[Rijeka] - Sveučilišni kampus

[ivan_ri]

e da, kasnije ce se jos uredjivati ulice i trgovi

[Delmat]

uhh 800 kreveta wow, da samo dio studenata ostane živit u Rijeci, velika je stvar
a u nas kronično fali smještaja i to već godinama

mada i to ima dobrih strana hehe (evo 4 studentice žive u jednom stanu u mom bliskom susjedstvu )
neću reć di, da mate ne skuži

[ivan_ri]

Originally Posted by Delmat

uhh 800 kreveta wow, da samo dio studenata ostane živit u Rijeci, velika je stvar
a u nas kronično fali smještaja i to već godinama

mada i to ima dobrih strana hehe (evo 4 studentice žive u jednom stanu u mom bliskom susjedstvu )
neću reć di, da mate ne skuži

a ima toga i ovdje (sva sreca da zivim u relativnoj blizini ekonomije, medicine i prava pa bude jako zgodnih podstanarki)


a inace sto se tice smjestaja, u buducnosti ce se graditi jos 4 paviljona sa vrlo vjeorjatno 1000 kreveta

[Delmat]

hehe i ja sam blizu ekonomije odn. kampusa općenito

a na ekonomiji sama šminka...

dođeš ujutro u 8h ispred i osjetiš arome raznoraznih parfema od cura koje su se digle u 5h samo da se urede

[ivan_ri]

Originally Posted by Delmat

dođeš ujutro u 8h ispred i osjetiš arome raznoraznih parfema od cura koje su se digle u 5h samo da se urede

kazes imas filing kao da si u petrokemiju dosao

[Delmat]

eh, od straha nitko nesmi zapalit duvan

[ivan_ri]

evo na opet problemi s drzavom

Novac za studentski dom još nije osiguran
Nov 12th, 2008 | By dš | Category: Vijesti

Iako su prvi u Hrvatskoj trebali dobiti novi dom u prostoru kampusa na Trsatu s oko 750 kreveta, riječki studenti i dalje će biti primorani na podstanarstvo. Naime, gradnja studentskog doma trebala je, prema najavama, početi u listopadu, ali bageri u kampusu grade sve osim smještaja, koji bi, ako se pita studente, trebao prvi biti sagrađen. Sveučilište koje ima oko 16 tisuća studenata, od čega je 40 posto njih izvan Rijeke, na raspolaganju ima samo 600-tinjak kreveta u domu “I. G. Kovačić”.

Grad ne želi sam financirati

- Kakav je to kampus u kojem studenti ne spavaju? Apsolutno je nelogično da je smještaj ostavljen za kraj prve faze umjesto da bude prvi sagrađen i na to smo već nekoliko puta upozoravali - ističe predsjednik Studentskog zbora Tomislav Čengić. Dodaje da zbog premalih postojećih kapaciteta za dodjeljivanje soba u domu više nema nikakvih kriterija jer gotovo iste uvjete imaju prvi i zadnji na listi.

Iako je u novom projektu gradnje studentskih domova, kojeg je Primorac najavio upravo u Rijeci, dom na Trsatu trebao biti prvi sagrađen, Rijeku su pretekli Dubrovnik, Zagreb i Split koji su s Ministarstvom već potpisali ugovore o gradnji domova koje će zajednički financirati.

Takav dogovor u Rijeci još nije postignut, iz Ministarstva su nam odgovorili da su kontaktirali s Gradom radi pronalaska načina financiranja. No, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel kaže da Grad ne namjerava financirati gradnju studentskog doma.

- Grad u kampus, kada se uzme u obzir vrijednost zemljišta i potrebne infrastrukture, ulaže oko 13 milijuna eura. Sagradit ćemo i energetski blok za potrebe kampusa i bolnice, što je još 10-ak milijuna eura, a toliko u gradnju kampusa nije uložio nijedan grad. Financiranje studentskog doma trebaju osmisliti Sveučilište i Ministarstvo - rekao je Obersnel.

Dom gotov tek za 2 godine?

Rektor Daniel Rukavina kaže da se radi na zatvaranju financijske konstrukcije te da se nada da će do kraja godine početi radovi. - Objekti u kampusu su građeni po izdavanju dozvola pa je tako, nažalost, studentski smještaj ostao pred kraj - rekao je Rukavina. Ipak, teško je očekivati da će gradnja smještaja početi do kraja ove godine, što znači da bi u najboljem slučaju studentski smještaj mogao biti gotov tek 2010. Drugi objekti u kampusu bit će gotovi do početka sljedeće akademske godine, ali bez smještaja pada u vodu sama ideja studentskoga grada. (Jutarnji.hr)

bas me zanima kako ce ovo grad i drzava rijesiti...

[ivan_ri]

MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI UVODI NOVI DOKTORSKI STUDIJ

Zdravstveno i ekološko inženjerstvo od veljače

Studij se organizira za potrebe nastavka edukacije i znanstvenog razvoja magistara sanitarnog inženjerstva, te za druge profile iz područja biomedicine i zdravstva

RIJEKA – »Zdravstveno i ekološko inženjerstvo« naziv je novog doktorskog studija Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci čije će provođenje započeti u veljači iduće godine, a natječaj za prvu generaciju polaznika bit će uskoro raspisan. Voditeljica studija je prof. dr. Čedomila Milin, a studij se organizira za potrebe nastavka edukacije i znanstvenog razvoja magistara sanitarnog inženjerstva, te za druge profile iz područja biomedicine i zdravstva. Novi studijski program zamišljen je kao sadržajno interdisciplinaran studij te programski i po odabranim nastavnicima multidisciplinaran. Riječ je o studiju koji se temelji na novim znanstvenim dostignućima, a u njegovo izvođenje bit će uključeni nastavnici raznih profila.
Polaznici će po završetku studija steći akademski naziv doktora biomedicinskih znanosti, a redovito će obrazovanje trajati tri godine, dok će doktorski studij uz rad imati trajanje od pet godina. Bez obzira za koju se varijantu studija polaznici odluče, njegovim završetkom steći će 180 ECTS bodova te će biti osposobljeni za samostalno vođenje znanstvenih projekata i činit će jezgru okupljanja istraživačkih grupa. Studij će im omogućiti bolje poimanje i implementaciju novih tehnologija te daljnje znanstveno-nastavno napredovanje u karijeri.
Novi studijski program povezuje i produbljuje temeljna saznanja iz područja fizologije, kemije, biokemije, mikrobiologije i toksikologije, a kolaborativnost studija proizlazi iz obveze rada studenata u drugoj instituciji. Svaki će student imati i svog mentora s kojim će definirati područje znanstvenog istraživanja, kao i izborne kolegije koje će tijekom studija slušati. U okviru studija predviđena je i mobilnost studenata čime im se osigurava mogućnost da neko vrijeme provedu u odgovarajućem inozemnom istraživačkom centru.
Kriterij za odabir polaznika studija bit će prosjek ocjena stečen na diplomskom studiju, preporuka mentora istraživačkog rada, provjera motivacije te dosadašnji istraživački rad i publikacije.

Ingrid ŠESTAN

[ivan_ri]

update

Originally Posted by gorgoroth

Jedna od preživjelih zgrada u kampusu

[ivan_ri]

update 2

Originally Posted by gorgoroth

Građevinski faks

[ivan_ri]

update 3

Originally Posted by gorgoroth

Filozofski fakultet i Učiteljski fakultet

[ivan_ri]

update 4

Originally Posted by gorgoroth

Zgrada Sveučilišnih odjela

zahvale gorgorothu na fotkama...

[strcbrc]

Koliko studenata studira u Rijeci?
I zna li tko brojke za sve gradove?

[ivan_ri]

u Rijeci studira 16.000 studenata. za druge gradove ne znam. mislim da je u Splitu bilo govora o 24.000 ljudi a u Zagrebu 60.000. ali te podatke ce ti tocnije znati ekipa sa gradovi/opcine threada.

[Avet]

službeno je 17.5k

[ivan_ri]

e vidis, zivim u zabludi. znam da je bilo price o 16k prosle godine (bar sam tako procitao u NL). znaci 17.5k, jos bolje

[ivan_ri]

razgovor sa akademikom Danielom Rukavinom rektorom rijeckog sveucilista... link

Originally Posted by gorgoroth

Biotehnologija i biomedicina riječke razvojne šanse

Rijeka će izgradnjom sveučilišnog kampusa i sveučilišne bolnice na Trsatu dobiti interdisciplinarni kompleks koji bi za lokalnu zajednicu i regiju mogao postati snažan razvojni centar na koji bi se vezala farmaceutska industrija i moderne biotehnološke kompanije


Malo sveučilišta i kliničkih centara u Europi, pa i u svijetu, ima sreću da se spoje na istom mjestu, a upravo to dogodit će se u Rijeci izgradnjom sveučilišnog kampusa i sveučilišne bolnice. Na taj će se način stvoriti neograničeni uvjeti za interdisciplinarnost i interakciju temeljnih istraživanja iz područja prirodnih znanosti, biotehnologije i biomedicine, kliničkih istraživanja i vrhunske kliničke prakse, suradnje s farmaceutskom industrijom, kao i kliničkih istraživanja novih lijekova te novih medicinskih pristupa. Iako bi Sveučilišna bolnica sa svim sadržajima mogla biti dovršena tek u sljedećih desetak godina, interakcija sveučilišnih i kliničkih sadržaja, prema mišljenju rektora Sveučilišta u Rijeci, akademika Daniela Rukavine, dogodit će se već ove godine zahvaljujući postojećim kliničkim sadržajima koje KBC posjeduje na Sušaku i stavljanjem u funkciju objekata prve faze izgradnje sveučilišnog kampusa i otvaranjem Odjela biotehnologije koji će iznjedriti nove programe jedinstvene u Hrvatskoj, koji prema rektorovoj ocjeni predstavljaju istinski prodor u područje biotehnologije i farmaceutike. Upravo kroz biotehnologiju, dodaje akademik Rukavina, kao industriju sutrašnjice, Hrvatska kao mala zemlja ima potencijal i mogućnost sustići razvijenije zemlje, a osnivanjem Odjela za biotehnologiju i definiranjem studijskih i istraživačkih programa želi se postići da riječko Sveučilište zauzme ne samo vodeće mjesto u Hrvatskoj, već da pomogne razvoju i gospodarskog potencijala koji će zauzeti najveći dio našeg tržišta u tim proizvodima.

Novi studiji

– Svjesni smo triju tehnologija na kojima se temelji razvitak ekonomije znanja u 21. stoljeću: biotehnologije, nanotehnologija i informacijsko-komunikacijskih tehnologija. U programima rada koje sam podnosio kao rektor, kao i u strateškim dokumentima koje je u zadnjih osam godina izrađivalo Sveučilište u Rijeci, pored zaostajanja u području prirodnih znanosti i umjetnosti, isticali smo i zaostajanje u razvoju i izostanak profiliranja u području suvremenih tehnologija. Cjelokupnim konceptom razvoja te potpisivanjem sporazuma o suradnji u znanstvenom i stručnom radu i sveučilišnoj nastavi, koje smo potpisali s Institutom »Ruđer Bošković« i Istraživačkim centrom velike farmaceutske kompanije GlaxoSmithKlein iz Zagreba, stvoreni su idealni uvjeti za naše prodore u područje biotehnologija i farmaceutike, kako u istraživačkim programima i organizaciji laboratorija i centara, tako i u izradi studijskih programa. Proučili smo svjetska iskustva, analizirali naše potencijale i potrebe tržišta radne snage i predviđanja razvoja biotehnologije i farmaceutike u Hrvatskoj i širem prostoru. Na temelju tih analiza i potpisanih ugovora o suradnji pristupili smo izradi zajedničkih studijskih programa u sva tri obrazovna ciklusa: preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom, kao i programiranju zajedničke suradnje koja je rezultirala i u otvorenju Odjela za biotehnologiju, koji će biti smješten u novoj zgradi Sveučilišnih odjela u kampusu na Trsatu.
Što poticanje biotehnologija donosi razvoju Sveučilišta, a što razvoju gospodarstva u regiji?
– Osim što su biotehnologije jedno od najbrže rastućih gospodarskih područja, također su među najprofitabilnijima, te su stoga uključene i u smjernice strateškog razvoja Europske unije i Hrvatske. Najveća očekivanja u biotehnologiji odnose se na medicinu i medicinske procese, kao što su dijagnostika, proizvodnja lijekova, nove metode liječenja, zatim na zaštitu okoliša i energiju, odnosno proizvodnju novih goriva i novih materijala te na proizvodnju hrane i razvoj poljoprivrede, a riječ je o razvijanju biljaka otpornih na pesticide ili ubrzanu evoluciju životinja otpornih na zaraze. Upravo kroz biotehnologiju kao industriju sutrašnjice, Hrvatska kao mala zemlja ima potencijal i mogućnost sustići razvijenije zemlje. Biotehnologija potiče razvoj bioinformatike, informacijskih tehnologija, elektronike i drugih područja, a podiže i kvalitetu življenja. U znanstvenom području biotehnologija Sveučilište u Rijeci nije imalo nijednog studijskog programa, a niti ozbiljnijih istraživačkih jezgara. Činjenica da u sastavu Sveučilišta nemamo ni Farmaceutsko-biokemijski fakultet predstavljala bi ozbiljnu zapreku za svestran razvoj biomedicine i kliničke medicine u budućnosti, za što inače postoje izvrsni potencijali i pretpostavke na temelju dosadašnjeg razvoja.

Polivalentni centar edukacije


Međutim, riječko Sveučilište od ove jeseni uvodi upravo nove studijske programe u okviru studija biomedicine i biotehnologije.Riječ je o prvim takvim
programima u Hrvatskoj?
– Prvo bih rekao da se Medicinski fakultet u zadnje vrijeme profilirao u polivalentni centar medicinske edukacije koji pored studija medicine i stomatologije koji postoje i na drugim medicinskim fakultetima, već ima neke programe koji su jedini u Hrvatskoj. To su preddiplomski i diplomski program za sanitarne inženjere, koji se već toliko afirmirao da od ove godine ima i poslijediplomski doktorski studij. Nadalje bih istaknuo i program Organizacija, planiranje i upravljanje u zdravstvu koji je ove godine završila prva generacija preddiplomaca, a upravo upisala prva generacija u diplomskom programu. Programi iz područja biotehnologija koji će započeti sljedeće akademske godine sjajno se nadopunjuju s postojećim programima na Medicinskom fakultetu i snažno profiliraju Sveučilište u Rijeci kao polivalentni centar edukacije u području biomedicine i biotehnologija s najsuvremenijim programima. Programe će zajednički izvoditi novoosnovani Odjel za biotehnologiju, Medicinski fakultet i Sveučilišni odjeli prirodnih znanosti u suradnji s Institutom Ruđer Bošković i istraživačkim centrom kompanije GlaxoSmithKlein. Programe smo razrađivali zajednički i dobili smo sve dopusnice za početak izvedbe preddiplomskog trogodišnjeg programa »Biotehnologija i istraživanje lijekova« i tri diplomska programa: »Biotehnologija u medicini«, »Istraživanje i razvoj lijekova« i »Medicinska kemija«. Ne samo da su to jedinstveni programi na hrvatskim sveučilištima, već predstavljaju i istinski prodor u području biotehnologije i farmaceutike.
Posebno treba istaknuti fleksibilnost programa i činjenicu da se i preddiplomski program grana u tri različita diplomska programa, a da na diplomske programe mogu aplicirati preddiplomci s brojnih usmjerenja bioloških i kemijskih studija. Na ove programe nastavlja se program poslijediplomskog doktorskog studija iz medicinske kemije. U ovom programu posebno je impresivan mentorski potencijal. Riječ je o više od 50 mentora s izuzetno kvalitetnim znanstvenim kurikulumima. Doktorski program je koncipiran po uzoru na najsuvremenije programe doktorskih škola, odnoso Graduate School, sa željom da bude jedan od najkvalitetnijih doktorskih programa u Hrvatskoj.

Suradnja s institutima

Posjeduje li Sveučilište adekvatan nastavni potencijal za realizaciju tih programa?
– Znanstveni i nastavnički potencijal za Odjel za biotehnologiju i nove studijske programe koji su odobreni, pažljivo smo planirali u zadnjih nekoliko godina u suradnji Rektorata, Instituta »Ruđer Bošković« i Istraživačkog centra GlaxoSmithKlein. Dio nastavnog potencijala već je izabran preko strateških razvojnih mjesta o kojima prema odluci Senata odlučuje rektor ili preko modela povratka znanstvenika iz dijaspore, koja mjesta odobrava Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta uz osobnu potporu ministra. Time je već stvorena istraživačka i nastavnička jezgra koja će u suradnji s postojećim nastavnicima na Medicinskom fakultetu i sveučilišnim odjelima prirodnih znanosti činiti respektabilan potencijal. Taj potencijal značajno će biti obogaćen i znanstvenim novacima koji se nalaze na projektima nastavnika koji su već primljeni. Novoosnovani biotehnološki odjel najuže će surađivati s Institutom »Ruđer Bošković«, Institutom GlaxoSmithKlein (GSK), Jadran Galenskim laboratorijem (JGL) te drugim znanstvenicima i gospodarskim subjektima iz Hrvatske i svijeta. Posebno je značajan razvoj suradnje s JGL. Ova riječka tvrtka ide u red tvrtki srednje veličine s najbržim razvojem u zadnjih deset godina u Hrvatskoj. JGL će služiti kao nastavna baza i biti izvor kadrova u nastavi, a njihovi laboratoriji koristit će se za izvođenje dijela praktične nastave. JGL će također predstavljati značajnu bazu za zapošljavanje diplomanata. Istraživački potencijal Odjela i cijelog Sveučilišta biti će na raspolaganju za razvoj ove perspektivne tvrtke, za koju se može pretpostaviti da će biti snažan oslonac za razvoj farmaceutike i biotehnologije u našoj regiji. U suradnji Odjela za biotehnologiju s grupama iz područja temeljnih i kliničkih medicinskih znanosti i znanstveno tehnologijskim parkom stvorit će se svi uvjeti za brzu ekspanziju studijskih i istraživačkih programa što će sve već u skoroj budućnosti dati snažno obilježje razvoju i Sveučilišta i lokalne zajednice.

Sveučilišna bolnica

U tom će kontekstu nova Sveučilišna bolnica značiti veliki pomak.
– U pravu ste. Sveučilišne bolnice su zdravstvene ustanove najviše izvrsnosti u sustavu zdravstva. Istovremeno sveučilišna bolnica je i najviša znanstvena i zdravstvena ustanova za medicinsku edukaciju i trening, klinička istraživanja, tehnološke inovacije i unapređenje zdravlja. Činjenica da je sveučilišna bolnica i akademska institucija osigurava medicinsku izvrsnost, a u njoj se ostvaruje jedinstvo stručnog, istraživačkog i kliničkog rada i bogatstvo edukacijskih aktivnosti. Uska povezanost, prostorna i istraživačka, sveučilišne bolnice s odjelima temeljnih medicinskih znanosti i odjelima prirodnih znanosti, znanstveno-tehnološkim parkom i drugim sveučilišnim sadržajima, što se ostvaruje na prostoru riječkog kampusa, pruža neslućene razvojne i gospodarske mogućnosti. U suvremenom svijetu globalne povezanosti u kojem briga za zdravlje dolazi u središte interesa i postaje »industrija«, ovakvi interdisciplinarni kompleksi za lokalnu zajednicu i regiju postaju snažni razvojni centri na koje se vežu farmaceutska industrija i moderne biotehnološke kompanije. Lokacija nove bolnice u okviru sveučilišnog kampusa i postojećeg bolničkog lokaliteta na Sušaku je idealna jer omogućuje kreativnu interakciju istraživačkog potencijala i kliničkog okruženja. Iako Sveučilišnu bolnicu gradi KBC Rijeka uz podršku Ministarstva zdravstva, ne smijemo je tretirati kao izdvojenu cjelinu, već kao »jedinstveno tijelo« sa sveučilišnim kampusom. Ova dva sustava uzajamno se dopunjuju i oplemenjuju. Nema sretnijeg spoja, pa i u svjetskim razmjerima to se smatra idealnom kombinacijom. U razvijenom svijetu ovakvi koncepti se realiziraju da bi privlačili farmaceutsku industriju i ispunjavali njene zahtjeve da na što jeftiniji način dođe do novih proizvoda, postupaka i tehnologija i tako riješi problem sve većeg zaostajanja u inovacijskom ciklusu, što je prisutan u razvoju novih proizvoda.

[ivan_ri]

jos malo o biotehniligiji i biomedicini... link

17.7.2008
Novo za studiranje u Rijeci

Senat je prihvatio Elaborat o osnivanju Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci, koji je izradila grupa istaknutih znanstvenika sveučilišnih nastavnika iz Rijeke i Zagreba, a cjelokupan rad na osnivanju ovog Odjela u proteklih nekoliko godina koordinirao je rektor, akademik Daniel Rukavina.

Osnivanje Odjela u skladu je s usvojenom strategijom Sveučilišta u Rijeci u kojoj se ističe potreba izgradnje istraživačkog profila Sveučilišta i važnost triju procesa (revolucija) na kojima se temelji razvitak ekonomije temeljene na znanju (biotehnologije, nanotehnologije i informacijske tehnologije). Odjel za biotehnologiju bit će uz Medicinski fakultet, najsnažniji oslonac preddiplomskim i diplomskim programima iz područja Biotehnologije i istraživanja lijekova koji su u fazi odobravanja od strane Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, a program doktorskog studija Medicinske kemije je već odobren.

Ti su programi napravljeni u suradnji s Institutom "Ruđer Bošković" i GlaxoSmithKlein istraživačkim centrom iz Zagreba, a u izvedbi programa značajna je podrška i sudjelovanje riječke firme Jadranski galenski laboratorij (JGL), koji će pružati tehnologijsku bazu i ustupiti svoje laboratorije za izvođenje dijela praktične nastave.

(R1)

[ivan_ri]

ODSJEK ZA PSIHOLOGIJU FILOZOFSKOG FAKULTETA POKREĆE POSLIJEDIPLOMSKI SPECIJALISTIČKI STUDIJ

Prvi studij psihološkog savjetovanja u zemlji

Natječaj za upis dvogodišnjeg studija je otvoren do 16. veljače, a prva generacija poslijediplomanata, koju će činiti najviše 20 polaznika, nastavu će početi 12. ožujka

Voditeljica studija prof. dr. Ivanka Živčić Bećirević i dekan prof. dr. Elvio Baccarini

RIJEKA – Psihološko savjetovanje naziv je prvog poslijediplomskog specijalističkog studija Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci koji je, kako je naglasila na jučerašnjoj konferenciji za novinare voditeljica studija prof. dr. Ivanka Živčić Bećirević, ujedno i prvi poslijediplomski studij tog tipa u Hrvatskoj.
– Glavni razlog za pokretanje studija proizlazi iz sve većih zahtjeva i širih zadataka koji se postavljaju pred psihologe u praksi. Dosadašnji četverogodišnji studij, kao i novi diplomski studij psihologije daju izvrsne temelje, ali ne osiguravaju dovoljno specifičnih sadržaja koji osposobljavaju za sve raznolikiji rad psihologa u praksi, a osobito nedostaje iskustvenog učenja u području psihološkog savjetovanja značajnog za svakodnevni rad psihologa. Iako u Hrvatskoj ne postoji studij takve vrste, specijalizacije iz savjetovanja vrlo su uobičajene na europskim, a osobito na američkim sveučilištima te predstavljaju uvjet i standard za provođenje savjetodavne prakse, pojasnila je prof. dr. Živčić Bećirević.
Kao specifičnosti studija uz njegovu jedinstvenost voditeljica je izdvojila i učenje praktičnih vještina uz povezivanje sa znanstvenim spoznajama, usmjerenost na prednosti i jake strane pojedinca, te naglasak na relativno kratkim psihološkim intervencijama. Studij obuhvaća različita područja savjetodavnog rada, poput školstva, zdravstva, socijalnog rada, vojske te privatne prakse, a uključuje primjenu savjetovanja s različitom populacijom. Među specifičnim metodama rada s polaznicima prof. dr. Živčić Bećirević je izdvojila iskustveno učenje, kroz praktične vježbe, individualnu praksu i supervizijske praktikume te poticanje na samostalno učenje i osobni razvoj. Po završetku studija koji traje dvije godine polaznici stječu naziv specijalist psihološkog savjetovanja, a potreban broj ECTS bodova koje moraju ostvariti je 120. Natječaj za upis studija je otvoren do 16. veljače, a prva generacija poslijediplomanata, koju će činiti najviše 20 polaznika, nastavu će početi slušati 12. ožujka. Kao još jednu specifičnost studija njegova voditeljica je navela i mogućnost upisivanja pojedinih kolegija izvan cjelovitog studija za koje polaznik dobiva odgovarajući broj ECTS bodova. Takva je mogućnost u skladu s trendom cjeloživotnog učenja, a uvjeti za upis studija su završeni preddiplomski studij psihologije te najmanje godinu dana radnog isksutva u neposrednom radu s ljudima i mogućnost neposrednog savjetodavnog rada s klijentima. Tijekom studija, čija cijena iznosi 40 tisuća kuna, polaznici će odraditi i 120 sati praktičnog rada, odnosno individualnog i grupnog savjetovanja, a taj rad mogu realizirati i u okviru svog radnog mjesta.

Ingrid ŠESTAN

Visoki kriteriji upisa

Poslijediplomski studij psihološkog savjetovanja je ujedno i prvi specijalistički studij Filozofskog fakulteta koji je prema riječima dekana prof. dr. Elvia Baccarinija tržišno usmjeren te vodi računa o potrebama tržišta rada.
– Poznato je da je studij psihologije jedan od elitnijih studija na Filozofskom fakultetu, ali i cijelom Sveučilištu. To se najbolje vidi po pritisku kandidata na upisima koji tradicionalno brojčano višestruko premašuju upisnu kvotu. Riječ je o studiju koji se bori da zadrži vlastite kriterije i postignutu razinu, a rezultat toga je i pokretanje prvog poslijediplomskog specijalističkog studija, zaključio je dekan.

[brvnara]

koliko je planirano novca uloziti sve zajedno u gradnju rijeckog kampusa