daily menu » rate the banner | guess the city | one on oneforums map | privacy policy | DMCA | news magazine

Go Back   SkyscraperCity > European Forums > Hrvatski Forum > Croatia > Sjeverna i Središnja Hrvatska

Sjeverna i Središnja Hrvatska Northern and Central Croatia: Varaždin, Čakovec, Karlovac, Kutina, etc.



Reply

 
Thread Tools Rating: Thread Rating: 9 votes, 5.00 average.
Old November 1st, 2009, 12:33 AM   #101
Brko
Yosemite Sam
 
Brko's Avatar
 
Join Date: Sep 2008
Location: Slavonski Brod/Croatia
Posts: 10,328

E napokon

Ma u toj photo dretvi ne moraju biti samo slike iz gradova spomenute veličine. Mogu biti građevine i iz npr. Beča, ali pod uvjetom da ih je veličinom i cijenom moguće realizirati i u hrvatskim gradovima srednje veličine pa da nam svima budu svojevrsni uzor i katalog iliti best off moderne arhitekture iz cijelog svijeta ostvarive i kod nas. Nažalost ja takvih slika baš i nemam puno pa bi mi zato vaš doprinos toj dretvi bio dragocjen.
Brko no está en línea   Reply With Quote

Sponsored Links
 
Old November 1st, 2009, 05:15 PM   #102
remus0
Registered User
 
Join Date: Mar 2009
Location: Zd/Ka
Posts: 27
Likes (Received): 0

sve to stoji što tamo piše,al članak je površno odrađen i nije dao nikakav podatak zašto je stanje loše,2-3 stvari tu naveli i sad je to nešto.totalno glupo napisano,i kao takav izađe u globusu,eto novinarstva kod nas
Opet antiHZDovska kampanja samo ništa drugo
remus0 no está en línea   Reply With Quote
Old November 2nd, 2009, 04:29 PM   #103
KLC047
Registered User
 
Join Date: Nov 2009
Posts: 2
Likes (Received): 0

Quote:
Originally Posted by remus0 View Post
sve to stoji što tamo piše,al članak je površno odrađen i nije dao nikakav podatak zašto je stanje loše,2-3 stvari tu naveli i sad je to nešto.totalno glupo napisano,i kao takav izađe u globusu,eto novinarstva kod nas
Opet antiHZDovska kampanja samo ništa drugo

tekst mi je odvratan i manje-više svi ljudi s kojima sam pričao misle isto.
bahato "slijetanje" na jedan dan u grad i hrpa praznih floskula, koje su često i potpuno lažne.

zato sam ovo boldao, jer to nije istina.

nažalost, premda sam veliki lokalpatriot, neki opći dojam je blizu istine, jer Karlovac jest propao u mnogo čemu i ima ogromne probleme, ali o tim stvarnim problemima (gospodarsko rasulo nekad industrijski superjakog grada, jednopartijska vladavina HDZ-a, itd...) gotovo ništa ne piše, a zauzvrat pišu laži i nebuloze:

1. laž - priča o međunacionalnoj netoleranciji u gradu. to je toliko suludo da nemam riječi. Karlovac je po tom pitanju uvijek bio izuzetno primjeran.

2. laž - "kulturno mrtav grad": noćni život jest vrlo loš u zadnje vrijeme, ali "kulturno mrtav" je nevjerojatna bedastoća. U tom "kulturno mrtvom" gradu kazalište koje usput spominju kao "nema svoj ansambl i rijetko daje predstave" u ovom mjesecu ima 24 programa, gostuju Gavella, Exit, Daska, itd itd itd...ZKM ima premijeru u Karlovcu...a "nepostojeći ansambl" je na turneji po Slavoniji sa svojom predstavom.
Nadalje - koncert Stefana Milenkovica na kojem će ga pratiti Karlovački komorni orkestar što je iznimna počast...pa šest galerija sa stalnim programom...pa Gradski muzej Karlovac koji isto trenutačno izlaže po Hrvatskoj, trenutno u Sisku...pa etno/jazz festival, ZILIK, hrpa aktivnih klinaca...
dakle, ne samo laž nego i nevjerojatan bezobrazluk i prema Karlovcu i prema svim sudionicima KA kulturnog života.


3. nebuloza - sve ono o spomenicima i sličnim pizdarijama. moš mislit kome, KA ima spomenik žabi, sigurno nam je zato gospodarstvo loše.

4. poluneboluza - noćni život. to stoji i istina je, ali ček, Globus piše o noćnom životu Karlovca? jesu pisali o bjelovarskom, brodskom, sisačkom i šibenskom?



sve u svemu, najgori tekst koji sam pročitao u životu.
KLC047 no está en línea   Reply With Quote
Old November 2nd, 2009, 04:52 PM   #104
Brko
Yosemite Sam
 
Brko's Avatar
 
Join Date: Sep 2008
Location: Slavonski Brod/Croatia
Posts: 10,328

Da nije tog teksta iz Globusa ne bi se ti nama ovdje ulogirao. Pravo pitanje je jel tebe ovaj forum zanima i hoćeš li nam predstaviti slikama projekte u Karlovcu ?

Usput kad već pitaš noćni život u Brodu je dosta dobar. Svatko može za sebe pronaći odgovarajuće mjesto za izlazak.
Brko no está en línea   Reply With Quote
Old November 2nd, 2009, 05:23 PM   #105
KLC047
Registered User
 
Join Date: Nov 2009
Posts: 2
Likes (Received): 0

kad već pitaš, rado čitam ovaj forum, a ako bude prilike da ostavim nešto što drugi Karlovčani nisu, svakako ću to i napraviti

a što se tiče birceva i svega, toga ima i ovdje, al fali pravih klubova (mada je donedavno i tu bio uzlet, al onda i tres natrag)
KLC047 no está en línea   Reply With Quote
Old November 2nd, 2009, 07:42 PM   #106
K kao Karlovac
Registered User
 
Join Date: Oct 2009
Location: Karlovac
Posts: 83
Likes (Received): 0

Članak je komilacija negativnosti u Karlovcu i sa dosta toga bih se složio ali mi je bezveze da nema pozitivnih stvari koje se događaju u gradu. "Umirući" svakako nije. Vjerujem da se dosta sličnih (negativnih) stvari može napisati i o ostalim manjim gradovima u Hrvatskoj. Ovakvi članci potkopavaju pokušaje da se promjeni percepcija o Karlovcu koji ima stvarne ali neiskorištene potencijale. Kao prilog afirmativni šaljem člankak iz Meridijana koji je napisao Goran Majetić


Karlovac - grad u srcu Hrvatske
28.9.2009 Goran Majetić

Karlovac je poznat kao grad na četiri rijeke, grad parkova i grad - zvijezda. To je i grad bogatog kulturno-povijesnog i gospodarskog nasljeđa, ali i sredina ugodnog življenja. Ove godine slavi 430. obljetnicu utemeljenja.

"Dok je Hrvatska više od stoljeća bila predziđem kršćanstva, Karlovac je branio postojanje Hrvatskog kraljevstva." (dr. Milan Kruhek)


Trg bana Josipa Jelačića je geometrijsko središte ZvijezdeTurci ga nikad nisu osvojili. Počeo se graditi planski, 13. srpnja 1579., za obranu od Osmanlija, kao zvjezdolika šesterokraka renesansna utvrda sa središnjim trgom i pravilnom mrežom kuća i ulica. Građevinski nacrt slijedio je zamisao talijanskog vojnog inženjera Nicola Angielinia iz 1570. U Europi su, u kasnoj renesansi i baroku, kao idealni grad - utvrda višekutnog oblika sagrađeni još samo Szendro i Ersekujvar u Mađarskoj, Nove Zamky u Slovačkoj, Zamošć u Poljskoj, Palmanova u Italiji, Naarden u Nizozemskoj i Neuf Breisach u Francuskoj.

Zapovjedništvo hrvatske Vojne krajine predložilo je gradnju nove tvrđave u središnjoj Hrvatskoj sredinom 16. stoljeća. No, poticaj gradnji dao je tek nadvojvoda Karlo II Habsburg. Odlučeno je da se tvrđava izgradi blizu ušća Korane u Kupu podno srednjovjekovne gradine Dubovac. U čast osnivača je prozvana Karlstadt. Uz njemački, koristio se i latinski naziv Carolostadium, a od 1580. i hrvatsko ime. Turska vojska se 9 puta (posljednji 1672.) zalijetala do Karlovca, ali ga nije osvojila. Što nije vojna sila, učinile su poplave, požari i bolesti.


Na udaru poplava i požara
Sagrađen na sutoku četiriju rijeka, Karlovac je često bio izložen povodnjima tijekom kojih su građani oskudjevali u hrani i patili od zaraznih bolesti. U velikoj poplavi 1631. tjednima su živjeli na katovima vojarna i kuća do kojih su prilazili čamcima. Poplave su podrovavale bedeme, oštećivale kuće i mostove. Najstariji Karlovčani pamte "stoljetnu poplavu" iz 1939., kada je Kupa narasla do 872 centimetra, najviše otkako se mjeri vodostaj. Gradnja protupoplavnog sustava počela je 1966.; podignuto je 17 kilometara nasipa, a 1984. prokopan i 22 kilometra dug odušni kanal Kupa - Kupa.

U požarima su stradavale čitave četvrti jer su kuće bile od drveta i pokrivene slamom, a učinkovitije gašenje uslijedilo je tek s osnutkom Dobrovoljnog vatrogasnog društva 1871. Vatrene pošasti iz 1692. ostalo je pošteđeno tek nekoliko kuća. Požar je podmetnuo utamničeni razbojnik, a izgradnja novog baroknog grada trajala je desetljećima. Požar iz 1878. nadjenuo je ime trgu nastalom na zgarištu, Pogorelina. Zgrada koranskog mlina, kasnije preuređena u tvornicu Vuna i prve pogone Jugoturbine, do 1956. je gorjela četiri puta, nakon čega je srušena.


Stranci dobrodošli i cijenjeni
Usprkos nedaćama, pristizali su novi žitelji i tvrđava je postajala tijesna; 1650. u njoj je živjelo 2000 stanovnika. Tada je dozvoljena gradnja kuća uz Kupu, uz uvjet da nisu od cigle i kamena. Prve zidane kuće potječu s kraja 18. stoljeća, kada je grad s predgrađem dosegao 3000 žitelja. Brži porast stanovništva onemogućila je pošast kuge. Nedugo nakon prve velike epidemije 1691., građani su pred crkvom Presvetog Trojstva postavili prvi javni gradski spomenik - "kužni pil", zavjetni kip Blaženoj Djevici Mariji. Za posljednje i najveće epidemije kuge 1733. pomrla je polovica Karlovčana.

Prvi stalni stanovnici, časnici i vojnici, bili su Austrijanci, Nijemci, Slovenci i Hrvati. Kasnije doseljavaju i Srbi, Židovi, Česi, Mađari, Rusi, Bugari i pripadnici drugih naroda, među kojima brojni trgovci, obrtnici, građevinari, prosvjetni radnici, umjetnici. Karlovac je bio i ostao - Europa u malom. Etnička raznolikost značila je i bogatstvo kulturnog izričaja, a grad se, s izuzetkom 2. svjetskog rata, razvijao u duhu tolerancije i poštovanja drugog i drugačijeg.


Žitna trgovina i "zlatno doba"
Potkraj 18. i u prvoj polovici 19. stoljeća Karlovac dosiže svoje "zlatno doba". Za francuske vladavine 1809-1813. je upravno središte Građanske i Vojne Hrvatske, odnosno glavni grad Hrvatske južno od Save. Žitna trgovina promaknula ga je u najvažnije trgovačko središte između kontinentalne i primorske Hrvatske. U grad se Savom i Kupom lađama dovozilo žito, drvena građa, duhan, koža, vosak. Cestama su se s mora prevozili ulje, riba, sol, mirodije, vino. Na kupskim pristaništima se roba pretovarivala i skladištila. Korab(lj)a i tumbasa, izrađivanih u karlovačkim brodogradilištima, je bilo toliko da se Kupa mogla prijeći preko njihovih paluba.

Karlovac je tada bio najbogatiji grad u Hrvatskoj, gdje su za kartanja "lule desetačami palili". No, s dovršetkom pruge Zagreb - Karlovac - Rijeka (1873.) većina robnog prometa obavlja se bržom i jeftinijom željeznicom. Niti narastajuća industrija neće gradu vratiti staru moć i slavu, ali će potaknuti doseljavanje brojne radne snage. Grad se 1903. sjedinjenjuje s općinama Banija i Švarča i tvori tzv. Veliki Karlovac. Električnu rasvjetu dobio je 1908. iz vlastite hidroelektrane na Kupi u Ozlju. Po tome je drugi grad u Hrvatskoj. Drugi svjetski rat dočekuje s 30 tisuća stanovika, no iz njega izlazi s brojnim žrtvama i uništenog gospodarstva.


S autocestama u budućnost
Slijedi novi uzlet i širenje grada zapadno od pruge, gdje izrasta Novi centar. Za "trulog socijalizma" izgrađeno je na desetke vrtića, škola, tvornica, otvorene su i nova bolnica, knjižnica, hotel, tržnica, sportska dvorana, stadion... Karlovac i Zagreb bili su 1972. prvi gradovi u Hrvatskoj povezani autocestom. Jugoturbina je upošljavala i do 8000 metalaca. Uslijedio je novi rat, žrtve i pustošenja, a broj stanovnika se zaustavio na oko 60 tisuća. Gradska četvrt Turanj postala je "mali Vukovar", ali i znamen pobjede i novog života.

U poslijeratnih 14 godina grad liječi zadobivene rane, ali i traga za novim izazovima i mogućnostima. Oko središta niče cestovni prsten, nastavlja se gradnja 10- kilometarskog kanalizacijskog kolektora, ostvarena je stoljetna želja povjesničara Rudolfa Strohala o premošćivanju Kupe između Dubovca i Drežnika, na Koranu je vraćen pontonski most, obnovljena je kazališna zgrada, dograđena knjižnica. Karlovac je povezan autocestom s Rijekom, nakon Lujzijane opet jednom od najljepših cesta srednje Europe (vijadukt Drežnik s 2,5 kilometara najduži je u Hrvatskoj).


Kulturna baština Zvijezde
Karlovčani povijesnu jezgru grada zovu Zvijezda, a tvrđavske grabe šančevi (die schanze, njemački naziv za opkop). U grabe duboke 6 metara za opasnosti se puštala voda iz Kupe. Šest zemljanih bastiona (kula) i bedemi isprva su bili ojačani ogradom od balvana, a kasnije kamenim zidom. Središnji trg, danas Trg bana Josipa Jelačića, bio je najvažnije okupljalište vojske i građana. Nakon što je Karlovac 1777. postao kraljevski i slobodni grad, "piljarice" postaju stalni "inventar" trga. Tržni i sajmeni dan do 1639. bila je subota, potom petak. Nasred trga, u geometrijskom središtu Zvijezde, 1758. je bunar zamijenila česma s vodom iz prvog vodovoda. Tekla je kroz izdubljena debla, potom glinene cijevi, od vodocrpilišta na Borlinu.

Trg okružuju crkva Presvetog Trojstva i franjevački samostan, parohijska crkva Sv. Nikola, učenički dom, zgrade s raznim službama i dvije vojarne - u vlasništvu Grada i očekivanju prenamjene. Drveno Presveto Trojstvo bila je prva civilna zgrada. Izgorjela je 1692., a nova je zidana i uređivana punih sto godina. Zvonik, visok 44 metra, nadograđena je središnja gradska kula. Arhitektonska cjelina crkve i samostana s muzejom sakralne umjetnosti nacionalni je spomenik kulture. Najstarija sačuvana zgrada (iz oko 1630.) je kurija karlovačkog generala Vuka Frankopana na Strossmayerovom trgu. U njoj su vjenčani Vukova kćer Katarina i Petar Zrinski, kasnije ban Hrvatske. Zgrada je sjedište Gradskog muzeja sa zbirkom od 18.000 predmeta. U Zvijezdi se nalazi i najstarija glazbena škola u Hrvatskoj, otvorena 1804. Karlovac je prvi u Hrvatskoj (1858.) imao pjevačko društvo; Zori u čast sagrađen je 1892. "hram kulture" Zorin dom, danas Gradsko kazalište. Tik do njega je kino Edison, prvo namjensko kino u Hrvatskoj (1920.).


Grad je "pojeo" tvrđavu
Civilna uloga Karlovca prevladat će nad vojnom u 19. stoljeću. Sve do razvojačenja Vojne krajine (1873.) tvrđava je dograđivana, da bi potom bila razgrađena. Pokretni mostovi lančanici i stražarnice Banskih (Starih), Turskih (Novih) i Riječkih vrata ruše se sredinom 1880-ih, a bedemi i šančevi pretvaraju u parkove i šetnice. Tvrđava dolazi pod civilnu upravu 1905. Grad se obvezao da neće rušiti bastione i bedeme, no danu riječ gradski oci su brzo pogazili i uz rubove Zvijezde do 1940-ih grade se ulice i zgrade. Posljednji je, pred 20-ak godina, "žrtvovan" jugoistočni šanac za pročistač otpadnih voda.

Usporedo s izgradnjom Novog Centra, od 1960-ih Zvijezda biva zapostavljenom. Izuzetak je Radićeva ulica, "kralježnica" grada, koja je sačuvala trgovačku živost. Zvijezda je pretrpjela, kao i ostatak Karlovca, velika razaranja u Domovinskom ratu. Time su poništeni prijeratni napori gradske uprave i konzervatora na njezinoj obnovi, no s 21. stoljećem baština je ipak dočekala bolje dane. Vojska odlazi iz dijela vojarni, u koje nakon obnove useljavaju Trgovačko-ugostiteljska škola, Veleučilište i Studentski centar. Izgrađen je novi Obrtnički centar, otvorena Knjižnica za mlade, obnavljaju se zgrade i kuće.


Nekoć privrženi Kupi, danas Korani
Karlovac se smjestio na stjecištu dolinskih proširenja Kupe, Korane, Mrežnice i Dobre. U širokom luku sa zapada i juga omeđuje ga pobrđe i izdvojene gore (do oko 500 m n/m) s obilježjima tzv. plitkog zelenog krša. Posebnost su cretovi, reliktna močvarna staništa s kraja ledenog doba (botanički rezervat Banski Moravci i drugi). Posebnost cretova su mahovi tresetari, te mala mesojetka rosika. Četiri rijeke "putuju" ka Karlovcu niz desetke slapova, slapišta i brzaka, plijeneći ljepotom. Mrežnica se susreće s Koranom na Turnju, a Korana i Dobra s Kupom kod Vodostaja i Mahična. Obale su im stjecištca života već najmanje 5000 godina. Plemena Kolapijana (Colapis ili Kriv(udav)a rijeka je rimsko ime za Kupu) tu obitavaju u brončano i željezno doba, a na antiku upućuju nalazi iz pregrađa Kamensko i Kaštel.

Sve do potkraj 19. stoljeća Karlovčani su bili privrženi Kupi. Danas je središte zbivanja Trg Matije Gupca (nekadašnji Žitni trg), poznatiji kao Korzo. Korana dotiče južni rub povijesne jezgre i najljepše parkove. Ljekovitost vode i uzrečicu "Korana jača snagu muževa i krijepi žensku ljepotu" potvrdila je već analiza 1870. A toplina vode (24°C ili više) ljeti privlači kupače. I počeci karlovačkog turizma vezani su uz Koranu, uz koju je 1908. otvoren hotel u kojem su gostovale i "kraljevske glave". Uz obližnji slap volio je plivati i slavni karlovački maturant Nikola Tesla.


Dubovačkih pet tisućljeća
Da ste nadomak Karlovca znate kada na brijegu iznad Kupe ugledate Dubovac, vrijedan spomenik feudalnog graditeljstva. Izrastao je na mjestu pretpovijesne akropole (3-1. tisućljeće pr. Kr.). U 12. stoljeću tu je podignuta kula dubovačke općine. Plemićke obitelji Frankopani i Zrinski u 15. i 16. stoljeću daju mu izgled renesansnog kaštela. Uprava Vojne krajine kupuje ga 1579. i iz njega nadzire gradnju Karlovca. Turci Dubovac nisu osvojili, a legenda kaže da su branitelji, zlu ne trebalo, prokopali tajni izlaz. Laval Nugent 1837. preuređuje Dubovac u romantični dvorac. Vlasništvo Grada postaje 1893., a teško stradava krajem 2. svjetskog rata. Za obnovu su najzaslužniji planinari. Dio grada postaje hotel, u kojem noće i predsjednici država. Uz njegove zidine vožene su motokros utrke. Danas se tu održavaju priredbe, poput Sajma vlastelinstva Dubovac. Branič-kula, s izložbom "Oko Kupe i Korane", odličan je vidikovac.

Znameniti Karlovčani
S duge liste znamenitih Karlovčana spomenimo tek neke: Martin Gambon, prvi graditelj Karlovca; Ana Katarina Zrinski, vodeća hrvatska književnica 17. stoljeća; hrvatski ban i književnik Ivan Mažuranić (1814-1890.); Vjekoslav Karas, naznačajniji hrvatski slikar 19. stoljeća; Dragojla Jarnević, učiteljica, književnica i prva hrvatska alpinistica; "otac" karlovačke povijesti Radoslav Lopašić (1835-1893.); Nikola Tesla, izumitelj na području elektrotehnike; Mirko i Stjepan Seljan, istraživači Afrike i J. Amerike početkom 20. stoljeća.


Ivanjski krijesovi na Kupi
Tisuće posjetitelja uvečer uoči Ivanja, 23. lipnja, željno čeka nizvodno od Kupskog mosta paljenje dvaju velikih krijesova. Karlovac je jedini grad u Hrvatskoj koji stoljećima njeguje običaj obrednog paljenja vatri koje najavljuju ljeto; najstariji zapis je iz 1779. Krijes se palio uz Kupu na Gazi, a od 19. stoljeća i na suprotnoj obali, Baniji. Dvije četvrti nadmeću se u veličini i ljepoti krijesa.

Dani piva
Karlovački dani piva najveća su pivarska manifestacija u Hrvatskoj i zaštitni znak Karlovca od 1984. Najavljuje je atraktivna svečana povorka koja kreće iz kruga Karlovačke pivovare i prolazi gradom sve do Sportsko-rekreacijskog centra Korana. U 10 dana kolovoza manifestaciju posjeti 200.000 ljubitelja odličnog piva, te vrhunske zabave i gastronomije.


Ponosni na grad parkova
Najstarija sačuvana hortikulturna površina je Marmontova aleja, drvored javorolisnih platana na Dubovcu iz 1809. Društvo za poljepšavanje grada je 1886-1907. zasadilo drvorede uz rub šančeva. "Zeleni bedem" čuva izvorni izgled grada. Društvo je uredilo i Vrbanićev perivoj uz Koranu, danas spomenik vrtne arhitekture i omiljeno šetalište. Od novih parkova ističe se arboretum uz Šumarsku školu, dendrološki park prirode s više od 1000 sadnica. Karlovčani čuvaju i njeguju svoje zelene oaze; 2008. Karlovac je uz Varaždin bio najuređeniji grad kontinentalne Hrvatske.


Karolina, Jozefina, Lujzijana
Zahvaljujući odličnom prometnom položaju i ulozi snažnog trgovačkog središta, Karlovac je prvi grad u Hrvatskoj povezan suvremenim cestama s Jadranskim morem. Karolina (građena 1726-1732.) je spojila Karlovac s Bakrom, Jozefina (1770-1779.) sa Senjom, a Lujzijana (1803-1811.) s Rijekom. Većinom dionica ovih cesta, nazvanih po članovima carskih obitelji, i danas se prometuje.

Karolina je do Bakra bila duga 105 kilometara, tek malo više od autoceste Rijeka - Karlovac, ali puna oštrih zavoja i strmih uspona. Jozefina je sagrađena u dužini od 100 kilometara. Tijekom obnove 1833-1845. produžena je za 12 kilometara čime su izbjegnute strme dionice. Početak Jozefine označava miljokaz na karlovačkom Korzu, kameni stub s udaljenostima istaknutim u njemačkim miljama. Ubrzani razvoj trgovine i prometa doveo je i do gradnje Lujzijane, "najljepše ceste" Habsburške monarhije. Zahvaljujući inženjeru Filipu Vukasoviću dobila je blaže zavoje, veću širinu i lakše uspone od prethodnica, a svih 140 kilometara ceste je popločeno. Posljednja dionica od Netretića do Karlovca izgrađena je pod francuskom upravom. Kod preuređenja 1954-1957. Lujzijana je asfaltirana i skraćena za 10-ak kilometara. U četvrti Dubovac postavljen je 2004. "obelisk" koji označava da tu počinje Karolina i završava Lujzijana.


Žarište Hrvatskog narodnog preporoda
Hrvatski narodni proporod ili ilirski pokret bio je poticaj nastajanju građanskog društva, ali i borbi za samostalnost Hrvatske unutar Habsburške monarhije. Karlovac u prvoj polovici 19. stoljeća uživa drugo "zlatno doba", a uz Zagreb je i "najdomoljubniji i najkulturniji" u Hrvatskoj. Karlovačko Ilirsko čitanja društvo iz 1838. druga je najstarija čitaonica u Hrvatskoj. Karlovački ilirci su se prvi zauzeli za izgradnju Ilirskog teatra u Zagrebu (budućeg Hrvatskog narodnog kazališta). Uz Zagrepčane, bili su i najbrojniji utemeljitelji Matice ilirske (kasnije hrvatske) 1842. Na poticaj iliraca, karlovačko Gradsko vijeće 1847. prvo u Hrvatskoj uvodi hrvatski kao službeni jezik u javni život.

"Preteča iliraca" bio je Karlovčanin Maksimilijan Vrhovac. U Karlovcu se školovao Ljudevit Gaj, kasnije predvodnik ilirskog preporoda. Tu su tiskani najvažniji napisi koji su utirali put ilirizmu, primjerice Almanah ilirski Josipa Matije Šporera i Disertatia iliti razgovor Janka Draškovića, te nastala vrijedna književna djela, poput Domorodne poviesti Dragojle Jarnević i epa Smrt Smail-age Čengića Ivana Mažuranića. Na vrhuncu ilirskog pokreta, 1830-1845., u Karlovcu stvaraju i drugi istaknuti ilirci, primjerice Dragojlo Kušlan i Vjekoslav Karas.

* Inačica ovog napisa objavljena je u časopisu za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja "Meridijani", broj 137 od rujna 2009. (str. 38-53 i str. 110) kao središnja tema broja, pod naslovom "Karlovac - grad na početku hrvatskog gorskog praga", uz fotografije Romea Ibriševića iz Zagreba, te iz arhive Turističke zajednice grada Karlovca.
K kao Karlovac no está en línea   Reply With Quote
Old March 4th, 2010, 11:28 AM   #107
Brko
Yosemite Sam
 
Brko's Avatar
 
Join Date: Sep 2008
Location: Slavonski Brod/Croatia
Posts: 10,328

OVE GODINE NASTAVAK GRADNJE ZGRADA NA DUBOVCU

Od pet planiranih zgrada tek je jedna potpuno, a druga djelomično useljena. Dvije još nisu ni započete, zbog problema s Hypom bankom i Sindikalnom štedno-kreditnom zadrugom



Sindikalna stambena zadruga iz Zagreba planira ove godine nastaviti gradnju stambenih zgrada u karlovačkom naselju Dubovac. Prije osam godina ondje su započeli jedinstven projekt u Hrvatskoj - gradnju pet zgrada sa stanovima za članove Sindikata lokalnih dužnosnika i namještenika i njihove obitelji.

Problemi s bankom

Zbog problema s bankom koja ih je kreditirala i Sindikalnom štedno-kreditnom zadrugom s kojom su ušli u projekt, radovi su zaustavljeni prije dvije godine - prva je zgrada useljena, druga djelomično, treća je započeta, a četvrta i peta nisu.

– Dobili smo spor s Hypo bankom s kojom smo imali ugovor o kreditiranju i koja nam je bez objašnjenja prestala isplaćivati novac, a budući da nismo gradili, nismo ni prodavali stanove, pa nismo mogli vraćati kredit. Zato su nam blokirali račun. Tužit ćemo ih i tražiti 65 milijuna kuna za nadoknadu štete koju smo pretrpjeli, jer s blokiranim računom nismo mogli graditi, isplatiti izvođače, a morali smo vraćati predujme za stanove koje nismo sagradili – rekla je Ruža Kovačić, predsjednica Sindikalne stambene zadruge iz Zagreba. Žalili su se i na presudu Općinskog suda u Karlovcu, po kojoj su izgubili sudski spor s Odvjetničkim uredom Marijana Hanžekovića, kome moraju isplatiti 4,5 milijuna kuna zbog četiri stana.

Novac Vlade

– Pregovaramo s Tempom, koji želi s nama nastaviti karlovački projekt. Za njega je zainteresirana i Vlada. Tadašnja ministrica Jadranka Kosor bila je na otvorenju gradilišta. Vlada je spremna dati četiri milijuna kuna za prodaju stanova članovima sindikata – kaže R. Kovačić. Osim zgrada na Dubovcu, najavila je i projekt gradnje stambenih zgrada u Grabriku i na Drežniku.

http://www.vecernji.hr/regije/ove-go...-clanak-104804
Brko no está en línea   Reply With Quote
Old March 6th, 2010, 08:58 PM   #108
Brko
Yosemite Sam
 
Brko's Avatar
 
Join Date: Sep 2008
Location: Slavonski Brod/Croatia
Posts: 10,328

VILA HAUPTFELD PREUREDIT ĆE SE U KULTURNI CENTAR



OŽIVLJAVANJE JEZGRE
Mladi glazbenici 270 godina staru vilu "pretvaraju" u kulturni centar
U Vili Hauptfeld djelovala je prva hrvatska tiskara s vodenim žigovima, a sada bi trebala vratiti dio značaja i biti dom mladim karlovačkim kulturnjacima.

Karlovačka udruga mladih Kajda u nizu je onih koji najavljuju brojne aktivnosti vezane uz oživljavanje grada. Ipak, jedan od njihovih projekata izaziva posebnu pozornost. Riječ je o uređenju 270 godina stare Vile Hauptfeld u staroj karlovačkoj jezgri.

– I sama obitelj Hauptfeld s oduševljenjem je prihvatila projekt po kojem bi u prizemlju toga objekta bio otvoren kulturni centar za mlade. Ta kuća ima lijepu i bogatu povijest, tu je bila smještena prva hrvatska tiskara s vodenim žigovima, a vjerujem kako će i naši projekti pridonijeti da opet postane važan dio karlovačkog života – priča dopredsjednik Kajde Vedran Bojmić.

Ta udruga okuplja uglavnom mlade karlovačke glazbenike, ali vrata su otvorena svima.

– Članovi imaju od 14 do 60 godina, a jedino je bitno da su voljni potruditi se za naš grad. Želimo vratiti život na karlovačke ulice, jer ovaj grad u povijesti je uvijek bio preteča mnogih stvari. Od prve glazbene škole i pjevačkog društva do prve kinodvorane. Urbanost Karlovca i velik broj kvalitetnih mladih ljudi nisu upitni. Samo trebamo “izaći na ulicu” i pokazati se drugima – kaže Vedran Bojmić.

Tako već ovog proljeća i ljeta Udruga Kajda planira i razna događanja na otvorenom, što u vlastitoj režiji, što u suradnji s drugim udrugama i pojedincima. Bit će tu izložbi, promenadnih koncerata klasične glazbe i još mnogo toga.

http://www.vecernji.hr/regije/mladi-...-clanak-106230
Brko no está en línea   Reply With Quote
Old March 7th, 2010, 02:39 PM   #109
MasonicStage™
Nadmoderator
 
MasonicStage™'s Avatar
 
Join Date: Dec 2006
Location: Zagreb
Posts: 17,892

odlično za obnovu, Karlovcu to stvarno treba.
__________________
zagrebforumhrvatskiforummasonicstagegold.member.card
MasonicStage™ no está en línea   Reply With Quote
Old March 7th, 2010, 07:59 PM   #110
Brko
Yosemite Sam
 
Brko's Avatar
 
Join Date: Sep 2008
Location: Slavonski Brod/Croatia
Posts: 10,328

Iako nisam iz Karlovca moj zaključak je da Karlovcu treba novi gradonačelnik koji će znati iskoristiti golemi potencijal ovog grada.
Brko no está en línea   Reply With Quote
Old March 15th, 2010, 01:41 PM   #111
Brko
Yosemite Sam
 
Brko's Avatar
 
Join Date: Sep 2008
Location: Slavonski Brod/Croatia
Posts: 10,328



















http://www.vecernji.hr/regije/hrvats...-clanak-109753
Brko no está en línea   Reply With Quote
Old March 18th, 2010, 02:45 PM   #112
Brko
Yosemite Sam
 
Brko's Avatar
 
Join Date: Sep 2008
Location: Slavonski Brod/Croatia
Posts: 10,328

NAPUŠTENO GRADILIŠTE
Nastaje li na Dubovcu još jedno karlovačko "divlje" jezerce?
Investitor, tvrtka B.A.B. grupa iz Zagreba, tvrdi da nisu odustali od projekta. Planiraju sagraditi stambeno-poslovni objekt sa 28 stanova, kako su 2008. i najavili.

Dubovac je posljednjih godina veliko gradilište, puno je napravljeno, ali ima i nekoliko lokacije na kojima su investitori počeli gradili, ali su gradilišta ubrzo napuštena. Takvo je i ono u Ulici Herte Turze.

Leglo komaraca

– Ne želim nikoga prozivati, već jednostavno ukazati na problem koji je nastao. Prije nekoliko je godina Grad prodao građevinsko zemljište Obrtničkoj zadruzi Karlovac, ona je, pak, zemljište preprodala investitorima iz Splita i Zagreba koji su na gradilištu iskopali ogromnu rupu koja je sada, nažalost, prerasla u zapušteno jezero i leglo komaraca – upozorio je Janko Kralj, jedan od stanovnika gradske četvrti Dubovac, koji strahuju da će, kao i stanari Šestićeve i Krležine, imati novo jezerce. Povezivala bi ih ista sudbina - tamošnje jezerce nastalo je na temeljima nikad dovršenog “trećeg” nebodera. Gradilište je postalo, kazali su nam stanari ulice, i odlagalište starih građevinskih kontejnera i građevinske opreme.

– Radovi su stali prije više od godinu dana, zato se bojimo da investitor nije odustao od planova, pa ćemo, umjesto lijepo uređenog dijela Dubovca, imati napušteno gradilište, novu močvaru i smetište – boje se stanari okolnih zgrada.

No, investitor, tvrtka B.A.B. grupa iz Zagreba, nije odustala od projekta. Planiraju sagraditi stambeno-poslovni objekt sa 28 stanova, kako su 2008 i najavili.

– Radove smo prekinuli zbog ishođenja građevinske dozvole, jer kada smo zemljište kupili od Obrtničke zadruge, imali smo samo lokacijsku dozvolu. Od projekta ne odustajemo, za dva mjeseca nastavljamo gradnju. Do sada smo napravili pilotiranje, odnosno temeljenje – kazao nam je Augustin Antić iz tvrtke B.A.B. grupa iz Zagreba, investitora projekta. Stanovi će biti u prodaji na slobodnom tržištu, kao i stanovi koje je započela graditi Sindikalna stambena zadruga iz Zagreba u istoj četvrti.

Stanovi Sindikata

Zajedno sa Sindikatom državnih i lokalnih službenika i namještenika i sindikalnom Štedno-kreditnom zadrugom 2003. su počeli graditi kompleks od pet stambenih zgrada za članove Sindikata. Sagrađena je samo prva zgrada, stanovi su prodani na tržištu, a ne članovima Sindikata zbog problema koji su nastali između investitora.

– Dobili smo sudski spor s Hypo bankom, koja nas je počela financirati na početku gradnje, ali su bez objašnjenja odustali od projekta i blokirali nam račun. Spor smo dobili, račun je odblokiran, a pregovaramo s Tempom o nastavku gradnje preostalih zgrada na Dubovcu, ali i u Grabriku i na Drežniku. No, za ostale lokacije nemamo još sve potrebne dozvole, a za Dubovac ih imamo. Vjerujem da će gradnju nastaviti ove godine – kazala je Ruža Kovačić, predsjednica Sindikalne stambene zadruge iz Zagreba.

http://www.vecernji.hr/regije/nastaj...-clanak-111174
Brko no está en línea   Reply With Quote
Old March 26th, 2010, 08:34 PM   #113
Brko
Yosemite Sam
 
Brko's Avatar
 
Join Date: Sep 2008
Location: Slavonski Brod/Croatia
Posts: 10,328

O POSLOVNOM PARKU KARLOVAC LOGORIŠTE



Županija uložila milijune kuna, a na Logorištu rade tek četiri tvrtke

- Najveći je problem ekonomska kriza koja je zakočila puno razvojnih projekata, a i banke imaju nepovoljne kredite za gospodarstvo, misli dožupan Josip Šafar.

Uložili smo milijune kuna u komunalno uređenje Poslovnog parka Karlovac u naselju Logorište, zona je u građevinskom smislu završena, više od 90 posto parcela je prodano, a tu trenutačno rade samo četiri tvrtke – kazao je Pero Karmelić, član SDP-a, pozivajući Karlovačku županiju, vlasnika Poslovnog parka, da utvrdi zašto većina kupaca nije pokrenula proizvodnju.

– Moramo utvrditi razloge zbog kojih netko tko je imao novca za kupiti zemljište danas nije u mogućnosti pokrenuti proizvodnju i zaposliti ljude – predložio je Pero Karmelić.

Josip Šafar, karlovački dožupan, izjavio je da ni Županija nije zadovoljna dinamikom razvoja te poslovne zone.

– Najveći je problem ekonomska kriza koja je zakočila puno razvojnih projekata, a i banke imaju nepovoljne kredite za gospodarstvo. Dio obrtnika danas nije u istoj situaciji kao i pri tri godine pa nisu u mogućnosti pokrenuti proizvodnju. Takvih je, srećom, malo, više je onih kojima je kupljena parcela premalena pa razmišljaju o kupnji dodatnih – rekao je Josip Šafar.

Općina Barilović radi novi prostorni plan i to je druga kočnica razvoju Poslovnog parka.

– Time je onemogućena parcelizacija zemljišta, ali i dobivanje dozvola za gradnju – objasnio je Josip Šafar.

http://www.vecernji.hr/regije/zupani...-clanak-116912
Brko no está en línea   Reply With Quote
Old March 27th, 2010, 12:08 AM   #114
flash royal
Registered User
 
flash royal's Avatar
 
Join Date: Jan 2009
Posts: 641
Likes (Received): 17

Stipsone ti sigurno seliš u Karlovacizvještavaš više neg za Brod
flash royal no está en línea   Reply With Quote
Old March 27th, 2010, 12:03 PM   #115
TBoy
Registered User
 
TBoy's Avatar
 
Join Date: Jul 2008
Posts: 1,162
Likes (Received): 284

Zna li netko što se gradi na ulazu u Karlovac, kod Getroa? Dvije hale, nadam se proizvodne... ?

Last edited by TBoy; April 18th, 2010 at 01:55 AM.
TBoy no está en línea   Reply With Quote
Old March 27th, 2010, 01:08 PM   #116
Brko
Yosemite Sam
 
Brko's Avatar
 
Join Date: Sep 2008
Location: Slavonski Brod/Croatia
Posts: 10,328

Quote:
Originally Posted by flash royal View Post
Stipsone ti sigurno seliš u Karlovacizvještavaš više neg za Brod
Bez brige ne selim nikud. Nisam štakor pa radije tonem sa svojim Brodom. "Mi trudimo se znanstveno da propadnemo barem dostojanstveno".

Inače Karlovac kao grad mi se jako sviđa i smatram ga jednim od najljepših, i za život najugodnijih, hrvatskih gradova. Mislim da se ovaj grad prečesto neopravdano zaboravlja i omalovažava, a ja ga doživljavam kao uspavanu ljepoticu koju treba probuditi. To je moguće. Karlovac sad me podsjeća na Brod od prije 10 godina kad smo bili u totalnoj letargiji. Dovoljno je da Karlovac dobije jednog sposobnog gradonačelnika pa da se grad u roku od 4-5 godina radikalno promjeni na bolje. Sramota je što nitko od Karlovčana ne piše na ovom forumu pa ja pokušavam podsjetiti da ovaj grad nije mrtav, ali ipak broj dretvi na kojima ja pišem je puno veći s tim što mi je moj grad dakako najvažniji i kad me ne bi bilo to bi se sigurno osjetilo na brodskim dretvama.

TBoy ja ti ne bih znao odgovoriti.
Brko no está en línea   Reply With Quote
Old April 2nd, 2010, 09:30 PM   #117
TBoy
Registered User
 
TBoy's Avatar
 
Join Date: Jul 2008
Posts: 1,162
Likes (Received): 284

Mrtvog li entuzijazma u Karlovcu...
TBoy no está en línea   Reply With Quote
Old April 10th, 2010, 08:33 PM   #118
Make it so
Cylon
 
Make it so's Avatar
 
Join Date: Oct 2008
Posts: 2,496
Likes (Received): 820

Vrtin po netu nesto i evo ovo vezano uz karlovac

http://www.industrogradnja.hr/grabrik/index.php
__________________
Samo je more moje znalo to
di me bez duše noćas odnilo,
samo je more moje znalo
di mi je vrime stalo,
što mi je srce taknulo
Make it so no está en línea   Reply With Quote
Old April 11th, 2010, 08:51 PM   #119
grofBombelles
BANNED
 
Join Date: Sep 2008
Location: Varaždin/Zagreb
Posts: 0
Likes (Received): 18

Bok, Karlovčani!

Zna li itko što se događa s famoznim mostom "od polja do Vukelićeve kuće" preko Korane?

Unaprijed hvala
grofBombelles no está en línea   Reply With Quote
Old April 18th, 2010, 01:56 AM   #120
TBoy
Registered User
 
TBoy's Avatar
 
Join Date: Jul 2008
Posts: 1,162
Likes (Received): 284

Skužih što se to gradi... Ja sam budala kad sam se ponadao da se radi o proizvodnom pogonu. Radi se o Supernova shopping centru.

http://www.promogradnja.hr/vijesti/i...rom=&ucat=1,3&

Takožer nešto kopaju pored samog ulaza na AC ali nisam odgonetnuo što!? To ću valjda idući put ako skužim kakvu tablu.
TBoy no está en línea   Reply With Quote


Reply

Thread Tools
Rate This Thread
Rate This Thread:

Posting Rules
You may not post new threads
You may not post replies
You may not post attachments
You may not edit your posts

BB code is On
Smilies are On
[IMG] code is On
HTML code is Off



All times are GMT +2. The time now is 07:40 PM.


Powered by vBulletin® Version 3.8.8 Beta 1
Copyright ©2000 - 2014, vBulletin Solutions, Inc.
Feedback Buttons provided by Advanced Post Thanks / Like v3.2.5 (Pro) - vBulletin Mods & Addons Copyright © 2014 DragonByte Technologies Ltd.

vBulletin Optimisation provided by vB Optimise (Pro) - vBulletin Mods & Addons Copyright © 2014 DragonByte Technologies Ltd.

SkyscraperCity ☆ In Urbanity We trust ☆ about us | privacy policy | DMCA policy

Hosted by Blacksun, dedicated to this site too!
Forum server management by DaiTengu