[Split] - Contarini - kompleks zgrada

[Split3]

Originally Posted by ST_dasa

ajme kako ovo lipo zvuči...još jedan muzej

no...

di je muzej obrane grada u mletačkoj kuli? di je muzej crkvene umjetnosti na peristilu? ništa pa ništa

Nadam se da se taj muzej grafika nece nikad otvorit. To je Biskupic poklonio kao Splitu, ali samo zato jer to nije mogao uvalit Zagrebu.
A i muzej crkvene umjetnosti na Peristilu? Koji debeli oksimoron.

[Kanazir]

triba na rivi bit muzej grada Zagreba srušit lučku kapetaniju i to izgradit xD

[Split3]

Originally Posted by Kanazir

triba na rivi bit muzej grada Zagreba srušit lučku kapetaniju i to izgradit xD

[ST_dasa]

Originally Posted by Split3

Nadam se da se taj muzej grafika nece nikad otvorit. To je Biskupic poklonio kao Splitu, ali samo zato jer to nije mogao uvalit Zagrebu.
A i muzej crkvene umjetnosti na Peristilu? Koji debeli oksiomoron.

ma daj molin te...
zar nije katedrala sv. duje najveći oksimoron, ma ne oksimoron nego najveći paradoks ovog grada? briga me šta je katedrala već 1000 i nešto godina, amo mi to prenamjenit.

...oksimoron ili ne, ne vidim ništa loše da se neka zbirka, makar i crkvena, prikazuje na takav način, u novim muzejima...ovako, šta sad imaš? derutnu građansku palaču na peristilu u koju jedino zalaze mačke, štakori i pokoji restaurator da odloži vriču cimenta.

a šta se tiće muzeja grafike...amo onda rasturit i MHAS jer je to jedini muzej u kojega se za vrime tuđmana ulagalo, ko zna čije su to krvave pare

[Split3]

Originally Posted by ST_dasa

ma daj molin te...
zar nije katedrala sv. duje najveći oksimoron, ma ne oksimoron nego najveći paradoks ovog grada?

...oksimoron ili ne, ne vidim ništa loše da se neka zbirka, makar i crkvena, prikazuje na takav način, u novim muzejima...ovako, šta sad imaš? derutnu građansku palaču na peristilu u koju jedino zalaze mačke, štakori i pokoji restaurator da odloži vriču cimenta.

a šta se tiće muzeja grafike...amo onda rasturit i MHAS jer je to jedini muzej u kojga se za vrime tuđmana ulagalo, ko zna čije su to krvave pare

Je, je, ali pretvorit carski trg u katolicki muzej. Uh! Mozemo onda komodno vratit i Grgura na Peristil.

MHAS je nacionalni muzej, a Biskupiceva zbirka grafike je sumnjive kvalitete za grad u kojemu i nema tradicije grafike. Osim toga taj bi muzej grafike pao na budget grada Splita a to nije dobro.

[ST_dasa]

Originally Posted by Split3

Je, je, ali pretvorit carski trg u katolicki muzej. Uh! Mozemo onda komodno vratit i Grgura na Peristil.

MHAS je nacionalni muzej, a Biskupiceva zbirka grafike je sumnjive kvalitete za grad u kojemu i nema tradicije grafike. Osim toga taj bi muzej grafike pao na budget grada Splita a to nije dobro.

ne vidim po ćemu je postavljanje muzeja u jednu od palača na peristilu prenamjena cilog prostora?? aha, kao tu je sv. duje, sad bi s druge strane bilo ovo
...pa radi se o muzeju, ej, ne o novoj crkvi. s katolicima nemam ništa, no ne vidim šta je tu loše da se kroz muzej prezentira jedan važan dil povijesti ovoga grada koji je, budimo realni, krščanski i katolički...a ako nisi zna, peristil i je kroz povijest služija ka trg crkvenih obreda dok je pjaca, olitiga gospodski trg, bija centar ''svjetovonog'' života grada.

a za biškupićeve grafike...jbg., ne znam, lipo mi zvuči novi muzej, triba vidit šta je to zaista što nam daje, mislim imaš i jednu galeriju umjetnina di je u stalnom postavu milijun umjetnika koje ne možeš asocirat sa splitom.

a split ima nekakvu tradiciju grafike, koja, istina, ne seže do 16. st. i Durera, no postoji kroz zadnja dva stoljeća... s druge strane tu su i nove generacije grafičara (npr. Dragičević) koji bi dobili fin prostor za ovjekovječit svoje radove!

[Split3]

Originally Posted by ST_dasa

ne vidim po ćemu je postavljanje muzeja u jednu od palača na peristilu prenamjena cilog prostora?? aha, kao tu je sv. duje, sad bi s druge strane bilo ovo
...pa radi se o muzeju, ej, ne o novoj crkvi. s katolicima nemam ništa, no ne vidim šta je tu loše da se kroz muzej prezentira jedan važan dil povijesti ovoga grada koji je, budimo realni, krščanski i katolički...a ako nisi zna, peristil i je kroz povijest služija ka trg crkvenih obreda dok je pjaca, olitiga gospodski trg, bija centar ''svjetovonog'' života grada.

a za biškupićeve grafike...jbg., ne znam, lipo mi zvuči novi muzej, triba vidit šta je to zaista što nam daje, mislim imaš i jednu galeriju umjetnina di je u stalnom postavu milijun umjetnika koje ne možeš asocirat sa splitom.

a split ima nekakvu tradiciju grafike, koja, istina, ne seže do 16. st. i Durera, no postoji kroz zadnja dva stoljeća... s druge strane tu su i nove generacije grafičara (npr. Dragičević) koji bi dobili fin prostor za ovjekovječit svoje radove!

Meni naravno ne smetaju katolici, ali mislim da bi taj muzej ipak mogao bit na nekoj pogodnijoj lokaciji, npr. u Biskupskoj palaci! I zaboravio sam, di bi taj muzej tocno bio na Peristilu?

To s poklanjanjem privatnih kolekcija je tricky ne samo za Split nego i inace. Npr. Zagreb sad ima velikih problema s Murticevom donacijom. Treba to sve sagradit i odrzavat i svi ti pokloni dolaze s klauzulama sta i kako, i cesto su trojanski konj za gradske budgete. Nije dovoljno poklonit gtafike, treba bi Biskupic poklonit i fundaciju za njihovo odrzavanje i prezentiranje i kupnju novih radova, a ne da to samo bude spomenik Biskupicu. Ako ce vec grad Split davat novac za odrzavanje takvog muzeja, zasto ne bi muzej splicanina Vaska Lipovca npr. bio priritet?

[ST_dasa]

Originally Posted by Split3

Meni naravno ne smetaju katolici, ali mislim da bi taj muzej ipak mogao bit na nekoj pogodnijoj lokaciji, npr. u Biskupskoj palaci! I zaboravio sam, di bi taj muzej tocno bio na Peristilu?

Ako ce vec grad Split davat novac za odrzavanje takvog muzeja, zasto ne bi muzej splicanina Vaska Lipovca npr. bio priritet?

..u biskupskoj palači.. e sad se već diraš u jedno leglo svega i svačega neće tu muzej niknit, ne brini
e jbg., ne mogu ti se sad sitit imena, nije palača grisogono nego ona do, bliže protironu...

e sad si lipo objasnija, i tu se slažen s tobom. muzej lipovca prije muzeja grafike - zašto ne! lipo mi zvuči...a ulaganja države u muzeje, bojim se da ćemo toga viđat sve manje i manje na neko dogledno vrime, tako da ja i jesam za ove opcije ''bolje išta nego ništa''

[Split3]

Originally Posted by ST_dasa

..u biskupskoj palači.. e sad se već diraš u jedno leglo svega i svačega neće tu muzej niknit, ne brini
e jbg., ne mogu ti se sad sitit imena, nije palača grisogono nego ona do, bliže protironu...

e sad si lipo objasnija, i tu se slažen s tobom. muzej lipovca prije muzeja grafike - zašto ne! lipo mi zvuči...a ulaganja države u muzeje, bojim se da ćemo toga viđat sve manje i manje na neko dogledno vrime, tako da ja i jesam za ove opcije ''bolje išta nego ništa''

A da, je, ona obnovljena kuca di jos zive stanari...valjda jos jedina na Peristilu u kojoj neko i zivi.

[cimavica]

Originally Posted by Split3

Nesto si pobrkala ili nisi dobro procitala. Ne znam ko je lud a ko je pametan, ali iz iskustva njemackih arhitekata, i osobnog vidjenja stvari, protivim se izgradnji necega sta vise ne postoji a sta se obnavlja samo radi povijesti. Bedem je naravno druga prica jer jos postoji. U STu je mozda par gradjevina obnovljeno nakon WW2, ali one najvaznije bas i nisu: Sv. Petar, zgrada Rezije Duhana, i lazareti, npr. I onda imas jedan Zadar gdje je cijela Kalelarga nova, tj. nije obnovljena, a o njihovoj rivi da i ne govorimo.

nisan ja nista pobrkala...u Njemackoj i u cilome svitu postoje arhitekti koji bi tili gradit, interpolirat i koje uopce ne zanima bastina, ocuvana ili neocuvana, ali unatoc njihovom pritisku u Njemackoj i u drugim zemljama se obnavljaju faksimilno zgrade i spomenici koji su sruseni cak prije 60 i vise godina jer je to opravdano s medjunarodno usvojenog konzervatorskog pravila da se zgrade nasilno porusene (ratovi i slicno) mogu faksimilno rekonstruirat.

evo jedan primjer sta o ocuvanju bastin misli jedan ugledan svjetski arhitekt koji drzi predavanja po Hrvatskoj...vjerovatno ovo podrzava

François Roche:. Whereas the architect’s responsibility is always to go against time, the preservationist puts architecture into time. Do we need to preserve the toxicity of the Monastery. Or can we just preserve a stone tower so that we remember something from the past and everything is totally protected from toxicity? Or do we need to inject a bad toxicity into the Monastery, to introduce danger? The danger of the past.

i jos jedna stvar...spliski arhitekti se zalazu za faksimilu rekonstrukciju Gusarovog doma na Matejuski koji se rastoca ka stari karatil iz razloga...jer im se svidja pa su radi toga emotivno vezani za njega.
a Gusarov dom, nit je na lokaciji upisanoj u UNESCO, nit je srusen nasilno, nit ima vaznu ulogu u povijesti Splita ka bedem Contarini!

triba se podsjetit i toga da su spliski bedemi djelomicno ruseni da bi se bi se otvorile ulice i iako nam je zal sta se to dogodilo to je ipak bila nasusna potriba, ka i kad su "odrizali" dil Contarinija da bi mogla proc ferata do Istocne obale, ali stari su imali pameti sacuvat ostatak bedema i obnovit ostecene dijelove.

n.b. triba se podsjetit da postoje ideje obnove bedema Priuli na vrhu Marmontove jer je ona sada pjesacka zona i nije potriba onoliko veliko prosirenje.
Znaci na jednu stranu kad su u pitanju privatni interesi dil bedema popravljenog prije 50-ak godina su dozvoli srusit,
a tamo di nema privatnog interesa bi tili faksimilno (neznan da li je to uopce moguce) rekonstruirat bedem koji vec 40-ak godina ne postoji.

[*****]

Evo da se ja izjasnim...
Projekt mi je u osnovi ok,nemam ništa protiv tih interpolacija na korektan način (molim ne bacati usporedbe s cvjetnim )
Tasj bedem sada izgleda stvarno očajno i jedini mu je spas interpolacija koje bi bio dio,ne vidim ništa jakoi stravično u tome,ok jedna nova struktura na koju će se trebati navikunuti ali ok.
Sam bhedem bi trebalo pokušati rekonstruirati u što većoj mjeri.
Što se tiče muzeja i njihovog smještaja potpuno podržavam smještaj u zgradama unutar palače koje u devedeset posto slučajeva zjape prazne i neodržavane,a po meni je muzej ipak bolje riješnje nego prodaja strancu.
Po meni (osobno mislim) grad Split bi trebao oformiti neko tijelo sastvljeno od stručnih soposobnih mladih ljudi koje bi na sebi imalo isključivo brigu o upravi palače,koje bi potom donijelo neke smjernice što s palačom,da li je ostaviti stambenom ili raditi na njenom pretvaranju u muzej (ptrincip svaka zgrada jedan muzej),i što s dijelovima palače koji su hm nesređeni (npr kaverne iza katedrale),jer ovakvko stanje više liči na situaciju kada se ne zna tko pije a tko plaća.
Isto kao što mi je smiješno potpuno konzverviranje palače isto mi je tako smiješno olsoboađanje palače od "parzitske gradnje" jer vrijednost palače je dvojaka kao palača ali i kao struktura koja je nastala kroz stoljeća

[Split3]

Originally Posted by cimavica

nisan ja nista pobrkala...u Njemackoj i u cilome svitu postoje arhitekti koji bi tili gradit, interpolirat i koje uopce ne zanima bastina, ocuvana ili neocuvana, ali unatoc njihovom pritisku u Njemackoj i u drugim zemljama se obnavljaju faksimilno zgrade i spomenici koji su sruseni cak prije 60 i vise godina jer je to opravdano s medjunarodno usvojenog konzervatorskog pravila da se zgrade nasilno porusene (ratovi i slicno) mogu faksimilno rekonstruirat.

evo jedan primjer sta o ocuvanju bastin misli jedan ugledan svjetski arhitekt koji drzi predavanja po Hrvatskoj...vjerovatno ovo podrzava


i jos jedna stvar...spliski arhitekti se zalazu za faksimilu rekonstrukciju Gusarovog doma na Matejuski koji se rastoca ka stari karatil iz razloga...jer im se svidja pa su radi toga emotivno vezani za njega.
a Gusarov dom, nit je na lokaciji upisanoj u UNESCO, nit je srusen nasilno, nit ima vaznu ulogu u povijesti Splita ka bedem Contarini!

triba se podsjetit i toga da su spliski bedemi djelomicno ruseni da bi se bi se otvorile ulice i iako nam je zal sta se to dogodilo to je ipak bila nasusna potriba, ka i kad su "odrizali" dil Contarinija da bi mogla proc ferata do Istocne obale, ali stari su imali pameti sacuvat ostatak bedema i obnovit ostecene dijelove.

n.b. triba se podsjetit da postoje ideje obnove bedema Priuli na vrhu Marmontove jer je ona sada pjesacka zona i nije potriba onoliko veliko prosirenje.
Znaci na jednu stranu kad su u pitanju privatni interesi dil bedema popravljenog prije 50-ak godina su dozvoli srusit,
a tamo di nema privatnog interesa bi tili faksimilno (neznan da li je to uopce moguce) rekonstruirat bedem koji vec 40-ak godina ne postoji.

Ocito poznajmo drugacije ljude i podrzavamo drugacije teorije. Krivo si razumila da sam ja za rusenje...generalno govoreci nisam.

Berlin je u velikoj vecini protiv rekonstrukcije Stadtschloss. A da o disneyland Dresdenu i ne govorimo. Centar grada mrtav grad a sve zbog ocuvanja bastine koja jos postoji samo na kartonima bombonjera??? Meni je puno draze kako je obnovljen centar Zadra.

U svakom slucaju, nisi u pravu u vezi srusenog dijela bastiona Contarini. Ti protiv splitskih konzervatora? Pa valjda oni bolje znaju sta je tu 20. stoljece a sta je barok?

[Ballota]

Originally Posted by Antenov

to je prethodni investitor koji je neuspješno pokušao tu graditi, zapela papirologija kod Providura

[cimavica]

Originally Posted by Split3

U svakom slucaju, nisi u pravu u vezi srusenog dijela bastiona Contarini. Ti protiv splitskih konzervatora? Pa valjda oni bolje znaju sta je tu 20. stoljece a sta je barok?

spliski konzervatori najbolje poznaju suskanje love, jer kako drukcije protumacit da kad su u pitanju veliki igraci poput Kotarca sve je moguce...rusenja, interpolacije, nadogradnje, povecanje gabarita za 20 %...
a kad su u pitanju obicni ljudi koji imaju kuce i stanove u jezgri postave im izuzetno stroge konzervatorske zahtjeve da su ljudi zbog visoke cijene radova prisiljeni prodavat kuce i stanove kako bi sebi priustili kvalitetnji zivotni prostor.
Te iste kuce i stanove kupuju bogati stranci kojima onda ti isti konzervatori ne stoje za vratom kao aborigenima, odobravaju im nadogranje, prosirenja portuna i prozora, pogoduju im gradnjom javnog WC u podrumima koji funkcionira ka temelj za kucu navise.
Formalno je aboridjenima u jezgri zabrenjeno postavljanje izoprozora (sta bi omogucilo miran san), ali je to isto dozvoljeno za javne lokale koji se nalaze u prizemlju, za hotele, apartmane itd.

ps. procitaj Plan upravlja i vidit ces da u njemu pise da bi tribalo rekonstruirat sve bedeme di je to moguce.
Ispljucana je ex Maja jer je naslonjena na Priuli i stavljena ka primjer kako se ne smi radit i predlozeno uklanjanje svih slicnih zgrada koje skrivaju pogled na bedeme...a u isto vrime dok su pisali taj Plan upravljanja odobrili su rusenje dijela Contarinija koji je obnovljen prije 50-ak godina u korist interpolacije koja je puno gora od ex Maje.

[cimavica]

i jos nesto...da je Kerum umisto Kotarca investitor svi novinari i cila hrvatska javnost bi se obrusila na barbara vlaja koji unistava splitsku bastinu od medjunarodne vrijednosti.

Obzirom da Kerum nije investitor jedino sporno vezano uz bedem Contarini sta su nasli je to da je njegov necak kupija parcelu koja nije bila ponudjena na prvookup gradu!

Niti rici u novinama o tome da je bedem u ocajnoj situaciji i da mu priti urusavanje

[Split3]

Originally Posted by cimavica

spliski konzervatori najbolje poznaju suskanje love, jer kako drukcije protumacit da kad su u pitanju veliki igraci poput Kotarca sve je moguce...rusenja, interpolacije, nadogradnje, povecanje gabarita za 20 %...
a kad su u pitanju obicni ljudi koji imaju kuce i stanove u jezgri postave im izuzetno stroge konzervatorske zahtjeve da su ljudi zbog visoke cijene radova prisiljeni prodavat kuce i stanove kako bi sebi priustili kvalitetnji zivotni prostor.
Te iste kuce i stanove kupuju bogati stranci kojima onda ti isti konzervatori ne stoje za vratom kao aborigenima, odobravaju im nadogranje, prosirenja portuna i prozora, pogoduju im gradnjom javnog WC u podrumima koji funkcionira ka temelj za kucu navise.
Formalno je aboridjenima u jezgri zabrenjeno postavljanje izoprozora (sta bi omogucilo miran san), ali je to isto dozvoljeno za javne lokale koji se nalaze u prizemlju, za hotele, apartmane itd.

ps. procitaj Plan upravlja i vidit ces da u njemu pise da bi tribalo rekonstruirat sve bedeme di je to moguce.
Ispljucana je ex Maja jer je naslonjena na Priuli i stavljena ka primjer kako se ne smi radit i predlozeno uklanjanje svih slicnih zgrada koje skrivaju pogled na bedeme...a u isto vrime dok su pisali taj Plan upravljanja odobrili su rusenje dijela Contarinija koji je obnovljen prije 50-ak godina u korist interpolacije koja je puno gora od ex Maje.

Znam ljude u restauratorskom zavodu Splita, i uvjeran sam da nisu korumpirani, vec da vole i paze na ovaj grad koliko god to i mogu. Da, rekonstrirat sve ORIGINALNE bedeme (DI JE TO MOGUCE!). Ali ostavit ostatke ostataka jednog bedema naustrb razvoja tog dijela grada??? Sta imamo od toga?

[Split3]

Originally Posted by cimavica

i jos nesto...da je Kerum umisto Kotarca investitor svi novinari i cila hrvatska javnost bi se obrusila na barbara vlaja koji unistava splitsku bastinu od medjunarodne vrijednosti.

Obzirom da Kerum nije investitor jedino sporno vezano uz bedem Contarini sta su nasli je to da je njegov necak kupija parcelu koja nije bila ponudjena na prvookup gradu!

Niti rici u novinama o tome da je bedem u ocajnoj situaciji i da mu priti urusavanje

Malo si zakasnila na ovaj vlak, o ovome se nadugo razglabalo i pisalo 2008....ne kazem da ne mozemo i dalje, ali ipak, prosle su skoro cetiri godine i jednog dijela (koji nije originalan) tog bedema nema od tada.

[ST_dasa]

Originally Posted by *****

Po meni (osobno mislim) grad Split bi trebao oformiti neko tijelo sastvljeno od stručnih soposobnih mladih ljudi koje bi na sebi imalo isključivo brigu o upravi palače,koje bi potom donijelo neke smjernice što s palačom,da li je ostaviti stambenom ili raditi na njenom pretvaranju u muzej (ptrincip svaka zgrada jedan muzej),i što s dijelovima palače koji su hm nesređeni (npr kaverne iza katedrale),jer ovakvko stanje više liči na situaciju kada se ne zna tko pije a tko plaća.

ovo si prekrasno zamislija. bilo bi idealno kada bi se nešto takvo provelo u stvarnost.

[cimavica]

Originally Posted by Split3

Znam ljude u restauratorskom zavodu Splita, i uvjeran sam da nisu korumpirani, vec da vole i paze na ovaj grad koliko god to i mogu.

znan i ja ljude u restauratskom zavodu koji pine od bespomocnosti gledajuci ovo sve sta se dogadja, pogotovo oko bedema Contarini i njegovog rusenja.
Od njih sam i saznala da je bratrljak bivsega bedema u kriticnom stanju.
Plan upravljanja o bedemima

Ideje koje uključuju «poboljšanja» poput otvaranja prolaza kroz ove zidove treba odbaciti.
Barokne fortifikacije nisu prezentirane niti interpretirane i na mnogo mjesta skrivene iza novijih građevina koje su izgrađene uz njih. Neke od ovih je potrebno prvom prilikom ukloniti – i ne samo zato što zaklanjaju značajnu povijesnu građevinu (neke su nametljive građevine koje nikada nisu ni smjele biti izgrađene u povijesnoj jezgri).

Nadzemni ostaci izvorne Palače i kasnijih fortifikacija: Iako nad zemljom nije ostalo mnogo manje važnih elemenata Palače, ono malo što jest, nije ispravno zaštićeno, sačuvano i prezentirano. Dijelovi kasnijih fortifikacija su razrušeni.

Ispuniti rupe u gradskom tkivu. Interpolacije i oblikovanje građevina bi
trebale naličiti povijesnom tkivu. .

slika primjer ex Maja i Rosinov hotel na Poljani kraljice Jelene - uz njih tekst:

Nekoliko novijih građevina je izgrađeno bez arhitektonske povezanosti s povijesnim građevinama ili s gradskim tkivom.
Novije građevine nisu privlačne, narušavaju postojeće gradsko tkivo i
ponekad oštećuju postojeće građevine.
Nove građevine bi trebalo planirati i graditi tako da nalikuju povijesnim tipovima i da su u vezi s gradskom tkivom.

2. Pripremiti posebnu i opsežnu konzervatorsku studiju za sve ostatke Palače i fortifikacija (uključujući budžet i prioritete).

Pripremiti kratkoročne i dugoročne planove za poboljšanje prezentacije srednjevjekovnih i kasnijih fortifikacija – uključujući i poboljšanje sjevernog kraja Marmontove ulice.

8. Pripremiti poseban plan za prezentaciju baroknih fortifikacija. Uključiti dugoročan plan za uklanjanje kasnijih građevina koje ih zaklanjaju.

Postepeno doći u posjed čitavog gornjeg dijela fortifikacijskih zidova (Palače i
kasnijih). Konzervirati ih, obnoviti popločanje i balustrade (ili postaviti rukohvate) i otvoriti ih za javnost.
11. Razmotriti povrat svih kula i bastiona, radi njihove zaštite i za dobrobit javnosti. Ne dozvoliti novu izgradnju u bastionima.

kad se usvoju ovaj Plan upravljanje nece vise bit niti jednog bedema kojega triba stitit od gradnje

Priuli je vec izgradjen, Cornaro dijelom, a planira se gradnja depoa, velike galerije i otvorenog parka sa skulpturama, o Contariniju sve znamo...odnosno neznamo koliko su origigi zida srusili da bi isprazni bedem od zemlje i pripremili ga za gradnju.

[cimavica]

Originally Posted by Split3

Da, rekonstrirat sve ORIGINALNE bedeme (DI JE TO MOGUCE!). Ali ostavit ostatke ostataka jednog bedema naustrb razvoja tog dijela grada??? Sta imamo od toga?

Bedemi u glavama

Kameni plašt bedema Priuli, koji je radi produženja Marmontove srušen nakon Drugoga svjetskog rata, sada bi valjalo obnoviti. Konzervatori bi u tu svrhu suzili vrh Marmontove ulice. Obnovljeni bedem imao bi volat koji bi nadsvodio Marmontovu. Konzervatori bi najradije srušili robnu kuću Maja, no ako to već ne ide jer je zgrada “vlasnički razdijeljena”, onda je treba preoblikovati tako da se približi osi Marmontove......
Obnovio bi se i bedem koji se proteže iza Maje. Ostavio bi se tek pasaž kojim bi se dolazilo na novu pjacetu koja bi nastala nakon što bi se srušio Star Rock Caffe. ....
Stambeno-poslovni kvadrati bujaju u vizijama konzervatora, ali u ime čega?
Navodno, u ime obnavljanja baroknog bedema Priuli i definiranja spoja Marmontove i kazališnog trga. Umjesto da određuju što treba zaštititi, konzervatori se ovdje zauzimaju za novu gradnju kako bi se, tobože, definirao urbanistički nedefinirani prostor.....
Smiješno je da Goran Nikšić, urednik ovog izdanja koje je tiskano u 2000 primjeraka, troši puno više prostora na objašnjavanje kojim sredstvima plijeviti biljke i kako postupati s fugama na bedemu, negoli na obrazlaganje zašto nešto treba srušiti i zašto se negdje može graditi....
U knjižici se čak daju napuci da bedem treba obnoviti tako da novi kamen bude što sličniji postojećemu. Predviđa se i ista obrada....
Što se tiče konzervatorske ljubavi za bedeme, valja reći kako su ovo bedemi tipa terrapienati u kojima je zemlja njihov sastavni dio. Konzervatori se ne zauzimaju za povratak zemlje u Priuli koji je služio kao vrt obitelji Pavlović prije rata. Naprotiv, čini se da dopuštanjem guste gradnje nasljednicima podižu cijenu parcele. Unatoč protivljenju struke (Kečkemet, Uzelac), konzervatori u Projektu obnove jezgre predlažu da se i u bedemu Contarini izvadi zemlja i interpoliraju poslovni sadržaji.

Cornaro
Tu je, naime, vrlo dobro sačuvan jedini preostali segment baroknoga gradskog bedema i prema dogovoru sa Službom za povijesnu jezgru, bastion treba obnoviti sa svim graditeljskim osobitostima, što znači da će se rekonstruirati i kameni obod i unutarnji zemljani nasip kao bitni dijelovi baroknog načina gradnje obrambenih bedema grada. .........
Već u Službi za gradsku jezgru postoji i materijal Uređenje bastiona Cornaro, koji je priredila Katja Marasović, a sadrži pregled povijesnih dokumenata o izvornom izgledu bedema i rezultata prijašnjih istraživanja. Prikupljeni podaci napućuju na zaključak kako je rekonstrucija bastiona Cornaro moguća i potrebna.........
Konzervatori inzistiraju da se takva obnova izvede do vrha bedema te da se rekonstruiraju dva odsječena vrha, jedan špic prema Manuškoj poljani te isti takav vrh prema zapadu.

ne bi da imaju origigi projekte pa da znaju tacno u cencu kako su bili napravljeni i radi toga je faksimilna rekonstrukcija je moguca i pozeljna

[B]‘Contarini’ bedem luksuza[/B]

Stambeno-poslovna zgrada će zatvarati blok između kuće “Rismondo” na jugu i bivšeg Penzionog zavoda (Radiocentar Brodomerkur) na sjeveru, a zajedno s obnovljenim i dograđenim bedemom formirat će nove pješačke koridore između Hrvojeve ulice, “usjeka pruge”, Ulice kralja Tomislava i Pazara. Na ukupno 13.200 četvornih metara bruto površine gradit će se stanovi, trgovačko-uslužni i prostori javne namjene, te garaža.

Znaci srusili su vec obnovljeni bedem da bi ga ponovo obnovili i dogradili u skladu s potrebama privatnog investitora