[Hrvatsko primorje (Bakar, Kraljevica, Crikvenica, Novi, Senj, itd.)] - Construction update (2009 - 2013)

[gorgoroth]

Dječji vrtić Hreljin

[gorgoroth]

Gotovo osam mjeseci tvrtka »Primorski hoteli« čeka lokacijsku dozvolu za rekonstrukciju

Selačka »Jadranka« strpljivo čeka svojih pet zvjezdica

Još prije četiri godine »Primorski hoteli« u vlasništvu Milorada Gajića krenuli su s izradom projektne dokumentacije s ciljem ishodovanja lokacijske dozvole za sveobuhvatnu i radikalnu rekonstrukciju hotela



CRIKVENICA - Crikvenički hotel »Jadranka«, maleno zdanje smješteno na nesumnjivo najatraktivnijoj lokaciji, praktički u samome moru u Selcu, postat će hotel s pet zvjezdica! Međutim kada, to još nitko ne zna. »Jadranku« je još prije, otprilike, pet godina kupio poduzetnik Milorad Gajić, odnosno njegova tvrtka »Primorski hoteli«, a s njom i sve njezine depadanse i golemo zemljište sjeverno od samoga hotela. Na njemu je u međuvremenu, poslije silnih peripetija i pokušaja lokalne samouprave da zaustave njegov naum, niknulo, kako ga Gajić naziva, urbano naselje s dvjestotinjak apartmana, a neki su od njih već poodavno prodani. Kako bilo, jedino se »Jadrankom« već tri godine, do kada je bila kategorizirana s mizerne dvije zvjezdice, ne događa baš ništa. Ili, možda bi primjerenije bilo reći, događa se svašta, ali objekt i dalje zjapi prazan, prepušten zubu vremena i čeka neke bolje dane. Koje će mu možda jednoga dana priuštiti dozlaboga spora birokracija.

Naime, još prije četiri godine »Primorski hoteli« krenuli su s izradom projektne dokumentacije s ciljem ishodovanja lokacijske dozvole za sveobuhvatnu i radikalnu rekonstrukciju hotela, no iz Grada Crikvenice im je, kako tvrde vlasnici, poručili da kako im je uzaludan trud jer Grad nije sačinio vlastitu prostorno-plansku dokumentaciju. Pa se čekalo donošenje Prostornog plana uređenja Crikvenice, a potom i Urbanističkog plana uređenja zone ugostiteljsko-turističke namjene Nazor-Antić gdje hotel lokacijski pripada. Bio je to znak da »Primorski hoteli« ponovo prionu poslu i izrade novi Idejni projekt sa zahtjevom za izdavanje lokacijske dozvole što su ih 25. veljače ove 2009. predali mjerodavnoj crikveničkoj ispostavi županijskog Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša. I onda nastupa poznata »hrvatska šutnja«. Ovaj put administracije.

– Čekali smo točno dva mjeseca ne bi li se netko iz crikveničke ispostave oglasio, ali glasa nije bilo pa smo 22. travnja bili prisiljeni Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva uputiti molbu za ubrzanje procedure ishođenja te dozvole. Nismo znali što se događa i nije nam bilo jasno što se čeka. Posebno stoga što nije riječ o nekakvom beznačajnom objektu već za Crikvenicu i čitav dio te rivijere značajnom projektu koji je, na koncu, u potpunom suglasju s politikom Vlade RH koja proklamira ubrzano investiranje u hrvatski turizam, rekao je Gajić.

Nedugo zatim, 15. svibnja iz Ministarstva su uistinu reagirali i na ime Čedomira Dračića, voditelja ispostave Odjela za graditeljstvo u Crikvenici, državni tajnik Davor Mrduljaš poslao je poziv da »...bez odlaganja izvijeste ovo Ministarstvo o razlozima nedonošenja odluke o postavljenom zahtjevu, odnosno, ukoliko je odluka u međuvremenu donesena, jedan primjerak iste dostavi Ministarstvu na znanje«.

Međutim, opet muk, doslovno ništa! I opet »Primorski hoteli« šalju vapaj istome Ministarstvu »...da svojim autoritetom pokuša ubrzati rješavanje našeg zahtjeva..., s obzirom da je otvorena kreditna linija kod naše poslovne banke te je osiguran novac za ovu značajnu investiciju koja će upotpuniti crikvenički i hrvatski turizam.«. Taj je dopis poslan 27. kolovoza, dakle poslije pola godine čekanja, a Mrduljaš 10. rujna šalje novo pismo, ali ovaj put u Rijeku, na ruke pročelnice Upravnog odjela za graditeljstvo PGŽ-a Koraljki Vahtar-Jurković jer je Dračić »zbog preopterećenosti ispostave navedeni zahtjev dostavio u Rijeku...«, a o tome je pretpostavljene izvijestio 29. svibnja.

– Morate biti svjesni da smo ovdje u Crikvenici jednostavno zatrpani poslom. U ovome trenutku na rješavanje čekaju stotine i stotine raznorodnih zahtjeva i svi oni moraju doći na red. Uz to, hendikepirani smo jer su tri naša djelatnika već mjesecima na bolovanjima, a od kolovoza je jedan i suspendiran pa smo trenutačno samo na četiri osobe u ovoj ispostavi koje moraju sve to odraditi, rekao nam je voditelj Dračić ne objasnivši nam zašto, zbog istih tih razloga, zahtjev »Primorskih hotela« odmah nije proslijedio u Rijeku već mu je za to trebalo 100-tinjak dana. U svakom slučaju, državni tajnik Mrduljaš novim je obraćanjem pročelnici Vahtar-Jurković naložio da ona »...osobno poduzme određene mjere kako bi se o tom zahtjevu odlučilo bez odlaganja«. Tek tada, a prošlo je šest i pol mjeseci od podnošenja zahtjeva, u Rijeci je donesen zaključak da »Primorski hoteli« nisu ispunili sve uvjete za izdavanje lokacijske dozvole, odnosno da nedostaju izvod iz katastarskog plana te dokaz legalnosti građevine. Već za nekoliko dana i taj je nedostatak otklonjen i od 23. rujna ponovo se čeka. Od stručne suradnice Upravnog odjela u Rijeci Ljiljane Žeželić, kojoj je dodijeljen, pokušali smo doznati u kojoj je fazi njezin predmet trenutačno, ali je ona ljubazno odbila odgovoriti nam i uputila nas na pretpostavljenu Vahtar-Jurković. Do nje, pak, niti poslije desetak pokušaja tijekom nekoliko dana nismo uspjeli doći. Kao ni »Primorski hoteli« do lokacijske dozvole.

Ernest MARINKOVIĆ

Poliklinika za estetsku kirurgiju

Prema idejnom rješenju, Hotel »Jadranka«, s tri strane okružen morem, poslije rekonstrukcije bi se prostirao na preko 3600 četvornih metara. U njegovu sastavu nalazilo bi se tridesetak luksuznih soba i niz pratećih sadržaja. Između ostaloga, a sve kako bi privukli što kvalitetniju i bogatiju klijentelu koja bi usluge koristila cijelu godinu, vlasnici na jednom katu hotela planiraju izgradnju suvremeno opremljene poliklinike za estetsku kirurgiju.

– Zašto se zadovoljavati s gostom koji će u hotelu ostaviti 100 ili 200 eura za noćenje kada mu možemo priuštiti štošta kvalitetnije i tako ga nagnati da potroši kudikamo više. Eto, zato, između ostaloga, planiramo i polikliniku, a, uz to, Crikvenica je više od stoljeća bila meka zdravstvenog turizma i naš je cilj nastaviti tu lijepu tradiciju, zaključio je Gajić.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Kroni...strpljivo.aspx

[*****]

http://img269.imageshack.us/img269/7...ivrtichrel.jpg

Hm lako je napraviti nešto na ukradenome.

[gorgoroth]

Šta si ostao bez poka metra zemlje
Hajde preboli to ipak je građeno za dječicu

[*****]

Nisam,ja ali sam slučajno blizu vatre ali dovoljno blizu da se ne opečem.

[gorgoroth]

INVESTITORI HERMANN WALENBORN I AKSEL GEISLER O ZASTOJU PROJEKTA

HEP-ovi uvjeti usporili završetak izgradnje vjetroparka Vrataruša

Priključak na elektromrežu propisuje novi pravilnik koji je na snagu stupio 1. siječnja ove godine i ti nam uvjeti do početka ove godine nisu niti bili poznati

SENJ – Njemačka tvrtka Wallenborn Projektentwicklung GmbH&Co.KG u senjskom je zaleđu izgradila vjetropark Vrataruša. U ovoj prvoj fazi park se sastoji od 14 vjetrogeneratora i po instaliranoj snazi od 42 megavata jedanje od najvećih VP-a u ovom dijelu Europe. Gradnja je otpočela koncem 2007. godine i prema najavama trebala je trajati 15-ak mjeseci. Odgovore na pitanja zašto je gradnja odužena i kada će VP u funkciju saznali smo od investitora i partnera u ovom projektu Hermanna Walenborna i Aksela Geisslera.
– Istina je da se s projektom malo kasni, ali na to su utjecali objektivni razlozi. Konkretno, ovih dana radimo na Operativnom planu i programu za priključak na elektromrežu. Njegovo donošenje propisuje novi pravilnik o priključenju na 110 kilovoltnu mrežu koji je na snagu stupio 1. siječnja ove godine i ti nam uvjeti do početka ove godine nisu niti bili poznati. Premda će se ovi novi uvjeti priključenja i upravljanja mrežom u cijeloj Europi primjenjivati od 2011. godine, HEP – Operator prijenosnog sustava traži da te uvjete ispunimo već sada. Budući da vjetropark u najkraćem mogućem vremenu želimo staviti u pogon, taj Operativni plan i program smo pred nekoliko dana izradili i do kraja listopada predat ćemo ga nadležnom Ministarstvu i računamo da bismo početkom studenoga krenuli s probnim radom. Željeli bismo da taj probni rad traje što je kraće moguće, ali s obzirom na birokratski aparat i na veliku količinu dokumentacije procjena je da bi probni rad potrajao dva mjeseca stim da bismo u tijeku probnog rada obavili i sve pripreme za službeni tehnički pregled, a nakon toga očekujemo i izdavanje uporabne dozvole.
Koliko je produženje rokova izgradnje utjecalo na visinu investicije?
U ovom trenutku investicija je prekoračena za otprilike 4 posto. Prihvaćamo činjenicu da smo neke stvari i malo podcijenili. Moramo reći da smo mi jedini službeni pravi vjetropark u Hrvatskoj instalirane snage 42 megavata i shvatljivo je i normalno da svi koji imaju veze s projektom imaju i puno više pitanja i puno više briga u vezi s tim projektom što je također utjecalo na rokove i povećanje investicije. Usprkos tome, s naše točke gledišta sve se to još nalazi u dopuštenim okvirima i, kako jedna njemačka poslovica kaže – očekujemo da će se u idućem razdoblju razvezati i posljednji čvorovi.
Koliko je investicija skuplja od planirane?
Planirani rok puštanja u pogon dio je 31. prosinca 2008.godine, a planirali smo uložiti 57 milijuna eura. Ako sve bude kako treba, po našim procjenama pogon bi trebao u funkciji biti 1. siječnja 2010. godine, odnosno s godinom dana kašnjenja, i investicija će otprilike iznositi 62 milijuna eura. Pri tome se mora reći da smo, zbog dosta loših vremenskih uvjeta i bure u jesen 2008. kad smo krenuli s postavljenjem turbina, gotovo četiri mjeseca kasnili. Ipak, jedan od glavnijih problema što se tiče vremena bio je prijenos prava služnosti na tvrtku Selan d.o.o. koja će parkom upravljati. I zbog te procedure projekt je znatno kasnio. Međutim, na sve skupa nije se moglo puno utjecati, no primjerice ta bura koja nas je ometala u montaži u budućem radu vjetroparka itekako će dobro doći. Uostalom za nas je to bila i dobra potvrda da na lokaciji VP-a imamo jako puno vjetra tijekom jeseni i da je ovo područje što se tiče vjetroenergije izuzetno dobro.
Idete li i drugu fazu s dodatnih osam vjetrogeneratora?
Bez dvojbe, namjeravamo izgraditi i drugu fazu, jer nam je i Ministarstvo zaštite okolišao odobrilo ukupnu snagu od 66 megavvata. U ovom trenutku imamo elektroenergetsku suglasnost za 42 megavata i u dogledno vrijeme očekujemo proširenje te suglasnosti za sljedećih 14 megavata. U Hrvatskoj definitivno i dalje planiramo investirati i to temeljem europskih standarda i korak po korak, onako kako budemo dobivali dozvole.
Kakva je suradnja s Gradom Senjom?
Od početka do današnjeg dana suradnja s Gradom Senjom je izuzetno dobra. Kao investitori danas radimo s trećim gradonačelnikom Grada Senja i sa svima je bilo zadovoljstvo surađivati. Da smo i prije ove investicije unaprijed znali s kojim ćemo se sve problemima susretati postupili bismo isto. Jedina bi razlika bila što bi to od samoga početka mogli drukčije kalkulirati i financijski procjenjivati. Ali ne moramo na sve to gledati kao nedostatak, ima tu i dosta prednosti jer smo primjerice stekli dragocjena znanja za sve buduće projekte i u praksi saznali s kakvim se pitanjima u idućim projektima možemo suočiti. I stoga mi vjetropark Senj vidimo kao jedan vrijedan i iznimno uspješan projekt i osobno smo spremni razgovarati i o još nekim lokacijama za gradnju vjetroparka na području Senja.




Sponzor rukometnom klubu

Vlasnici vjetroparka ističu da svakoj sredini u kojoj posluju nastoje pomagati rad udruga koje okupljaju mlade, tako je i u Senju. Dosad su već pomogli održavanje nekoliko senjskih iznimno atraktivnih turističkih i sportskih manifestacija, a u subotu je Wallenbirn uoči rukometne utakmice bio predstavljen i kao sponzor rukometnog kluba Senj, koji će odsad nositi ime Senj-Wallenborn.

Grade i u Mađarskoj

Partneri Wallenborn i Geissler na izgradnji VP-a rade od 1998. i do sada su instalirali 400 megavata snage, a što se vlasništva tiče Senj je četvrti vjetropark u njihovu vlasništvu. Tri imaju u Njemačkoj. Vjetropark grade i u Mađarskoj. Bit će snage 48 megavata i završen do 2011., a do tada, kažu, možda izgrade i drugu fazu senjskog VP-a.

Dorotea PRPIĆ


http://novine.novilist.hr/Default.as...3286328592863N

[ivan_ri]

ovo je vrlo ozbiljan projekt. bilo bi super da se po ovom modelu izgradi jos koji vjetropark... jedino steta sto se kasni s pustanjem u pogon.

[ivan_ri]

RADOVI NA NAJPOZNATIJOJ SENJSKOJ UTVRDI KOJA JE LANI OBILJEŽILA JUBILARNIH 450 GODINA OD POČETKA IZGRADNJE
Sanacija plašta unutrašnjosti četiriju vanjskih zidova utvrde Nehaj


Nastavak uređenja kule »Nehaj«

SENJ – Nastavlja se sanacija plašta unutrašnjosti vanjskih zidova znamenitog zdanja senjske utvrde Nehaj koja je lani obilježila izuzetno vrijednu obljetnicu– čak 450 godina od završetka njezine izgradnje. Prethodno su obavljeni još neki, nužno potrebni zahvati na tom spomeniku kulture nulte kategorije, što se ističe na brežuljku Nehaj iznad grada.
U cijelosti je sanirano krovište tvrđave Nehaj, postavljen je novi gromobran i zamijenjena su masovna ulazna vrata, što su pretežno radovi obavljeni tijekom prošle i ove godine na objektu, kojim već godinama upravlja i skrbi Gradski muzej u Senju. Kako ističe ravnateljica navedene gradske ustanove, prof. Blaženka Ljubović, to su samo neki od i te kako više potrebnih poslova, ali nažalost nedostatak potrebnog novca uvjetuje da se uređenje kule Nehaj provodi po potrebnim prioritetima. U injektiranje plašta unutrašnjosti četiri vanjska zida, koji su široki nekoliko metara, krenulo se lani. Zbog različitih atmosferskih prilika, naročito leda, kiše i vjetra, zidovi utvrde su postupno narušeni, što utječe i na statiku objekta. U slobodnijem prijevodu znade se reći kako je senjska tvrđava kao na– »staklenim nogama«.
Zidovi su dosta vlažni i injektiraju se s obje strane. Pri otvaranju fuga iz njih izlazi prljava voda, prenosi nam Blaženka Ljubović zapažanja izvođača radova upućujući nas u ozbiljnost stvarnog stanja. Radi toga je u planu investicijsko održavanje svih zidova, a ono će potrajati nekoliko godina ovisno o osiguranju novca. Specijalizirani izvođač ovakvih radova, Kapitel iz Žminja, sanirao je lani dio istočnog zida, a upravo je nastavljen taj posao. Radovima što će trajati do kraja ove godine obuhvatit će se i dio zapadne strane zidina. Potrebnih 700.000 do 800.000 kuna osiguravaju zajednički Ministarstvo kulture RH (400.000 kuna) te Grad Senj iz proračuna i Gradski muzej (kao investitor) iz vlastitih prihoda ostvarenih uglavnom prodajom ulaznica posjetiteljima uskočke tvrđave Nehaj.

A. ATANASIĆ, Novi List

[ivan_ri]

NOVE INVESTICIJE
Počela sanacija »Male rive«

NOVI VINODOLSKI – U novljanskoj gradskoj luci počela je sanacija jedne od dviju riva, one koju Novljani i prema veličini u odnosu na drugu, veću, ali i prema tradiciji zovu »Malom rivom«.
Radove izvodi riječki BSK Commerc d.o.o., a rukovoditelj gradilišta Željko Koljanin o tome govori: – Radovi se zasad odvijaju pod morem na uklanjanju stare »plombe« i pripremi za postavljanje oplate radi predstojećih, također podmorskih radova na podbetoniranju. Izvest ćemo i novu »plombu« a ove poslove ostvarujemo uz pomoć dvojice ronilaca. Svaki od ronilaca može pod morem biti četiri sata, što je vrijeme koje je i fizički i zakonski limitirano – rekao je Koljanin.
»Mala riva« nije sličnim sanacijskim zahvatima graditelja popravljana ni obnavljana punih tridesetak godina i more je svojom razornom snagom učinilo svoje, upravo na onom dijelu što nije vidljiv iznad površine mora.
Sredstva za sanaciju osigurali su Primorsko-goranska županija i Grad Novi Vinodolski, i to u visini od 390 tisuća kuna. Radovi će potrajati mjesec i pol a nakon toga, nadaju se Novljani, »Mala riva« bit će »osvježena« za idućih dvadeset do trideset godina.
BSK Commerc d.o.o. ima ukupno četvoricu ronilaca, specijalista za ovu vrstu radova, tvrtka obavlja glavninu svih radova na objektima u priobalnom području naše županije, trenutačno osim u Novom Vinodolskom još u Rijeci i Opatiji, a posebice su ponosni na radove što su ih nedavno izveli u Bakru.

F. D., Novi List

[gorgoroth]

ZAPOČELI RADOVI NA HORTIKULTURNOM UREĐENJU PARKA U CENTRU TRIBLJA

Park prilagođen djeci

U parku će biti posađeno dosta lavande i ružmarina, a krasit će ga i zeleni travnjak i labirint od živice



TRIBALJ – Jučer su počeli radovi na hortikulturnom uređenju parka u centru Triblja. Park prema projektima uređuju djelatnici Gradskog trgovačkog društva Ivanj iz Novog Vinodolskog, budući da je ta tvrtka na ponovljenom natječaju izabrana za najpovoljnijeg ponuđača. Tamara Marenić, rukovoditeljica PJ Parkovi i javne površine Ivanja, ujedno i voditeljica radova u parku, kazala je da bi radovi trebali trajati pedeset radnih dana, ako vrijeme posluži. Vrijednost radova je 345 tisuća kuna s PDV-om. Projekte za uređenje parka izradile su tvrtke Parkovi Plus iz Rijeke i Studio Perivoji iz Malinske.
U prvoj fazi uređenja radove je izvela tvrtka Cenoza iz Rijeke. Tada je prema projektnoj dokumentaciji posječen veći broj stabala, uglavnom samoniklog bagrema, što je izazvalo negodovanje Tribaljaca. Prošle godine u prvoj fazi izvedena su i arheološka ispitivanja na nekoliko lokaliteta u parku, no nije nađeno tragova antičkih grobova, kako se sumnjalo, izvedena je javna rasvjeta i postavljeni novi rasvjetni stupovi, orubljene staze kroz park, uklonjena nekadašnja autobusna čekaonica. S projektnom dokumentacijom, nadzorom radova, pripremnim radovima u prvoj fazi te elektroradovima utrošeno je 373 tisuće kuna.
U drugoj fazi prema projektu hotrikulturnog uređenja predviđa se ugradnja automatskog navodnjavanja i postavljanje urbane opreme, sadnja drveća – koprivića, lipe, piramidalnih bagrema, stupastih čempresa, živice od šimšira i kalina. U parku će biti posađeno dosta lavande i ružmarina, a krasit će ga i zeleni travnjak, osim zona koje su predviđene za izgradnju betonskog zida za crtanje, labirinta od živice, klupa i stolo va. U parku će biti postavljeno osamnaest klupa, a uredit će se i dio oko spomenika palima u NOR-u, u središtu parka. Stručni nadzor obavit će krajobrazna arhitektica Dobrila Kraljić iz tvrtke Studio Perivoji iz Malinske.
Park u Triblju nalazi se ispred Osnovne škole Jurja Klovića i Dječjeg vrtića Cvrčak i mrav i upravo je projekt jednim dijelom prilagođen školi i vrtiću, ali i mještanima Triblja, koji će ponovo moći uživati u zelenilu svoga parka. U tim dijelovima, gdje će se nalaziti betonski zid za crtanje, zeleni labirint od živice, stolovi i klupe, izvodit će se dijelom nastava u prirodi.
Ivanj je dosad uredio dva parka u Vinodolskoj općini – park u Grižanima i Bribiru, a ovaj potonji prošle godine bio je proglašen najljepše uređenim parkom u Županiji.

Mira KRAJNOVIĆ ZELJAK

http://novine.novilist.hr/Default.as...3286328592863Z

[gorgoroth]

Ideje za uređenje trga



CRIKVENICA – Grad Crikvenica je materijale s prezentacije koncepta uređenja Trga Stjepana Radića u Crikvenici stavio na svoj internetski portal, na adresi www.crikvenica.hr. Grad poziva građane da sve svoje prijedloge, ideje i primjedbe mogu uputiti Upravnom odjelu za komunalni sustav, prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Kralja Tomislava 85 Crikvenica.

M. K. Z.


http://novine.novilist.hr/Default.as...3286328592863L

[*****]

Ah ti umjetnio trgovi,kako mi dižu živac.

[ivan_ri]

POTPISANI UGOVORI ZA GRADNJU INFRASTRUKTURE U SOPALJSKOJ I ZIDARSKOJ ULICI
U komunalni standard ulaže se 17 milijuna kuna
Radovi bi na obje investicije trebali započeti čim se dobiju potrebne prometne suglasnosti, a rok završetka je oko devedeset radnih dana

CRIKVENICA – Jučer je u Gradu Crikvenici potpisan ugovor o izgradnji sanitarne i oborinske kanalizacije u Zidarskoj ulici u Crikvenici između Gradskog komunalnog trgovačkog društva »Murvica« i izvođača radova tvrtke »Finvest Corp« iz Čabra te ugovor o izgradnji vodoopskrbne mreže i sanacije ceste u naselju Sopalj u Crikvenici između KTD Vodovoda Žrnovnica« i tvrtke »Finvest Corp«. U sklopu radova bit će položene i cijevi za buduću plinofikaciju Crikvenice, a u Soplju će biti, uz radove na vodoopskrbnom sustavu i kanalizaciji, rekonstruirana i modernizirana elektromreža te postavljena nova javna rasvjeta. Radovi bi na obje investicije trebali započeti čim se dobiju potrebne prometne suglasnosti, u narednih petnaestak dana, a rok završetka je oko devedeset radnih dana. Te investicije ukupno vrijedne oko 17 milijuna kuna financiraju u najvećem dijelu Grad Crikvenica, zatim Hrvatske vode i HEP, a investicije idu preko komunalnih društava »Murvice« i Vodovoda »Žrnovnica«. Ugovore su u nazočnosti gradonačelnika Damira Rukavine i njegovih zamjenika Veselka Mutavgjića te Davora Tomljanovića, upravitelja HEP – pogona Elekroprimorje Crikvenica potpisali direktori komunalnih poduzeća »Murvica« Rudolf Smoljan, Vodovoda »Žrnovnica« Igor Uremović, a u ime tvrtke »Finact Corp«, koja je te poslove dobila na natječaju, Marijan Filipović.
U naselju Sopaljska na vodoopskrbnom sustavu bit će utrošeno ukupno oko 12 milijuna kuna, od toga u prvoj fazi 4,3 milijuna kuna, na fekalnoj kanalizaciji 1,1 milijuna kuna, a elektromreži oko tri milijuna kuna, dok će u Zidarskoj ulici na radove na oborinskoj i fekalnoj kanalizaciji biti utrošeno oko 1,6 milijuna kuna. U naselju Sopaljska na vodovod bit će priključeno 150 domaćinstava, a u Zidarskoj na kanalizaciju bit će 38 priključnih mjesta, a na jedno mjesto može se priključiti jedno do tri domaćinstva.

Mira KRAJNOVIĆ ZELJAK, Novi List

[gorgoroth]

U tijeku sanacija Male rive u novljanskoj gradskoj luci



NOVI VINODOLSKI – U novljanskoj gradskoj luci traju već nekoliko dana pripreme za radove na sanaciji podmorskog dijela Male rive koju je more svojom erozivnom snagom oštetilo u proteklih tridesetak godina.Upravo je u utorak počelo betoniranje tzv. plombe brzovezujućim betonom, i to u specifičnim podmorskim uvjetima. Radovi bi trebali ojačati Malu rivu i omogućiti nesmetan i siguran vez ne samo manjim, nego i većim brodicama, kakve su ranijih desetljeća češće navraćale u gradsku luku Novog Vinodolskog. Radove izvode ronioci i radnici BSK Commerca d.o.o. iz Rijeke, a posao će potrajati još najmanje mjesec dana.

F. D.


http://novine.novilist.hr/Default.as...3286328592863P

[gorgoroth]

Umjesto parkirališta, rive konačno postaju toliko željena šetališta



SENJ – Nekoliko senjskih riva godinama se ranije koristilo u različite svrhe, pa i za parkirališta. Srećom, u posljednje je vrijeme takva praksa prekinuta budući da je operativna obala Senja pod prijetnjom sve ozbiljnijeg propadanja. U tom su cilju nadležne strukture poduzele više konkretnih akcija. Svojedobno je središtem grada pod Nehajem, kuda prolazi, posebno ljeti, izuzetno prometna Jadranska magistrala, zabranjen prolaz teških kamiona i sličnih prijevoza. Oni se preusmjeravaju Starom cestom i zaobilaznicom preko prigradskog naselja Trbušnjak. Aktualna gradska vlast čak ozbiljno razmišlja o pokretanju inicijative da se sav promet izmjesti iz njegova središta, a ono se pretvori u pješačku zonu, što bi bila prava stvar. Nekoliko je senjskih riva ograđeno stupićima i sličnim preprekama te se one više ne koriste kao parkirališta osobnih i drugih motornih vozila. Tako su prostori uz morsku obalu pretvoreni u kud i kamo svrsishodnija šetališta za pješake. Postavljeno je u takvim zonama više klupa za sjedenje i predah, na kojima ima sadnica i zelenih površina o čemu brigu vodi radna grupa »zelenih« gradskog komunalnog društva Komunalac Senj. Lučka uprava u Senju ulagala je zadnjih godina u sanaciju i zaštitu obalnih prostora. Posljednji je zahvat obuhvatio 50-tak metara uz Bijelu rivu. Nažalost, premalo je raspoloživih sredstava u odnosu na stvarne potrebe jer obalama zbog različitih razloga prijete nove opasnosti.

A. ATANASIĆ


http://novine.novilist.hr/Default.as...3286328592863A

[ivan_ri]

KONAČNO ZAPOČELI PRIPREMNI RADOVI ZA IZGRADNJU NOVLJANSKE MARINE
Uz ispitivanja podmorja u tijeku ishodovanje dokumentacije


Pripremni radovi u novljanskoj luci

NOVI VINODOLSKI – U novljanskoj luci, na dijelu Bribirske rive, počeli su radovi na ispitivanju kvalitete podmorja, tla i pomorskih objekata, a izvode ih djelatnici splitskog POMGRAD-a, tvrtke koja je upravo na obalnim objektima i u podmorju ostvarila značajna postignuća.
Radovi se uključuju u početak priprema za ostvarenje dugogodišnje ideje, stare već 30-ak godina, o gradnji novljanske marine, odnosno luke nautičkog turizma. Koncesiju radi ostvarenja tih radova još je u srpnju prošle godine dobila tvrtka Nautica Mare d.o.o. iz Karlovca, a Odluku o koncesiji pomorskog dobra i gospodarskog korištenja u ime Vlade RH potpisala je tadašnja ministrica i potpredsjednica Jadranka Kosor, diplomirana pravnica, aktualna premijerka.Velimir Antić, ravnatelj je Lučke uprave u Novom Vinodolskom, a o aktualnim radovima rekao je sljedeće:
– Nakon POMGRAD-a očekujemo da će koncesionar, karlovačka tvrtka Nautica Mare d.o.o., nastaviti s ishođenjem ostale dokumentacije jer im dvogodišnje razdoblje istječe iduće godine. Nadamo se da će radove, koliko nam je poznato, izvoditi hrvatska središnjica velike međunarodne graditeljske firme STRABAG, čije je sjedište u Austriji.
Od radova na ispitivanju podmorja, nakon ovih što su u tijeku na Bribirskoj rivi, trebalo bi nastaviti ispitivanje i na Veloj rivi, te na Maloj rivi, što su sve značajni pomorski lučki objekti u Gradskoj luci Novog Vinodolskog. Nakon toga će biti jasnije trenutačno stanje svih značajnijih pomorskih objekata i podmorja u našoj luci, a sve bi to trebalo prethoditi daljnjem tijeku priprema za gradnju marine, rekao je Velimir Antić.

F. DERANJA, Novi List

[gorgoroth]

Gradonačelnik i mještani grada Bakra odlučni protiv nove koksare

Hoće li se povijest u Bakru ponoviti

I onda su se prezentirale identične teze o zaštiti okoliša, o potpuno zatvorenim sustavima i bezopasnoj industriji



BAKAR – Niti tjedan dana od javnog izlaganja Studije o utjecaju na okoliš postrojenja za obradu teških ostataka tehnologijom komornog koksiranja, koja uz modernizaciju Rafinerije nafte Rijeka na Urinju podrazumijeva i izgradnju terminala za ukrcaj koksa u Bakarskom zaljevu, bakarski gradonačelnik Tomislav Klarić dobio je već pripremljenu odluku za izradu UPU-a, kao i ugovor o financiranju njegove izrade. Kao što je bilo i očekivano, prema spomenutom ugovoru, izradu UPU-a financirat će Ina, a na bakarskom gradonačelniku Klariću je, kako nam sam kaže, da se uopće ne zamara s pripremom odluke i da previše o njoj ne razmišlja, već da je kao takvu samo da Gradskom vijeću na usvajanje. Sukladno očekivanjima Ine, kaže Klarić, bakarski vijećnici bi trebali samo podignuti svoju ruku za takvu odluku i ugovor, te širom otvoriti vrata novim postrojenjima Ine.

– Kada sam dobio ovakvu gotovu odluku i ugovor o financiranju, odnosno gotove materijale koji su pripremili pravnici Ine uz pomoć pravnika Zavoda za prostorno planiranje, nisam bio previše iznenađen, ali me šokirala brzina kojom se ide u ostvarenje ciljeva Ine, kazao je Klarić. Dodao je da odluku kao takvu neće staviti na iduću sjednicu Vijeća, za koju su materijali već gotovi te da će razmisliti na kojoj će se uopće sjednici naći ista odluka. Također, kazao je i kako je uvjeren da je bakarski vijećnici neće prihvatiti.

Klarić je kazao i kako se kao nositelj izrade UPU-a područja Urinja, koji zajednički moraju usvojiti Grad Bakar i Općina Kostrena, a bez kojeg se ne može ići u izradu projekta i ishodovanje dozvola za modernizaciju Ine, navodi Općina Kostrena.

– Iskreno bih volio i nadam se da nisu istinite tvrdnje kako PGŽ i Zavod za prostorno planiranje podupiru ovakvu tehnologiju Ine, kao i način na koji se namjerava provesti u djelo. Isto tako se nadam i da će Kostrenjani imati snage izboriti se za tehnologiju koja će značiti sigurnost života njih samih i njihove djece, a u tome ih podupiru i Bakrani i Kraljevičani, kazao je Klarić.

Govoreći nadalje o spomenutoj Studiji i modernizaciji Rafinerije na Urinju, Klarić je kazao kako je Grad Bakar pažljivo pristupio ovoj ekološkoj problematici, te kako se prate sva događanja vezana uz želje Ine.

– Izuzetno smo oprezni na sve što se događa u našem okruženju i ne želimo da se na području Grada Bakra i u bližoj okolici ponavlja povijest. Naime, kad usporedimo događanja prije same izgradnje nekadašnje koksare u Bakru 70-tih godina i ovih danas zaprepašćuje činjenica da su se i onda, i sada u javnosti prezentirale doslovno identične teze o zaštiti okoliša, o potpuno zatvorenim sustavima te o potpuno bezopasnoj industriji koja se temelji na suvremenim tehnologijama, kazao je Klarić. Posljedice nekadašnje koksare, kako smatra, osjećat će se još desetljećima, tako da u Bakru definitivno nema mjesta za takvo novo postrojenje.

Ono što Klarića, kako sam kaže, posebno zaprepašćuje, jesu podaci iz studije koji jasno govore kako su još 1993. godine utvrđena propuštanja dna postojećih rezervoara postrojenja na Urinju, a od tada do danas po pitanju sanacije ništa nije napravljeno, niti je s tim upoznata javnost. Logično bi bilo da, kako sam kaže, prije modernizacije bude sanirano ono što trenutno onečišćuje okoliš.

– Isto tako, u Studiji se barata podacima o trećoj kategoriji zraka na ovom području, a poznato je da su tri mjerne stanice već godinama neispravne, te je isto tako poznato da je za njihovo održavanje zadužena Ina, kaže Klarić, i dodaje kako se slijedom svega što je poznato postavlja logično pitanje je li javnost naše Županije uopće upoznata s kvalitetom zraka na svom području i jesu li podaci koji se plasiraju vjerodostojni.

Klarić također ističe kako u Studiji uopće nisu kumulativno obrađeni podaci o utjecaju na okoliš s obzirom da bi novo postrojenje predstavljalo još jedno od opterećenja na vode Bakarskog zaljeva, tim više što su tu već smještene luka za rasute terete, prekrcajna luka za naftne derivate i ro-ro terminal, dok je podmorje već zagađeno koksnim katranom. Naime, točno nasuprot planirane lokacije za pretovar koksa nalazi se crpilište pitke vode kojom se opskrbljuje vodoopskrbni sustav za desetke tisuća korisnika.

Uglavnom, Klarić smatra kako se povijest itekako ponavlja, odnosno kako se u ovom trenutku u Kostreni planira učiniti ono što je 70-tih učinjeno u Bakru. Nekada se, naime, koks proizvodio u Bakarskom zaljevu te se transporterima vozio u Kostrenu, dok je sada u planu da se koks proizvodi u Kostreni i transporterima vozi u bakarski zaljev.

Kristina DANILOVIĆ PRIJIĆ

Iz Studije utjecaja na okoliš

U Studiji utjecaja na okoliš za postrojenje za proizvodnju i preradu nafte – koking kompleks u Rafineriji nafte Rijeka u poglavlju pod nazivom »Onečišćenje podzemnih voda i njihova sanacija« jasno stoji kako »do zagađenja podzemlja i podzemenih voda odnosno pribolanog pojasa rafinerije dolazi uslijed propuštanja podnica i plašta spremnika, tankova spremnika, kanalizacijskog sustava, procesnih postrojenja cjevovoda, ventila itd.« Očito je, piše nadalje, kako je izvor propuštanja posljedica zamora i korozije materijala, mehaničkih oštećenja, neadekvatnog rukovanja opremom te loše održavanje. Pored istjecanja ugljikovodika, u tlo i podzemlje, moguća su i istjecanja niza vodotopivih onečišćivača.


http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijek...akru-pono.aspx

[gorgoroth]

Na crikveničkim ulicama traju brojni građevinski radovi i komunalni zahvati

Crikvenica postala gradilište

Te velike investicije koje prelaze dvadeset milijuna kuna trebale bi biti završene do proljeća, kako bi Crikvenica i sva mjesta koja čine Grad spremna dočekala turističku sezonu



CRIKVENICA – Crikvenica je postala veliko gradilište. Osim Vinodolske ulice, u kojoj su radovi na cjelovitom uređenju već poodmakli, radovi na odvodnji se izvode i na parkiralištu kod robne kuće, a nedavno su započeli i u Zidarskoj ulici. Počeli su i radovi na vodopskrbi naselja Sopaljska u Crikvenici, uređuje se gradski muzej. Grad Crikvenica financira sve te radove, vrijedne dvadesetak milijuna kuna, najvećim dijelom iz kreditnih sredstava. Osim toga, sanira se mala palada u Crikvenici, u Selcu se također kopa u Ulici španjolskih boraca i susjednim za rekonstrukciju niskonaponske mreže u dužini od 400 metara, a investitor je HEP, dok su na predjelu Duga u Crikvenici izvedeni radovi na rekonstrukciji vodovodne mreže u dužini od 150 metara. Te velike investicije koje prelaze dvadeset milijuna kuna trebale bi biti završene do proljeća, kako bi Crikvenica i sva mjesta koja čine Grad spremna dočekala turističku sezonu.

U Vinodolskoj su ulici već izvedeni radovi na polaganju fekalne i oborinske kanalizacije, položene su plinske instalacije, rekonstruirana je vodovodna mreža, a radovi se izvode i na rekonstrukciji elektro i telekomunikacijskih instalacija. Još predstoji uređenje zelenih površina, nogostupa, parkirnih površina i asfaltnog sloja. Radovi na 400 metara dugoj trasi ulice vrijedni su 4,8 milijuna kuna, a izvodi ih Goran gradnja d.o.o. iz Delnica. Grad Crikvenica je investitor, a radovi bi trebali biti završeni početkom proljeća iduće godine, nakon kojih će se ponovo odvijati promet jednosmjernim kružnim tokom Kotorska – Vinodolska.

U Zidarskoj ulici, koja je kao i Vinodolska vrlo frekventna prometnica trenutno se izvode radovi na polaganju cijevi oborinske i fekalne kanalizacije, nakon kojih slijedi polaganje plinske instalacije u dužini od 550 metara. Vrijednost radova je 1,5 milijun kuna, izvodi ih tvrtka Finvest corp d.o.o. iz Čabra.

U Sopaljskoj ulici počeli su radovi na polaganju fekalne kanalizacije te izgradnja vodovodne mreže. U sklopu vodifikacije tog dijela Crikvenice rekonstruirat će se crpna stanica, izgraditi nova vodosprema i vodovodni prsten. Vrijednost tih radova je oko 12 milijuna kuna, a Grad Crikvenica ih financira iz kreditnih sredstava. Na vodovodnu mrežu dugu oko 3,8 kilometara bit će priključeno oko 150 objekata, a u planu je završetak do početka sezone, kada bi ti objekti mogli dobiti vodu iz sustava vodovoda. U tijeku su i radovi na uređenju male palade, koje financira Županijska lučka uprava Crikvenica. U jednom dijelu sanira se obalni zid, vrijednost radova oko 500 tisuća kuna, a završetak se očekuje krajem ove godine ili u siječnju iduće. Radovi se izvode i na uređenju Muzeja Grada Crikvenice. Uređuje se unutarašnjost muzeja, a radovi, vrijesni oko 150 tisuća kuna trebali bi biti završeni u prvim mjesecima iduće godine.

Mira KRAJNOVIĆ ZELJAK

http://www.novilist.hr/Vijesti/Kroni...radiliste.aspx

[gorgoroth]

Današnjom svečanošću otvorena novouređena zgrada dječjeg vrtića na Hreljinu

Velika zgrada na radost malenih

HRELJIN – Lijepši poklon djeca i ostali mještani Hreljina za Božić nisu mogli dobiti od današnjeg otvorenja novouređene zgrade dječjeg vrtića čija je svečanost okupila veliki broj mališana, njihovih roditelja te predstavnika Grada Bakra. Svi oni velikim su pljeskom nagradili trenutak kada su najstarija hreljinska vrtićarka Lucija Pavletić i najmlađi Mateo Rončević povlačenjem mašne svome mjestu podarili predivan objekt. Uz roditelje kojima je nedostatak vrtića predstavljao veliki problem u organiziranju smještaja njihove djece dok rade, jedna od najsretnijih osoba zbog ovog događaja bila je Ksenija Tomac, ravnateljica Dječjeg vrtića Bakar, u čijem sastavu ova hreljinska predškolska ustanova djeluje.

– Devet godina čekamo na ovaj dan, a obitelji iz Hreljina još i duže, i to sve u godini kada obilježavamo desetu godišnjicu osnivanja Dječjeg vrtića »Bakar« od strane Grada. Ova će zgrada biti dnevni boravak za 90 predškolaca, s kojima se može raditi u četiri odgojne skupine u jednoj smjeni, ovisno o potrebama roditelja i njihove djece. Zahvaljujem Gradu na investiciji, zatim GP Krku kao izvođaču radova i tvrtki Škrinjica na opremanju prostora, kazala je Tomac.

Bakarski gradonačelnik Tomislav Klarić rekao je kako mu je današnji dan jedan od najradosnijih u njegovom političkom, ali i privatnom životu, s obzirom da je ova investicija poduzeta radi hreljinskih mališana, koji su budućnost Grada.

– Inače, sve što radimo, činimo zbog naše djece pa tako unatoč krizi, u postupku je čak 36 novih projekata u koje smo krenuli s vjerom u Boga i jedne u druge. U Hreljinu se 20 godina priča o dječjem vrtiću, a dosadašnji prostor bio je sramota, zbog čega nam je ovaj projekt bio među prioritetima. Sve to je učinjeno zahvaljujući složnom timu u našem gradskom poglavarstvu, gospodi Martinu Pavletiću, Vici Sepu, Zdravku Božičeviću, Josipu Brusiću i svima koji su s puno ljubavi i uloženog vremena doprinijeli otvorenju vrtića, rekao je Klarić posebno se zahvalivši građanima koji su ukazali povjerenje sadašnjoj vlasti i vjerovali da će data obećanja ispuniti. Novoizgrađeni objekt i sve koji će u njemu boraviti blagoslovio je hreljinski župnik vlč. Zlatko Čibarić, podjelivši radost zbog otvaranje velike zgrade na radost malenih.

Siniša PUCIĆ





http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijek...t-malenih.aspx

[gorgoroth]

Održana svečana sjednica Gradskog vijeća Senja u povodu predstojećih blagdana

Najavljena gradnja Doma za stare i nemoćne osobe

SENJ– Unatoč svjetskoj ekonomskoj krizi koja je u ovoj godini zahvatila Hrvatsku i koju smo u Gradu posebno osjetili na gradskim prihodima, tijekom 2009. godine realizirali smo brojne projekte važne za budući razvoj Grada Senja, rekao je gradonačelnik Darko Nekić na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Senja održanoj u Domu kulture u povodu predstojećih blagdana. Uz gradske vijećnike i predstavnike javnog, kulturnog, društvenog i gospodarskog života grada među ostalim na sjednici su bili i saborski zastupnik Emil Tomljanović te dožupan Milan Krmpotić.

U osvrtu na godinu koja završava, Nekić je istaknuo kako je u proteklom razdoblju Grad u izgradnju i održavanje investirao više nego u ijednoj godini prije od osamostaljenja Hrvatske. Ulagano je u izgradnju javne rasvjete, ulica, uređenje prostora, vatrogasne domove, plaže i spomenike kulture, ali i u prostorno-plansku dokumentaciju koja je općenit preduvjet razvoja. Sve to uspjelo se realizirati bez novog poreznog opterećenja građana i gotovo bez prodaje gradske imovine, ali uz maksimalno rezanje svih troškova, među ostalim i plaća gradske uprave i gradonačelnika te njegova zamjenika i preusmjeravanjem tih sredstava u ulaganja, a ovim gradskim investicijama treba pribrojiti i značajna ulaganja koja su u područje grada investirala javna i županijska poduzeća i ustanove. Najavio je i da će se nastojati realizirati projekti za koje je izrađena dokumentacija, od Cestarske kuće i Doma za stare i nemoćne osobe, do kanalizacije Trbušnjak, odlagališta otpada u Svetom Jurju, vodovoda Prizna i Pejice-Josinovac, cesta za Planikovac, Donja Klada i ulicu Petra Kružića u Senju te sportske dvorane u Krasnu i sportskog kompleksa »Tenis« u Senju.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Kroni...-za-stare.aspx