daily menu » rate the banner | guess the city | one on oneforums map | privacy policy | DMCA | news magazine

Go Back   SkyscraperCity > European Forums > Hrvatski Forum > Economy and development > Gospodarstvo, infrastruktura i razvoj

Gospodarstvo, infrastruktura i razvoj Economy, Transportation, Energy, and Commerce



Reply

 
Thread Tools Rating: Thread Rating: 204 votes, 4.90 average.
Old August 1st, 2012, 02:56 PM   #3081
Dubrovnik
Architectural Digest
 
Dubrovnik's Avatar
 
Join Date: May 2006
Location: Stockholm
Posts: 4,492
Likes (Received): 1447

Dubrovnik hoće biti kao Azurna obala: sezona devet mjeseci, dupla zarada ...

Model Azurne obale koja obuhvaća turističke centre na obali kao i široko područje u zaleđu idealan je za dubrovački kraj koji se u svijetu većprepoznaje pod nazivom Dubrovačka rivijera pa će se na tom imenu nastaviti graditi budućnost turizma juga Hrvatske, predviđa se nacrtom strategije razvoja turizma Dubrovačko-neretvanske županije do 2022. godine.

Dubrovnik je pritom srce turizma županije uz kojega je vezano i 80 posto turističkog posla pa je to polazna osnova u svim promišljanjima za budućnost. Broj noćenja u narednih deset godina trebao bi se povećati za 70 posto, zauzetost kapaciteta za 50 posto, turizam županije nudio bi 10 do 15 tisuća novih postelja, potrošnja gostiju bila bi za 50 posto veća nego sada, a pravi procvat trebao bi doživjeti kongresni kao i seoski turizam te specijalne vrste turističkih programa.

Za ostvarenje toga potrebne su investicije u obnovu postojećih kapaciteta, izgradnju novih turističkih objekata, te u male hotele. Za pet godina Dubrovnik bi trebao postati home port, polazna luka za brodove na kružnim putovanjima, za šest godina dubrovačka turistička ponuda bila bi obogaćena golfom i kongresnim centrom, dok bi Lastovo i Mljet imali marine. Cijela županija prepoznavala bi se kao "autentična i elegantna", kazao je Miroslav Dragičević iz tvrtke Horwath koja je angažirana na izradi strategije razvoja turizma DNŽ, te naveo sedam klastera koji bi se razvijali u skladu s posebnostima na svom terenu.

Tako bi Dubrovnik bio "Le chic" odredište sa sezonom dugom deset mjeseci, Pelješac Carstvo vina, Korčula Otok za život, Mljet Otok park, Konavle bi bio ladanjski kraj, Lastovo Skrovište, a Neretva Jadranski vrt.

Ključ svega je pitanje tko će sve ovo provesti jer ako to ne učinimo sami, netko sa strane će nam kreirati razvoj. Stoga je izuzetno važno ustavoviti destinacijski manedžment, a prema informacijama koje imam na razini države pripremaju se u tom smislu izmjene zakona i turističke zajednice trebale bi dobiti ulogu u vođenju destinacije -izjavio je Miroslav Dragičević.

Sudionici rasprave, članovi Partnerskog vijeća koje je Dubrovačko-neretvanska županija osnovala radi donošenja i provedbe strategije razvoja turizma, nacrt su ocijenili dobrom polaznom osnovom. Nakon što su predstavljeni osnovni ciljevi i smijer razvoja, slijedi javna rasprava o cijelom dokumentu na kojemu se radi već godinu i pol dana i koji je napisan na 600 stranica.

Svi gradovi i općine kao i turističke i druge kuće pozvane su da se izjasne kako bi se dobila najbolja podloga za razvoj, izjavio je dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić koji je naglasio kako se očekuje da će Vladažupanijskim TZ-ima povjeriti veću ulogu u vođenju destinacije i izdvojiti veća sredstva iz boravišne pristojbe.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalm...2/Default.aspx

Dubrovnik no está en línea   Reply With Quote

Sponsored Links
 
Old August 1st, 2012, 03:03 PM   #3082
TBoy
Registered User
 
TBoy's Avatar
 
Join Date: Jul 2008
Posts: 1,162
Likes (Received): 284

Quote:
Originally Posted by Rodoc View Post
Znaci, ja, koji ide u dva tjedna 3 - 4 puta Mostar - Makarska i obrnuto, po tome nekoliko puta ka gost ulazim/izlazim?
Ti se računaš kao domaći putnik.
TBoy no está en línea   Reply With Quote
Old August 1st, 2012, 03:15 PM   #3083
Rodoc
Hans
 
Rodoc's Avatar
 
Join Date: Sep 2011
Location: Bavaria
Posts: 1,264
Likes (Received): 1813

Quote:
Originally Posted by TBoy View Post
Ti se računaš kao domaći putnik.
Da li to znaci, da se gost racuna ka ne-Hrvat?
Znaci nasa putovnica --> domaci putnici iako je iz Njemacke, BiH.....
Sve ostale putovnice --> "Gosti"
__________________
Jednom kada zivot, moje oci sklopi
kamenom me pokri, Neretvom poskropi
Uz kriz mi napisi, becarina ova
voljela je pjesmu i zemlju pradjedova
Rodoc no está en línea   Reply With Quote
Old August 1st, 2012, 03:46 PM   #3084
TBoy
Registered User
 
TBoy's Avatar
 
Join Date: Jul 2008
Posts: 1,162
Likes (Received): 284

Ne znam, ne vidim tocnu tu statistiku. Vidim da kod ulazaka/izlazaka iz zemlje imaju dvije kategorije putnika, domaci i strani. Domaci bi trebo biti onaj koji ima nasu putnovicu/drzavljanstvo.

Vade li oni te domace putnike iz statistike prilikom ovih objava "X gostiju je u subotu uslu u Hrvatsku", to ne znam...
TBoy no está en línea   Reply With Quote
Old August 1st, 2012, 05:12 PM   #3085
Sarcastic Saracen
;)
 
Sarcastic Saracen's Avatar
 
Join Date: Jun 2006
Posts: 11,273
Likes (Received): 5364

Quote:
Buffalo Bill stigao u Zadar, u prvi pravi kaubojski gradić

Uredili su salun, hotel, zatvor, šerifov ured, banku, konjušnicu, teren za jahanje, muzej s ručnim mlinom, a planiraju podići i indijansko selo



http://www.vecernji.hr/regije/buffal...-clanak-418683
Super ideja, samo mi nije jasno zašto su pokopali američku porno glumicu Jassie James?

Sarcastic Saracen no está en línea   Reply With Quote
Old August 3rd, 2012, 01:03 AM   #3086
Dubrovnik
Architectural Digest
 
Dubrovnik's Avatar
 
Join Date: May 2006
Location: Stockholm
Posts: 4,492
Likes (Received): 1447

15 milijuna eura s kruzera ove se godine slilo u Split

U zadnje četiri godine broj gostiju koji u Split doplove putničkim kruzerima s 90 tisuća u 2008. godini porastao je čak na 220 tisuća gostiju (cijeli jedan Split!, op.a.) koji su zabilježeni u prvih 7 mjeseci ove godine.

Smetaju li komu kolone gostiju s kruzera u povijesnom centru grada - osobna je precepcija, no definitivno s gostima u grad pod Marjanom s velikih kruzera dolaze i nasušno potrebno euri. Kruzing je u Splitu, kao i drugim dalmatinskim gradovima poput Kotora, Dubrovnika, Korčule ili Šibenika, sve privlačniji jer je dobar izvor zarade i stoga je jasno zašto ga u posljednje vrijeme sve više vole i gradonačelnici, posebno Željko Kerum kada zaziva vanjske vezove u Gradskoj luci, ali i državna blagajna.


Zarada u sedam mjeseci

Ne postoje kirurški precizni podaci o tome koliko Split zaradi na međunarodnom kruzingu. No, prema studiji koju je napravio Institut za turizam, možemo dati generalne brojke o prosječnoj potrošnji gostiju s mora kao i godišnjoj zaradi.

Prema toj studiji, svaki kruzing-gost uz Splitu u prosjeku potroši 71 euro. Ako tu brojku pomnožimo s 220 tisuća gostiju koji su od siječnja do kraja srpnja ove godine posjetili naš grad, dolazimo do izravne zarade od 15 milijuna eura ili više od 100 milijuna kuna koje su se slile u Split.

Prošle su godine ploveći hoteli u Split doveli 180 tisuća gostiju ili šuškavih 90 milijuna kuna ravno s mora. U idućoj godini, u splitskoj Lučkoj upravi, očekuju preko 220 tisuća gostiju koji će doploviti plovećim kolosima te potrošiti minimalno 100 milijuna kuna. ‘Summa summarum’ u tri godine Split će na kruzingu tako zaraditi oko 300 milijuna kuna.

Da ne bi bilo zabune, riječ je o novcu koji kruzing-gosti ostavljaju u restoranima, dućanima, suvenirnicama, te izletima u splitskoj okolici. Procijene kazuju da bi se sa aktualnim stopama rasta do 2017. godine broj kruzing-gostiju u Split mogao popeti na ravno pola milijuna i na 250 milijuna kuna izravnih prihoda godišnje. Hoće li te rijeke turista s plovećih palača zagušiti centar grada i stvoriti nepodnošljiv kaos sličan onome u Dubrovniku?

- Ne treba strahovati od velikih gužvi gostiju u Palači, niti treba bježati od milijuna eura koje nam dolaze - kaže Vedran Matošić, predsjednik Turističke zajednice Splita.

- Prije desetak godina kada se Split otvorio tom obliku turizma, u prvoj je godini bilo tek 37 kruzera, da bi ove godine već bilo preko 200 kruzera. Naravno da postoji opasnost od zagušenja Palače od velikog broja turista, no dolasci brodova se vrlo lako moru kontrolirati i reducirati. U sklopu “MedCruisea” (najveća udruga mediteranskih luka za prihvat kruzera, op.a.) moguće je dvije godine u naprijed napraviti raspored dolazaka kruzera te ih rasporediti po danu - kaže Matošić, čelnik TZ-a grada.

Nadalje, gosti s kruzera po splitskim ulicama provedu u prosjeku 5 sati. Najviše vremena, čak 80 posto, gosti potroše na konzumaciju pića u kafićima i restoranima, te šopingu. Treće mjesto zanimacije jest razgledavanje muzeja i povijesnih znamenitosti. Treba reći da većina gradskih muzeja ne prati termine dolazaka kruzera, niti su kruzing-gostima prilagodili svoje radno vrijeme. Na hranu i piće splitski kruzer-gost u prosjeku potroši 19 eura, na šoping 42 eura, a na muzeje samo 3 eura.


Šundov: Zadar, Šibenik i Rijeka sigurno nam zavide

- Na gradu je da podigne kvalitetu ponude i privuče još veći broj kruzera - kaže nam splitski dogradonačelnik Jure Šundov.

- Zadar, Šibenik i Rijeka zasigurno zavide Splitu na lučkoj infrastrukturi kakvu ima i kakvu će imati u bliskoj budućnosti izgradnjom vanjskih vezova i međunarodnim terminalom. Zagušenje stare jezgre po “dubrovačkom scenariju” možemo vrlo jednostavno izbjeći dogovorom na relaciji Lučka uprava-Gradska uprava na način da reduciramo broj dolazaka kruzera po danima.

Strah od zagušenja grada djelomično je opravdan, ali veći je strah od nemogućnsoti da se osigura egzistencija za naše sugrađane. Split je postao kruzing-destinacija i to je realnost. Na nama je da osiguramo kruzing-infrastrukturu i u tom dijelu otvorimo nova radna mjesta - kaže nam dogradonačelnik Šundov.
DENIS KRNIĆ


Tko sve ‘bere’ novce


Osim zarade na gostima, zarađuje se i od samog kruzera. Čitav je niz tvrtki i ustanova koje stoje na “prvoj liniji zarade”. Pa tako od broda eure zarađuju agenti broda na svojim agencijskim uslugama, piloti “Split pilota” koji pružaju uslugu sigurnog uplova, potom tvrtka “Trajektna luka” zarađuje na privezu i odvezu broda, tu je i Lučka uprava koja ‘bere’ razne takse, zatim “Plovput” koji kruzeru naplaćuje tzv. svjetlarinu ili uslugu sigurnosti plovidbe, tu su i razne carinske pristojbe, potom usluge odvoza otpada itd...

Brojke

220.000 gostiju s kruzera u Splitu do početka kolovoza ove godine
180.000 gostiju s kruzera u Splitu tijekom prošle godine
71 euro prosječno potroši gost s kruzera
5 posto gostiju s kruzera ne troši ništa
2 posto gostiju kupuje tehničke uređaje


ANKETA Što splićani misle o dolascima kruzera s brojnim putnicima:
Ima gužve, ali zarada je najvažnija


Ivan Senjanović (28), grafičar: Što se tiče ugostiteljskih objekata, kad su gosti s kruzera u pitanju, mi nemamo nikakve koristi od njih. Eventualno u kafiću popiju kavu ili neki sok, nije to neka zarada. Mislim da samo pumpaju statistiku broja turista i stvaraju gužve u centru koje nemaju nikakva efekta.

Ante Bilić (82), umirovljenik:Ja mislim da je dobro da nam u grad dođe što više gostiju s kruzera. Neka samo jednu coca-colu popiju, i to je nekakva zarada. Bolje da imamo što više turista nego da je prazan grad.

Braco Buljević (64), alatničar:Sve što donosi zaradu, treba podržati. Ipak, mislim da, kada dođu u grad, troše relativno malo te da bi mi u tom smislu trebali još više obogatiti ponudu. Trebamo im ponuditi više sadržaja, pa će i više trošiti.

Blaž Duplančić (38), novinar: Turisti s kruzera su dobro za naš grad, pogotovo za vrijeme predsezone i posezone, jer ostave uvijek nešto novca. Borili smo se godinama da Split prestane biti tranzitni grad, a sada kada smo napokon postali turistička destinacija, sada nam očito smetaju gosti s kruzera. Nama nikad ništa ne valja.


Direktor TZ grada Vedran Matošić : Gosti s pučine ne ‘pumpaju’ statistike

Vedran Matošić, direktor Turističke zajednice grada Splita, smatra kako je brendiranju i promociji Splita značajno pomoglo to što je prije deset godina uvršten na “kartu kruzera”. Podsjeća kako je Split prije deset godina dao 20.000 dolara za članstvo u asocijaciji “Mediterranean Cruises”...

- Zapitajte se zašto je Split druga najjača luka za kruzere nakon Dubrovnika, a to nisu, recimo, Zadar, Šibenik, Pula ili Rijeka... Grad od turista koji silaze s ovih brodova ima koristi. Činjenica jest da, kad se s broda spusti oko 40 posto stranaca, posla sigurno imaju turistički vodiči i agencije koje se bave organizacijom izleta, a možda i ugostitelji - kaže Matošić.

U sezoni, inače, Split posjeti 200.000 gostiju s kruzera. Ta brojka, prema njegovim riječima, ne “pumpa” turističku statistiku jer se ona ne uvrštava ni u noćenja ni u dolaske. O broju tih turista vodi se, ističe Matošić, posebna statistika.

- Jedino što ne bih htio jest da nam se dogodi Dubrovnik. Zato mislim da bi u Splitu dnevno trebala pristajati maksimalno dva kruzera, a ne tri ili čak četiri, što je danas slučaj. Time bi kvaliteta pružanja usluga bila na većem nivou, a ne bi se stvarale ni ogromne gužve - drži direktor splitskog TZ-a.

LINDA PERIĆ
Markica Lončar, predsjednik gradskog ceha ugostitelja: Sve dobivaju na brodu

Vlasnici restorana i kafića u Splitu nemaju “kruha” od gostiju s kruzera. Mišljenje je to Markice Lončara, predsjednika Ceha ugostitelja pri Obrtničkoj komori Grada Splita.

- Sve im je plaćeno na brodu, tako da kad izađu u luku, vrlo malo troše. Rijetko ćete vidjeti da će turisti koji siđu s kruzera sjesti u restoran i naručiti ručak. Ako uopće jedu izvan broda, to je onda nešto “s nogu”, nekakva pizzeta, topli sendvič i tome slično. Ne sjedaju čak ni u kafiće da bi popili piće - i to gledaju kupiti u trafici da bi im bilo jeftinije - kaže Lončar.

Grad, prema njegovu mišljenju, uopće ne zna kako izvući novac od ove kategorije gostiju. Počeo se od ovog ljeta naplaćivati ulaz u katedralu svetog Dujma, ali što je s Dioklecijanovim podrumima, Salonom i drugim povijesno važnim lokalitetima kakvi bi se mogli vrlo dobro unovčiti, pita se Lončar.

LINDA PERIĆ
Marija Crmarić, predsjednica gradskog udruženja obrtnika: Slab profit

− Imam cvjećarnicu u centru grada i svaki dan gledam kako ti turisti neumorno šetaju. Uđu i kod mene, ali ne da bi nešto kupili, nego se žele tu fotografirati jer im je lijep interijer − kaže Marija Crmarić, predsjednica splitskog Udruženja obrtnika.Ni jedna uslužna djelatnost u Splitu nema, prema njezinim riječima, puno koristi od gostiju s kruzera, oni posjećuju jedino suvenirnice.

− Imamo prekrasnih suvenira koji su ručni radovi, no njima je previše dati i sto kuna, iako je i ta cijena već poprilično spuštena zbog krize. Kako čujem od svojih kolega, biraju uglavnom suvenirčiće koji koštaju od pet do maksimalno 10 eura...

Ni od frizera i kozmetičara nisam čula da su profitirali od te rijeke turista koji nam dolaze s kruzera − ističe naša sugovornica, te dodaje da bi turisti obrtnicima svakako mogli malo povećati budžet, no da njima nema prave pomoći sve dok se i Splićani ne vrate iz šoping-centara u gradsku jezgru...

L.P.
Broj pristajanja treba kontrolirati

Treba li se Split osloniti na kruzerski turizam, ili su u pravu oni koji kažu da je bolje takve grdosije držati na pristojnoj udaljenosti da ne bi potjerale kvalitetnije goste? Mišljenja se, naravno, i oko ovog razlikuju, ali pokazuje se da nemamo koncepciju turizma koja bi nam jasno kazala kakav turizam želimo razvijati.

− Strategiju razvoja turizma nemamo, nego je turizam nešto što nam se događalo svih ovih godina − tvrdi za Split profesorica s Ekonomskog fakulteta Lidija Petrić, koja se bavi integralnim menadžmentom destinacije. Kaže da nije protiv kruzera, nego je za stavljanje pod kontrolu broja njihovih dolazaka kako ne bismo zbog takvog oblika tranzitnog turizma izgubili vrjednije stacionarne goste.

− Ne smijemo dopustiti da budemo zagušeni kao Dubrovnik. Imamo zabrinjavajući porast dolazaka kruzerskih turista, koji ugrožavaju šansu za kvalitetan turizam kao što je kulturni turizam. Istraživanja pokazuju da stacionarni turisti ne žele boraviti na lokacijama gdje im je uskraćen doživljaj sredine nekontroliranim brojem posjetitelja.

Dubrovnik se već godinama guši u broju kruzerskih turista. To Splitu nikako ne treba – smatra Petrić i dodaje da s kruzerskom gužvom, osim kvalitetnih gostiju koje na taj način ne možemo privući da ostanu u gradu, gubimo i lokalno stanovništvo iz jezgre, koja se ne smije pretvoriti u spavaonicu.

− Protiv vremena ne možemo, kruzere nećemo izbjeći, ali njihov broj treba ograničiti i dogovoriti s kompanijama dolaske, da izbjegnemo “udare” s nekoliko brodova u jednom danu.

Treba razmisliti o uvođenju eko-pristojbe, poticati dolaske manjih brodova i poduzimati mjere koje će dovoditi stacionarne goste − tvrdi profesorica Petrić, koja je u znanstvenom timu Povjerenstva za Plan upravljanja povijesnom jezgrom.

− Premda je dogradonačelnica Visković rekla da treba uvažavati mišljenje Povjerenstva kod planiranja aktivnosti u kontaktnoj zoni jezgre, osjećamo se bespomoćni kad vidimo da se dogovaraju proširenja vanjskog lukobrana za prihvat novih kruzera. Očito su veliki interesi u pitanju u Gradskoj luci, koji se prelamaju na liniji Grad – Vlada RH. Pitanje je, međutim, sagledavaju li ti interesi dobrobit građana, pa i samog turizma. Na žalost, u našem turizmu broje se noćenja i dolasci, dok zarada godinama ostaje ista, što pokazuje da nešto s takvim pristupom nije u redu − smatra Lidija Petrić.


http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalm...6/Default.aspx
Dubrovnik no está en línea   Reply With Quote
Old August 6th, 2012, 07:51 AM   #3087
baredice
Registered User
 
baredice's Avatar
 
Join Date: Jul 2009
Location: Rijeka
Posts: 888
Likes (Received): 383

Turci u Šibeniku grade veliki turistički resort vrijedan 40 milijuna eura

Quote:
Turska Dogus grupa, koja će na Kulinama u šibenskoj Mandalini graditi turistički resort, hotel s pet zvjezdica i niz popratnih sportsko-rekreacijskih sadržaja te kongresnu dvoranu, očekuje ishođenje svih dozvola najkasnije u roku od godinu dana…

Infrastruktura za taj kompleksni i financijski izdašni projekt u koji će investitor, računajući i marinu za megajahte u Mandalini, uložiti 40 milijuna eura dobrano je odmaknula. Dogus grupa je, prema riječima Buraka Baykana, regionalnog direktora, zadovoljna profesionalnošću izvođača radova u postizanju standarda kvalitete i susretljivošću šibenske gradske vlasti.

Što se ulagača tiče, nema razloga da se ne ispoštuje rok po kojemu bi najkasnije do 2015. godine luksuzni “Hotel Šibenik” mogao primiti prve goste u svojih 80 soba sa 150 kreveta, prenosi Slobodna.

U turističkom resortu radno će mjesto pronaći 80 do 90 zaposlenika, koji će biti na usluzi našim gostima koji računaju na najprestižnije sadržaje.

Regionalni direktor Dogus grupe drži da će “Hotel Šibenik” ipak biti posebno upečatljiv, ne zbog kategorije koja će ga uresiti s pet zvjezdica, nego ponajprije zbog svoga okruženja, koje je na čelne ljude moćne turske korporacije ostavilo dubok dojam već pri prvom njihovu dolasku u Šibenik.

Zbog toga ne začuđuje što će u Šibenik, uz projekte u Zadarskoj županiji (Sukošane, Borik) vezane uz kupnju marina i dodatna ulaganja, biti ukupno investirano 130 milijuna eura. Nakon ACY-ja, Dogus grupa ima na hrvatskoj obali najveći lanac marina. Nakon završetka “Hotela Šibenik”, naime, izgledno je da će Dogus grupa sukošansku marinu, ulaganjem 17 milijuna eura pretvoriti u najljepšu marinu u Dalmaciji, piše Slobodna.
http://www.poslovnipuls.com/2012/08/...t-dogus-grupa/
baredice no está en línea   Reply With Quote
Old August 6th, 2012, 02:09 PM   #3088
leopol
Registered User
 
leopol's Avatar
 
Join Date: Jan 2008
Location: Čudo od selendre
Posts: 11,672
Likes (Received): 1811

Quote:
Originally Posted by Rodoc View Post
Znaci, ja, koji ide u dva tjedna 3 - 4 puta Mostar - Makarska i obrnuto, po tome nekoliko puta ka gost ulazim/izlazim?
HR ima citace na granici prema SLO, SRB i HU, ali nema prema BiH.

U praksi to izgleda ovako:

Ti dodjes iz Njemacke sa autom njemackih tablica i oni kazu dosao Njemacki turist.

Izadjes iz HR u BiH, niko te ne evidentira, kada se vratis u HR i odes 5 dana u Makarsku takodjer.

Kada drugi dijasporac, recimo iz Svedske udje autom u HR, statisticari kazu "dosao Svedski turist", a kada 2 sata kasnije on izadje iz HR na prijelazu Gradiska, niko ga ne evidentira. Po njima, on ostane mjesec dana u HR, bez obzira sto je sve vrijeme u Prijedoru.

Kada ja iz Sarajeva odem u Dubrovnik, niko me ne evidentira.

Ne znam kakva je situacija na Debelom brijegu prema MNE.

Sistem je kako vidis, prepun rupa...
__________________
11541
leopol no está en línea   Reply With Quote
Old August 6th, 2012, 04:07 PM   #3089
juricaperesin
-don't let me disturb y-
 
juricaperesin's Avatar
 
Join Date: Jun 2007
Posts: 2,605
Likes (Received): 1035

MUP je zabiljezio sljedeci broj ulazaka (osobe) na cestovnim GP u RH:

1. vikend kolovoz 2012, (PE,SU,NE): 1.376.667
1. vikend kolovoz 2011, (PE,SU,NE): 1.529.641
--------------------------------------------------
-10%, (152.974 osoba manje)

Last edited by juricaperesin; August 6th, 2012 at 04:33 PM.
juricaperesin no está en línea   Reply With Quote
Old August 7th, 2012, 12:43 PM   #3090
River051
Registered User
 
River051's Avatar
 
Join Date: Dec 2008
Posts: 359
Likes (Received): 55

Prema prvih objavljenim rezultatima situacija je u prvih 7 mjeseci prilično dobra s obzirom na okolnosti. Ovo sam pročitao sa teleteksta, neka kasnije netko stavi link na vijest. Dakle u prvih 7 mjeseci imamo 3,83% više dolazaka nego lani te 36 milijuna noćenja. Noćenja ima također više u odnosu na prošlu godinu , ali nisu stavili za koliko posto. Jedino su još naveli da je u srpnju ostvareno 21 milijun noćenja što je 5,5% više u odnosu na prošlogodišnji srpanj.
__________________
Teče ko Rječina u našim venama...
River051 no está en línea   Reply With Quote
Old August 7th, 2012, 02:32 PM   #3091
Insider2012
droga je zlo
 
Insider2012's Avatar
 
Join Date: Jan 2012
Posts: 1,433
Likes (Received): 3625

ajde, dosta je neki nebulozni racuna bez smisla, evo prave slike:

U Hrvatskoj je u prvih sedam mjeseci ostvareno 3,8 posto više turističkih dolazaka nego u istom razdoblju lani te 5,4 posto više noćenja, izvijestio je ministar turizma Veljko Ostojić na današnjoj konferenciji za novinare izrazivši zadovoljstvo ostvarenim rezultatima za to razdoblje te ponovivši očekivanja o povećanju prihoda između 3 i 5 posto.

Što se kolovoza tiče, ministar turizma ističe kako je dosadašnji tijek na razini ostvarenja za prvih sedam mjeseci, stanje bukinga za rujan je izuzetno dobro i ako ne bude nekih neočekivanih događanja možemo biti optimistični što se tiče turističkih pokazatelja ove sezone.

Napominjući kako se često mogu čuti komentari da su financijski efekti važniji od fizičkih pokazatelja, Ostojić je kazao da je naravno ukupna potrošnja važna, no isto tako je nepobitna činjenica da će se dobri fizički pokazatelji očitovati i u financijskim efektima.

Istaknuo kako je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja Mediterana koja bilježi povećanje broja turista (za 3,8 posto), slijedi Španjolska s rastom od 2,9 posto, dok većina ostalih mediteranskih država bilježi pad.

Ostojić je kazao kako ne treba bježati od činjenice da su neka događanja u mediteranskim zemljama utjecala na takve rezultate, ali ne smije se zaboraviti ni kvalitetna priprema sezone kao i promidžbene aktivnosti na stranim tržištima.

Prema prvim podacima sustava turističkih zajednica, u prvih je sedam mjeseci u Hrvatskoj ostvareno 6,66 milijuna turističkih dolazaka, ili 3,84 posto više te 35,87 milijuna noćenja, što je rast od 5,38 posto.

Samo u srpnju ostvareno je više od 3 milijuna dolazaka, ili 1,6 posto više te 21 milijun noćenja, što je rast od 5,59 posto prema istom mjesecu lani.

Strani turisti su u prvih sedam mjeseci ostvarili 5,8 milijuna dolazaka ili 5,1 posto više te 31,9 milijuna noćenja, što je rast od 6,6 posto.

Broj dolazaka domaćih gostiju istodobno je pao za 3,9 posto, na 850,1 tisuću, a smanjen je i broj njihovih noćenja, za 3,7 posto, na 3,9 milijuna.

Podbačaj kod domaćih gostiju ministar objašnjava odrazom gospodarske situacije u zemlji i kupovne moći stanovništva.

Hrvatska je s većine emitivnih turističkih tržišta u sedam mjeseci zabilježila plus, a posebno veseli da je iz Njemačke ostvareno 13 posto više dolazaka i 15 posto više noćenja. Njemačka je, kazao je Ostojić, pobjednik dosadašnjeg dijela turističke sezone.

Porasti dolazaka bilježe se i iz Austrije (po 4 posto), Nizozemske (21 posto rast dolazaka i 25 posto rast noćenja).

Ostojić je kazao kako su bili svjesni da će pasti promet iz Italije, a slično se pokazalo i sa Mađarskom i Slovenijom, a te su brojke povezane s gospodarskom situacijom na tim tržištima.

Po jadranskim županijama sve su u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci imale porast dolazaka i noćenja pri čemu najviše Dubrovačko-neretvanska županija u kojoj je broj dolazaka povećan 9 posto, a broj noćenja 11 posto.

Podaci o prihodima u turističkim djelatnostima za prvih pet mjeseci, prema podacima Porezne uprave, pokazuju da je ostvareno 6,1 milijarda kuna, što je rast od 4,2 posto prema istom razdoblju lani.

Što se očekivanja tiče za ovu godinu Ostojić je ponovio kako se očekuje povećanje prihoda između 3 i 5 posto i kako sada stvari stoje to bi se moglo ostvariti.

Na novinarsko pitanje hoće li se ostvariti cilj od 7 milijardi eura prihoda od inozemnog turizma rekao je da je optimist te da podaci govore da smo na tom tragu i da će se to ostvariti.

http://slobodnadalmacija.com/Biznis/...0/Default.aspx
Insider2012 no está en línea   Reply With Quote
Old August 7th, 2012, 04:58 PM   #3092
juricaperesin
-don't let me disturb y-
 
juricaperesin's Avatar
 
Join Date: Jun 2007
Posts: 2,605
Likes (Received): 1035

"glede nebuloznih racuna bez smisla"
ima smisla gledati na cestovne GP, jer vecina turista dolazi cestovnim putem. problem podataka MUP-a jest sto se u njihovoj statistici ne razlikuje tko je turist a tko ne (dakle ulazci koji su nevezani za turizam u hrvatskoj). takvo sto izaziva nepreciznost. svjestan sam toga, zato formuliram tekst na prikladan nacin. citatelj takvo sto treba prepoznati.

pozabavi se kolovozom 2011.
>s jedne strane broj dolazaka prema podacima MUP-a ; otprilike 8,5% vise dolazaka vikendom (osobe)
>s druge strane broj turistickih dolazaka DZS: 4,7% vise dolazaka (turisti)

a rujan 2011. je izgledao ovako:
> s jedne strane broj dolazaka prema podacima MUP-a; otprilike 16,4% vise dolazaka vikendom (osobe)
> s druge strane broj dolazaka prema DZS: 17,6% vise dolazaka (turisti)

ja cu nadalje gledati na broj cestovnih dolazaka na GP u RH, fokusirajuci se na turisticku spicu. jer smatram da je cestovni promet nadalje jako vazan. ako me sluzbene brojke pozitivno iznenade (dakako, podaci MUP-a mogu u najboljem slucaju biti samo grub indikator. podaci DZS su daleko mjerodavniji), bit cu medju prvima koji se raduju.

Last edited by juricaperesin; August 7th, 2012 at 07:04 PM.
juricaperesin no está en línea   Reply With Quote
Old August 7th, 2012, 06:04 PM   #3093
juricaperesin
-don't let me disturb y-
 
juricaperesin's Avatar
 
Join Date: Jun 2007
Posts: 2,605
Likes (Received): 1035

Quote:
Originally Posted by leopol View Post
HR ima citace na granici prema SLO, SRB i HU, ali nema prema BiH.

U praksi to izgleda ovako:

Ti dodjes iz Njemacke sa autom njemackih tablica i oni kazu dosao Njemacki turist.

Izadjes iz HR u BiH, niko te ne evidentira, kada se vratis u HR i odes 5 dana u Makarsku takodjer.

Kada drugi dijasporac, recimo iz Svedske udje autom u HR, statisticari kazu "dosao Svedski turist", a kada 2 sata kasnije on izadje iz HR na prijelazu Gradiska, niko ga ne evidentira. Po njima, on ostane mjesec dana u HR, bez obzira sto je sve vrijeme u Prijedoru.

Kada ja iz Sarajeva odem u Dubrovnik, niko me ne evidentira.

Ne znam kakva je situacija na Debelom brijegu prema MNE.

Sistem je kako vidis, prepun rupa...
leopole, s tim si pokazao da u biti ne znas kako statistika (DZS) obracunava turisticki promet i koliko su podaci MUP-a relevantni za DZS (turisticki promet). prije bih rekao da tvoja argumentacija ima vise rupa.

Last edited by juricaperesin; August 7th, 2012 at 06:27 PM.
juricaperesin no está en línea   Reply With Quote
Old August 8th, 2012, 11:40 PM   #3094
TBoy
Registered User
 
TBoy's Avatar
 
Join Date: Jul 2008
Posts: 1,162
Likes (Received): 284

Napravio sam malu usporedbu županija.

Porast dolazaka 2004-2011

Ličko-senjska 52,6%
Dubrovačko-neretvanska 31,4%
Splitsko-dalmatinska 30,0%
Zadarska 21,2%
Primorsko-goranska 16,6%
Istarska 15,1%
Šibensko-kninska -0,1%

Porast noćenja 2004-2011

Ličko-senjska 61,2%
Splitsko-dalmatinska 46,0%
Zadarska 42,7%
Dubrovačko-neretvanska 21,1%
Primorsko-goranska 15,7%
Istarska 15,5%
Šibensko-kninska 44,3%
TBoy no está en línea   Reply With Quote
Old August 8th, 2012, 11:55 PM   #3095
River051
Registered User
 
River051's Avatar
 
Join Date: Dec 2008
Posts: 359
Likes (Received): 55

Impresivni rezultati i mislim da će u budućnosti biti još bolji.
__________________
Teče ko Rječina u našim venama...
River051 no está en línea   Reply With Quote
Old August 9th, 2012, 10:10 AM   #3096
moa2
Registered User
 
Join Date: May 2009
Posts: 370
Likes (Received): 61

Quote:
Originally Posted by leopol View Post
HR ima citace na granici prema SLO, SRB i HU, ali nema prema BiH.

U praksi to izgleda ovako:

Ti dodjes iz Njemacke sa autom njemackih tablica i oni kazu dosao Njemacki turist.

Izadjes iz HR u BiH, niko te ne evidentira, kada se vratis u HR i odes 5 dana u Makarsku takodjer.

Kada drugi dijasporac, recimo iz Svedske udje autom u HR, statisticari kazu "dosao Svedski turist", a kada 2 sata kasnije on izadje iz HR na prijelazu Gradiska, niko ga ne evidentira. Po njima, on ostane mjesec dana u HR, bez obzira sto je sve vrijeme u Prijedoru.

Kada ja iz Sarajeva odem u Dubrovnik, niko me ne evidentira.

Ne znam kakva je situacija na Debelom brijegu prema MNE.

Sistem je kako vidis, prepun rupa...
Pričaš gluposti...
NBMIS sustav je postavljen na sve granične prijelaze prema BIH, Srbiji i MNE...
moa2 no está en línea   Reply With Quote
Old August 9th, 2012, 12:38 PM   #3097
Dubrovnik
Architectural Digest
 
Dubrovnik's Avatar
 
Join Date: May 2006
Location: Stockholm
Posts: 4,492
Likes (Received): 1447

BBC smjestio Dubrovnik među 5 najisplativijih mjesta na svijetu koja treba posjetiti!



Među pet najisplativijih mjesta na svijetu koje treba posjetiti prema preporuci BBC-a našao se i Dubrovnik.

Preporuke mjesta BBC je objavio jučer na svom webu u rubrici Travel. Tako se dragulj Jadrana našao uz bok indijskoj Dharamsali, kineskom Guilinu, portugalskom Portu i Valparaisu u Čileu.
Dubrovnik su opisali kao zadivljujuć grad, prepun gotičke, renesansne i barokne arhitekture s prekrasnim pogledom na Jadransko more.
- Dubrovnik se nalazi na Unescovom popisu Svjetske baštine, poznat je i po vrlo živom noćnom životu za koji se odlučuju brojni Europljani koji žele dobro jesti i zabavljati se do zore. Glavna ulica Placa prepuna je kafića, a lokalci se okupljaju na Gundulićevoj Poljani kako bi kupovali namirnice. Jedite u omiljenom Lokandu Peskarija, ribljem restoranu blizu luke koji poslužuje svježa jela od plodova mora, poput crnog rižota od sipe sa škampima. Odsjednite u hotelu Adria, smještenom blizu povijesne jezgre, čiji ambijent uključuje minimalistički uređene sobe i prekrasan pogled na luku, stoji u opisu Dubrovnika

http://www.jutarnji.hr/bbc-odabrao-n...ilinu/1046481/

Dubrovnik no está en línea   Reply With Quote
Old August 9th, 2012, 01:54 PM   #3098
Dubrovnik
Architectural Digest
 
Dubrovnik's Avatar
 
Join Date: May 2006
Location: Stockholm
Posts: 4,492
Likes (Received): 1447



Dubrovnik no está en línea   Reply With Quote
Old August 10th, 2012, 02:16 PM   #3099
Levat
Registered User
 
Join Date: May 2011
Posts: 106
Likes (Received): 11

Opet su počeli s manipulacijom podataka!

Evo zašto je ministar Ostojić suzdržan po pitanju turističkih prognoza: Lipanj zabilježio minuse!

Lipanjski minusi: 0,2 posto manje dolazaka i 2,5 posto manje noćenja

No, sama ljetna sezona nije započela u pozitivi. Iako se ministar Veljko Ostojić svim silama trudi ostaviti u javnosti dojam da nam turizam "cvjeta" (makar se već iz same činjenice da njegova suzdržana predviđanja cjelokupnih ovogodišnjih turističkih rezultata ne prate euforična izvješća o velikim turističkim plusevima dalo naslutiti da i nije sve tako ružičasto), lipanjske brojke o kojima je izvijestio DZS pokazuju drugačije - minuse.

U lipnju 2012. u odnosu na lipanj 2011. u svim komercijalnim smještajnim objektima u Republici Hrvatskoj broj dolazaka turista bio je manji za 0,2 posto, a broj noćenja turista manji za 2,5 posto. Turisti su u lipnju ostvarili 7.597.318 noćenja. Od toga su 7,5 posto ostvarili domaći, a 92,5 posto strani turisti. U lipnju 2012. u odnosu na lipanj 2011. broj noćenja domaćih turista manji je za 9,6 posto, a broj noćenja stranih turista manji je za 1,9 posto.

U strukturi noćenja stranih turista, tijekom lipnja najviše noćenja ostvarili su turisti iz Njemačke (25,7 posto), Slovenije (11,1 posto), Austrije (10,7 posto), Češke (9,5 posto), Italije (6,2 posto), Rusije (4,1 posto) te Poljske (3,9 posto), što je ukupno 71,2 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su preostalih 28,8 posto noćenja.
Levat no está en línea   Reply With Quote
Old August 10th, 2012, 03:40 PM   #3100
juricaperesin
-don't let me disturb y-
 
juricaperesin's Avatar
 
Join Date: Jun 2007
Posts: 2,605
Likes (Received): 1035

evo mala dopuna ...

DZS donosi ...
Quote:
U lipnju 2012. u odnosu na lipanj 2011. u svim komercijalnim smještajnim objektima u Republici Hrvatskoj broj dolazaka turista manji je za 0,2%, a broj noćenja turista manji je za 2,5%.
http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publicatio...01_06_2012.htm

DZS donosi ...
Quote:
U Republici Hrvatskoj u razdoblju od siječnja do lipnja 2012. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine u svim komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je 4,6% više dolazaka i 4,0% više noćenja turista.
http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publicatio...02_05_2012.htm

Last edited by juricaperesin; August 10th, 2012 at 03:52 PM.
juricaperesin no está en línea   Reply With Quote


Reply

Tags
coast, croacia, croatia, croatie, croazia, dalmatia, dubrovnik, hrvatska, istra, opatija, osijek, slavonia, split, tourism, zagreb

Thread Tools
Rate This Thread
Rate This Thread:

Posting Rules
You may not post new threads
You may not post replies
You may not post attachments
You may not edit your posts

BB code is On
Smilies are On
[IMG] code is On
HTML code is Off



All times are GMT +2. The time now is 03:51 AM.


Powered by vBulletin® Version 3.8.8 Beta 1
Copyright ©2000 - 2014, vBulletin Solutions, Inc.
Feedback Buttons provided by Advanced Post Thanks / Like v3.2.5 (Pro) - vBulletin Mods & Addons Copyright © 2014 DragonByte Technologies Ltd.

vBulletin Optimisation provided by vB Optimise (Pro) - vBulletin Mods & Addons Copyright © 2014 DragonByte Technologies Ltd.

SkyscraperCity ☆ In Urbanity We trust ☆ about us | privacy policy | DMCA policy

Hosted by Blacksun, dedicated to this site too!
Forum server management by DaiTengu