[Croatia] - Pomorstvo i nautika | Marine transport & nautica

[gorgoroth]

sve je kriza uhvatila,posebno pomorstvo

[AdrianKostrena]

OPET KVAR NA "KORČULI" Brod ostao bez struje na buri blizu rta Pelegrina

Jadrolinijin trajekt “Korčula”, ploveći na liniji Vela Luka-Split, doživio je manji kvar te ostao nasred mora, u blizini otoka Hvara, na nekoliko minuta bez električne energije. To, podsjetimo, nije prvi kvar trajekta koji je kupljen u Grčkoj u ljeto 2008. godine za 17,2 milijuna eura.
U lipnju prošle godine je zbog problema na stroju i oštećenja kormila dva sata kružio smanjenom brzinom ispred otoka Hvara, a putnici su bili prebačeni na drugi trajekt.*
U Ministarstvu nisu znali
O najnovijem kvaru nismo doznali od Jadrolinije, lučke kapetanije ili Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, nego od putnika.

U Ministarstvu nisu znali da je trajekt ostao bez struje, a nakon provjere su nam rekli da nije zabilježen nikakav problem s brodom. No, naposljetku je i do njih došla informacija o kvaru.*

-*Potvrđujemo da je u ponedjeljak 27. veljače na trajektu “Korčula”, koji je plovio iz Vele Luke prema Splitu, kod rta Pelegrina, došlo do prekida napajanja električnom energijom brodske mreže. Inspektori Lučke kapetanije Split provode postupak utvrđivanja svih okolnosti koje su dovele do ovog događaja*- odgovorila je na naš upit glasnogovornica*Marina Halužan.

Što, pak, putnici kažu?*

-*Bila je jaka bura, brod je plovio prema Splitu i odjednom je nestalo struje. U blizini je bio rt Pelegrin, ali, srećom, posada je uspjela vratiti struju na brodu. Sve je kratko trajalo, ali nije bilo ugodno biti tih nekoliko minuta na brodu jer smo odmah pomislili što ako ostane bez pogona, a ovako je blizu otoka. Brod je kasnio u dolasku i u odlasku jer, koliko sam vidio, nije odmah ni pristao u splitsku luku*- kaže nam jedan Korčulanin koji se javio redakciji “Slobodne”.

Od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture smo tražili i*dodatno*pojašnjenje te komentar prijave putnika.*

-*Inspektori su boravili dva dana na trajektu. Iz Lučke kapetanije smo dobili obavijest da je jedan generator prestao s radom, dogodio se tehnički ispad, ali je uklonjen. Serviser Jadrolinije potpisao je obrazac u kojem tvrdi da je sada sve u redu.*Linija*nije bila prekinuta, a brod je stigao do Splita*- odgovorili su nam, navodeći da im je Jadrolinija potvrdila kako putnici nisu bili ugroženi.

Sve je dobro završilo
Za mišljenje smo pitali i sudskog vještaka za pomorski promet,*dr. sc. Srećka Favruiz Splita.*

-*Mislim da je o tom incidentu, makar bio i mali, trebalo obavijestiti javnost, a ne da o kvaru na brodu jedne državne tvrtke doznajemo tek danas. Brod je bez struje ostao u blizini otoka, što može biti opasno, pa makar taj kvar trajao nekoliko minuta. Nestanci struje se događaju, no ako se to dogodi na otvorenom moru, to i ne mora biti problem, ali ako se nalazite u blizini hridi i otoka, a nemate pogona, onda se može dogoditi svašta. Kao što vidite, sve je dobro završilo. Jadrolinijina posada je očito poštovala propisane procedure koje se provode u kriznim situacijama. Stoga, pohvala i posadi broda*- zaključuje Favro.

Marijan Žuvić*iz Agencije za obalni linijski pomorski promet kaže nam da linija na kojoj se dogodio kvar nije koncesionirana pa Jadrolinija nije obvezna Agenciji prijavljivati eventualne incidente.

*

Opasno je što su hridi blizu

Sudski vještak Marin Lovrović iz Rijeke, specijaliziran za pomorske tehničke havarije, kaže da se nestanci struje na brodovima događaju, ali isto tako brod ima rezervne generatore i pogon pa su nesreće rijetke.*



- Na “Costi Allegri” se dogodio požar u strojarnici i brod je zato ostao bez struje, ali, srećom, bez pogona je ostao daleko od obale pa se nije nasukao. Kod nas je jedina opasnost što su otočići i hridi relativno blizu, pa i kratki nestanci struje mogu biti opasni, ali, kao što vidimo, u ovom slučaju posada je dobro reagirala. Brod je došao do Splita, a davanje prognoza “što bi bilo ako bi bilo” su neozbiljne - kaže Lovrović.



Lončar: Kvarovi se događaju

Predsjednik Uprave Jadrolinije također je odgovorio na naš upit.



- Što vi učinite doma kada vam iskoči osigurač? Promijenite ga. Tako je bilo i na brodu, dogodio se manji kvar, tzv. black out, nestalo je struje u jednom dijelu broda, pogon je radio, a taj kvar je uklonjen. Kvarovi se događaju. Nikakve ugroze za putnike nije bilo, niti se radilo o bilo kakvoj opasnosti. Očitovali smo se Ministarstvu, poslali smo dokumentaciju, a sve sigurnosne i druge procedure su poštovane - kaže nam Slavko Lončar.

*
slobodnadalmacija.hr

[AdrianKostrena]

Sedam od 10 kruzera koji posjete Hrvatsku pristane i u Dubrovniku

Posljednjih godina Dubrovnik je stao uz bok najposjećenijim destinacijama brodova na kružnim putovanjima na Mediteranu. Čak 7 od 10 kruzera koji posjete Hrvatsku usidrilo se u Dubrovniku, a to su prepoznali i sami putnici. Ugledni španjolski medij 'Cruise News media Group', specijaliziran za cruising putovanja,
*
Dubrovnik je, zajedno s Venecijom, proglasio najboljom mediteranskom lukom u prošloj godini.
Za razliku od prošle zime kad su kruzeri dolazili redovito, ove je zime u Dubrovnik stigao samo jedan veliki kruzer. Iz lučke uprave tvrde, riječ je o probnom razdoblju talijanskog brodara. Ipak, činjenicu da ove zime Dubrovnik bilježi pad od 20 tisuća putnika, neki tumače i negativnim dubrovačkim vibracijama.
'Jednostavno se stekao dojam da ti brodovi na kružnim putovanjima u ovom gradu nisu dobrodošli', smatra Neven Jerković, turistički analitičar.
'Nije pitanje samo Dubrovnik i sama ponuda Dubrovnika, nego i ostalih luka Jadrana, jednostavno to je bila jedna proba od strane MSC-a da vidi kako će jedno cijelo zimsko krstarenje na Jadranu funkcionirati', kaže Kristijan Pavić, ravnatelj lučke uprave Dubrovnik.

dnevnik.hr

[AdrianKostrena]

Ribari u mrežama izvukli tijelo nestalog ribara

Tijelo nestalog ribara M.G. za kojim se tragalo od 27. veljače, jučer su u mrežama izvukli ribari kod Visa, što potvrđuje i osobna iskaznica pronađena uz tijelo.

Crveno bijela barka „Tijana“ dužine 5 metara na kojoj je nesretni ribar 23. veljače isplovio iz Trogira prema otočićima Krknjaši, nije pronađena.

Vijest je Nacionalnoj središnjici za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRCC) sinoć oko 20 sati javila splitska lučka kapetanija.

Za ribarom je od 27. veljače trajala intenzivna potraga u koju su osim plovila lučkih ispostava i policije bili uključeni zrakoplov i helikopter Obalne straže RH.

mmpi.hr

[gorgoroth]

U Opatiji započeo međunarodni tečaj izobrazbe VIMSAS prosuditelja

U cilju unapređenja naše pomorske administracije te zadržavanja hrvatske zastave na najvišim standardima, ovim seminarom želimo potvrditi našu spremnost i najaviti skoru VIMSAS prosudbu

čime će biti ispunjen uvjet za status brodova niskog rizika, istaknuo je pomoćnik ministra za sigurnost plovidbe Perica Šolić na današnjem otvorenju petodnevnog tečaja izobrazbe za prosuditelje primjene konvencija Međunarodne pomorske organizacije (IMO), koji se održava u opatijskom hotelu Milenij.

Status brodova niskog rizika znači ispunjenje uvjeta prema kojima brodovi podliježu pregledu države luke tek nakon dvije godine, pojasnio je.

Republika Hrvatska potpisnica je svih najvažnijih međunarodnih konvencija iz područja pomorstva, te na tom području čini sve kako bi se pravni sustav usuglasio s najvišim međunarodnim standardima, dodao je Šolić.

Službenica za audite država članica u Međunarodnoj pomorskoj organizaciji (IMO) Tatjana Krilić rekla je da će Republika Hrvatska na vlastiti zahtjev upućen IMO-u, VIMSAS prosudbu provesti tijekom naredne godine. Tu je prosudbu, dodala je, provela većina pomorskih zemalja.

Petodnevni trening na kojem sudjeluju djelatnici Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture i lučkih kapetanija, od velike je važnosti za pripremu naše pomorske administracije za predstojeću VIMSAS prosudbu.

Uz domaćine, predstavnike hrvatske pomorske administracije, na seminaru su se okupili predstavnici Albanije, Azerbejdžana, Bugarske, Češke, Gruzije, Izraela, Latvije, Litve, Ruske Federacije i Crne Gore, koje je pozdravio i gradonačelnik Opatije Ivo Dujmić.

Izvor: MMPI

[AdrianKostrena]

Tanker »Urinj« do kraja tjedna odlazi s mrtvog veza

RIJEKA Nakon godina provedenih uglavnom na mrtvom vezu, tanker »Urinj« napušta riječku luku, najvjerojatnije do kraja ovog tjedna. »Urinj« je do sad bio u sastavu flote Jadranskog pomorskog servisa koji ga je prodao pa brod od prije nekoliko dana nosi novo ime – »Determination«,
kao i luku upisa Freetown, no iz riječkog brodara nisu željeli dati nikakve informacije o novom vlasniku broda, kao ni druge detalje vezane uz prodaju.*
*** Brod je vezan na Molo longu, a na njemu se već nalazi nova posada, sve strani državljani, koja obavlja posljednje pripreme za isplovljavanje iz Rijeke.*
*** Tanker »Urinj«, sada »Determination«, izgrađen je 1992. godine u Japanu, a u floti JPS-a godinama je bio angažiran za potrebe dužobalnog razvoza naftnih derivata za Inu, zajedno s tankerom Bakar, sve do 2009. godine, kada je taj posao preuzela tvrtka Dinamarin, u vlasništvu Roberta Ježića. Brod je od tada bio uglavnom izvan službe, većinom na mrtvom vezu u riječkoj luci, gdje i dalje ostaje drugi JPS-ov tanker »Bakar«
*
novine.novilist.hr

[AdrianKostrena]

Kriza ‘pojela’ pet brodova u 10 dana

Smanjivanje troškova i pripremanje “prostora” za ulazak novih brodova u flotu temeljni su razlozi zbog čega su hrvatske kompanije tijekom posljednja dva tjedna prodale pet brodova. Najaktivniji na tom planu bili su Dubrovčani, jer su novim vlasnicima s Dalekog istoka i iz Norveške predali “Atlant Svenju” i “Mokošicu”,
brodove čiju smo prodaju najavili i na našim stranicama. “Teškaš” je u indijskom Chennaiju predan novim vlasnicima iz Kine koji su ga nazvali “Han Xin” i na krmu podignuli zastavu Hong Konga. Riječ je o brodu nosivosti 7713 tona, *izgrađenom 1996. u Njemačkoj, koji je u floti dubrovačkog brodara plovio od prosinca 2006. godine.
Brod “Mokošicu” idućih bi dana trebao preuzeti novi vlasnik iz Norveške koji je već uplatio predujam “Atlantskoj”. Riječ je o brodu izgrađenom 2006. godine u kraljevičkom škveru, nosivosti 1784 tone, koji su Dubrovčani ponudili na prodaju još tijekom protekle godine zajedno sa “Šipanom”, brodom sličnih značajki. U hrvatskoj javnosti “Mokošica” će ostati zapamćena i po lanjskom napadu pljačkaša koji su s broda privezanog u gvinejskom Conakryju pokrali vrijednu opremu i privatne stvari pomoraca koji, na sreću, nisu bili ozlijeđeni.
Flotu “Tankerske plovidbe” napustio je tanker “Frankopan”, izgrađen 1996. godine u “Brodosplitu”, koji je na sidrištu Aruba predan novom vlasniku – liberijskoj kompaniji “Nephele Marine”.
Brod nosivosti 101.605 tona već je preimenovan u “Santa Cruz I” i plovi pod liberijskom zastavom. Zadarska kompanija tako privodi kraju planirano (prisilno) pomlađivanje flote, jer se uskoro očekuje i prodaja najstarijeg broda, tankera “Petar Zrinski”, izgrađenog 1994. godine u splitskom škveru.
Za razliku od spomenutih brodova dviju najvećih domaćih kompanija, koji će nastaviti plovidbu svjetskim morima, na posljednjem vijađu prema indijskom Alangu nalazi se “Karmen” iz flote “Lošinjske plovidbe”. Taj se bulk carrier, izgrađen 1983. godine u Japanu, tijekom sutrašnjeg dana očekuje na najvećem svjetskom groblju brodova. Brod “Karmen” je u floti otočnog brodara plovio od kraja 2006. godine, a njegovim odlaskom će brodovlje “Lošinjske” ostati na samo pet imena, ukupne nosivosti oko 195 tisuća tona i prosječne starosti 20 godina.*
STARO I MLADO
- 20,6 godina prosječna je starost brodovlja ‘Lošinjske plovidbe’*
- 2006. godine izgrađena je ‘Mokošica’ u kraljevičkom škveru
JPS prodao mali tanker ‘Urinj’
U aktualnu priču o prodaji neprofitabilnih brodova uključio se i riječki “Jadranski pomorski servis”, koji će do kraja tjedna novim vlasnicima predati tanker “Urinj”. Jedan od dvaju preostalih brodova za razvoz nafte, izgrađen prije 20 godina u Japanu, u Kopru bi trebao preuzeti zasad nepoznati kupac. Nosivost broda je 3096 tona, a pod zastavom JPS-a plovio je od rujna 2002. godine.
*
slobodnadalmacija.hr

[AdrianKostrena]

Pirati bježe čim vide pušku na palubi

Troškovi poslovanja mogu se rezati, i rezat će se, na svim razinama, ali ne smiju u segmentu brodske sigurnosti – nedvojbena je poruka svim pomorcima koju su poslali sudionici međunarodne konferencije o pomorskoj sigurnosti, koja je nakon pet godina ponovno održana u Dubrovniku.
Upućivanjem na publikaciju “Best management practice”, u kojoj su navedene preporuke o opremanju i zaštiti brodova bodljikavom žicom, vrećama s pijeskom i vodenim topovima, te plovidbom po preporučenim brzinama, sudionici su istaknuli kako je ta publikacija nezaobilazno štivo u području zaštite plovila od piratskih napada.

Opisane su i metode uporabe infracrvenih dvogleda, zaštitnih prsluka i ponašanja u “citadeli”, kako se najčešće naziva vrhunski zaštićeni prostor iz kojeg se nadzire i upravlja brodom u slučaju napada, a do kojeg je najteže doći jer je zaštićen s nekoliko neprobojnih vrata.

Najzanimljivije izlaganje imao je James Morton iz britanske agencije “Solace Global Maritime UK”, koja brodarima nudi najam naoružanih zaštitara. Govoreći o metodama rada agencije, Morton je opisao metode treninga, aktivnosti na brodu, ali i načine primjene sile za zaštitu brodova.

– Zbog čestih je napada sigurnost brodova postala top-tema u pomorstvu, ali i unosan posao. Pirati su sve obučeniji i opremljeniji, a napadaju i sve dalje od obale. Neke zemlje, poput Japana, ne dopuštaju ukrcaj naoružanih stražara na brodove koji plove pod njihovom zastavom. Naše intervencije su skupe, ali učinkovitost zaštitara je vrlo velika. Naši su ljudi do sada vrlo rijetko i bili prisiljeni ispaliti rafal upozorenja kada bi se pirati približili na 500 metara od broda.

Po brodu se ukrcavaju dva do četiri stražara, najčešće bivših pripadnika britanske elitne postrojbe SAS – kazao je Igor Oniško,* šef operativnog odjela nizozemske agencije “Azalea Maritime”.*
Četiri nule
Među 180 sudionika skupu je nazočio i Koichi Muto, prvi čovjek “Mitsui OSK Linesa”. Zahvalio je pomorcima svoje kompanije, čiji je moto “četiri nule”. Riječ je o nula pomorskih nesreća, nula tragičnih slučajeva, nula polucija nafte i nula sudara.
slobodnadalmacija.hr

[AdrianKostrena]

Filipinci i Kinezi umjesto 190 Hrvata na ‘Gearbulku’

Norveška kompanija “Gearbulk” službeno je najavila da će ubrzati ukrcaj azijskih pomoraca i smanjiti angažiranje Europljana, te da će početkom 2013. godine aktualne (europske) posade na njihovim brodovima zamijeniti Filipinci i Kinezi.

Zbog toga će i oko 190 hrvatskih pomoraca praktički ostati bez posla već od ove jeseni. Hrvatski pomorci su godinama bili vrlo cijenjeni i brojni na brodovima skandinavskog brodara. Štoviše, Lošinjanin Nedjeljko Škapul, zapovjednik broda “Emu Arrow”, i Nedjeljko Dlačić s Cresa, električar s istog broda, dobili su lani i Plavu vrpcu Vjesnika za spašavanje broda prilikom potresa i tsunamija u Japanu.





– Otpuštanje naših pomoraca s “Gearbulka”, na žalost, nije jedini takav slučaj, jer i domaće kompanije “režu” svoje posade. Nije čudo što su Filipinci konkurentniji na tržištu jer njihovi pomorci imaju bolji status u svojoj državi nego hrvatski pomorci u Lijepoj našoj – kazao je kap. Predrag Brazzoduro iz Sindikata pomoraca Hrvatske.



slobodnadalmacija.hr

[AdrianKostrena]

JAPANSKE PRODUKCIJE

Sa zagrebačkog sajma Nautika ostalo nam je neiskorištenog materijala. Ne puno, jer ni sajam nije bio velik, ali neke teme zaslužuju pozornost. Nautika je široko područje, ne čine ga samo brodovi. Istina, ostatak sajamske ponude u funkciji je brodova, i plovidbe.
Neophodni su im motori, oprema, navigacijski uređaji... Puno toga mora se ugraditi u brod da bi bio funkcionalna cjelina, što je veći potrebe su izraženije. Ne samo za novi brod, nego i za onaj što plovi, uvijek nešto treba zamijeniti, novo ugraditi, more je agresivno pa su kvarovi češći nego na kopnu. Na promjene potiče i ubrzani razvoj tehnike i tehnologije, noviteti kontinuirano pristižu, mnogi vlasnici žele ih imati na svom plovilu. Ponešto od noviteta vidjeli smo i u Zagrebu, do ljeta sigurno će biti u funkciji.*
* * Sajamska ponuda motora bila je na visokoj svjetskoj razini. Zastupljeni su bili mnogi od vodećih svjetskih proizvođača, u segmentu izvanbrodskih skoro svi, iz Japana, SAD i Kine. Njih nema tako puno i lako se uočavalo da samo jedan nedostaje. Najistaknutiji su bili Yamaha i Honda. Na štandu jedne od tvrtki što prodaje motore Yamaha požalili su se na nove, više cijene. Nisu one u njihovu interesu. Cijene nije povećao proizvođač, nego kretanja na monetarnom tržištu. Japanski jen značajno je ojačao prema hrvatskoj kuni što je rezultiralo podizanjem cijena. Nisu jedini, ista je stvar s tečajem kune prema dolaru i euru.*
* * U riječkom Motonavisu, koji je generalni zastupnik za izvanbrodske motore Suzuki, rekli su nam da cijene nisu mijenjali, oni ih baziraju na euru, a ne japanskoj valuti. Konačne cijene, kako su nam rekli zastupnici, znat će se tek nakon obračuna novog PDV-a od 25 posto. Zbog toga svi strahuju, past će prodaja, ne samo motora, nego svega što se uvozi.*
* * Iz ponude izvanbrodskih motora izdvajamo najznačajniji novitet viđen u Zagrebu - Honda je imala premijeru, model BF 250. Otprilike godinu dana nakon svjetske premijere u Miamiju, u SAD, novi motor predstavljen je potencijalnim kupcima iz Hrvatske. Najjači motor iz Hondine game, jasno četvorotaktni, donosi novi, elegantniji dizajn, a u sebi objedinjuje sva tehnološka dostignuća velikog japanskog proizvođača. Uz visoke preformance, karakterizira ga štedljivost u potrošnji goriva i "blast" tehnologija što daje dodatnu snagu pri niskim okretajima. Nove, unutarnje motore predstavila je Navela iz Pule, dugogodišnji zastupnik Yanmara, još jednog velikog japanskog proizvođača. Na moderno koncipiranom štandu u prvom planu bila su tri motora, odnosno uređaja, tri zvijezde sajma. Posjetitelji su mogli pogledati radni motor od 240 KS široke namjene. Prvi model u Hrvatskoj ugrađen je u jednu baržu, radi praktički 24 sata bez zaustavljanja i pokazuje odlične rezultate. Predstavnici Navele očekuju dobru prodaju, ističući da tržište motora za male radne brodove u nas nije pokriveno. Novi motor 8LV od 370 KS prvi put u Hrvatskoj ugrađen je u jahtu Terra Nauta, a četiri primjerka isporučena su Srbiju. Taj je motor u potpunosti elektronski kontroliran putem Yanmarova VCS sustava. Treći je novitet, barem za javnost, robot za čišćenje mreža na kavezima ribljih farmi. Njega već koristi Klaster marikulture i pokazao se efikasnim u radu. Posjetitelji sajma sad su imali priliku vidjeti kako, u biti jednostavno, izgleda.*
* * Među motorima zastupljena su bila i dva hrvatska proizvođača - Scam Marine iz Viškova i JLM Perković iz Matulja. Ovog puta, oba bez noviteta. Slabo se prodaju brodovi, pa se i motori malo traže, a treba raditi i preživljavati. Umjesto razvoja novih modela, što je skup projekt, prisiljeni su tražiti kupce na izvoznom tržištu.
Paketi nautičkog osiguranja*
* * Svojih "pet minuta" na sajmu u Zagrebu imao je Yacht-Pool, hrvatski dio europskog lanca nautičkog osiguranja. Vodeći zastupnik u nautičkim osiguranjima predstavio je svoje najjače adute - najpovoljnije brodske kasko i police osiguranja protiv trećih osoba, paket od osam vrsta osiguranja čarterskih skipera i posada, te niz drugih pokrića rizika "s okusom soli". Vlasnici brodova mogli su na štandu Yacht-Poola dobiti ponudu za osiguranje svog plovila, ili produljiti trajanje postojeće police. Također, posjetitelji su imali priliku saznati više informacija o 4Star Quality Charter Poolu, udruženju hrvatskih čarterskih tvrtki koje podupire Yacht-Pool International. Riječ je asocijaciji čiji su članovi prihvatili poslovati prema vrlo zahtjevnim standardima kvalitete od najmanje 4 zvjezdice.*
* * Yacht-Pool je organizirao i tradicionalno druženje s najboljim hrvatskim serviserima brodova i nautičke opreme, članovima REX Inicijative. Nekima od njih Đek Šurija, direktor Yacht-Pola, uručio je certifikat o suradnji u 2012. godini.
*
novine.novilist.hr

[AdrianKostrena]

BITKA U TROGIRU ‘Brodovlasnik nam je dugovao 95.000 USD’

Premda je neisplata plaća angažiranim pomorcima relativno rijetka kod njemačkih brodara, slučaj posade broda “Ems”, koji je na remontu u trogirskom škveru, baca negativno svjetlo i na taj dio poslodavaca u pomorstvu.
Naime, kompanija “Hanship Bereederungs” iz Münstera dugovala je jedanaestorici članova posade iz Ukrajine i Litve ukupno 95 tisuća kuna za plaće zarađene tijekom prosinca i siječnja.
- Brod za prijevoz općih tereta i spremnika, koji plovi pod zastavom karipske državice Antigue i Barbude, doplovio je 7. siječnja na remont u “Brodotrogir”.*

Iako je “Ems” u vlasništvu tvrtke “Weser Schiffahrts” iz Münstera, brodom upravlja “Hanship Bereederungs” iz istoga grada. Iako je uobičajeno da na njemačkim brodovima nema većih problema i dugovanja prema pomorcima, “Ems” je očito poseban slučaj, jer su ITF-ovi inspektori već nekoliko puta morali intervenirati kako bi posade došle do svojih zarađenih, a neisplaćenih plaća - ističe*Milko Kronja,inspektor ITF-a i voditelj šibenskog ureda Sindikata pomoraca Hrvatske.

Trojac ide kući

Prema njegovim riječima, sličan scenarij ponovio se i nakon što je brod doplovio u Trogir, jer su pomorci zatražili isplatu “bušta” za studeni i povratak kućama članova posade kojima su istekli ugovori.*

- Plaća za studeni u međuvremenu je isplaćena, no tijekom boravka broda u škveru dug se povećavao, jer nisu stizale plaće za prosinac i siječanj. Stoga je trebalo intervenirati i za taj dio, pa su pomorci s “Emsa” primili nešto više od 95 tisuća dolara - dodaje Kronja.*

Ukupan iznos uskoro će se povećati, jer će svojim kućama otići još trojica članova posade kojima je u međuvremenu istekao ugovor. Za njih je dogovorena isplata pune plaće za veljaču, ali i za dio ožujka koji će odraditi do dolaska na brod novih članova posade.

Kako doznajemo od inspektora Kronje, brod bi sredinom ožujka trebao isploviti iz trogirskog brodogradilišta na “posao”, a moguće je i da upravljanje “Emsom” preuzme drugi brodar, pa bi isplata predstojećih plaća ipak trebala proći u mirnijem ozračju za pomorce.*

slobodnadalmacija.hr

[AdrianKostrena]

Hrvatskim je brodogradilištima, pa tako i splitskom, ostalo manje od godinu i pol dana da okončaju projekt restrukturiranja. Naime, ugovori o privatizaciji moraju se sklopiti prije članstva Hrvatske u Europskoj uniji, koje se očekuje 1. srpnja 2013. godine.
*

Iznijela je to, među ostalim, Olgica Spevec, predsjednica Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, na prezentaciji održanoj u utorak u Županijskoj komori. Tema njezina izlaganja bila je “Promjene u politici zaštite tržišnog natjecanja, te industrijskoj i trgovinskoj politici nakon ulaska RH u EU”.

− Drago mi je što mogu reći da smo tijekom pregovora za ulazak u EU sačuvali škverove, odnosno osigurali opstanak svih velikih hrvatskih brodogradilišta bez obzira na gubitke i dane potpore. Omogućeno im je, naime, restrukturiranje kroz privatizaciju. Od dana potpisivanja ugovora o privatizaciji pa idućih 10 godina brodogradilišta, međutim, više neće moći od države dobiti nove potpore za restrukturiranje. Naime, morali smo sve programe državnih potpora uskladiti s kriterijima iz pravne stečevine EU-a, pa tako i ove koji se tiču restrukturiranja brodogradilišta u teškoćama − objasnila je Olgica Spevec.

Postoje, međutim, i potpore koje Europska komisija ne kontrolira, odnosno država ih neće morati prijavljivati EU-u, a riječ je o potporama za malo i srednje poduzetništvo.

− U pregovorima smo morali dokazati da smo uspostavili tržišno gospodarstvo koje je u stanju podnijeti pritisak konkurencije jer izlazimo na tržište na kojem je 20 milijuna poduzetnika. S druge strane, to može biti i izvrsna prilika jer riječ je o tržištu od 500 milijuna stanovnika − kazala je Olgica Spevec.

*

slobodnadalmacija.hr

[AdrianKostrena]

RUŠENJE: Šibenik danas gubi još jedan vrijedni povijesni objekt

Zgrada dočasničke pomorske škole na Mandalini koja je 111 godina bila jedan od znakova prepoznavanja Šibenika danas će biti izbrisana s lica zemlje. Miniranje je, kako je najvaljeno u Centru 112, predviđeno u vremenu od 8 do 17 sati.

Na njenom mjestu bit će izgrađen moderni luksuzni hotel uz marinu za prihvat megajahti. Šibenik nakon Narodne kavane, spomenika Nikoli Tomazeu, prekrasne stare gradske ribarnice, Voćnog trga, srednjovjekovnih bedema i spomeničke baštine industrijske civilizacije u TEF-u gubiti još jedan vrijedni povijesni objekt. .

Novi hotel bit će prvi koji se gradi u Šibeniku nakon više od pola stoljeća, a zgrada dočasničke škole koja pamti ratne mornarice čak pet država odlazi u nepovrat. Ona nikada nije dobila status spomenika iako su stručnjaci za očuvanje baštine upozoravali da bi to bilo nužno i da će njeno rušenje biti veliki gubitak za Šibenik.
Nepovratno se uklanja važan dio šibenske povijesti i bogate šibenske pomorske tradicije. Živjet će još samo na starim fotografijama i bit će jedan od „eksponata“ u šibenskoj riznici nostalgije u kojoj će „praviti društvo“ čitavom nizu lijepih, vrijednih i povijesno značajnih objekata koje je Šibenik izgubio u ratnim razaranjima ili zato što ih je sam srušio.

Tradicija rušenja vrijednih objekata

Na sličan način Šibenik je srušio lijepu i vrijednu zgradu Narodne kavane na Poljani u kojoj je bila prva šibenska knjižnica, u kojoj su utemeljene prvi sportski klubovi, koja je dala krov nad glavom prvim turističkim agencijama i iz koje su krenuli prvi moderni informativni mediji. Na još tragičniji i besmisleniji način Šibenik je srušio spomenik svom zaista velikom sinu Nikoli Tomazeu. Bez puno razmišljanja srušena je i zgrada ribarnice na rivi ispred katedrale koja je slovila kao jedna od najljepših objekata te vrste na Mediteranu. Puno ranije nestale su s lica zemlje crkvica sv. Roka i kula Teodošević, crkvica u Docu, a puno kasnije srušeni su srednjovjekovni gradski bedemi kojih je barem dio mogao i morao biti sačuvan. Tijekom savezničkih bombardiranja u Drugom svjetskom ratu Šibenik je izgubio svoj lijepi Voćni trg, a u novije vrijeme i vrijedne spomenike industrijske civilizacije. Naime pri razgradnji TEF-a srušene su zgrade koje su bile prve suvremene tvorničke hale na tlu Hrvatske. Gradovi poput Zagreba, Rijeke i Pule takve su objekte pretvorili u muzeje i kulturne institucije. Nije vezano za Šibenik ali je u ovom kontekstu vrijedno spomena da su u novije vrijeme u starom željezu završili i spomenički vrijedni dijelovi generatora hidroelektrane Roški slap
Nakon rušenja dočasničke škole na Mandalini jedinim čuvarima njegovih obalnih veduta ostaju stari hotel Krka, samostan sv. Frane i katedrala sv. Jakova, a na sjevernom dijelu povijesne jezgre zgrada kazališta i crkva Gospe van Grada, koja je, usput rečeno, trebala biti srušena sredinom šezdesetih godina kada je, primjerice, planirana i gradnja stakleno – aluminijskog nebodera na prostoru današnjeg trga Medulić. Šezdeset godina kasnije nešto slično bi se trebalo dogoditi na tzv. Staroj peškariji kod crkve sv. Dominika gdje bi na mjestu nekadašnjeg dominikanskog samostana prema novim zamislima trebala niknuti moderna poslovna zgrada.
Šibenik će, nadamo se, izgradnjom marine i luksuznog hotela na Mandalini puno dobiti u slučaju da oni ne budu izolirani i zatvoreni poput nekih drugih turističkih objekata u šibenskoj okolici ali će, na žalost, i puno izgubiti rušenjem zgrade koja je bila jednim od njegovih simbola. Tužno je ali istinito da dočasnička škola nestaje upravo u godini kada je objavljena prva knjiga o velebnoj pomorskoj prošlosti Šibenika – Ratna luka Šibenik, Darka Gulina.

Od 1901. do 2012.

Zgrada na Mandalini izgrađena je 1901. godina za potrebe škole koja je do tada djelovala u ratnom drvenom brodu „Schwrzenberg“ koji je bio na mrtvom vezu uz južnu obalu poluotoka Mandaline. Tu su bili i drugi brodovi koji su služili za obuku poput „Kasier Maxa“. Neki od njih sudjelovali u znamenitoj Viškoj bici 1866. godine. Zgrada je podignuta na zemljištu kojeg je, želeći da grad napreduje, 1890. godine za potrebe izgradnje vojne baze Austro – Ugarskoj darovao legendarni Ante vitez Šupuk, prvi Hrvat gradonačelnik Šibenika. Ljudi koji su se tu školovali plovili su svim morima svijeta, a zbog svog znanja i stručnosti bili su cijenjeni i traženi. Izobrazba telegrafista i kormilara bila na je na posebno visokoj razini.
Poluotok Mandalina i prostor Kulina dijelovi su slabo istražene povijesti Šibenika i Europe. Uz Pulu i Boku Kotorsku Šibenska luka bila je jedna od tri najvažnije ratne luke austrijske mornarice. Palo je u zaborav da je tu bila smještena glavna prislušna stanica za nadzor svih telefona koja je djelovala praktično do Domovinskog rata. Dočasnička škola imala je planetarij sa simulacijom noćnog neba. On je ostao sačuvan do danas. Tu se nalazila i geofizička istraživačka postaja. .

Preteča europskih pomorskih škola

Dočasnička škola na Mandalini bila je preteča suvremenih europskih pomorskih škola i akademija. Mnogi njeni polaznici postali su učitelji i predavači na pomorskim fakultetima i sveučilištima diljem svijeta. Kada govorimo o njoj govorimo o dragocjenom spomeniku pomorske tradicije Šibenika, Hrvatske i Europe. Na žalost o tradiciji koja nije dovoljno izučena, o kojoj nismo na pravi način brinuli i koja polako, ali sigurno nestaje. Bilo je razmišljanja da ta zgrada postane šibenski pomorski muzej ali za takve ideje nije bilo ni sluha ni volje. Neki povjesničari i posebno arhitekti smatrali su pa i zahtijevali da je bezuvjetno treba zaštititi i sačuvati jer je ona postala jednim od zaštitnih znakova Šibenika i svjedok njegove burne i bogate prošlosti. Smatralo se da bi trebalo pronaći modele njene interpolacije u nove objekte i sadržaje. Takvih dragocjenih spomenika poput zgrade na Kulinama, danas je na žalost sve manje jer nema volje da ih se sačuva ni želje da se shvati njihova golema povijesna i tradicijska vrijednost. Šibenik je slične tragične greške već napravio kada je srušio staru peškariju ispred katedrale ili Narodnu kavanu na Poljani pa i mnoge vrijedne spomenike industrijske civilizacije u TEF-u ali iz tih slučajeva nije izvukao nikakve pouke i ništa nije naučio.

mok.hr

[AdrianKostrena]

ACI dao bolju ponudu za Marinu Slano

ACI Club d.d. Rijeka dao je za marinu u Slanome povoljniju ponudu od Atlantske plovidbe, odnosno njezine tvrtke Atlant Marina Slano, utvrdilo je povjerenstvo Dubrovačko-neretvanske županije, a konačnu riječ o izboru koncesionara dat će Županijska skupština na sjednici 13. ožujka.

ACI i tvrtka u vlasništvu dubrovačkog brodara jedini su se javili na natječaj koji je županija raspisala za 15-godišnju koncesiju za marinu u Uvali Slano koja bi trebala imati oko 200 vezova.

ACI u slansku lučicu planira uložiti 60 milijuna i 100 tisuća kuna i zaposliti 20 ljudi, a u zaštitu okoliša planira uložiti 2,6 milijuna kuna. Kao stalni dio koncesijske naknade ponudili su prosječnih 5 kuna po četvornom metru (4 kune prvih pet godina, 5 kuna narednih pet godina, te šest kuna u posljednjih pet godina koncesije), te promjenjivi dio koncesijske naknade od 5 posto prihoda (4 posto u prvih pet godina, četiri posto u drugih pet, te 6 posto u posljednjih pet godina).

S druge strane, Atlant Marina Slano nudi ulaganje 54,038 milijuna kuna, zapošljavanje 30 ljudi, te 1,821 milijun kuna ulaganja u zaštitu okoliša. Ponuđeno je i 3,3 kune po četvornom metru stalne koncesijske naknade, te 4,2 posto prihoda kao promjenjivi dio koncesijske naknade.

Dubrovačka brodarska tvrtka u ponudi je dodatno navela kako je spremna Općini Dubrovačko primorje za cijelo vrijeme trajanja koncesije ustupiti 7,5 posto ostvarene dobiti marine.

No, ovaj dodatni dio ponude nije bodovan jer ta stavka nije propisana natječajem, izvijestilo je stručno povjerenstvo koje je dvjema ponudama dalo ocijene pa je ponuda ACI-a dobila 0,95, a Atlant Marina Slano ocjenu 0,85.

slobodnadalmacija.hr

[mario_zadar]

Očuvali bismo i brodogradilište i radna mjesta

Dugoročno najbolje rješenje za remontno brodogradilište Nauta Lamjana i otok Ugljan jest da imovinu škvera na pomorskom dobru u podkoncesiju dobiju ribarske zadruge Omega 3 i Ribarska sloga, kaže upravitelj Omega 3 zadruge Šime Kosor. Ribari nude nastavak obavljanja djelatnosti, zapošljavanje radnika i kupnju imovine škvera po tržišnoj vrijednosti po odobrenom kreditu, najvjerojatnije HBOR-a.Podsjetimo, za dobivanje podkoncesije nad imovinom Naute Lamajne u stečaju pristiglo je pet ponuda u kojoj je u javnosti najviše odjekunla ona riječkog brodogradilišta Viktora Lenca. Ribari imaju svoj interes.

- Ribarske zadruge Omega 3 i Ribarska sloga skupa okupljaju četrdeset ribarskih brodova. Njihovi vlasnici imaju veliki interes za opstanak Naute Lamjane kako bi tu mogli servisirati svoje brodove. Sve dalje im povećava troškove goriva i dnevnica. Ako bi propali i drugi domaći škverovi, morali bi ići u Italiju, kaže Kosor i dodaje:

- Mi bismo u Lamjani vršili remont ribarskih brodova i jahti. U Zadarskoj županiji nalazi se pola hrvatske ribarske flote. Znači, moguće je servisirati 100 ribarskih brodova na godinu plus jahte i jedrilice. Svojom aktivnošću ne bismo znatno utjecali na okoliš. Međutim, ako bi došlo veliko brodogradilište, poput Lenca, ono bi moralo proširiti djelatnost, raditi velike brodove, remont platformi. To konkretno znači razvijati tešku industriju koja nije kompaktibilna s otokom i u kojoj ne vjerujem da će biti mjesta za ribarsku i turističku flotu. Lenac je kratkotrajno dobro rješenje, oni mogu odmah iskeširati milijun eura i isplatiti vjerovnike, ali nije dobro gledano na duge staze. Budućnost otoka i zadarskog arhipelaga nije u teškoj industriji već u pametnoj i čistoj servisnoj tehnologiji.Uz Lenca i zadruge Omega 3 i Ribarska sloga, pisma namjere poslali su Rektor d.o.o. iz Zadra, riječki M-inženjering te Merk & Merka iz Tribunja. Koju od ovih firmi će skupština vjerovnika, u kojoj glavnu riječ ima Erste & Steiermarkische Bank, predložiti Vladi RH bit će poznato u sljedeći utorak u nastavku stečajnog postupka nad Nautom Lamjanom na Trgovačkom sudu u Zadru.Konačnu odluku imat će Hrvatska vlada čiji predstavnici su u razgovoru sa sindikalcima istaknuli kako je prioritet očuvanje radnih mjesta.

Radnici odlučuju u ponedjeljak

- Sa strane radnika najkonkretniju ponudu dale su ribarske zadruge Omega 3 i Ribarska sloga. Oni su istaknuli da će preuzeuti sve radnike koju su još na Zavodu za zapošljavanje. Imaju dobre želje, ali pitanje je koliko će ih pratiti banke. Ponuda Viktora Lenca je prilično štura, u njoj stoji da bi zaposlili ljude prema proizvodnim potrebama. Međutim, njegovo ime daje određenu garanciju iako su do radnika dospjele informacije kako planiraju zaposliti samo petnaest ljudi. Financijski gledano najpovoljnija je ponuda Rektora, ali mi smo skeptični prema toj firmi koja je osnovana u isto vrijeme kad je nad nama proglašen stečaj, kaže predstavnik radnika u skupštini vjerovnika Naute Lamjane Marin Košta.Košta dodaje kako će se u ponedjeljak održati skup radnika na kojem će se raspravljati o svim pristiglim ponudama i pojedinačnim glasovanjem izabrati najpovoljnija.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/09...i-radna-mjesta

[AdrianKostrena]

ZASTRAŠUJUĆI SPEKTAKL Pogledajte kako je srušena šibenska dočasnička škola

Rušenjem zgrade bivše dočasničke škole u bivšoj vojarni Kuline u šibenskoj Mandalini danas poslijepodne, započela je priprema terena za izgradnju hotelskog kompleksa koji će se izgraditi po modelu javno-privatnog partnerstva između Grada Šibenika te turske Dogus grupe i Nautičkog centra Prgin.
Na prostoru bivše vojarne Kuline izgradit će se hotel sa 80 soba i 160 ležajeva, te popratni smještajni kapaciteti.

U izgradnju hotelskih sadržaja Turci i šibenski NCP uložit će oko 25 milijuna eura, a prema dogovoru s gradom prva faza projekta, tijekom koje će biti izgrađena glavna zgrada hotela, trebala bi završiti sredinom 2013. godine. Gradnja ostalih sadržaja na lokaciji Kuline završit će se najkasnije do 2015. godine.*Danas srušena zgrada bivše dočasničke škole izgrađena je 1901. godine i bila je jedna od najprepoznatljivijih građevina u Šibeniku.
*
slobodnadalmacija.hr

[AdrianKostrena]

»ALEXANDAR« NE PRIJETI ONEČIŠĆENJEM DUNAVA

VUKOVAR Teretni brod »Alexandar« koji se prije mjesec dana nasukao na zaleđenom Dunavu kod Vukovara - iako je napuknuo i nastoji se spriječiti njegovo potonuće - nije ozbiljnija prijetnja onečišćenjem rijeke.
Potvrdio je to kapetan Lučke kapetanije Vukovar Ivan Barović, dodajući kako je tank goriva posve prazan i kako je s broda naređeno uklanjanje svega, poput ulja ili maziva, što bi moglo onečistiti Dunav, iako nije riječ o količinama koje bi mogle biti ozbiljna ugroza. Unatrag nekoliko dana sporo ide pretovar više od 900 tona kukuruza. »Pumpom većeg kapaciteta ubrzat ćemo pretovar kukuruza, posebno iz skladišta u koje prodire voda«, rekao je kapetan Barović. Potvrdio je kako je pod vodom pramac broda, no zasad nije poznato ima li dodatnih puknuća kroz koja bi mogla prodirati voda, zbog čega je bitno rasteretiti brod kako bi ga se pokušalo spasiti. Na spašavanju broda angažirani su i ronioci. »Brod nije u plovnom putu i ne ometa normalno odvijanje plovidbe Dunavom«, rekao je Barović.
*
novine.novilist.hr

[mario_zadar]

Radnici Nauta Lamjana sumnjaju u Rektora

Dugoročno najbolje rješenje za remontno brodogradilište Nauta Lamjana i otok Ugljan jest da imovinu škvera na pomorskom dobru u podkoncesiju dobiju ribarske zadruge Omega 3 i Ribarska sloga, kaže upravitelj Omega 3 zadruge Šime Kosor. Ribari nude nastavak obavljanja djelatnosti, zapošljavanje radnika i kupnju imovine škvera po tržišnoj vrijednosti po odobrenom kreditu, najvjerojatnije HBOR-a.Podsjetimo, za dobivanje podkoncesije nad imovinom Naute Lamajne u stečaju pristiglo je pet ponuda u kojoj je u javnosti najviše odjekunla ona riječkog brodogradilišta Viktora Lenca. Ribari imaju svoj interes.

- Ribarske zadruge Omega 3 i Ribarska sloga skupa okupljaju četrdeset ribarskih brodova. Njihovi vlasnici imaju veliki interes za opstanak Naute Lamjane kako bi tu mogli servisirati svoje brodove. Sve dalje im povećava troškove goriva i dnevnica. Ako bi propali i drugi domaći škverovi, morali bi ići u Italiju, kaže Kosor i dodaje:

- Mi bismo u Lamjani vršili remont ribarskih brodova i jahti. U Zadarskoj županiji nalazi se pola hrvatske ribarske flote. Znači, moguće je servisirati 100 ribarskih brodova na godinu plus jahte i jedrilice. Svojom aktivnošću ne bismo znatno utjecali na okoliš. Međutim, ako bi došlo veliko brodogradilište, poput Lenca, ono bi moralo proširiti djelatnost, raditi velike brodove, remont platformi. To konkretno znači razvijati tešku industriju koja nije kompaktibilna s otokom i u kojoj ne vjerujem da će biti mjesta za ribarsku i turističku flotu. Lenac je kratkotrajno dobro rješenje, oni mogu odmah iskeširati milijun eura i isplatiti vjerovnike, ali nije dobro gledano na duge staze. Budućnost otoka i zadarskog arhipelaga nije u teškoj industriji već u pametnoj i čistoj servisnoj tehnologiji.Uz Lenca i zadruge Omega 3 i Ribarska sloga, pisma namjere poslali su Rektor d.o.o. iz Zadra, riječki M-inženjering te Merk & Merka iz Tribunja. Koju od ovih firmi će skupština vjerovnika, u kojoj glavnu riječ ima Erste & Steiermarkische Bank, predložiti Vladi RH bit će poznato u sljedeći utorak u nastavku stečajnog postupka nad Nautom Lamjanom na Trgovačkom sudu u Zadru.Konačnu odluku imat će Hrvatska vlada čiji predstavnici su u razgovoru sa sindikalcima istaknuli kako je prioritet očuvanje radnih mjesta.
Radnici odlučuju u ponedjeljak

- Sa strane radnika najkonkretniju ponudu dale su ribarske zadruge Omega 3 i Ribarska sloga. Oni su istaknuli da će preuzeuti sve radnike koju su još na Zavodu za zapošljavanje. Imaju dobre želje, ali pitanje je koliko će ih pratiti banke. Ponuda Viktora Lenca je prilično štura, u njoj stoji da bi zaposlili ljude prema proizvodnim potrebama. Međutim, njegovo ime daje određenu garanciju iako su do radnika dospjele informacije kako planiraju zaposliti samo petnaest ljudi. Financijski gledano najpovoljnija je ponuda Rektora, ali mi smo skeptični prema toj firmi koja je osnovana u isto vrijeme kad je nad nama proglašen stečaj, kaže predstavnik radnika u skupštini vjerovnika Naute Lamjane Marin Košta.Košta dodaje kako će se u ponedjeljak održati skup radnika na kojem će se raspravljati o svim pristiglim ponudama i pojedinačnim glasovanjem izabrati najpovoljnija.

http://www.057info.hr/vijesti/2012-0...jaju-u-rektora

[mario_zadar]

ANALIZA Poslovni rezultati
Domaći brodari u raljama svjetske krize

Da je svjetsko gospodarstvo već četvrtu godinu u krizi, najbolje svjedoče vrlo niske brodske vozarine. Na primjer, 2007. brod za prijevoz sipkog tereta (bulk carrier) nosivosti 100.000 tona dnevno je zarađivao 100.000 dolara, od čega je čista zarada iznosila 90.000 dolara, a pritom je 10.000 dolara bilo dovoljno za pokrivanje svih troškova broda - od goriva do plaća posade. Već godinu kasnije vozarine su osjetno smanjene, a danas je dnevna vozarina za takav brod između 4000 i 6000 dolara, što brodaru donosi gubitke.Ti se gubici najprije nastoji smanjiti tako da se skuplja posada zamijeni jeftinijom, na primjer, umjesto hrvatskih pomoraca dolaze Filipinci, Indijci ili Kinezi. Drugi je korak vezati brod i raspustiti posadu, čekajući bolja vremena na tržištu.

Činjenica je da u svijetu trenutno ima višak trgovačkih brodova, što također smanjuje vozarine. Na mukama su brodari koji su prije nekoliko godina ugovorili gradnju novih brodova računajući na dobre vozarine. Sad bi trebali preuzeti te novogradnje, a posla nema ili su vozarine tako niske da će brod samo proizvoditi gubitak. U takvim situacijama kad brod ne može otplaćivati kredit uzet za njegovu gradnju, preuzmu ga banke koje tako postaju brodari, vodeći pritom računa jedino o profitu. A to ponajprije znači da ukrcavaju najjeftiniju moguću posadu. Burzovni indeks Baltic Dry Index (BDI) donosi procjenu cijena morskog prijevoza roba, koje ovise o ponudi i potražnji sirovina i materijala, i ujedno je točan pokazatelj stanja u svjetskom gospodarstvu.

Naposlijetku, najavu svjetske gospodarske krize koja je nastupila 2008., brodari su osjetili već godinu prije kad su drastično pale vozarine, koje su prethodno rasle od 2000. do 2007. Vozarine između Europe i Dalekog istoka posebno su bile visoke u vrijeme gradnje objekata za Olimpijske igre u Pekingu 2008., kad su u Kinu otpremane velike količine građevinskog materijala, pa tako i željeza, te druge opreme potrebne za podizanje brojnih sportskih borilišta i pratećih objekata. BDI je 2007. godine iznosio 11.793 boda, dok je 3. veljače ove godine pao na 647 bodova, što je njegova najniža razina u proteklih 26 godina. Taj se indeks izračunava uzimanjem u obzir pokazatelja (vrijeme najma broda i trajanje putovanja) na temelju kojih se procjenjuje cijena prijevoza rasutih tereta (ugljen, ruda, žito, umjetno gnojivo, plastični granulat) na 26 svjetskih plovnih putova za nekoliko klasa brodova za rasuti teret.Prema nekim najavama, oporavak svjetskog tržišta brodskog tereta mogao bi uslijediti za dvije godine, ali ima i onih koji tvrde da bi sadašnje loše stanje moglo potrajati puno dulje. Osim brodova za prijevoz rasutog tereta, sve je manje posla i za tankere te kontejnerske brodove, koji se masovno privezuju čekajući neka bolja vremena.

I većina hrvatskih brodara pritisnuta je problemima, što najbolje svjedoči primjer pulske Uljanik plovidbe, koja je lani prvi put u 25 godina postojanja zabilježila poslovni gubitak od 6,3 milijuna kuna, zbog pada prihoda od 21 posto. Na taj negativan rezultat utjecao je i pad tečaja dolara, kao i veliki izdaci za tog brodara s flotom od devet gotovo novih brodova jer su tri broda morala na dokovanje, a jedan novi trebalo je staviti u eksploataciju. U rezultate poslovanja grupacije Uljanik plovidbe uvršteni su i podaci liberijske tvrtke United Shipping Services koja je suvlasnik flote pulskog brodara, a lani je ostvarila dobit od 57,3 milijuna kuna, što omogućava isplatu dividende dioničarima.Najveća hrvatska brodarska tvrtka, Tankerska plovidba iz Zadra, koja je na kraju prošle godine raspolagala s 20 brodova nosivosti 834.914 tona, u 2011. je zabilježila gubitak od oko 112 milijuna kuna, a u 2012. predviđa gubitak od daljnjih 145 milijuna kuna. Radi smanjenja gubitaka, zadarski je brodar prodao tankere Sali, Dalmacija i Frankopan.

Zbog teškog stanja na svjetskom tržištu brodskog tereta, problem je naći posao za novoisporučene brodove. Splitski Jadroplov koji ima flotu od šest brodova za prijevoz sipkih tereta, prosječne starosti osam godina, u 2011. je ostvario dobit od 7,1 milijun kuna, uz ukupni prihod od 242,3 milijuna kuna, što je za 7,8 milijuna ili 3 posto više nego u 2010. Pritom su prihodi od najma broda u iznosu od 157 milijuna kuna smanjeni za 3 posto u odnosu na godinu prije, unatoč činjenici da su prosječne vozarine u 2011. bile za čak 37 posto manje nego u 2010. Jadroplovu je financijski balast i nepovoljno ugovorena gradnja broda u Brodosplitu za 37 milijuna dolara, što je za 10 milijuna skuplje nego da je naručen u Kini ili Vijetnamu.Kao što je neki dan objavio Vjesnik, dubrovačka Atlantska plovidba u 2011. je uprihodila 618,2 milijuna kuna, što je bio pad od 33 posto u odnosu na godinu prije. Tako je dobit tog brodara sa 38,6 milijuna u 2010. smanjena na 14,2 milijuna kuna u prošloj godini. Lošinjska plovidba – brodarstvo lani je zabilježila gubitak od 31 milijun kuna, a problem je bio i u tome što su tri od šest njihovih brodova zbog remonta bili izvan eksploatacije 135 dana, a tvrtku je to koštalo oko 20 milijuna kuna.

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?I...9-B74B7D73D3F9

[mario_zadar]

Dok veliki škverovi "stenju", mali u Jazinama radi









S dolaskom toplijih dana započeli su i radovi u malom škveru u zadarskim Jazinama.Ljudi pripremaju svoje brodove za još jednu sezonu u moru. Obavljaju se manji popravci i čisti brodsko dno na koje se onda nanose zaštitni premazi.

http://dalmacijanews.com/Hrvatska/Vi...radi-FOTO.aspx