[Šibenik] - Construction update (2008 - 2013)

[pirratta]

Nikša Stipaničev /CROPIX/

Šibenik dobio Perivoj Ane Rukavine

Rođendan Ane Rukavine Erceg (28. ožujka 1977 - 26. studenog 2006) u Šibeniku je danas obilježen otvorenjem Perivoja Ane Rukavine, smještenim na sjevernoj strani srednjovjekovne utvrde Sveti Mihovil.
Uređenje tog dijela grada i njegovo preimenovanje inicirala je Zajednica žena "Katarina Zrinski", a perivoj su donacijama sponzora uredili članovi Gradskog poglavartsva Šibenika i članovi HDZ-a.
Novi perivoj uređen je darovima sponzor
Otvaranju perivoja su nazočili predsjednica Zajednice žena HDZ-a "Katarina Zrinski" Bianca Matković i predsjednica Zajednice žena Šibensko-kninske županije, gradonačelnica Šibenika Nedjeljka Klarić te Anina majka Marija Rukavina, upraviteljica Zaklade "Ana Rukavina".

Novinarka Vjesnikove gradske rubrike, a kasnije dopisnica tog lista iz Šibenika, Ana Rukavina Erceg bolovala je od leukemije, a hrvatsku je javnost dirnulo njezino pismo u kojem je molila za pomoć pri liječenju. Poslije njezine smrti pokrenuta je velika akcija pod nazivom "Želim život", u kojoj se prikupljaju sredstva i uzorci krvi radi stvaranja hrvatskog registra dobrovoljnih davatelja koštane srži.

Marija Rukavina u Šibeniku je danas podsjetila kako je Anu bolila pomisao na to da Hrvatska ima vrlo malo potencijalnih donora koštane srži, a danas ih je 9000 upisanih u registar, dok je još 33.000 potencijalnih donatora. "Dvije godina hrvatska Vlada već izdvaja sredstva za tipizaciju uzoraka, što je iznimno skup postupak", rekla je Marija Rukavina.

"Obitelj Ane Rukavine njezinom smrću je izgubila, no Hrvatska je puno dobila, jer smo se svi zapitali koliko vrijedi život", rekla je Bianca Matković. Dodala je da primjer Ane Rukavine pokazuje da svaka mlada osoba može potaknuti promjene, pomicati granice i probuditi društvo.


skoro su izbori, al ne čini mi se bash da su taj prostor nešto previše sredili, kad bi napravili park nekih skulptura poznatih ili bar neke moderne al dobre kipove instalirali u šumi ili park sa kipovima ratnika koji kao opsjedaju grad (tematski park i u sklopu toga stavit na zidine isto tu i tamo neki kip, napravit muzej oružja, suvenirnicu, restoran i sl.) e to bi onda bila igra, ali isto tako mi je drago da je Ana Rukavina Erceg dobila svoj perivoj.

[pirratta]

Šibenik u pet godina povukao šezdeset milijuna eura iz EU-a

U zadnjih pet godina u Šibensko-kninsku županiju ušlo je 60-ak milijuna eura iz EU-a (i drugih međunarodnih) fondova za različite projekte, od gospodarenja otpadom, komunalne infrastrukture, cesta, obnove i izgradnje škola do vodoopskrbe i gospodarstva, računajući i najnovija sredstva Svjetske banke i državnog proračuna za 21 projekt u županiji, težak 14 milijuna kuna.

– Dio projekata je realiziran ili pred završetkom, a dio ih je u fazi pripreme dokumentacije. Za nas je bitno da su svi ti projekti neupitni. Velik novac se ulio u ovu županiju, ali, naravno, nikad dosta, i svakako bih želio da je toga i više – kaže župan Goran Pauk, komentirajući korištenje sredstava iz pretpristupnih fondova.

Također napominje da Hrvatska nikad neće imati jeftiniji novac doli toga, s obzirom da je rok otplate 30-ak godina, s počekom od 2 do 5 godina.
Županija je kandidirala projekte za različite programe i fondove: kroz program EIB 1 (Europska investicijska banka) i EIB 2, CEB 5 i PSGO (projekt socijalno-gospodarskog oporavka) angažirano je oko 30 milijuna eura.

Istodobno, kroz CARDS 2002., ISPA, MEMCI i IPA programe, Županija je osigurala još oko 32 milijuna eura.

Tomu treba pridodati još angažman UNDP-a, koji kroz program oporavka Like i Dalmacije, težak pet milijuna dolara, potiče oživljavanje županija Ličko-senjske, Zadarske, Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske.

Radi se o tzv. life-programu iz 2007. kroz koji je za 21 projekt podijeljeno 514 tisuća dolara za infrastrukturu, gospodarske i socijalne aktivnosti. Iz istog je programa lani donirano 200 tisuća dolara za razvoj ovčarstva i opremanje mini sirana, a za poljoprivrednu dokumentaciju još 100-injak tisuća kuna.

Ove godine UNDP je osigurao za 50-ak projekata još 600 tisuća dolara za Šibensko-kninsku županiju.

Konačno, treba spomenuti i COST program koji stimulira projekte održivog korištenja prirodnih dobara, povezivanje prirodnog krajobraza i resursa s gospodarskim aktivnostima.

DAVORKA BLAŽEVIĆ

Bikarac otvorio EU fondove

Iz CARDS programa za projekt Bikarac je osigurano 6 milijuna eura, i dodatnih 800 tisuća dolara kroz MEMCI, a trenutačno je pred izborom izvođača. Radi se o Centru za gospodarenje otpadom. Tu je i dodatnih 6 milijuna eura za Poduzetničku zonu Podi i Poduzetnički inkubator. IPA projektom financira se odvodnja za Knin i Drniš, a programom CEB 5 obnova škola.

Radi se o sredstvima državnog proračuna, EU fondova i Svjetske banke, ukupno 35 milijuna kuna (Drniš, Piramatovci, Krković, Knin, Lozovac, Mirlović, Grebaštica, bazen u Crnici, sportska dvorana u Čistoj Velikoj). Kroz EIB 2 plasirat će se 123 milijuna kuna za 33 projekta, i to 74,5 preko Ministarstva regionalnog razvitka, a 48 milijuna preko Ministarstva mora, a u okviru toga je i izgradnja osnovne škole na Meterizama. Kroz EIB 1 je realizirano 25 milijuna kuna za rekonstrukciju kistanjskog cjevovoda, kolektora u Skradinu.



Ako neko zna gdje bi se mogli naći podatci za iskorištenost EU novca po županijama, gradovima i projektima. Znam samo da su npr Češka i Slovačka a vjerojatno i druge zemlje puno bolje izvlačili pare, npr. u Slovačkoj sad rade autoceste tako, a Česi su trošili baš na pizdarije tipa liftovi, prijevoz itd., bilo u novinama prije par mjeseci. Kod nas to slabo ide, treba malo živnuti, treba radit

Za dobre projekte se uvijek da nać sponzore...

[pirratta]

evo vam malo starog grada u Šibeniku, a vide se i tri od 4 gradske tvrdjave
uzivajte, inače photo by Ivana Žiljak

[pirratta]

BRODOVA I TURISTA NA NJIMA OVE ĆE GODINE BITI MANJE NEGO LANI. Ipak, u svibnju će u Šibenik uploviti najveći putnički brod do sada
Šibenik pred sezonu: kriza usidrila kruzere
Za ovu godinu imamo najavu 65 ticanja brodova na kružnim putovanjima. Oni bi u Šibenik trebali dovesti oko 9300 putnika. To je 13 uplovljavanja i 1200 gostiju manje nego prošle godine, kaže Marijan Petković
PIŠe Krešimir GULIN / EPEHA

Foto: Stanko Ferić / EPEHA
U nedjelju, uplovljavanjem broda “Belle de l’Adriatique”, koji plovi pod belgijskom zastavom, u šibensku luku započet će ovogodišnja sezona kruzera. Prema najavama, ni taj segment turističke industrije nije ostao imun na gospodarsku krizu.

- Za ovu godinu imamo najavu 65 ticanja brodova na kružnim putovanjima. Oni bi u Šibenik trebali dovesti oko 9300 putnika. To je 13 uplovljavanja manje nego prošle godine, što ujedno znači i dolazak oko 1200 gostiju manje. To nije alarmantan pad, ali očit je utjecaj recesije.

Sva odustajanja odnose se na manje brodove, one do 100 metara dužine. Što se tiče većih brodova, otkaza nema. Moram naglasiti da je 2008. bila godina velikog uzleta kruzing-turizma na šibenskom području, ili dvostruko bolja od 2007., kazao nam je Marijan Petković, ravnatelj Lučke uprave.

Ipak, u svibnju će u Šibenik uploviti najveći putnički brod do sada. Riječ je o kruzeru “Black Watch” dužine 205 metara.

- Brod plovi pod zastavom Bahama. Ima 421 kabinu, može primiti 868 putnika, a ima i 320 članova posade. Od ostalih atraktivnijih brodova, izdvojio bih 174 metra dugi “Deplhin Voyager”, kojemu je to također prvi dolazak u našu luku. Tu su i stari šibenski znanci, poput 156 metara dugog “Silver Winda”, “Minerve”..., ističe Petković.

Što se tiče najava kruzing-kompanija za iduću godinu, već je potvrđeno 30 ticanja brodova. Među njima je i 218 metara dugi kruzer “Balmoral”.

- Bit će to najveći putnički brod koji je ikada uplovio u Šibenik. I po svojim dimenzijama na samoj je granici brodova koje Šibenik može primiti, govori Petković.

Naime, Šibenik ne može primiti kruzere od 300 metara dužine, kao što je to slučaj s Dubrovnikom. Više je razloga za to. Jedan ograničavajući čimbenik jest Šibenski kanal, kroz koji mogu proći putnički brodovi maksimalne dužine oko 280 metara i širine do 40 metara.

- Osim toga, grad bi zagušilo nekoliko tisuća turista koliko ih može primiti kruzer od 300 metara. Prema Studiji održivog razvoja kruzing-turizma u Hrvatskoj, Šibenik dnevno može primiti između 1200 i 1500 gostiju s kruzera, odnosno oko 80.000 gostiju godišnje.

Zbog svega toga, odlučili smo se da će rekonstruirani gat Vrulje moći prihvatiti kruzer od maksimalno 260 metara dužine. Inače, očekujemo da bi vrlo vrijedan posao rekonstrukcije gata Vrulje mogao započeti krajem ove ili početkom iduće godine.

Planirani završetak radova je krajem 2011. Tom dogradnjom bit će riješen kompletan brodski putnički promet u Šibeniku. Sve brodske linije koje sada polaze s mula Krke preselile bi se na gat Vrulje. Također, s rekonstruiranoga gata Vrulje odvijat će se i međunarodni trajektni promet prema Italiji, zaključio je Petković.

[pirratta]

uups malo je prevelika ona slika gore, evo manja da se bolje vidi "kompozicija"




.
.
.

[pirratta]

Pirovačka marina gradit će se domaćim kapitalom
Petak, 27 Ožujak 2009 12:50

Unatoč otporima iz određenih političkih krugova koji dovode u pitanje opravdanost gradnje marine u Pirovcu, pripremne radnje za realizaciju tog kapitalnog projekta se zahuktavaju. Tako je nedavno na javnom natječaju izabran izrađivač Urbanističkog plana Luke nautičkog turizma u Pirovcu, a od tri tvrtke koje su se natjecale, pobijedila je zagrebačka tvrtka Jurkon projekt, koja je ponudila najnižu cijenu, 106 tisuća kuna.

DOMAĆI KAPITAL

Paralelno s Urbanističkim planom, izrađuje se i Studija utjecaja na okoliš, te ostala dokumentacija potrebna za izgradnju marine s 200 vezova, čija se ukupna vrijednost procijenjuje na pet milijuna eura. Općinska vlast nada se kako će luka nautičkog turizma do kraja ove godine biti spremna za davanje u koncesiju.
- Vjerujem kako će se marina graditi domaćim kapitalom. Naime, Općina će za tu svrhu osnovati posebnu tvrtku, a interes su pokazala i dvojica pirovačkih poduzetnika, Nikola Čubrić i Denis Čubrić. Radi se o ljudima koji žele ulagati u svoj kraj, pa ćemo se udruženim snagama natjecati na koncesijskom natječaju, na kojem ćemo, vjerujem, i pobijediti – kazao je načelnik općine Pirovac Ante Šparica, dodajući kako su vrata otvorena i ostalim pirovačkim poduzetnicima.
Šparica je uvjeren kako će luka nautičkog turizma kada se izgradi donositi kontinuirani prihod Općini, a zaposlit će se i određeni broj lokalnog stanovništva.

NOVA VIZURA MJESTA

- Smatram kako će se zahvaljući marini indirektno zaposliti još više ljudi jer će Pirovac postati pravo malo nautičko središte. Marina će promijeniti vizuru mjesta, a obzirom da će biti smještena u samom centru, oko nje neće biti nikavih ograda, već će biti dostupna svim mještanima i potpuno uklopljena s našom rivom i šetnicom. Osim toga, neće biti ni suhog veza jer će se on nalaziti u našoj poslovnoj zoni – zaključuje Šparica. (pp)

[pirratta]

Porin za jazz i klasiku u Šibeniku!
Petak, 27 Ožujak 2009.
Porin konačno dolazi u Šibenik! Nakon što se prijašnjih godina najavljivalo kako postoji mogućnost da se dodjela najveće domaće glazbene nagrade održi u Šibeniku, ovih dana je stigla i službena potvrda da će se dio ovogodišnjeg Porina održati u Šibeniku. Prvi put će tako Porin biti odvojen na dva dijela – klasičnu i jazz glazbu, te pop i rock glazbu. Dok će se dodjela mainstream nagrada održati 9. svibnja u Biogradu, nagrade za jazz i klasičnu glazbu bit će u Šibenskom kazalištu tri dana prije.
- Čelnici Porina su nas kontaktirali već prije i interesirali se o terminima u kazalištu. Ovih dana smo i finalizirali dogovor, tako da će se dodjela klasičnih i jazz Porina održati u Šibenskom kazalištu 6. svibnja – kazao nam je Dragan Zlatović, ravnatelj Šibenskog kazališta.
Inače, u tijeku je prvi krug glasanja za Porin, a nominacije će biti poznate 31. ožujka. Velike šanse za poneku nominaciju u jazz kategorijama ima Marko Ramljak, koji je prošle godine objavio drugi solo album „Rebaltadura“, ali i Matija Dedić za album „Life Of Flowers“. Oni bi, uz druge renomirane jazz i klasične izvođače trebali i nastupiti u Šibenskom kazalištu 6. svibnja. Tu priredbu će vrlo vjerojatno izravno prenositi Hrvatska televizija. (sm)

[pirratta]

Izvozimo najviše u Italiju, iz BiH najviše uvozimo
Petak, 27 Ožujak 2009 12:46

U razdoblju od siječnja do rujna 2008., u Šibensko- kninskoj županiji, prosječan broj zaposlenih na temelju sati rada bio je 12 177, što je u odnosu na isto razdoblje 2007. povećanje od 9,9 posto. Krajem rujna 2008., na području Županije evidentirano je 5 733 nezaposlenih osoba, što je u odnosu na rujan 2007. 10,6 posto manje.

Kvalifikacijska struktura

Prema kvalifikacijskoj strukturi, u Šibensko- kninskoj županiji je krajem rujna 2008. bilo najviše nezaposlenih sa srednjom školom do tri godine, te KV i VKV radnika. Njih je ukupno 2 136, a u strukturi nezaposlenih čine udio od 37,3 posto. U odnosu na rujan 2007., ova skupina bilježi smanjenje nezaposlenosti za 9,1 posto.
Prema podacima HGK, vanjskotrgovinska razmjena na području Županije u 2008. godini ima negativnu platnu bilancu u iznosu od 19 764,972 USD, ili 50,8 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine.

Izvoz i partneri

Ukupan izvoz Šibensko.- kninske županije u 2008. iznosio je 314 501,833 USD, za 13,7 posto više nego 2007. Pokrivenost uvoza izvozom u 2008. bila je 93,7 posto, što je napredak s obzirom na 85,5 posto koliko je iznosila 2007.
Pokrivenost uvoza izvozom u RH 2008. iznosila je 45,9 posto, a Šibensko- kninska županija je u ukupnom izvozu RH 2008. sudjelovala s 2,1 posto, te u ukupnom uvozu s jedan posto.
Najznačajniji vanjskotrgovinski partneri u izvozu Šibensko- kninske županije 2008. bili su Italija s 35,4 posto, BiH s 20,4 posto i Njemačka s 12 posto. Slijede Velika Britanija, Austrija, Francuska, Nizozemska i Bugarska s manjim postocima.
Vodeće zemlje u uvozu Šibensko- kninske županije u 2008. bile su BiH s čak 45,6 posto, Italija s 15,7 posto i Njemačka s 8,1 posto. Slijede Rusija, Češka, Austrija, Tadžikistan i SAD. (dn)

[pirratta]

Otvorena nova umjetnička galerija u Šibeniku
Petak, 20 Ožujak 2009 11:42

Prošlog utorka Šibenik je dobio novu umjetničku galeriju. umjetničku galeriju. Riječ je o „LANA art“ izložbenom i prodajnom prostoru šibenske slikarice Lane Martinović Čale, smještene u staroj gradskoj jezgri u ulici Fausta Vrančića.

KOD BIVŠEG BAGATA

- Zahvaljujem se gradskim vlastima što su mi izašli u susret, te mi dali najam ovaj prostor. Za samo otvaranje galerije odabrala sam izložbu Grupe 9, koje sam i sama član. Uz izložbe, tu će se moći kupiti i slike, te drugi umjetnički predmeti- rekla je na svečanom otvaranju Lana Martinović Čala.
Prostor, u kojem je prije galerije bio smješten butik Reds, smješten je uz bivšu prodavaonicu Bagata. Dogradonačelnik Šibenika Tomislav Ninić rekao je kako mu je izuzetno drago što je u tom gradskom prostoru svoje mjesto našla umjetnost. Pavle Roca, vlasnik galerije „Sv. Krševana“ također je pozdravio Lanu Čalu, koju nikako ne smatra konkurencijom.
U Grupi 9, uz Čalu, djeluju i Ante Bergam Momin, Lana Martinović Čala, Boris Čelar, Predrag Jokić, Žarko Jurić, Vladimir Mihoković Miha, Milena Mikulandra, Antonija Modrušan, Boris Paić, Ana Polić, Ivana Skroza, Miroslav Slavica Miro, Marin Štokić. Svi su se oni predstavili sa po jednom slikom, te još u goste pozvali i Šibenčanku Mariju Božanu Jakelić, koja se umjetnošću bavi više od 20 godina, a do sada je izlagala na brojnim samostalnim i skupnim izložbama.

NEKONVENCIONALNA LIKOVNA SHVAĆANJA

Grupa 9, kako kaže Ivo Branica, osnovana je u namjeri promišljanja nekonvencionalnih likovnih shvaćanja u praktičnoj primjeni suvremenih likovnih ideja. Realizaciju takvog likovnog izraza, konceptualno i formalno po zamislima i u praksi, bila bi sukaldna događajima na hrvatskoj likovnoj sceni, pa i šire.

Apstraktni i realni ekspresionizam

Kako kaže Ivo Branica u predgovoru izložbe, Grupa 9 predstavila se likovnim izrazima apstraktnog i realnog ekspresionizma snažne dinamičke geste i rafiniranog kolirita. U konceptualnom smislu autori uglavnom preferiraju suvremene pristupe realizaciji likovnih djela, ali ipak u skladu s osobnim shvaćanjem izraza likovne forme i osobnom temperamentu. (mk)

[pirratta]

Umjetnički projekt: Zlarin kao art resort
Petak, 06 Ožujak 2009 13:47

Kad planirani jednodnevni boravak u nekom mjestu sasvim neplanirano produžite na tri mjeseca, i pritom i dalje ne razmišljate o odlasku, sasvim je jasno kako se dogodila nekakva krasna simbioza, prekrasan odnos između osobe i mjesta.

POZIV ŽUPNIKA BAGARIĆA

U ovom slučaju radi se o Jadrani Horvatić, akademskoj slikarici i povjesničarki umjetnosti, i otoku Zlarinu. Namjera joj je, u suradnji s brojnim drugim umjetnicima koji imaju kuću na otoku, ali i onima koji dolaze samo u goste, Zlarin pretvoriti u centar kulturnog života u Hrvatskoj, a i šire.
- Sve je počelo kad sam prošlog ljeta u Zagrebu otišla na izložbu „ Otočka karta“, na kojoj su sva djela nastala baš na otoku. Pozvao me na sam otok u posjet moj dugogodišnji prijatelj, zlarinski župnik don Spomenko Bagarić. Prvi posjet odmah je u meni probudio želju da na otoku i ostanem, nakon rada po cijeloj Europi i svijetu. Namjeravam uskoro tu prebaciti i svoj studio- kaže Jadrana Horvatić.
Prvi projekt koji su pokrenuli je preuređenje kafića, recepcije i sale u hotelu „Koralj“ Renata Miškova. Na uređenju i oslikavanju tehnikom radio je umjetnik Boris Bogunović iz Pule, i to besplatno. I on i Jadrana Horvatić odlučili su Miškovu donirati svoj rad i ideje, u namjeri da na takvom partnerskom principu pokrenu cijeli kulturni život otoka.
- Namjera nam je da svaku od soba hotela uredi po jedan umjetnik, da hotel pretvorimo u galeriju. Isto tako, hotel će biti i centralni objekt cijelog našeg projekta, stvaranja svojevrsnog kulturnog partnerstva. Na Zlarin ćemo dovoditi poznate umjetnike tijekom cijele godine- kaže Jadrana.
O njenoj ideji sve riječi pohvale ima i Miškov, čovjek koji je i sam radio na pokretanju kulturnih udruga na otoka. Upravo on je i pokrenuo prvu, pod nazivom „Zlatni otok Zlarin“.
- Šibenčani i mnogi drugi, kad se spomene Zlarin, misle kako su njegovi stanovnici ribari, zemljoradnici. Ne zanju da je prošlog ljeta kulturni život na Zlarinu bio mnogo jači od onog u Šibeniku. Ovim projektom još ćemo ga i dodatno unaprijediti- kaže Miškov.

BOGAT KULTURAN ŽIVOT

I zaista, kad se malo bolje razmisli, u tako malom mjestu obitava velik broj umjetnika, glumaca, novinara, svi su oni privučeni magijom koju otok nesumnjivo ima. Zlarin kao mjesto za odmor i rad brojnim umjetnicima tijekom cijele godine, prekrasan, izoliran od gradske vreve, projekt je koji je Jadrana Horvatić, uz pomoć brojnih prijatelja, odlučila provesti do kraja, smjestiti otok na umjetničku kartu Hrvatske i Europe.

Kako Finci pomažu svojim umjetnicima

- Moja prijateljica, umjetnica Branka Cvjetičanin, također fascinirana Zlarinom, iznijela mi je jednu odličnu ideju, koja bi se lako mogla primijeniti i tu, na otoku. Finska Vlada svake godine za umjetnike pogođene depresijom organizira izlete i putovanja na kojima ih se pokušava vratiti u normalu, da se riješe stresa. Tako ih znaju poslati u Španjolsku, zakupiti neko selo u Skandinaviji gdje određeno vrijeme žive samo umjetnici. Smatram kako je upravo Zlarin idealno mjesto za riješiti se depresije, za punjenje baterija- kaže Jadrana Horvatić

Objedinjenje svih turističkih potencijala

Jadrana Horvatić i Renato Miškov ne misle pokretanjem ovog projekta promovirati samo kulturne sadržaje. Namjera im je objediniti sve ono što Zlarin pruža. Od gastronomije, izleta u prirodu, ronjenja, svih prednosti koje otok pruža u odnosu na ubrzani ritam gradskog života.
- Često se po wellnesima nude aromaterapije. Nama one tu ne trebaju, dovoljno je udisati ovaj otočki zrak, osjetiti intenzivan miris borova, biljki. Ne treba vam uopće wellnes- kaže umjetnica. (mk)


ima svakakvih aromatičnih biljaka hehehe, a po otocima pogotovo

[pirratta]

Dokumentarac o šibenskom branitelju odnio nagradu iz Praga
Petak, 27 Ožujak 2009 12:00

Ivica, 38- godišnji Šibenčanin, branitelj dragovoljac, jedan je od tri glavna aktera dokumentarnog filma koji je ponio jednu od glavnih nagrada na možda i najvažnijem filmskom festivalu posvećenom ljudskim pravima, „One World“ u Pragu. Gradska knjižnica Jurja Šižgorića ponudila je Šibenčanima u srijedu 25. ožujka, u okviru „Filmskih večeri“ Nikice Šupe i Maria Đire, izniman filmofilski događaj.

PSIHOTERAPIJA ZA RATNIKE

U Knjižnici je gostovao Goran Dević, najpriznatiji hrvatski mladi dokumentarist, sa svojim nagrađivanim filmom „Uvozne vrane“. Međutim, ono što će Šibenčanima svakako biti zanimljivije je njegov novi dokumentarac nagrađen u Pragu, imena „Tri“.
- Radi se o filmu u kojem govore tri sudionika nedavnih ratnih zbivanja na prostoru bivše Jugoslavije, Srbin, Musliman i Hrvat. Hrvat je 38- godišnji Ivica iz Šibenika- kaže redatelj filma.
Dakle, u nekom hotelu na Jadranskoj obali, svakog ljeta se sastaju sudionici svih sukobljenih strana u prošlom ratu, te u izravnom kontaktu jedni s drugima pokušavaju izliječiti psihološke posljedice koje je rat na njih ostavio.
- Cijeli film snimio sam, iz tako reći, tri kadra, apsolutno nisam intervenirao pitanjima, nisam ni na koji način usmjeravao aktere dokumentarca. Ispovijest šibenskog branitelja toliko me impresionirala, još i sad ne mogu vjerovati da netko tko je prošao tako teške i traumatične ratne trenutke rezonira na tako racionalan način poput Ivice- kaže Dević.
Do Šibenčana Ivice, kojem nije htio odati prezime, doznao je iz njegove ispovijesti objavljene u ugašenom tjedniku Feral Tribune. Ta se ispovijest, očito je, jednako upečatljivo odrazila i na gradonačelnika Praga, upravo je njegovu nagradu ponio Devićev film.

U SVIBNJU PROJEKCIJA U ŠIBENIKU

- Nažalost, dosad se film u Hrvatskoj prikazao samo na festivalu koji je organizirao producent mog filma, i nigdje više. Nagradu za „Tri“ dobio sam i na Sarajevo film festivalu. U Šibeniku, upravo u Knjižnici, mogli bi ga vidjeti negdje u svibnju- kaže Dević.
Film je ostvaren u produkciji „Factuma“, dokumentarni je kolaž ispovijesti hrvatskog dragovoljca, srpskog specijalca i borca Armije BiH, snimljen sa suvozačkog mjesta. Trojica sudionika rata na prostoru bivše Jugoslavije otvoreno govore o svojim iskustvima i sjećanjima na užase rata, ističući njegov apsurd. (mk)


evo nemamo kino al znamo radit dobre filmove, pa di to ima?

[pirratta]

Autobusi zasad neće voziti rivom
Petak, 27 Ožujak 2009 12:02

Po devetoj točki prometne studije, koju je po narudžbi Grada Šibenika izradio Građevinski fakultet u Zagrebu, predviđen je i povezivanje Crnice i Mandaline autobusnom linijom koja bi išla i preko šibenske rive.

PROŠIRENJE RIVE

- Tim dijelom rive od sadašnje rampe pa do parkirališta u Crnici vozili bi isključivo autobusi, za sva druga vozila tu bi bio zabranjeno prometovanje- rekao je na predstavljanje studije jedan od njenih autora, profesor doktor s Građevinskog fakulteta Damir Pološki.
Sama ideja i ne zvuči loše, međutim, radilo bi se o ogromnim građevinskim zahvatima, da bi autobus mogao prolaziti po rivi, naročito kroz Dolac, trebalo bi je ni dodatno proširiti.
Međutim, kako sada stvari stoje, u tu investiciju Grad neće ući u skoro vrijeme.
- Ta prometna studija koju smo naručili ne predstavlja konačno rješenje uređenja prometnog sustava u Šibeniku, ona nam samo nudi neke smjernice kako bi trebali urediti infrastrukturu. Neke njene dijelove, poput rotora na Ražinama i čvora Rokići već smo i pokrenuli. Što se tiče autobusnog prometa preko rive tiče, smatram kako se radi o preopširnoj investiciji o kojoj je zasad rano i razmišljati. Proširiti prometnicu još bi bio i najlakši dio posla, više bi problema imali s vlasničkim odnosima i otkupima terena, naročito u Docu, gdje su kuće od mora udaljena svega dva metra. Ideja je dobra, ali zasad djeluje pomalo nerealno- kaže dogradonačelnik Šibenika Tomislav Jukić.

MINIBUS I TURISTIČKI VLAK

Ističe i kako mu se jako sviđa ideja o javnom brodskom prijevozu, o njegovom uvođenju već se intenzivno razmišlja, kao i o mini autobusima i vlakovima koji bi vozili turiste u i kroz grad s parkirališta na prostoru TEF- a.

Proširenje id Autobusnog kolodvora do mula Krke

- Još kad sam stupio na mjesto načelnika Županijske lučke uprave, predložio sam da se dio rive od Autobusnog kolodvora do mula Krke proširi, što i ne bi bilo preteško i preskupo za izvesti. Taj dio rive od rampe prema Docu u očajnom je stanju, na nekim mjestima je i potonula, trebalo bi je u cijelosti izgraditi iz početka. Sad, teško je i zamisliti koliko bi to novaca koštalo. Nije mi baš najrealnija ta ideja- kaže Šime Zenić, bivši ravnatelj ŽLU- a, koji je dobro upućen u tu problematiku. (mk)



i meni se javni brodski prijevoz jako svidja, jeftiniji je, je atrakcija i ceste su manje začepljene

[kutinA]

predobra fotka

"Ukupan izvoz Šibensko.- kninske županije u 2008. iznosio je 314 501,833 USD"

ovo je slabo...

"evo nemamo kino...."

a ovo je pak sramota za grad

[pirratta]

Radna skupina za realizaciju iNavis projekta

Zamjenik gradonačelnice Tomislav Jukić sa suradnicima sastao se danas s g. Jonom Hanssenom predstavnikom Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške i Malvinom Villabø direktorom Leiv Eriksson Nyskaping AS, ujedno i osobom zaduženom za realizaciju iNavis projekta s norveške strane, a radi dogovora oko daljnjih aktivnosti u cilju realizacije projekta Pomorskog inovacijskog centra (iNavis) i usklađivanja aktivnosti hrvatske i norveške strane u projektu. Gospoda iz Norveške su izvijestila predstavnike Grada Šibenika kako je norveška strana formirala tim ljudi koji rade na pripremi projekta, te su u Hrvatskoj, točnije u Šibeniku registrirali tvrtku CRONOMAR d.o.o. koja će biti nositelj projekta.
U postupku je i odabir zaposlenika, a nakon provedenog natječaja u siječnju i veljači na koji se javilo 125 zainteresiranih, od kojih i 15 stranih državljana. Sredinom travnja bit će dovršen postupak odabira dvoje zaposlenika, koji će u lipnju početi raditi na realizaciji projekta. Za početak, do izgradnje zgrade iNavis-a, Cronomar će biti smješten u sklopu Poduzetničkog inkubatora (PIN-a). Nadalje, sredstva koje je norveška Vlada osigurala za navedeni projekt u iznosu od 22 milijuna NOK (norveških kruna), odnosno cca 18 milijuna kuna, osigurana su, te je u prvoj godini projekta (2009) rezervirano 4,8 milijuna NOK, u drugoj (2010) 7,4 milijuna NOK, te u trećoj i ujedno zadnjoj godini (2011) 9,5 milijuna NOK. G. Jukić je naglasio kako je projekt podržan od strane Gradskog poglavarstva i posebno gradonačelnice Nede Klarić, koja je u Mnistarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, kao i u Ministarstvu vanjskih poslova održala nekoliko sastanaka kako bi Grad Šibenik dobio potporu resornih ministarstava u projektu. Svoju ozbiljnost u odnosu na projekt Grad Šibenik je pokazao i rezerviravši prostor od 11000 m2 za gradnju zgrade iNavis-a, te izmjenama prostorno-planske dokumentacije koja je taj sadržaj predvidjela uz današnji PIN. Također, je gradsko poduzeće Podi Šibenik dalo izraditi idejni projekt zgrade, a Grad Šibenik će do kraja 2009.godine pripremiti potrebnu dokumentaciju koja uključuje građevinsku dozvolu, kojoj još prethodi izrada glavnog izvedbenog projekta. Na današnjem sastanku dogovoreno je i formiranje zajedničkog tijela, odnosno radne skupine koja će raditi na tzv. „dnevnoj bazi“ kako bi se projekt mogao razvijati predviđenom dinamikom. Radna skupina bit će oformljena najkasnije krajem travnja kako bi mogla sudjelovati u radu hrvatsko-norveškog odbora, koji se treba sastati 6. svibnja u Šibeniku. Naime, riječ je o odboru stavljenom od predstavnika vlada obiju zemalja, kao i stručnjaka iz pomorskog sektora, a koji radi na realizaciji zajedničkih projekata koji su utemeljeni na bilateralnom ugovoru Norveške i Hrvatske o suradnji. Na tom sastanku šibenska radna skupina prirpemit će izvješće o dosad poduzetim aktivnostima na realizaciji iNavis projekta, kao i o mogućim sredstvima financiranja zgrade koja bi trebala biti gotova najkasnije početkom 2011.

[pirratta]

jbg nemamo ni disko i dosta toga, ali imamo isto tako dosta toga s obzirom na broj stanovnika, i znamo radit dobre filmove (Kako je počeo rat na otoku, Maršal, trenutno se rade dva različita dokumentarna filma o ratu u Šibeniku i okolici...)

Jest da se falim al šibenik je grad suprotnosti i kontrasta, bitno da se radi i izvozi a onda ćemo lako financirati neke luksuznije stvari. A moram reći da i kad je teška tuga u gradu uvijek je lijepo živjeti u šibeniku

evo malo linkova pa pogledajte

http://www.youtube.com/watch?v=OwTZX-YbBtg
najstariji hrvatski film za početak

Ovdje ima svega pomalo
http://www.youtube.com/watch?v=6nmEwgzCZl4
http://www.youtube.com/watch?v=XDjWI6Tarik
http://www.youtube.com/watch?v=tTbrw...eature=related
http://www.youtube.com/watch?v=fvxt6OOi5Es
http://www.youtube.com/watch?v=uqtHvxrgMqE
http://www.youtube.com/watch?v=MmMpS...eature=related
http://www.youtube.com/watch?v=VmOjn...om=PL&index=83
http://www.youtube.com/watch?v=cgrcE0jLgr0&NR=1
http://www.youtube.com/watch?v=04OlQ...eature=related
http://www.youtube.com/watch?v=-SpQPqgi_B0


http://www.do-posljednjeg-daha.info/...%A0ibeniku.htm
nisam mogao nać mp3cu možda su neki i čuli tu pjesmu-ona sve opisuje


Ili jednostavno, mi ne trebamo kino za gledat filmove, nego studio za snimat ih, a ustvari ni studio nam ne treba, jer imamo dobru scenografiju i dobro uređenu pozornicu, žikiš

[kutinA]

Originally Posted by pirratta

nisam mogao nać mp3cu možda su neki i čuli tu pjesmu-ona sve opisuje

radio ritam il bilo koji iz okolice prek ljeta,dobro poznajem šibenik
no za to da grad nema kino,nema opravdanja

[pirratta]

Predstavljen film i CD o Srednjovjekovnom sajmu u Šibeniku

Autor filma je Željko Petreš

Kratki promotivni petominutni filmovi o Šibeniku te filmski zapis u trajanju od 25 minuta o prošlogodišnjem Srednjovjekovnom sajmu u Šibeniku, uz popratni CD, predstavljeni su danas u šibenskoj Gradskoj knjižnici „Juraj Šižgorić". Autor filma je Željko Petreš.

Sajam u Šibeniku

- Filmovi će služiti prvenstveno za informaciju te promidžbu Srednjovjekovnog sajma, samog grada ali i Turističke zajednice. Kada budemo imali prezentacije pred turoperaterima, raznim agentima i stranim novinarima podijelit ćemo svima filmski materijal da uživaju u ljepotama Krešimirovog grada te zanimljivosti sa sajma koje nisu uspjeli vidjeti u dva dana dok traje - izjavio je na promociji direktor Ureda Turističke zajednice Šibenika Goran Bulat.

[pirratta]

slažem se i ja isto normalno bi volio da postoji neko kino, ali činjenica je da je gradska i županijska vlast preloša i prenesposobna, i to onda tako bude.
Inače sve šta se radi u šibeniku rade privatnici, stranci i EU, vlast u zadnjih 25-30 godina nije napravila skoro ništa, pogotovo kad se vidi koliko u nekim drugim gradovima ide pazi ovo: DRŽAVNIH PARA, neke stvari su preočite. Ja se nevolim samosažalijevati na bilo što bio to rat ili kino...(tipa spike nama je bilo teško u ratu itd.), ali kad se skupe ti neki faktori, onda neke stvari postanu logične. Inače šibenik je davno prije 100 god. imao 6 kina u gradu, i dobili smo struju prije Beča i Pariza tako da smo ti mi zajebani i te spike..

Nadam se da sam ti uspio približit stanje u šibeniku, a ako si bio dolje onda kužiš kakvo je stanje, sad je bolje zadnjih godinu dana ali jedno vrime je baš bilo ružno, ali nikad tužno živjeti u šibeniku.

Inače znao sam ja neku ekipu iz kutine i klub baraka i HC bendovi... i bio sam tamo i mogu reći da sam se vrlo pozitivno iznenadio.
Pozdrav

[Brko]

Šibenik izgleda prekrasno,skladno i baš onako simpatično dalmatinski.

[pirratta]

http://subicevac.zagreb-montaza.hr/naselje.php - ovo naselje zasad ima oko 250 stanova i u planu je još 3 nove zgrade, trenutno se rade objekti E1 i E2. sve skupa će biti oko 350 stanova mislim.

http://www.vipsistemi.hr/?module=multimedija&page=vr - ovo je iznad šubićevca oko 100 stanova s tim da ista firma trenutno radi poslovni objekt isto na shubiji.

ima josh nesto POS stanova do 250 mislim u zadnjih 10 godina napravljeno

i na meterizama, točnije iznad magistrale neke zgradice mislim da će bit oko 80 stanova,

baldekin zgrada kraj dvorane koja mi je jebena, ali radi se već više od 5 godina, sad je valjda pri kraju. tu su stanovi i poslovni prostori + novi polukvart tkz. berlavi hils, na brdu iznad baldekina - urbane vile i novi domovi viđenijih (bogatijih) šibenčana. to je sve od 1993. šta se tiče stanogradnje. znači u 15 godina novih maksimalno 900 stanova, od toga u zadnjih godinu-dvije vishe od pola,