[Rijeka] - Sveučilišni kampus

[*****]

Ne znam baš da su konjušnice jer je iza njih još jedna manja zgrada dosta dugačka,možda je to bila konjušnica.

[ivan_ri]

zgrada je odlicna. nedavno je u potpunosti renovirana iznutra, a cini mi se i izvana. tj prosirena je poprilicno sa straznje strane, al ne znam dal se sto radilo na procelju. u njoj su 4 velike predavaone za 150 ljudi (s tim da se 2 mogu spojiti u jednu za 300). u zgradi iza ove se nalazi hrpa strojarskih i brodograditeljskih laboratorija, a ove dvije zgrade su spojene mostom na 2 kata

[gorgoroth]

Originally Posted by *****

Ne znam baš da su konjušnice jer je iza njih još jedna manja zgrada dosta dugačka,možda e to bila konjušnica.

i dugačka i visoka,ako su konji išli stepenicama

[gorgoroth]

Originally Posted by ivan_ri

zgrada je odlicna. nedavno je u potpunosti renovirana iznutra, a cini mi se i izvana. tj prosirena je poprilicno sa straznje strane, al ne znam dal se sto radilo na procelju. u njoj su 4 velike predavaone za 150 ljudi (s tim da se 2 mogu spojiti u jednu za 300). u zgradi iza ove se nalazi hrpa strojarskih i brodograditeljskih laboratorija, a ove dvije zgrade su spojene mostom na 2 kata

Ta nadogradnja je pokupila neke nagrade za arhitekturu

[*****]

[ivan_ri]

je da. to prosirenje i taj most je dobio dosta nagrada. moslim da su randic i turato bili u igri.

a sto se tice vojarne, ona je bila u ovoj zgradi... link

[gorgoroth]

Tu je sada učenički dom.
Inače me ta zgrada kada se gleda s Potoka podsjeća na neke u Pragu

[ivan_ri]

krasna zgrada. jos kad bi se obnovila fasada

[gorgoroth]

Originally Posted by ivan_ri

krasna zgrada. jos kad bi se obnovila fasada

I okolne zgrade su u derutnom stanju,sve fino sredizi i pravi bonbončić

[ivan_ri]

Originally Posted by gorgoroth

Ta nadogradnja je pokupila neke nagrade za arhitekturu

evo i par fotki nadogradnje







i krajnji proiuzvod

[*****]

Originally Posted by gorgoroth

I okolne zgrade su u derutnom stanju,sve fino sredizi i pravi bonbončić

Nisam imap pojma za ovu zgradu,ma nešto fantastično...E da ovo je off topic ali fantastično izgleda i jedno dvorište kada se ide osd građevinskog faksa prema raskrižju na podmurvicama

[gorgoroth]

Originally Posted by ivan_ri

evo i par fotki nadogradnje







i krajnji proiuzvod

Novotehna iz Rijeke je izvođač

[gorgoroth]

A tamo si skinuo,sada vidim

[gorgoroth]

A i ovaj učenički dom na Podmurvicama izgleda strava

http://[URL=http://img22.imageshack.us/my.php?image=rijeka084.jpg][/URL]

[ivan_ri]

e da. al dom je samo u ovim isturenim djelovima. jedan dio je ostao samostan

[gorgoroth]

I crkva sve kao kompleks izleda sjajno,samo naravno malo piture i
Toliko lijepih zgrada a nismo ni svjesni,svaki dan prođemo pored njih a ni ne primjetimo ih

[ivan_ri]

istina. ima tako lijepih zgrada, za koje mozda ni ne znamo...

i dobro kazes, kad bi obnovili i dom ovaj kompleks bi odlicno izgledao. crkva je pred par godina dobila novu fasadu i izgleda odlicno

[P.C.Dolabella]

[ivan_ri]

ova zgrada akademije mi je preodlicna...

[ivan_ri]

INTeRVIEW: AKADEMIK DANIEL RUKAVINA OVOGODIŠNJI DOBITNIK NAGRADE »ZLATNA KUNA« ZA ŽIVOTNO DJELO

RIJEČKO SVEUČILIŠTE PARADIGMA JEDINOG ISPRAVNOG RAZVOJA

Moje neprotokolarno obraćanje ministru Šukeru prilikom dodjele nagrade »Zlatna kuna« imalo je za cilj da pred auditorijem u kojem su bili istaknuti gospodarstvenici i političari, ali i pred širom javnosti koja je program pratila na televiziji, poruku nagrade koju sam dobio kao znanstvenik usmjerim prema praktičnom djelovanju i Vlade i gospodarstva u podršci znanju, inovacijama i novim tehnologijama

Neznanje je sumorno i depresivno, ne rađa ideje i ponavlja već viđeno i naučeno, pa ne otvara nikakvu perspektivu – Daniel Rukavina

Piše Elvira MARINKOVIĆ ŠKOMRLJ

Nagrada »Zlatna kuna« svakako je još jedno u nizu velikih priznanja koje je akademik Daniel Rukavina, rektor Sveučilišta u Rijeci dobio za svoga mandata. S obzirom na to da nije uobičajena praksa da se jedna takva nagrada dodjeljuje osobama iz akademske zajednice, pitali smo rektora Rukavinu može li se iz toga zaključiti da je, osim kao vrhunski znanstvenik, prepoznat i kao znanstveni menadžer te kako u tom kontekstu vidi budućnost Sveučilišta u Rijeci.
– Vaše pitanje je složeno i sadrži više potpitanja na koje je potrebno odgovoriti. Činjenica je da sam za svojeg rektorskog mandata dobio niz vrlo značajnih priznanja i nagrada od kojih nijedna nije došla iz lokalne sredine, što sam smatrao bitnim i takve prijedloge za kandidiranje sam odbijao već u začetku jer uvijek postoji mogućnost da se posumnja na sukob interesa. »Zlatna kuna« za životno djelo koju sam primio od Hrvatske gospodarske komore mi je izuzetno draga i nju stavljam uz bok Državnoj nagradi za životno djelo koju mi je 2005. godine dodijelio Sabor Republike Hrvatske. U mom rektorskom razdoblju dobio sam i niz vrlo vrijednih nagrada u inozemstvu za svoj znanstveni rad i doprinos, od kojih su neke i najviše u mom znanstvenom području, a dobio sam ih u SAD-u i Japanu. Izuzetno mi je drag i počasni doktorat koji sam 2007. dobio od Univerziteta »Sv. Kiril i Metodij« u Skopju za moj doprinos razvoju imunologije u Makedoniji. Na vaš komentar da nije uobičajeno da se jedna takva nagrada dodjeljuje nekome iz akademske zajednice, moram vas demantirati, jer je i prethodni dobitnik takve nagrade za 2007. godinu pripadnik akademske zajednice. Odgovor na drugi dio vašeg pitanja nalazi se upravo u obrazloženju same nagrade i poruci koja iz toga proistječe za društvo, znanost, gospodarstvo i sveučilište, pa tako i riječko Sveučilište. U obrazloženju nagrade ističe se da je dodijeljena za značajan doprinos izgradnji Hrvatske kao društva temeljenog na znanju i to je upisano na statui Zlatne kune koju sam dobio. Izuzetno cijenim upravo to obrazloženje jer je izgradnja društva temeljenog na znanju bitan uvjet za izgradnju gospodarstva temeljenog na znanju. Sjetimo se samo da je Europska Unija Lisabonskom strategijom postavila sebi za cilj izgradnju društva temeljenog na znanju do 2010. godine, do kada treba biti dovršena i izgradnja Europskog visokoškolskog i istraživačkog prostora. U to vrijeme Europa je lansirala i koncept trokuta znanja na kojem bi se trebala razvijati suvremena europska sveučilišta.

ZNANSTVENO--TEHNOLOGIJSKI PARK

Što pretpostavlja taj koncept?
– Zahtijeva da se sveučilišta tako konstituiraju da se znanja iz istraživačkih laboratorija neposredno prenose u obrazovni proces, inovacije i transfer tehnologije. Taj koncept smo promovirali i na našem Sveučilištu i na Kampusu na kojem smo osigurali koncentraciju istraživačkih potencijala i interdisciplinarnost, a dodatno smo izgradili i Znanstveno-tehnologijski park kao dio tog sustava. U moj doprinos izgradnji društva temeljenog na znanju istaknuta je i činjenica da je pod mojim mentorstvom izrađeno i obranjeno šezdesetak magistarskih i doktorskih teza, a iz te grupe znanstvenika preko trideset su postigli sveučilišna zvanja, petnaestak su predstojnici zavoda, katedri, klinika i kliničkih odjela, neki su bili dekani i ravnatelji bolnica, a sada i rektori. No iznad svega većina su izvrsni znanstvenici s međunarodnom prepoznatljivošću. Dopuštam si slobodu da pretpostavim da su u presudnim fazama svoga razvoja i od mene dobili značajna znanja i poticaje koji su ih usmjerili u tom pravcu. Tako su postali i izvrsni znanstvenici i znanstveni »menadžeri«. Da biste bili uspješan rektor, morate prepoznati trendove razvoja znanosti i sveučilišta, a ako i sam u tome ne sudjelujete i ne doprinosite aktivno, teže je to prepoznati i stvarati koncept i viziju razvoja, za nju se boriti i dobiti podršku. U tom kontekstu nema nikakve bojazni za budućnost Sveučilišta. Na Sveučilištu je stvorena plejada izvrsnih znanstvenika mlađe i srednje dobi koja je uz postojeće jezgre izvrsnosti i iskusne znanstvenike iz zemlje i dijaspore koje smo primili u zadnjih par godina, garancija uspješnog razvoja riječkog Sveučilišta kao istraživačkog i inovativnog. Želim istaći da i dosadašnji rad novog rektora prof. dr. Pere Lučina ide u trend koji sam opisao.
Sve što sam ostvario i za što sam dobio »Zlatnu kunu« za životno djelo, ostvario sam na Sveučilištu u Rijeci. To pokazuje da se Sveučilište razvilo do takvih dimenzija da svakome pruža mogućnost pune afirmacije. Od iznimne je važnosti to prepoznati i iskoristiti na najbolji mogući način.

TRANSFER SUVREMENIH TEHNOLOGIJA

U vašem govoru zahvale, između ostaloga, pozvali ste i ministra financija, odnosno Vladu, da podupre Sveučilište. Je li u krizi realno očekivati da se ulaže u razvoj Sveučilišta, pa čak i ovako propulzivnog kao što je riječko?
– Ako se Europa opredijelila za izgradnju društva temeljenog na znanju kao jedinom modelu koji joj može osigurati ravnopravnost, odnosno prednost u utakmici s konkurentima poput SAD-a i Japana, onda se i u krizi uz mjere štednje i racionalizacije izlaz mora tražiti u znanju, inovacijama, razvoju novih tehnologija i transferu suvremenih tehnologija. Sve se to u krizi mora poticati. Dosljednost u tome je jedini način na koji manje razvijena društva mogu sustići najrazvijenije, za što je školski primjer Irska. Uostalom, i predsjednik Obama u svoje prioritete za izlazak iz krize uvrštava ulaganje u obrazovanje. Neznanje je sumorno i depresivno, ne rađa ideje i ponavlja već viđeno i naučeno, pa ne otvara nikakvu perspektivu. I u vremenima krize važno je odabrati pravi put i u njega ući s entuzijazmom, optimizmom i vjerom u vlastite snage. Uvjeren sam da hrvatska sveučilišta mogu biti snažan temelj i oslonac takvog razvoja i za društvo i za gospodarstvo.
Moje neprotokolarno obraćanje ministru Šukeru imalo je za cilj da pred auditorijem u kojem su bili istaknuti gospodarstvenici i političari, ali i pred širom javnosti koja je program pratila na televiziji poruku nagrade koju sam dobio kao znanstvenik usmjerim prema praktičnom djelovanju i Vlade i gospodarstva u podršci znanju, inovacijama i novim tehnologijama. Spontana reakcija ministra Šukera, kao i brojnih političara i gospodarstvenika koji su mi prilazili tijekom prijama i tako komentirali, pokazuje da je poruka ispravno shvaćena, dobro prihvaćena i podržana. U tom kontekstu riječko Sveučilište poslužilo je kao paradigma. Jasno, da kao rektor i od Vlade i od našeg resornog ministarstva i dalje očekujem podršku.

ZNANJE I OBRAZOVANJE

Obrazovanje i znanost ne daju brze rezultate. U tom kontekstu, koji su vidljivi rezultati i pokazatelji koje možete navesti, a pokazuju da se u sveučilište isplati ulagati?
– Ja bih postavio protupitanje: a što su to uopće brzi rezultati? Niti najpoznatiji analitičari ne slažu se u tome koliko će dugo na globalnoj razini kriza i recesija trajati, a među njima neki vrlo ugledni stručnjaci predviđaju da bi mogla trajati i desetak godina. Sada je pitanje hoćemo li se opredijeliti za kreativan pristup i stvarati dugoročno temelje zdravog i održivog razvoja ili ćemo ići u brza i provizorna rješenja koja će nas već za par godina uvesti u novu i još dublju krizu. Povijesna, a i novija iskustva puna su takvih primjera.
Znanje i obrazovanje su najbolja panaceja za »bolesti« suvremenog svijeta koje su nas sada snašle. Uostalom, istraživanja su pokazala da produženje obrazovanja za samo jednu godinu, bez ikakvih drugih intervencija može povećati BDP od 3-6 posto. Nadalje, poznati su primjeri zemalja koje su u želji da iskoriste komparativne prednosti ulagale golema sredstva u prirodne resurse, a pritom zaboravili obrazovanje, znanost i kulturu. Nakon kraćeg razvojnog zamaha doživljavale su bolan pad. Takav primjer mogli bi navesti i s našim turizmom. Ako bi turističku industriju sveli samo na ponudu kreveta, onda bi glavnina zaposlenih bili konobari, kuhari i pomoćni radnici, a zarada bi bila minimalna. No, ako turizam oplemenimo, naprimjer, kulturnim turizmom u najširem smislu riječi, onda će dodana vrijednost takvih usluga koje će davati povjesničari, kulturolozi, arheolozi, umjetnici, informatičari itd. biti višestruko veća, a sveučilišta su institucije koje školuju takve profile kadrova. Često se zaboravlja da sveučilišta i znanstvene institucije imaju važnu ulogu u predviđanju razvoja i stvaranju profila kadrova za poslove koji će se tek pojaviti, odnosno u budućnosti ekspandirati i činiti temelj razvoja. Najbolji primjer su suvremene tehnologije: biotehnologija, nanotehnologija i informacijsko komunikacijske tehnologije. Kao primjer naveo bih i naše preddiplomske i diplomske programe iz područja biotehnologije i istraživanja lijekova. Uvjeren sam da će za 3-4 godine ovi programi stvoriti takav razvojni potencijal da će na Sveučilište i našu regiju privlačiti interes biotehnoloških i farmaceutskih kompanija i potaknuti investicije u istraživanja i inovacije, u stvaranje brojnih malih tvrtki temeljenih na znanju, a potaknuti i razvoj postojećih tvrtki.

Ekonomija »znanja« šansa za Rijeku

I sveučilišna uprava, ali i lokalna zajednica, suglasni su da Rijeka postaje sveučilišni grad i centar izvrsnosti. Može li se upravo to nazvati novim početkom, novom vrstom ekonomije vezanom uz znanost i obrazovanje?
– Slažem se s tim konstatacijama. Sveučilište u Rijeci doživjelo je u ovom desetljeću snažan razvojni zamah koji bih mogao ilustrirati s par podataka. U infrastrukturu Sveučilišta i u standard zaposlenika je u tom razdoblju, direktno ili indirektno (sredstva ministarstva, Sveučilišta, ulaganja Grada Rijeke u infrastrukturu kampusa, sredstva Primorsko-goranske županije, povoljni bankovni krediti za stanove nastavnika podržani sredstvima ministarstva) uloženo gotovo 900 milijuna kuna. U tom razdoblju povećali smo znanstveno-nastavni potencijal za gotovo 350 znanstvenika od znanstvenih novaka do znanstvenika visoke prepoznatljivosti koji su se vratili iz dijaspore. U nekim istraživačkim područjima znanstvena infrastruktura i oprema i ljudski potencijal dosegli su razinu respektabilne svjetske prepoznatljivosti. To je najbolji dokaz da tim putem treba krenuti i u drugim područjima. Bez takvog razvoja Sveučilišta ne mogu se razvijati suvremeni edukacijski programi koji se stalno inoviraju. Istraživačke grupe značajne međunarodne prepoznatljivosti sposobne su stvarati rezultate koji se dalje razvijaju u inovacije i otvaraju put tehnološkom razvoju i izrastanju malih kompanija temeljenih na znanju. Posebnu dimenziju ovim procesima dat će i sveučilišna bolnica koja se gradi uz sveučilišni kampus. Vrhunski klinički potencijal doći će u neposrednu komunikaciju s istraživačkim jezgrama i tako poticati razvoj biotehnologije i interes farmaceutske industrije. Sveučilište je velika razvojna šansa za grad Rijeku i regiju i uvjeren sam da će u skoroj budućnosti dati snažne poticaje njenom razvoju.