[Dalmatinska Zagora i Ravni Kotari | Knin, Drniš, Sinj, Imotski] - Construction update (2009 - 2013)

[mario_zadar]

SKRADIN: zoni Kosa oko 840.000 eura iz EU fonda



Uploaded with ImageShack.us

Gradonačelnik Skradina Nediljko Dujić potpisao je danas ugovor za dodjelu bespovratnih sredstava iz europskih pretpristupnih fondova za razvoj infrastrukture poduzetničke zone 'Kosa'.Projekt, u sklopu kojeg bi se trebao izgraditi pročistač otpadnih voda, 700 metara oborinske i fekalne kanalizacije, nova prometnica i javna rasvjeta, vrijedan je 1,1 milijun eura, a od tog iznosa posredstvom Središnje agencije za financiranje i ugovaranje, IPA IIIc fond dodijelio je bespovratnih 839.724 eura, kazao je skradinski gradonačelnik.Ostatak sredstava, izvijestio je, namaknut će Grad Skradin iz svog proračuna.Dujić je pojasnio kako će sada uslijediti raspisivanje javnog natječaja za odabir glavnog izvođača radova, a budući da su mala gradska uprava te nemaju dovoljno adekvatnog kadra, raspisat će i natječaj za konzultanta, za što su također osigurana sredstva.

Projekt bi, nastavio je, trebao biti završen za 18 mjeseci, a time će se staviti i točka na 'i' u izgradnji infrastrukture u poduzetničkoj zoni 'Kosa'.Skradinska poslovna zona je mala ali ima budućnost, kazao je Dujić, podsjetivši kako se prostire na 26 hektara, a zamišljena je kao mjesto na kojem bi se skrasili proizvođači hrane, pića i ostalih usluga.Skradinski gradonačelnik danas je pojasnio kako gradskoj upravi nije cilj zonu 'Kosa' puniti proizvođačima metala ili plastike, te kako im nije bitna brza izgradnja kratkog vijeka kao što se dogodilo zoni Stankovci u Zadarskoj županiji. Žele u narednom petogodišnjem razdoblju stvoriti opremljenu zonu koja će imati što ponuditi i Šibensko-kninskoj županiji, ali i turistima koji bi dolazili u kušaonice obrtnika na skradinskoj zoni.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalm...9/Default.aspx

[mario_zadar]

NOVIGRAD: Pridraga će dobiti tisuću priključaka na vodu



Uploaded with ImageShack.us

Započeli su završni radovi na vodovodizaciji Pridrage u općini Novigrad. Radi se o četvrtoj fazi izgradnje mjesne vodovodne mreže s kojom će se na sustav priključiti oko tisuću domaćinstava i gospodarstva.

- Radovi su vrijedni 7 milijuna kuna bez PDV-a, Hrvatske vode su osigurale 6,3 milijuna kuna, a Općina 700.000 kuna, rekao je Joso Klapan, načelnik Novigrada.Poslije dugog čekanja i desetljećima sustavnog zapostavljanja ovog ravnokotarskog sela naslonjenog na Karinsko more, Pridražanima se ostvario dugo sanjani san, voda dolazi pred kućni prag. Uskoro će završiti priča o opskrbljivanju vode iz hidranata i cisterni, stoljetna priča o vodi iz seoskih bunara.

- Radovi su započeli u zaseoku Donji Baturi, a izvodi ih Vodoinstalacija Zadar. Rok izgradnje kompletne mjesne vodovodne mreže je do kraja iduće godine, obznanio je novigradski načelnik Klapan, zahvaljujući na izuzetno dobroj suradnji s direktorom zadarskog Vodovoda Tomislavom Matekom i njegovim suradnicima.Prema prošlogodišnjem popisu stanovništva Pridraga broji 1.478 stanovnika u 22 zaseoka (Baturi, Grgorići, Denončići, Narandžići, Oštrići, Pedići, Klapani, Kokići, Čuline, Gospići, Gusari, Grubići, Vrulja, Buljati, Gornji i Donji Baturi, Gornje i Donje Viduke, Gornji i Donji Zubčići), na površini 8x8 kilometara, "uzduž i poprijeko" - od Novigradskog mora i Novigrada do Karina, od Smilčića do Karinskog mora.

- U vodovodizaciju Pridrage, koja se rješava u četiri faze, bit će uloženo sveukupno 28 milijuna kuna bez PDV-a, zbrajao je Klapan.Prva faza je odrađena 2004. godine kada je izgrađen magistralni cjevovod Karin - Pridraga - Novigrad. Potom je u zadanom roku od 300 dana u 2007. i 2008. izgrađena vodosprema iznad pridraškog naselja Zubčići Donji zapremnine 1.000 metara kubičnih.

- U projekt je uz izgradnju same vodospreme Zubčići bila uključena i gradnja spojnog cjevovoda vodospreme na magistralni cjevovod Karin - Pridraga - Novigrad u duljini od 3.000 metara, zatim gradnja niskonaponskog priključka na trafostanicu Zubčić te zasunskog okna za priključak novigradske mjesne mreže na magistralni cjevovod, ističe Klapan.U trećoj fazi su se radili vodoopskrbni pravci od magistralnog cjevovoda Karin - Pridraga - Novigrad prema zaseocima. Domaćinstva i gospodarstvo se otad s vodom opskrbljuju iz hidranata.

- Svima koji žive u Pridragi vodovod je od velikog značenja, to je velik korak za ukupni napredak ovog područja u bivšoj državi sustavno zapostavljenom, a u Domovinskom ratu opustošenom, naglašava Klapan dok nam u svojem uredu pokazuje nekoliko kartonskih kutija prepunih dokumentacije za projekt izgradnje vodoopskrbnih pravaca i mjesne vodovodne mreže u Pridragi, kao očiti dokaz da se pridraška vodovodizacija studiozno rješavala.

- Koliko je to bio veliki i zahtjevan posao dovoljno je reći da se za četiri faze izgradnje trebalo ishoditi četiri lokacijske i četiri građevinske dozvole. Dakako, sve to uz općepoznatu usporenu birokraciju, navodi Klapan, dodajući da će vodovodizacija za Pridragu značiti veliki dobitak i veliki korak naprijed.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/06...jucaka-na-vodu

[mario_zadar]

KNIN: U GRADU SE ISTOVREMENO PROVODE ČETIRI INFRASTRUKTURNA PROJEKTA



Uploaded with ImageShack.us

Knin trenutačno predstavlja veliko gradilište. Naime, istovremeno se u Kninu provode čak četiri infrastrukturna projekta. Radove na poboljšanju vodoopskrbe i odvodnje grada Knina vrijedne 35 milijuna kuna u okviru IPA projekta sufinancira Europska unija, koja također sufinancira i radove na izgradnji uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i pristupne prometnice do uređaja vrijedne 50 milijuna kuna.Istovremeno se u gradu provodi i rekonstrukcija komunalne infrastrukture u Zvonimirovoj i dijelu Tuđmanove ulice, vrijedna 13 milijuna kuna koju financiraju Hrvatske vode, Hrvatske ceste i Grad Knin te rekonstrukcija vojnih skladišta koji će se prenamijeniti u studentski dom. Ove radove vrijedne 13 milijuna kuna financira Ministarstvo regionalnog razvoja.Osim ovih infrastrukturnih projekata, u gradu je u tijeku i izvođenje radova na nekoliko objekata koje financiraju Ministarstvo regionalnog razvoja ili Vlada. Riječ je o stambeno poslovnom objektu sa 80 stanova na Senjaku, stambenom objektu u Domagojevoj 24, stambeno poslovnom objektu u Zvonimirovoj 34 te pastoralnom centru.

U pripremi je i sanacija desnog nogostupa u Tuđmanovoj ulici, od spoja Tuđmanove i Jelenine do spoja Tuđmanove i Branimirove. Za ove radove će uskoro biti raspisan natječaj za odabir izvođača.U tijeku je priprema dokumentacije za rekonstrukciju kolnika, nogostupa, oborinske odvodnje i javne rasvjete u Tomislavovoj ulici, u dužini od 2.950 m. Radovi na izgradnji trebali bi započeti na proljeće 2013. godine.Priprema se i dokumentacija za izgradnju dvije manje stambene zgrade sa po 20 stanova u svrhu realizacije stambenog zbrinjavanja od strane Ministarstva regionalnog razvoja.Također, proveden je postupak javne nabave i odabran izvođač s kojim će uskoro biti potpisan ugovor za izvođenje radova na rekonstrukciji i sanaciji vodocrpilišta Šimića vrelo.

http://www.huknet.hr/?p=6012

[mario_zadar]

BENKOVAC: U dvije tvornice ulažu 26 milijuna eura i zapošljavaju ljude



U poslovnoj zoni Šopot pokraj Benkovca početkom iduće godine trebala bi početi gradnja dvaju značajnih proizvodnih objekata - male termoelektrane te tvornice drvenih peleta, odnosno biogoriva. Sirovina za oba pogona je drvna biomasa, dakle, ne samo balvani, nego i drvni otpad.Investitor je zagrebačka tvrtka "Strateški plan" d.o.o., koja je još prije četiri godine u zoni Šopot kupila više od pola raspoloživog terena, ukupno 37 hektara. Otada se pripremaju projekti i dozvole i sad je sve u završnoj fazi. Istovjetan projekt realizira se i na području Županje.

- Već četiri godine pripremamo realizaciju ovih projekata u Benkovcu i vjerujem da ćemo vrlo skoro dobiti građevinsku dozvolu za gradnju energane snage 4,4 megavata, a potom i za gradnju tvornice drvenih peleta. Sa "Šumskom biomasom", tvrtkom "Hrvatskih šuma", naša tvrtka "Drvna biomasa" iz Brinja ima ugovor za iveranje drvne mase - kaže Tamara Kelava, direktorica u "Strateškom planu".

Finska tehnologija

Energana na biomasu proizvodila bi struju koja bi se prodavala HEP-u, dok bi proizvedena toplina najvećim dijelom služila u proizvodnji peleta na susjednoj parceli.Prema studiji koja je upravo u postupku dobivanja ekološke dozvole u Ministarstvu zaštite okoliša, predviđeno je da će se za proizvodnju trošiti 80 tisuća prostornih metara drva, te da će se proizvoditi 48 tisuća prostornih metara peleta, upakiranih u PVC foliju težine po 15 kilograma.

- S radovima na energani trebali bismo početi u proljeće, a potom i na gradnji tvornica peleta. Radi se po najsuvremenijoj finskoj tehnologiji, a kad obje tvornice budu gotove, tu će raditi 30-ak ljudi. U oba projekta uložit će se oko 26 milijuna eura - kaže Tamara Kelava.U neposrednoj blizini norveški je "Verdispar" pripremao gradnju svog logističkog centra (skladišta i trgovački centar), ali suradnja sa "Strateškim planom" nije predviđena. Tko je strateški partner "Strateškom planu", nismo uspjeli doznati.

Nova radna mjesta

- Benkovcu je važno da se konačno jedan značajan proizvodni projekt počne realizirati jer smo sve terene u zoni Šopot već odavno prodali. Očekujemo da će gradnja energane i proizvodnje peleta konačno početi iduće godine, a to će značiti otvaranje novih radnih mjesta - kaže gradonačelnik Branko Kutija.

http://www.057info.hr/gospodarstvo/2...sljavaju-ljude

[Rodoc]

Lipo za citat da se i ovim krajevima nesto stvori...

[mario_zadar]

ZADARSKA ŽUPANIJA: Iskorištenost IPARD-a koče papirologija i neriješeni vlasnički odnosi



Uploaded with ImageShack.us

Na području Zadarske županije ugovoreno je 12 IPARD projekata s iznosom ulaganja od 68,3 milijuna kuna te ugovorenim iznosom bespovratne potpore od 42 milijuna kuna.Do sada je isplaćen jedan IPARD projekt i to u srpnju ove godine, korisniku M.T.O. PALEKA iz Zemunika Donjeg u iznosu od 2,5 milijuna kuna. Korisnik, mesarsko-trgovački obrt, ulagao je u rekonstrukciju i opremanje postojeće klaonice u okviru mjere 103 "Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda".

Nesrazmjer između privatnog i javnog sektora

Ako gledamo vrijednost ugovorene potpore za IPARD projekte onda se Zadarska županija nalazi na 4. mjestu, a ako analiziramo broj projekata po županijama, onda se Zadarska nalazi na 7. mjestu sa 12 ugovorenih projekata.IPARD pretpristupni fond EU-u u okvir četiri mjere omogućava poduzetnicima i jedinicama lokalne samouprave na ruralnom području da dođu do bespovratnih sredstava u iznosu od čak pedeset posto kod realiziranja svojih projekata. Od dvanaest ugovorenih projekata njih devet su ugovorili mali poduzetnici i zadruge, a tri jedinice lokalne samouprave. Uočljiv je nesrazmjer između privatnog i javnog sektora. Na probleme koje treba riješiti da se jedinice lokalne samouprave bolje uključe u korištenje IPARD programa ukazuju pročelnik UO za poljoprivredu Zadarske županije ******* Segarić i načelnik Općine Preko Ante Jerolimov.

- Ne mogu reći da sam nezadovoljan iskorištenošću IPARD programa u Zadarskoj županiji, ali može i trebalo bi biti više. Ima dobrih primjera kao što je Ribarska zadruga Omega 3, Paleka iz Zemunika, Sandra Babac. Nije problem napisati projekt i nominirati ga već su problem neriješeni vlasnički odnosi. To je odlučujući faktor zbog kojeg naše općine i gradovi ne sudjeluju u većoj mjeri u IPARD-u, kaže Segarić.

Projekte razlomiti na faze

Na neriješene vlasničke odnose još prije je upozoravala načelnica Općine Lišane Ostrovičke Ivana Dević.U Lišanima su planirali nominirati projekt uređenja nerazvrstanih cesta, ali sve je stalo kada se vidjelo da se zemljište još uvijek vodi u vlasništvu općenarodnog odbora. Općina Preko potpisala je ugovor za projekt kanalizacije i sustava pročišćavanja otpadnih voda. Tamošnji načelnik Ante Jerolimov upozorava na veliku papirologiju koju treba odraditi, potrebu korištenja konzultantskih usluga. Jerolimov ukazuje na drugi problem IPARD programa zbog čega je ograničena mogućnost javljanja Općina, posebno onih s manjim proračunom.

- Kod IPARD-a bespovratna sredstva se dobivaju tek kada se realizira cijeli projekt. Općine s manjim proračunom nemaju mogućnost doći do novca za investiranje. Prema zakonu mogu se zadužiti najviše dvadeset posto od proračuna. Mislim da bi trebalo projekte razlomiti na faze. Kada se ispuni jedna faza obavi se pregled i ako je sve u redu isplate se bespovratna sredstva. Tu mogućnost IPARD dopušta i trebalo bi je iskoristiti, kaže Jerolimov.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/11...asnicki-odnosi

[mario_zadar]

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA: Deset dalmatinskih čuda za 2,9 milijardi eura



Uploaded with ImageShack.us

Dugoočekivane izmjene Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije pobudile su veliki interes u javnosti, jer će se nakon dugo godina iscrtavati nove granice poslovnih i turističkih zona, te poljoprivrednih i građevinskih zemljišta.Najveći posao oko novog dokumenta je gotov, a sada slijedi javni uvid tijekom kojega će svatko imati priliku dati primjedbu i na nju će dobiti odgovor. Oči svih s pravom su uperene u Niku Mrčića i njegove suradnike iz županijskog Zavoda za prostorno planiranje, jer su se upravo tamo u proteklom razdoblju prikupljale informacije, precrtavale nepotrebne i ucrtavale nove poslovne i druge cjeline.S obzirom na to da se na planu temelji i razvoj županije, Mrčić prvi put otkriva kojih je to 10 najznačajnijih razvojnih projekata predviđeno izmjenama Prostornog plana, a očito je da se Županija okreće obnovljivim izvorima energije i turizmu kao sigurnim investicijama.

- U samo 10 odabranih projekata vidimo da se investicijsko ulaganje kreće oko 2,9 milijardi eura. Stoga smatramo da plan u konačnici ima izrazitu razvojnu komponentu, da predstavlja viziju svjetlije budućnosti ovog prostora, te da u svakom slučaju predstavlja ambicioznu planersku podlogu i kao pripremu za ciklus novih investicija - kaže Mrčić.

Novi plan nakon 10 godina

Podsjetimo, županijski Prostorni plan donesen je u listopadu 2002. godine, a zatim su uslijedile izmjene i dopune, no do danas su se dogodile brojne izmjene niza zakona, pa se plan morao uskladiti s važećim propisima.Među najznačajnije projekte predviđene izmjenama Prostornog plana je termoelektrana na plin “Peruča”, snage 400 megavata, koji bi bila smještena u blizini sadašnje hidroelektrane na području općine Hrvace. Procjenjuje se da bi projekt dosegnuo vrijednost od 350 milijuna eura.Prateća investicija u području infrastrukture je izgradnja magistralnog plinovoda Koprivno-Peruča, a projekt vezan uz buduću termoelektranu je staklenički uzgoj poljoprivrednih kultura u Hrvatačkom polju koji će koristiti toplinsku energiju, čija se vrijednost procjenjuje na 10 milijuna eura.Planom je predviđena i reverzibilna hidroelektrana “Korita”, snage 650 megavata, na području Grada Trilja, vrijedna 500 milijuna eura, dok je kod Hrvaca planirana reverzibilna hidroelektrana “Vrdovo”, snage 550 megavata, procijenjene vrijednosti 600 milijuna eura.Niko Mrčić navodi kako je od ukupno planiranih 29 lokacija za izgradnju vjetroelektrana procijenjena vrijednost samo za tri odabrane, i to za buduću vjetroelektranu “Dugobabe”, planirane snage 110M megavata, u koju bi se trebalo uložiti 140 milijuna eura. Kriterije je zadovoljila i vjetroelektrana “Osoje”, planirane snage 90 megavata, čija se vrijednost procjenjuje na 120 milijuna eura.

Liječenje na Vidovoj gori

Južno od Ciste Velike prema Blatu na Cetini trebala bi se graditi vjetroelektrana “Brda-Umovi”, planirane snage 90 megavata i procijenjene vrijednosti 120 milijuna eura.Značajni projekti predviđeni su i na otocima, pa je tako na Braču planirana solarna elektrana “Gornji Humac”, snage 50 megavata, a planirana investicija kreće se oko 60 milijuna eura.Veliki projekti planirani su i u turističkom sektoru, a tri najperspektivnija odnose se na Brač i Hvar. Turistička zona Pletenik-Jerkovića na području bračke općine Nerežišća, s naglaskom na razvoj zdravstvenog turizma s pratećim sadržajima, bila bi vrijedna 350 milijuna eura. U to veliko ulaganje velike nade polaže Lovre Kuščević, načelnik Nerežišća, koji već spominje i ozbiljne ulagače za projekt na Vidovoj gori.Na Braču bi se trebao pokrenuti još jedan kapitalni županijski projekt, turistička zona “Junče Ravan” na području Općine Sutivan, a procijenjena vrijednost investicije je oko 400 milijuna eura.Susjedni Hvar bit će mjesto zahtjevnih turističkih projekata temeljenih na zoni “Perna Vinogradine” kod Sućurja, čija se procijenjena vrijednost kreće oko 240 milijuna eura.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalm...ardi-eura.aspx

[Bu rsone]

Predstavnici kninske gradske vlasti izradili su zanimljivu tablicu u kojoj analiziraju što su učinili, a što nisu u mandatu koji završava kroz nekoliko mjeseci.

Tablica se sastoji od pet dijelova i to od analize predizbornih obećanja koja su bila dio izbornog programa i koja su dana u javnim nastupima u kampanji za lokalne izbore 2009. godine, zatim analize izvršenih predizbornih obećanja tijekom četverogodišnjeg mandata, potom analize projekata i aktivnosti koji su izvršeni, a nisu bili dio predizbornih obećanja, pa analize predizbornih obećanja koja nisu izvršena, s naglaskom zašto nisu izvršena te na kraju od prijedloga projekata za iduće razdoblje, od 2013. do 2017. godine.

Cjelovitu tablicu možete 'downloadati' i pogledati ovdje

2013-2017:
Priprema za gradnju novih zgrada - prenešena vlasnička prava na RH (u pripremi je natječaj ako da bi gradnja počela prije izbora)
Obnova zgrada na Tvrđavi i postavljanje stalnih postava Domovinskog rata
Osvjetljenje Kninske tvrđave led rasvjetom - projekt gotov
Uređenje nogostupa - imamo svu dokumentaciju
Nastavak obnove zgrada - Velebitska, Tvrtkova...-pripremljeni projekti
Uređenje zelenih površina - imamo svu dokumentaciju
Obnova zgrade Gradske uprave -ishodovane dozvole
Uređenje zgrade za gradsku knjižnicu ( MUP dobiti novu zgradu)i Pučko otvoreno učilište- priprema za dozvole-troškovnici gotovi
Izmještanje i izgradnja nove zgrade za Komunalno poduzeće (vodovod i odvodnja, te čistoća i zelenilo) - ishodovane dozvole
Izgradnja inovacijskog središta
Južna obilaznica- obnova dozvola i ušla u četverogodišnji plan cesta


Link tablice:
http://www.huknet.hr/?p=6063

[mario_zadar]

odlično !!!

[mario_zadar]

KNIN: KNIN DOBIVA KVALITETNU I STABILNU PITKU VODU, POTPISAN UGOVOR ZA OBNOVU CRPNE STANICE ŠIMIĆA VRELO VRIJEDAN 14 MILIJUNA KUNA



Uploaded with ImageShack.us

Direktorica kninskog Komunalnog poduzeća Sanja Bebek i direktor tvrtke Pomak iz Splita Neven Kulušić potpisali su danas ugovor za izvođenje radova na obnovi crpne stanice Šimića vrelo u Kninu. Radove na tom glavnom izvorištu za grad vrijedne 14 milijuna kuna u 90-postotnom iznosu financiraju Hrvatske vode te s 10 posto sredstava Grad Knin.Ako se Šimića vrelo ne bi obnovilo došlo bi u pitanje funkcioniranje vodoopskrbe u gradu, otkrila je kninska gradonačelnica Josipa Rimac.

- Šimića vrelo je pušteno u rad prije 56 godina i do sada je doživjelo samo jednu manju rekonstrukciju. Djelatnici Komunalnog poduzeća uvidjeli su da ga je nužno obnoviti te su se sa napravljenom studijom obratili Hrvatskim vodama koje su odlučile financirati projekt, jer bi u suprotnom došlo u pitanje funkcioniranje vodoopsrbe u gradu. Šimića vrelo je srce vodoopskrbe grada pa je stoga ovo zaokruživanje cijele priče oko obnove vodoopskrbe u Kninu – kazala je kninska gradonačelnica.Šimića vrelo je bilo u toliko lošem stanju da se u Komunalnom poduzeću nisu usudili prezentirati javnosti pravo stanje stvari, priznala je direktorica Komunalnog poduzeća Sanja Bebek predstavivši detalje same obnove.

- Javnost nije smjela ni znati probleme budući da je vodoopskrbni sustav bio upitan. Radovi će se sastojati od obnove dovodnog kanala od izvorišta do crpnog postrojenja te od obnove trafostanice, a riješit ćemo i sigurniji način kloriranja vode, jednostavniji rad djelatnicima kao i praćenje svih problema u postrojenju i na terenu tako da ćemo informacije o problemima dobiti ne samo putem računala, nego čak i preko mobitela – izvijestila je direktorica Komunalca.Knin će nakon ovih radova imati kvalitetnu i stabilnu pitku vodu, kazala je voditeljica službe korištenja voda Vodogospodarskog odjela Hrvatskih voda iz Splita, Irina Putica.

- Godinu i pol dana prolazimo s Gradom i Komunalnim poduzećem kroz težak i trnovit put s ciljem da se srce sustava pripoji započetom projektu. Ulaskom u Europsku uniju moramo imati stabilnu i kvalitetnu pitku vodu, a to će Knin nakon ovih radova imati. Moramo i spomenuti da su iz Grada Knina bili jako uporni čestim posjetima Zagrebu i traženjem financijskih sredstava - otkrila je Irina Putica iz Hrvatskih voda.Šimića vrelo je za Knin važniji čak i od bolnice, ustvrdio je direktor izvođača radova, tvrtke Pomak iz Splita, Neven Kulušić.

- Šimića vrelo je ključni objekt u Kninu, važniji čak i od bolnice. Mi smo iznenađeni koliko je malo problema bilo s obzirom na loše stanje objekta. Obnovom će Šimića vrelo biti jedna moderna i kvalitetna crpna stanica. Iznenađeni smo i kako se jedna mala sredina upušta u tako složeni projekt i u elektro i u strojarskom i u građevinskom dijelu te je to doista za pohvalu – kazao je direktor Pomaka.Radovi na obnovi crpne stanice trebali bi biti gotovi do kraja 2013. godine.

http://www.huknet.hr/?p=6120

[mario_zadar]

JASENICE: Bavarci dali potporu projektu tematskog parka



Uploaded with ImageShack.us

Delegacija Općine Jasenice predvođena načelnikom Martinom Baričevićem, na poziv predsjednice parlamenta Barbare Stamm, bila je u višednevnoj službenoj posjeti saveznoj pokrajini Bavarskoj i bavarskom parlamentu. Tijekom posjeta načelnik se susreo sa ministrom gospodarstva savezne pokrajine Bayern Martinom Zeilom. Održani su sastanci s potpredsjednikom frakcije CSU-a Karlom Frellerom, voditeljem poduzetničke agencije okruga Roth i istaknutim članovima CSU-a.Delegacija Općine Jasenice pritom je posjetila je i tvornicu "Landt" kao i niz drugih gospodarskih subjekata, a sve u cilju uspostavljanja dugoročne suradnje koje će omogućiti otvaranje novih investicijskih ciklusa na području Općine Jasenice.Načelnik Baričević je iskoristio priliku na najvišoj razini predstaviti prirodne dragocjenosti, gospodarske potencijale i komparativne prednosti pokretanja investicije na području Općine Jasenice.

- Specifičnost naše jedinice lokalne samouprave je upravo mogućnost brzog i povoljnog ostvarivanja brownfield i greenfield investicija na širokom spektru gospodarskih područja, od industrijskih i proizvodnih djelatnosti do zdravstvenog i avanturističkog turizma za koje su osigurane sve prostornoplanske pretpostavke, kao i optimalan geostrateški položaj te prometna povezanost, kazao je načelnik Baričević svojim domaćinima.Kako je predstavljanje naišlo na iznimno pozitivan odjek, u skoro vrijeme će se organizirati posjet vrlo potentnih potencijalnih ulagača koje smo pozvali da se i na licu mjesta uvjere kakve se prilike nude u Općini Jasenice.Inicijalni kontakt između bavarskih i jaseničkih dužnosnika uspostavljen je temeljem projekta tematskog parka Winnetouland, zahvaljujući hrvatskom poduzetniku u iseljeništvu Damiru Vrdoljaku. I na ovaj način naši su prijatelji iz Bavarske iskazali bezrezervnu potporu projektu tematskog parka, koji je još uvijek u postupku za utvrđivanje interesa Republike Hrvatske pri Vladi RH.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/16...ematskog-parka

[mario_zadar]

DRNIŠ: Ulaganja u izgradnju komunalne infrastrukture



Uploaded with ImageShack.us

Grad Drniš uvijek se zalagao za one projekte koji će svojom kvalitetom pospiješiti razvoj komunalne infrastrukture, te poticanje industrijskog razvoja, a time i zapošljavanje.Kao vlasnik Poslovne zone „Radonić“, Grad Drniš je u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva ostvario još jedan projekt sufinaciranja, a sve u cilju privlačenja novih ulagača.

Naime u studenom 2011. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Odlukom o dodjeli sredstava za izgradnju poduzetničkih zona u JLPS za 2011. godinu odobrilo je Gradu Drnišu iznos od 220.000,00 kuna, koje je korisnik sredstava utrošio namjenski, a dodatno je uložio i svoja vlastita sredstva.Na temelju provedenog javnog natječaja, a sukladno Zakonu o javnoj nabavi radove je izvodila tvrtka Sarađen d.o.o. iz Stankovaca, a za nadzor svih radova bila je zadužena tvrtka Školjera d.o.o. iz Splita.Ukupni troškovi izvedenih radova iznosili su 487.353,60 kuna s PDV-om.I u budućnosti će se Grad Drniš zalagati za što kvalitetnije projekte i odluke, a sve u interesu Grada i njegovih građana, kao preduvjet privlačenja novih ulagača i otvaranja novih radnih mjesta.

http://www.drnis.hr/drnis/index.php/...infrastrukture

[mario_zadar]

DRNIŠ: Započeo projekt štedljive javne rasvjete



Uploaded with ImageShack.us

Energetska učinkovitost predstavlja racionalno korištenje energije, kroz smanjenje potrošnje energenata. Energetska učinkovitost, danas je u svijetu prepoznata kao najjeftiniji i najbrži način postizanja ciljeva održivog razvoja. Poboljšanja energetske učinkovitosti doprinose smanjenju štetnih emisija u okoliš, većoj industrijskoj konkurentnosti, otvaranju novih radnih mjesta i povećanju sigurnosti opskrbe energijom. Upravo je zbog toga energetska učinkovitost okosnica jedinstvene energetske politike Europske unije, čiji je cilj smanjiti ukupnu potrošnju energije za 20% do 2020.godine.Ovom projektu pridružio se i Grad Drniš, naime modernizacija sustava javne rasvjete po načelima energetske učinkovitosti i zaštite okoliša započela je i na području Grada Drniša. Financijsku potporu pruža Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a s kojim su i potpisani ugovori o realizaciji.

Početkom ovog mjeseca šibenska tvrtka Controlmatik d.o.o. započela je s radovima na povećanju energetske učinkovitosti sustava javne rasvjete na području svih naselja Grada Drniša. Radovi ukupno vrijedni milijun i 724 000 kuna, od čega milijun i 258.000 kuna su sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a riječ je o radovima koji se odnose na smanjenje napona.Drugi projekt odnosni se na modernizaciju javne rasvjete u samom gradu Drnišu, ukupne vrijednosti 612.320 kuna, od čega 72 posto ili 545.864 kuna su sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ,a ostatak će se pokriti iz gradske blagajne. Ugovor je sklopljen s tvrtkom Gradatin d.o.o. iz Sesveta, a odnosi se na nabavku i ugradbu štednih svjetiljki radi uštede električne energije i korištenja ekološki prihvatljivih izvora svjetlosti. U Gradu Drnišu ukupno će biti postavljeno 500 štednih svjetiljki.Važnost ovog projekta je i u financijskom smislu, što bi konkretno značilo, godišnja ušteda oko 300 000 kuna za javnu rasvjetu.Dakle, riječ je o dva projekta ukupne vrijednosti dva milijuna i 336 000 kuna, od čega Fond osigurava 72 %, a ostatak Grad Drniš iz svog proračuna.

http://www.drnis.hr/drnis/index.php/...javne-rasvjete

[mario_zadar]

KNIN: U KNINU ŽIVI 15.407 STANOVNIKA



Uploaded with ImageShack.us

U Kninu živi točno 15.407 stanovnika, od čega 7.779 žena te 7.628 muškaraca, rezultati su to popisa stanovništva iz 2011. godine koje je danas objavio Državni zavod za statistiku. Od toga broja mlađih od 19 godina je 3.869, a starijih od 65 godina 2.430. Radno sposobnih u Kninu je 10.231.U Kninu živi 11.612 Hrvata te 3.551 Srba. Katolika je 11.440, pravoslavaca 3.478, a ateista 192.Uz hrvatsko državljanstvo 964 Kninjana ima i neko drugo. U Kninu žive i 83 strana državljana.Hrvatski je materinji jezik za 14.043 Kninjana, srpski za 857, srpsko-hrvatski za 314 te hrvatsko-srpski za 80 Kninjana.

http://www.huknet.hr/?p=6194

[mario_zadar]

KNIN: GRADSKO VIJEĆE USVOJILO PRORAČUN ZA 2013. GODINU TEŽAK 34.1 MILIJUN KUNA



Uploaded with ImageShack.us

Kninsko Gradsko vijeće usvojilo je gradski proračun za 2013. godinu težak 34,1 milijun kuna. Najveći dio rashoda odnosi se na materijalne rashode i to 12,7 milijuna kuna dok 12,4 milijuna kuna predstavljaju rashode za zaposlene koji uključuju i plaće zaposlenih u institucijama u vlasništvu Grada.Od institucija, najviše će u 2013. godini dobiti Javna vatrogasna postrojba Knin i to 3,4 milijuna kuna. Dječji vrtić Cvrčak dobit će 3,1 milijuna kuna, Kninski muzej 1,5 milijuna, Narodna knjižnica 616 tisuća, DVD Knin 420 tisuća te Pučko otvoreno učilište 360 tisuća kuna, koliko će dobiti i Gradsko društvo kninskog Crvenog križa.Za braniteljske udruge namijenjeno je 90 tisuća kuna, za udruge u kulturi 80 tisuća, a za udruge civilnog društva 30 tisuća kuna. Za javne potrebe u sportu osigurat će se pola milijuna kuna od čega će sportske udruge, odnosno klubovi podijeliti 380 tisuća kuna.Za socijalna davanja u 2013. godini predviđeno je 1.4 milijuna kuna, za program gradnje objekata i uređenja komunalne infrastrukture 1,5 milijuna, za program održavanja komunalne infrastrukture 3,4 milijuna, za gospodarske i poduzetničke zone 1,6 milijuna, za razvoj turizma 940 tisuća kuna te za poticaj razvoja poljoprivrede 220 tisuća kuna.

- Proračun je usklađen s uputama Ministarstva financija i napravljen je na takozvanoj trećoj razini, a ne na petoj kao do sada, odnosno nisu raščlanjeni brojevi po kontima – pojasnila je proračun za 2013. godinu kninska gradonačelnica Josipa Rimac.Glavna zamjerka kninske oporbe, odnosno kluba vijećnika HSS-a i nezavisnih vijećnika je, kako su istakli, netransparentnost stavki proračuna.

http://www.huknet.hr/?p=6183

[mario_zadar]

KNIN: MUZEJ DOBIVA STALNI POSTAV ?



Uploaded with ImageShack.us

Kninski muzej uskoro bi, po prvi put u povijesti, mogao dobiti stalni muzeološki postav. S predradnjama se već započelo i trenutačno se izrađuju tri studije, nakon čega slijedi apliciranje Ministarstvu kulture. Ukoliko projekt bude odobren te se „povuče“ novac, a riječ je o oko 5 milijuna kuna, Knin bi dobio stalni muzeološki postav, istaknuto je na predstavljanju projekta u Kninskom muzeju.

- Radimo na tri studije. Prva se odnosi na sinopsis postava, druga na arhitektonsko uređenje tvrđave, a treća studija sve financijski regulira. Nakon što izradimo sve studije, s tim „idemo“ prema Ministarstvu kulture. Ako ministarstvo odobri projekt, u realizaciju bi išli kroz nekoliko godina. Za sve ovo trebat će pomoć i struke i politike, a trebat će naravno i lobiranje. Realizacija projekta bio bi jedan veliki iskorak za kninsku tvrđavu, turizam i kulturu – predstavio je projekt ravnatelj Kninskog muzeja, Zvone Jelić.Realizacijom projekta cijela tvrđava bi postala muzejom.Dio projekta bio bi i Muzej domovinskog rata koji bi se nalazio u središnjem dijelu tvrđave.

- Radi se i na projektu stalnog postava domovinskog rata. Idejna riješenja su napravljena i trenutačno se usklađuju detalji nakon čega ćemo projekt aplicirati Ministarstvu kulture – izvijestila je na predstavljanju projekta kninska gradonačelnica Josipa Rimac.

http://www.huknet.hr/?p=6215

[mario_zadar]

SINJ: proračun tanji za 6,4 milijuna kuna; Božićnice umirovljenicima



Uploaded with ImageShack.us

Umjesto planiranih 68,8 milijuna kuna ovogodišnji proračun grada Sinja rebalansom je umanjen za 6,4 milijuna kuna, a optimisti vele kako će biti uspjeh ako se do kraja proračunske godine u gradsku blagajnu slije bar 61 milijun.Za rebalans su glasovali vijećnici vladajuće NL dr. Jadrijevića, njima pridruženi Miroslav Barać i SDP-a, a protiv proračuna bili su vijećnici HDZ-a, HSLS-a i nezavisni Miro Bulj.Na prihodovnoj strani došlo je do podbačaja prihoda od poreza i prireza iz dohotka za 2,7 milijuna kuna, što je djelomice posljedica odluka centralne države, ali i smanjenja broja zaposlenih Sinjana.Za 3,6 milijuna manje od planiranih ostvarit će se očekivane pomoći, a prepolovljen je očekivani prihod od prodaje zemljišta na Kukuzovcu.Gradska administracija ni u čemu nije osjetila smanjenje proračunskih prihoda koji padaju već nekoliko godina za redom. Njihove plaće i druge prinadležnosti niti za lipu se ne smanjuju.

Ako se ovako nastavi uskoro će gradski proračun biti dostatan tek za financiranje plaća i gradskih troškova proračunskih korisnika.Unatoč tomu gradonačelnik Ivica Glavan smatra da je ovakav proračun u datim okolnostima zadovoljavajući. Oporba ga "čereči" da gradske financije vodi prema kolapsu, a iz HDZ-a tvrde da je od dolaska Glavana na kormilo grada proračun smanjen za gotovo 30 milijuna kuna.Unatoč smanjenju proračunskih prihoda, što se najviše freflektiralo na ulaganja u gospodarstvo i komunalnu infrastrukturu, pojedine proračunske stavke debelo su porasle.Tako je, na primjer, za izgradnju sportske dvorane došlo do povećanja za 700 tisuća kuna, 200 tisuća više dobili su sportski kubovi i udruge, 100 tisuća Gradski bazen, a 150 tisuća privatni dječji vrtić Čarobni pianino dok je u isto vrijeme iznos gradskom vrtiću Bili cvitak smanjen za 65.000 kuna.Najveći promašaj u cijelom proračunu je Fond za poticanje zapošljavanja u kojemu je bilo rezervirano 1.884.000 kuna, a potrošeno je svega 15 tisuća. Odličnu ideju sinjske gradske vlasti očito nisu znale realizirati.

Božićnice umirovljenicima

Grad Sinj će i ove godine podijeliti božićnice svojim umirovljenicima. Svaki umirovljenik čija mjesečna primanja ne premašuju 1.600 kuna dobit će božićnicu od 170 kuna.Procjenjuje se da među sinjskim umirovljenicima s tako skromnim primanjima ima oko 1.100. Božićnice će se dijeliti ovoga utorka i u srijedu 19. prosinca u Gradskom društvu Crvenog križa Sinj od 8 do 18 sati.Umirovljenici koji znaju da im božićnica pripada sa sobom trebaju ponijeti osobnu iskaznicu i odrezak posljednje isplate mirovine, a korisnici stranih mirovina dokaz o posljednjoj isplati mirovine.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalm...0/Default.aspx

[mario_zadar]

BENKOVAC: Od EU fondova 7 milijuna kuna za zonu Šopot



Uploaded with ImageShack.us

Gradski proračun Benkovca za 2013. godinu "težak" 38.077.049 kuna u utorak navečer je usvojen bez većih potresa sa 12 glasova za, protiv je bio Željko Bajalica (SDSS), a suzdržan Milenko Marinović (HNS). Pod predsjedanjem Maje Brkljače na sjednici Gradskog vijeća je nazočilo 14 od 15 vijećnika, nedostajao je Rajko Kukavica (SDSS).

- Unatoč gospodarskoj krizi i recesiji koja traje proračun za sljedeću godinu je realan i socijalan, transparentan, razvojni i temeljen je na izgradnji, rekonstrukciji i održavanju infrastrukture. Istovremeno je proračun i socijalni, sve od vrtićke do treće životne dobi te za društveni, sportski i kulturni život, rekao je dogradonačelnik Mirko Erstić.Pored Erstića te gradskih pročelnika Ljiljane Čerina Bljaić, Marine Plenča Alibašić i Željka Katuše, na sjednici je nazočio i viši savjetnik za komunalne poslove Neven Vuksan. Svoj nedolazak opravdao je dogradonačelnik Miloš Ćiritović, po dolasku iz Zagreba na sjedinici se priključio gradonačelnik Branko Kutija.Prihodi od poreza su planirani u iznosu od 10,5 milijuna kuna i čine 27,6 posto ukupnih prihoda i primitaka. Prihodi od pomoći planirani su u iznosu od 14,6 milijuna kuna i čine 38,2 posto proračuna.

- Za drugu fazu u Poduzetničkoj zoni Šopot od EU fondova je predviđeno sedam milijuna kuna, za JVP Benkovac 2,9 milijuna kuna, pomoć iz državnog proračuna od poreza na dobit 3,7 milijun kuna, objašnjavala je Ljiljana Bljajić-Čerina, pročelnica Upravnog odjela za financije.Za komunalnu infrastrukturu je predviđeno čak 18,8 milijuna kuna, Dječjem vrtiću Bubamara određeno je 2,8 milijuna kuna, za socijalnu skrb 888.000 kuna, Centru za pomoć i njegu sv. Ante 654.000 kuna, Gradskoj knjižnici 905.000 kuna, za sport 663.000 kuna, kulturu 410.000 kuna, stipendije i školarine 180.000 kuna, pomoć građanima 155.000 kuna, Radio Benkovcu 421.000 kuna, Zavičajnom muzeju 234.000 kuna, JVP 3,1 milijun kuna.Prethodno je usvojen rebalans ovogodišnjeg proračuna koji je smanjen za čak 15,8 milijuna kuna ili 30,2 posto te umjesto 47,3 sada iznosi 31,5 milijuna kuna.

- Prihodi od poreza su manji za 970.000 kuna, dok su u iznosu od 15,3 milijuna kuna umanjeni prihodi od pomoći i darovnica, obrazlagala je Bljajić-Čerina.Usvojena je i projekcija proračuna za 2014. i 2015. godinu.Uglavnom sve točke dnevnog reda su usvajane bez nekih većih razmirica, a potresa je zato bilo na aktualnom satu. Započelo je monologom Gligorije Gliše Rnjaka, vijećnika Demokratske partije Srba (DPS), o zapostavljanju i ugroženosti Srba na benkovačkom području, te o PZ Šopot. Iako su na više sjednica odlučili da više neće raspravljati o odnosima Srba i Hrvata jer to nije u interesu ni jednog ni drugog naroda, žustro mu je replicirala predsjednica Brkljača i još nekoliko vijećnika HDZ-a.

- Benkovac ima 400 nezaposlenih što je ispod 10 posto i državnog prosjeka. Poslovna zona Šopot zasad zapošljava 30 ljudi dok će se ulaganjem 20 milijuna eura u izgradnju bioelektrane zaposliti još 40-ak ljudi, odgovoreno je.Milenko Marinović je postavio pitanja o obnovi zemljišnih knjiga i o obnovi Doma kulture.

- Iskustva na trenu govore da u priobalju zbog veće vrijednosti nekretnina pri obnovi katastra i zemljišnih knjiga ima manje financijskih problema, dok ih u zaobalju itekako ima. Naime, vlasnici nekretnina se ne uključuju i ne plaćaju troškove izmjere te smo u ovo recesijsko vrijeme odgodili početak prjekta, odgovorio je Erstić.Za obnovu Doma kulture predviđen je iznos od 33 milijuna kuna, projekt se nominira za sredstva iz EU fondova.

- Treba znati da je kultura i Gradska knjižnica i Zavičajni muzej, a ne samo Dom kulture. Uostalom osnujte neku kulturnu udrugu i aktivno se uključite u kulturni život grada, rado ćemo pritom pomoći, predložio je pročelnik Katuša vijećniku Marinoviću.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/20...-za-zonu-sopot

[mario_zadar]

SINJ: Sinjska obilaznica prolazit će kroz sam grad?!



Uploaded with ImageShack.us

Javna rasprava o izmjenama i dopunama Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije na području Sinja izazvala je pravu buru oko planiranih zahvata u cestovnoj infrastrukturi. Najglasniji su bili građani Glavica koji su se još prošle godine žestoko usprotivili “istočnoj varijanti obilaznice Sinja” čija trasa je prolazila kroz gusto naseljene dijelove toga naselja i sinjskog predjela Ćurlini.Za realizaciju te trase trebalo bi srušiti najmanje osam obiteljskih kuća, a većem broju građana cesta bi prolazila pokraj dnevnog boravka ili spavaćih soba. U takvim okolnostima, Gradsko vijeće Sinja je još 23. veljače prošle godine zaključilo da ne prihvaća “istočnu varijantu obilaznice Sinja” jer je taj projekt “poguban, protivan i štetan interesima građana Sinja i jer je protivan Prostornom planu uređenja grada Sinja i Generalnom urbanističkom planu grada Sinja”.Istim zaključkom Gradsko vijeće “inzistira i ustrajat će na izgradnji obilaznice grada Sinja kao brze državne ceste trasom Kukuzovac-Suhač-Karakašica u prvoj fazi”. Kao apsolutni prioritet grada Sinja i Cetinske krajine, Gradsko vijeće je navelo “nastavak izgradnje brze državne ceste Solin-Dugopolje-Sinj, i to dionice Križice-Masle u Brnazama”.

Građanska inicijativa

U zapisniku sa sastanka gradonačelnika Sinja Ivice Glavana i predstavnika Hrvatskih cesta, istočna obilaznica je ipak zadržana, ali je njezina trasa prolaza kroz Glavice pomaknuta istočno, od gusto naseljenog zaseoka Modrići na prostor kod igrališta NK Glavice. Toj alternativi ponovno se suprotstavila građanska inicijativa koju vode Neda Modrić i Dražen Bilić.

- Mi smo jasno i glasno rekli da smo protiv istočne obilaznice i na tome smo ustrajali - kaže Bilić.

- Meni je prijedlog o micanju trase istočno neprihvatljiviji od prvotnog. Po prvoj varijanti mojoj obitelji bi se rušila kuća. Da se prihvatila druga varijanta, ispalo bi da sam se ja izborila za svoju obitelj, a probleme prebacila na susjede. U oba slučaja moja obitelj i ja morali bismo se iseliti iz Glavica. Zato smo odlučno protiv prolaska obilaznice grada kroz Glavice – kaže Modrić.U subotu su taj zahtjev građana Glavica prihvatili i sinjski čelnici. Na sastanku Mjesnog odbora Glavica s gradonačelnikom Ivicom Glavanom i predsjednikom vladajućeg NL-a dr. Stipislavom Jadrijevićem, koji je i predsjednik Savjeta za prostorno uređenje grada Sinja, zaključeno je da se “ne prihvaća istočna obilaznica grada Sinja ni u jednom predloženom obliku, te se zahtijeva da se izbaci iz Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije”.Za istočnu obilaznicu zainteresirani su iz općine Otok čiji bi motorizirani građani koji svakodnevno putuju u smjeru Splita njome izbjegli prometne čepove u Sinju. Zainteresirane su i Hrvatske ceste jer bi riješile svoj problem, pri čemu ih ne zanima što bi ga nametnuli drugima. Pitanje je stoga što će se na kraju naći u županijskom Prostornom planu.

Pluća Sinja

Dok su tražili rješenje za eliminaciju istočne, gradski čelnici Sinja vjerojatno su previdjeli promjene oko zapadne varijante obilaznice Sinja na trasi Kukuzovac-Suhač-Karakašica. U prijedlogu županijskog Prostornog plana ta trasa je skraćena i umjesto u Karakašici s državnom cestom D-1 ponovno se spaja u samom Sinju, i to bitno promijenjenom trasom od Radošića preko Suhača.Protiveći se zapadnoj obilaznici, na to je upozorio nezavisni sinjski vijećnik Miro Bulj koji je i predsjednik Mjesnog odbora Suhač. Bulj je protiv prolaska obilaznice kroz gusto naseljeni dio Sinja i Suhača i borove šume Pavića nebesa, koju naziva plućima Sinja.Otkrio je, jer nitko drugi očito nije bio zainteresiran, da planirana trasa obilaznice završava u Sinju kod Bokinog hrasta, a ne, kako se godinama najavljivalo, u Karakašici, kod lokaliteta zvanog Ciganski bunar. Ako bi ta trasa ostala, pitanje je koliko se opće može nazivati obilaznicom Sinja.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Spli...5/Default.aspx

[mario_zadar]

OBROVAC: Jure Radić gradit će elektranu na plin kod Obrovca



Uploaded with ImageShack.us

Plan gradnje velike termoelektrane na plin kod Obrovca poprima sve ozbiljnije obrise. Tvrtka "IGH Lux energija" d.o.o. podnijela je zahtjev za ocjenu utjecaja na okoliš jer se za energane snažnije od 100 megavata taj postupak mora provesti u potpunosti.Ta tvrtka, koju je osnovao IGH u suradnji s partnerima, planira izgraditi termoelektranu na zemni plin snage čak 500 MW. Rad na tom projektu počeo je još prije desetak godina, kad je Grad Obrovac prodao teren veličine 35 hektara, uz samu cestu s druge strane nekadašnjih bazena s lužinom.

Deset milijuna kuna

Terene je kupila mala "President grupa" i već je tada njezin čelni čovjek Luka Jerić najavljivao mogućnost da se na tom terenu gradi elektrana. Prije nekoliko godina od Jerića je posao preuzeo IGH i osnovao tvrtku za ovaj projekt, a vrijednost terena od 10,7 milijuna kuna je unesena u temeljni kapital. Teren se nalazi na prostoru općine Jasenice gdje se nadaju da će ovo biti ključan projekt razvoja ove zone.

Jure Radić

- Nama je u interesu da se elektrana izgradi, ona je inače u našem prostornom planu i u Prostornom planu Zadarske županije i mislimo da nitko neće imati ništa protiv gradnje jer se kao gorivo predviđa jedino zemni plin - kaže načelnik Jasenica Martin Baričević. "IGH Lux energija" je svoj plan već prije godinu dana predstavila u Općini Jasenice, a sad će projekt TE Bravar, čija se vrijednost procjenjuje na 400 milijuna eura, proći još jednu fazu javne rasprave zbog okolišne dozvole.Očekuje se kako ne bi trebalo biti teškoća pri dobivanju te dozvole jer je riječ o projektu rađenom u suradnji s jednom austrijskom agencijom po najsuvremenijoj tehnologiji. Prije se predviđalo da će biti na ukapljeni plin, no budući da je magistralni plinovod prošao u neposrednoj blizini, to znači da je već riješen izvor "osnovne sirovine". Lokacija je daleko od vodovodnog sustava i zahvata vode iz Zrmanje, a u okoliš će se emitirati tek male količine dušičnog oksida.

HEP se nije izjasnio

Čelni čovjek IGH Jure Radić još je prije dvije godine najavio ozbiljne namjere da se krene u realizaciju projekta ove termoelektrane. U međuvremenu se očekivalo da će se doznati što HEP misli o projektu koji ide mimo njega, ali nije se ništa novo doznalo. O daljnjim koracima "Lux energije" pokušali smo doznati od direktora Alexa Kindija koji preko Projektnog biroa "Palmotićeva" radi na njegovoj realizaciji, no u ovo predblagdansko vrijeme nije stigao odgovoriti na naš upit.

http://www.057info.hr/vijesti/2012-1...in-kod-obrovca