekspertizu u području hidromehaničke opreme. Ugovaranjem toga posla Ingra, prema njihovim riječima, nastavlja s provedbom nove strategije koja težište stavlja na povratak na ciljana tradicionalna tržišta i povećanje udjela prihoda iz poslovanja u inozemstvu. Inače, na alžirskom tržištu uspješno posluju još od 1975. godine kada su tamo otvorili svoj ured. Daljnji planovi Ingre na alžirskom tržištu uključuju realizaciju hidroenergetskih projekata i projekata niskogradnje te obnovu i gradnju luka i marina, izvijestili su iz te tvrtke. [Željko Bukša]

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?I...0-990E1687BA33

[mario_zadar]

POZITIVAN PRIMJER STEČAJA Radno mjeto zadržalo 900 ljudi
Radnici Peveca dobili prvu od četiri rate zaostalih plaća

Iz trgovačkog lanca Pevec su izvijestili da je jučer na račune 2.053 radnika uplaćena prva rata zaostalih plaća i otpremnina.Zaostale plaće i otpremnine planiraju se radnicima Peveca isplatiti u ukupno četiri rate.Tvrtka Pevec je pozitivan primjer stečaja u Hrvatskoj u kojemu je radno mjesto zadržalo oko 900 radnika, a otvoreno je i 12 prodajnih centara, navodi se u priopćenju.Krajem 2009. godine, zbog financijskih je poteškoća i dugova prema vjerovnicima i dobavljačima, došlo do zatvaranja prodajnih centara Peveca i otvaranje stečajnog postupaka nad tvrtkom Pevec d.o.o. (iz Bjelovara), a mjesec dana kasnije stečaj je proglašen i nad tvrkom Pevec Zagreb d.o.o.

Nakon što je na skupštinama vjerovnika obje te tvrtke u stečaju prihvaćen stečajni plan, iz Peveca su 12. ožujka ove godine izvijestili da je doneseno pravomoćno rješenje Trgovačkog suda u Bjelovaru o potvrdi stečajnog plana za tvrtke Pevec u Bjelovaru i u Zagrebu te da će se u roku od 60 dana osnovati Pevec dioničko društvo sa 750 dioničara i 900 zaposlenih radnika, čime će stečaj Peveca d.o.o. i Peveca Zagreb d.o.o. biti završen. [Hina]

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?I...0-16698FA4EF95

[mario_zadar]

INVESTIRANJE Kada je sve počelo
Ruski investicijski pokušaji u Hrvatskoj: tri puta 'u ništa'

Prvi među potpredsjednicima Vlade, Radimir Čačić, protekla je tri dana proveo u Rusiji. Ministar gospodarstva pokušao je zainteresirati tamošnje ulagače u investiranje u Hrvatsku nudeći im pritom energetiku, Hrvatsku poštansku banku, brodogradilišta te kutinsku Petrokemiju. Barem se tako može saznati iz medijskih napisa. Treba reći da je riječ tek o preliminarnim razgovorima, tj. o pokušaju da se Rusi odljute za sve prijašnje dobivene košarice. Naime, do danas ruski su investitori imali tri veća pokušaja koja su završila, alkarskim riječnikom, 'u ništa'. Prvi je pokušaj bila investicija u hotelsko naselje Haludovo na otoku Krku. Drugi je projekt Družba Adria, a treći iskustvo Vladimira Jevtušenkova, koji je kupio 225.837 četvornih metara na Mljetu. S time da ne treba zaboraviti ni slučaj Mečelj, odnosno sisačku Željezaru.

No, krenimo redom. Prije više od 12 godina Ara Abramian, službeno Armenac, ali s moskovskom adresom, kupio je jedno od najpoznatijih jadranskih hotelskih naselja, na kojemu su gotovo redovito tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća paradirale Playboyeve zečice, za gotovo 100 milijuna tadašnjih njemačkih maraka, da bi na kraju čitav posao stao. Je li već tada politika spriječila tu investiciju teško je reći, ali 2007. godine Abramian je prodao Hotele Haludovo, a novi većinski vlasnik devastirane hotelske tvrtke na Krku postala je britanska tvrtka Bismass Limited International House registrirana u poreznoj oazi Isle of Man. Ta je tvrtka kupila paket od 54,59 posto dionica Hotela Haludovo od armenske tvrtke Suron, priopćeno je sa Zagrebačke burze, a objavio Jutarnji list. Kako se može istražiti, ugovor o prijenosu dionica nosi datum 20. travnja 2007., a zanimljivo je da ni predstavnici radnika ni lokalna samouprava tada nisu znali ništa o toj transakciji.

Mediji su tada također pisali da su dotadašnji vlasnici, tvrtka Suron Are Abramiana, godinama zavaravali radnike da će graditi ekskluzivne hotele, a pamtit će ih se samo po namjeri otpuštanja preostalih pedesetak radnika. Armenski tajkun treći je vlasnik u posljednjih 15 godina od privatizacije te hotelske tvrtke. Početkom devedesetih u vlasništvo Haludova preko tvrtke iz Liechtensteina ušao je Božidar Andročec, koji je prepolovio smještajne kapacitete i ništa nije investirao. Daljnjim burzovnim transakcijama vlasnik postaje ciparska tvrtka Isleta Trading. Hotelski objekti koji su svojedobno mogli primiti više od 2600 gostiju, osim Ribarskog sela, potpuno su propali.Mečelj je kupio posrnulu sisačku željezaru u ožujku 2003., ali je nakon godinu i pol izašao iz nje, prepustivši je ponovo državi. Rusi su zaključili da im ipak nije isplativo voditi željezaru niske produktivnosti: zapošljavala je više od 1700 radnika koje Mečelj nije smio otpuštati, iako su studije pokazivale da ta tvornica s više od 800 ljudi ne može opstati na tržištu. Mečelj je u Sisku potrošio 35 milijuna eura, što uključuje i 3,5 milijuna eura bankovne garancije, koju su svjesno izgubili kad su odlučili dići ruke od svega i raskinuti ugovor. Odlaskom je izgubio i Mečelj, ali i Hrvatska, koja nije uspjela zadržati strateškog partnera koji bi modernizirao posrnulu željezaru. U istu je željezaru uskoro potom stigao američki vlasnik CMC, koji je također otišao krajem prošle godine. Danas Željezara Sisak više ne proizvodi ništa, a u svibnju će na zavod za zapošljavanje i i zadnji radnici kojima tada istječu otkazni rokovi.

I iskustvo Vladimira Jevtušenkova, osmog najbogatijeg Rusa teškog više milijardi dolara, pokazalo je da Rusima nije lako u Hrvatskoj. Jevtušenkov je preko kompanija koje je osnovao u Hrvatskoj kupio spomenute mljetske kvadrate - na javnom natječaju Općine Mljet za 2,8 milijuna eura te otočiće Frašker i Fraškerić u općini Medulin od privatnih vlasnika za 1,1 milijun eura. Do danas ni na jednoj ni na drugoj lokaciji nije uspio ništa napraviti. I to je bio jedan od većih razloga ljutnje na Hrvate tadašnjeg, ali i sadašnjeg predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina.I na kraju, ali ne i manje značajna, priča je Družba Adria. Opće je poznato da je danas već daleke 2003. bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić pokušao u Hrvatsku dovući ruske ulagače, pa se tako za neslužbena posjeta Moskvi sastao i s Putinom. Tada je ruski dnevnik Komersant pisao da je glavna tema razgovora bio projekt Družba Adria. Prema tim planovima ruska je nafta trebala stizati u Sredozemlje preko hrvatskog dijela Jadrana, a onda dalje u svijet. Govorilo se tada o najmanje 5 milijuna tona nafte godišnje, koje su trebale narasti i do 15 milijuna. Glavno odredište trebao je biti Omišalj, a u projekt je trebao u cijelosti biti integriran hrvatski dio cjevovoda. Projekt Družba Adria odbačen je u naletu želje da se Sjedinjenim Državama pokaže kamo gleda Hrvatska, ali još uvijek nije zaboravljen u Moskvi gdje je bolni podsjetnik da Rusi nisu poželjni partneri.

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?I...9-85A721E03946

[mario_zadar]

"U Petrokemiji jača broj investitora na duge staze"

Dionica Petrokemije je u posljednjih desetak dana na krilima špekulacija o privatizaciji uzletjela 11,66 posto, a i u dosadašnjem tijeku današnjeg trgovanja upisala je solidan plus.Tako je Petrokemija trenutno uvjerljivo najlikvidnija na Zagrebačkoj burzi zahvaljujući prometu od gotovo 4,9 milijuna kuna, a u 12:37 mogla se pohvaliti plusom od 5,63 posto i zadnjom cijenom od 286 kuna.Tijekom trgovanja već je dosegnula i 293,90 kuna, što je gotovo 80 kuna više od najviše cijene 16. ožujka, zadnjeg trgovinskog dana prije početka žestokog uspona, koja je iznosila 215,96 kuna, dok joj je najniža cijena bila 277,88 kuna.

Zasluge za dio tog uspona svakako pripadaju špekulantima koji se nadaju skoroj privatizaciji Petrokemije i zaradi na njoj, no Žarko Buzuk iz OTP Investa upozorava da su špekulativna ulaganja takva da su "jednom u plusu, a drugi put u minusu".Buzuk je za Business.hr istaknuo da su špekulativni, kao i svi ostali, ulagači "odgovorni sami sebi" i kako trebaju "kvalitetno procijeniti koliko vrijedi kompanija", i to pomoću njezinog poslovnog plana i drugih fundamenata.Rekao je i da će špekulativni ulagači "izaći iz pozicija" i stvoriti pritisak na cijenu Petrokemije ako do privatizacije ne dođe u par mjeseci.Međutim, naglasio je i kako u Petrokemiji "pomalo jača" broj investitora koji ulažu na "duže staze" i čija kupnja nije uvjetovana privatizacijom.Takvim investitorima "ništa ne znači" hoće li do privatizacije doći za šest mjeseci, godinu ili dvije, kaže Buzuk.

Interes ulagača koji investiraju na duži rok i brza im zarada nije u prvom planu za dionicu Petrokemije mogao se vidjeti još u rujnu 2010., kada je ona osvojila 13,85 posto zahvaljujući borbi za preuzimanje najvećeg svjetskog proizvođača umjetnih gnojiva, kanadskog Potash Corpa. Za taj uzlet sigurno nisu bili zaslužni špekulanti, već investitori na duge staze koji prate zbivanja u tom sektoru.Hipotetski govoreći o tome mogu li dioničari Petrokemije, kad do privatizacije konačno dođe, očekivati premiju na tadašnju tržišnu cijenu dionica, Buzuk je rekao da su u dosadašnjim preuzimanjima kompanija kojima se trguje na burzi dioničari dobili prinos od "20 do 30 posto".No, upozorio je i da bi se takav prinos mogao pokazati nerealnim ako cijena dionice prije privatizacije "jako ode", a naglasio je i kako će potencijalnom kupcu Petrokemije interes biti da ju "kupi što je niže moguće" jer će morati biti "odgovoran svojim dioničarima".

http://business.hr/ulaganja/u-petrok...-na-duge-staze