[Kvarnerski otoci (Krk, Cres, Lošinj, Rab i Pag)] - Construction update (2009 - 2013)

[gorgoroth]

to oko vlasništva me podsjeća na D-404 gdje se državne firme nisu mogle dogovoriti međusobno,ovako se pak nikada ne riješi

[ivan_ri]

stvarno, ovo je prestrasno

tko zna, mozda ce se jednog dana i obnoviti, ipak je to premium lokacija na krku i na kvarneru opcenito... samo da se rjese ove zavrzlame oko vlasnistva

[ivan_ri]

no saga oko Haludova se nastavlja. izgleda da su ovdje bila jako mutna posla u igri

Ten largest privatization projects being prepared

27.8.2008 15:10:00 | Powered by PressCut, http://www.limun.hr/main.aspx?ID=327309&pojam=haludovo

A series of Government’s actions aimed at clearing out the Croatian Privatization Fund’s (HFP) portfolio starts soon with the tenders for Brijuni Riviera and Haludovo resort projects. Liburnia Riviera Hotels (LRH), Hotel Belvedere and others will follow soon.

In cooperation with the Ministry of Tourism HFP has been preparing a privatization strategy for the tourism portfolio in order to define optimal solutions for specific companies. HFP president Vedran Duvnjak is convinced the privatization of state-owned companies will be completed within a year. After the Government clears the strategy, the first step will be the founding of the first closed-ended investment fund that will gather stocks of nearly 200 companies worth HRK 8.5 billion.

The companies that fail to attract any interest by investors, such as Imota, will have to go through restructuring and it is estimated there are about 20 such companies.
(Jutarnji list )

Komadina: Mislim da je Haludovo preprodano

28.10.2008 10:37:00 | Izvor: Vjesnik, Powered by PressCut, http://www.limun.hr/main.aspx?ID=361806&pojam=haludovo

pdf -> Cijeli članak, Izvor: Vjesnik, 28.10.2008 10:37:00

"Imam dojam da je hotelski kompleks Haludovo na otoku Krku preprodan, iako za to nemam dokaza. Ni u Haludovu, ni u nekim drugim hotelskim tvrtkama na ovom području već dulje ništa se ne događa", kazao je župan Zlatko Komadina na redovitom susretu s novinarima uoči sjednice Županijske skupštine.

Prema posljednjim službenim informacijama, Haludovo je sa 75 posto udjela pripadalo Armencu Ariju Abramvaruju koji je, prema novom idejnom projektu "oca" tog hotela, arhitekta i akademika Borisa Magaša, koji ga je osmislio prije više od 40 godina, u obnovu kompleksa trebao uložiti 40 milijuna eura. No to se nije dogodilo. Novi vlasnik Haludova neprekidno je kao izgovor navodio nerazumijevanje lokalnih vlasti za razvoj projekta, obećavajući nastanak velebnih hotela u Malinskoj, gradnju ribarskog sela predviđenu na pomorskom dobru s kojeg se tek treba izvlastiti Općina.

"Haludovo je primjer loših ugovora i privatizacija. Nepojmljivo je da se tvrtka može nekome prodati, a onda zatvoriti", poručio je Komadina. Osvrnuo se i na privatizaciju rapskog Hotela Imperijal, gdje je vlasnički udio trebao biti podijeljen na zaposlenike i lokalnu samoupravu. Komadina je postavio i pitanje čije je vlasništvo opatijski LRH i zašto odavno nije objavljen natječaj za privatizaciju crikveničkog Jadrana, gdje je država najveći vjerovnik.

[ivan_ri]

onda su nesto kao poceli raditi...

Hoteli Haludovo žele koncesiju za privezište

12.12.2008 15:27:00 | Izvor: Novi list, Powered by PressCut, http://www.limun.hr/main.aspx?ID=386779&pojam=haludovo

pdf -> Cijeli članak, Izvor: Novi list, 12.12.2008 15:27:00

Županijsko poglavarstvo na jučerašnjoj je sjednici prihvatilo odluku o javnom prikupljanju ponuda za davanje koncesije na pomorskom dobru za privezište Haludovo, odnosno dio obale i morskog prostora ispred nekadašanjeg ponosa, a današnjeg rugla krčkog turizma. Odluka o koncesioniranju pomorskog dobra usvojena je nakon Dopune pisma inicijative tvrtke Hoteli Haludovo d.d. od 27. listopada ove godine.

Sama inicijativa za pokretanje postupka davanja koncesije, kako je objasnio pročelnik Upravnog odjela za pomorstvo, promet i veze Nikola Mendrila, potječe još iz 2005. godine, no postupak dosad nije mogao biti pokrenut jer je sve donedavno na pomorsko dobro ispred kompleksa Haludovo kao vlasnik bila upisana Općina Malinska.

...ali ni od toga nista

Hoteli Haludovo Malinska zaronili u gubitak

Dražen Tomić
drazen.tomic@business.hr

31.3.2009 12:00:00, business.hr

Nakon poslovanja s dobiti u 2007. kada su zaradili 17,84 milijuna kuna Hoteli Haludovo Malinska što je rezultat zbog velikih izvanrednih prihoda od 46,38 milijuna kuna, prošlu su godinu završili s gubitkom od 10,2 milijuna kuna.

Rezultat je to katasrofalnog pada ukupnog prihoda sa 48,66 milijuna kuna, opet zbog izvanrednih prihoda, na svega 2 milijuna kuna.

Međutim, promatrano po segmentima prihoda vidljivo je da su im tek neznatno smanjeni prihodi od prodaje sa 1,74 milijuna kuna u 2007. na 1,71 milijun kuna na kraju prošle godine. Pritom je tvrtka smanjila za 4,7 posto kapital i rezerve na 205,45 milijuna kuna. Uz smanjenje kapitala i rezervi, smanjena je i aktiva na 242,4 milijuna kuna.

[ivan_ri]

i jedan zanimljiv clanak o obnovi propalih hotelskih kompleksa

Hotelski dragulji prepušteni propasti

Datum objave:02.04.2009 09:58, http://www.tportal.hr/kultura/kultur...-propasti.html
Autor: Romina Peritz

Sudbina nekad vrlo poznatih hotela, poput Haludova na otoku Krku ili hotela Grand na Lopudu, tijekom posljednjih godina gotovo da se pretvorila u pravu trakavicu. Nerazjašnjeni imovinski odnosi, novi vlasnici, nepostojanje koncepta za obnovu, ali i namjenu, nisu išli u prilog tim zdanjima s potpisom velikih imena arhitekture. Iz novog broja redizajniranog časopisa za dizajn i arhitekturu Dal Casa prenosimo priču
Zadnjih godina arhitektima i struci se često diže kosa na glavi kada vide odnos investitora prema našoj hotelskoj baštini s potpisom njihovih poznatih kolega iz dvadesetog stoljeća. Poznato je, naime, da mnogi hoteli duž hrvatske obale koji su u prošlosti živjeli punim plućima i bili čak mjesta elitnog turizma, danas zjape prazni i u vrlo su lošem stanju. Kada se pak obnavljaju, nerijetko se ruše do temelja ili se obnavljaju na krajnje neadekvatan način, bez suglasnosti stručnjaka, konzervatora. Sudbina nekad vrlo poznatih hotela, poput Haludova na otoku Krku ili hotela Grand na Lopudu, tijekom posljednjih godina gotovo da se pretvorila u pravu trakavicu. Nerazjašnjeni imovinski odnosi, novi vlasnici, nepostojanje koncepta za obnovu, ali i namjenu, čekanje građevinskih dozvola i druge okolnosti u koje nećemo ulaziti, nisu išli u prilog tim zdanjima s potpisom velikih imena arhitekture, koja su godinama bila izložena propadanju. Navodno se situacija u posljednje vrijeme mijenja, i hotel Grand, djelo arhitekta Nikole Dobrovića, čeka obnovu prema projektu arhitektice Lucijane Peko, a isto se najavljuje i za Haludovo prema projektu akademika Borisa Magaša koji je bio projektant i prvog kompleksa.

Dok čekamo kako će se obnoviti ti dragulji naše hotelske baštine, podsjetimo da se u prošlosti više držalo do mišljenja struke nego što je to danas. Iako se o ukusima ne raspravlja, šteta je da smo tijekom obnove nekih hotela ostali zauvijek zakinuti za umjetnička djela uglednih hrvatskih umjetnika i pionira dizajna na ovim prostorima.


.....


Kompleks Haludovo u Malinskoj na otoku Krku sedamdesetih je godina bio na glasu kao okupljalište elite, gdje su se služili jastozi i šampanjac u neograničenim količinama. No zlatno doba Haludova Borisa Magaša daleko je iza nas i danas je to još jedan od primjera devastacije naše vrijedne hotelske baštine. Magaš je napravio novi projekt prilagodivši ga današnjem trenutku, no vrlo je uzak krug onih koji vjeruju da će se vlasnik toga hotelskog kompleksa, jedan armenski biznismen, doista odlučiti na gradnju luksuznih hotela prema zamisli poznatog arhitekta. Na tom dijelu Jadrana još je jedan primjer hotela koji su postali dijelom baštine, Uvala Scott kod Kraljevice s potpisom Igora Emilija iz 1969. godine. To je hotelsko naselje začudo u dobrom stanju i u funkciji, za razliku od mnogih drugih primjera.


...

[ivan_ri]

Originally Posted by Gogz

[Kvranerski otoci](Krk, Cres, Lošinj, Rab) - Construction update (2009)

auuu, greska . cijeli dan stoji a da nitko nije skuzio

[Gogz]

[Kvranerski otoci](Krk, Cres, Lošinj, Rab) - Construction update (2009)

[Gogz]

Originally Posted by ivan_ri

auuu, greska . cijeli dan stoji a da nitko nije skuzio

Već san se pripa da nam ih nisu slovenci zdipili pa preimenovali...

[ivan_ri]

Projekt – vodoopskrba otoka Krka (sjeverni dio)

http://www.kdvik-rijeka.hr/default.asp?ru=130

uz izgradnju vodovoda Urinj - Tribalj dio je programa „Koncepcija razvoja vodoopskrbe na otoku Krku 2001. – 2008. između svih jedinica lokalne samouprave na otoku Krku, Ministarstva za javne radove, Hrvatskih voda i Ponikve“

Početak radova: krajem 2004. godine
Realizacija: kroz 3 faze
Trajanje izgradnje: 2 godine
Investitori:
Primorsko-goranska županija, Grad Rijeka, Hrvatske vode, INA – Industrija nafte d.d. Zagreb, KD VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o. Rijeka, Ponikve d.o.o. Krk

Ukupna vrijednost radova: 20.000.000,00 EUR

Opravdanost projekta:



Otok Krk prostire se na otprilike 409 m2 na kojem živi 17.875 stanovnika, što se tokom turističke sezone zna povećati i do tri puta. Otok Krk pokriva otprilike 30% ukupnog turističkog prometa Primorsko-goranske županije. Potreba za pitkom vodom je neizrecivo velika, a dovođenjem pitke vode iz riječkog vodoopskrbnog sustava uz opskrbu vodom iz vlastitih izvora omogućiti će se kvalitetna vodoopskrba i dostatne količine vode za daljnji razvoj otoka.

Izgradnjom vodovoda pitke vode Rijeka – Krk osigurati će se dovoljne količine pitke vode za potrebe stanovništva Krka i njihovih gostiju, te će se riječkom vodoopskrbnom području od Liburnije do Jadranova dati nova sigurnost pri opskrbi pitkom vodom.

Izgradnjom vodovoda Tribalj – Urinj Inina Rafinerija nafte Rijeka na Urinju osigurati će si opskrbu tehnološkom vodom iz akumulacije Tribalj.

Tehnički podaci:

Izvori Perilo, Dobra i Dobrica tokom ljetnih mjeseci znaju zaslaniti. Kako bi se povećanom broju novih korisnika pitkom vodom osigurala redovita i kvalitetna opskrba potrebno ju je omogućiti u kritičnim trenucima s izvora Zvir. Osiguranje potpune funkcionalnosti i stabilnosti vodovoda pitke vode postići će se izgradnjom u kopnenom dijelu:

• nove crpne stanice Kozala kapaciteta 500 l/s i nova trafostanica Kozala 1
• tlačnog cjevovoda od crpne stanice Kozala do vodospreme Streljana u dužini od 2.600 m
• vodospreme Škrljevo kapaciteta 2.000 m3
• novi kaptažni bunar Dobrica, sa sabirnom vodospremom Dobrica i rekonstrukcijom crpne stanice Dobrica

Ukupna dužina transportnog cjevovoda pitke vode: 7.000 m od spoja na Urinju do Krčkog mosta

Podjela po fazama izgradnje cjevovoda vode za piće prema otoku Krku:

• 1. faza: vodoopskrbni cjevovod za otok Krk od spoja na postojeći cjevovod kod vodospreme Sopalj (kapaciteta 3.000 m3) do mjernog mjesta i ventilske postaje Uvala Sršćica dužine 2.809 m
• 2. faza: podmorska dionica od ventilske postaje Uvala Sršćica do ventilske postaje rta Oštra dužine 1.028 m
• 3. faza: vodoopskrbni cjevovod za otok Krk od spojnog okna Punta Oštro u Kraljevici do prodajnog mjesta most Krk dužine 3.021 m

[ivan_ri]

I sjeverni dio otoka Krka može se osvježiti riječkom vodom

Rijeka, 9. srpnja 2008. godine. http://www.kdvik-rijeka.hr/default.a...1&sid=&jezik=1

Uz nastup dobrodošlice KD Ive Jelenović iz Dobrinja te kratke govore g. Vojka Obersnela, gradonačelnika Grada Rijeke, g. Željka Mažara, direktora KD VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o. Rijeka, g. Frana Mrakovčića, direktora PONIKVE d.o.o. Rijeke, g. Gordana Gašparovića, direktora Hrvatskih voda – VGO Rijeka, g. Tomislava Thüra, člana Uprave INA d.d. Zagreb i g. Zlatka Komadine, župana Primorsko-goranske županije, obilježen je završetak radova na izgradnji vodovoda pitke vode Rijeka–otok Krk i vodovoda Tribalj–Urinj čija je realizacija trajala više od pet godina.

Svečanim otvaranjem elektro-magnetskog ventila od strane Gradonačelnika Grada Rijeke te zdravicom čaša punih osvježavajuće riječke vode na toplom ljetnom suncu započela je opskrba riječkom vodom oko 4 tisuće stanovnika sjevernog dijela otoka Krka kao i velikog broja njegovih gostiju. Dnevno će stanovnicima Općine Omišlja, odnosno mještanima Omišlja i Njivica te niskih zona Općine Dobrinj, uvale Soline i mjesta Šilo, biti dnevno na raspolaganju oko 5.000 m3 kvalitetne riječke vode.


Nastup dobrodošlice KD Ive Jelenović iz Dobrinja

Sporazum o gradnji dvaju vodovoda Rijeka – Krk i vodovoda Tribanj – Urinj potpisan je 21. lipnja 2002. godine čime su svoju suglasnost za zajedničko i koordinirano vođenje realizacije objekata vodovoda pitke i industrijske vode, a sve sukladno prihvaćenoj koncepciji vodoopskrbe otoka Krka i opskrbe tehnološkom vodom INA - Rafinerije nafte Rijeka, dali Primorsko-goranska županija, Grad Rijeka, Hrvatske vode Zagreb, INA - Industrija nafte d.d., Zagreb, Komunalno društvo Vodovod i kanalizacija d.o.o. - Rijeka, Ponikve d.o.o., Krk i DIOKI d.d. Zagreb - pravni slijednik Adria procesna industrija d.d. Zagreb.


g. Vojkom Obersnelom, g. Zlatko Komadina, g. Željko Mažar, g. Frane Mrakovčić, g. Tomislav Thür, g. Gordan Gašparović

Gradonačelnik Grada Rijeke, g. Vojko Obersnel, podsjetio je kako je sama realizacija povezivanja riječkog i krčkog vodoopskrbnog sustava ubrzana odlukom INA – Industrija nafte d.d. Zagreb da za svoje proizvodne potrebe umjesto vode za piće započne s korištenjem tehnološke vode iz jezera Tribalj. Realizacijom vrijednog projekta nakon mnogo godina od izgradnje mosta kojim su se otočani povezali s kopnom ostvareno je još jedno povezivanje – riječkom vodom te je istakao svoju nadu da će se osim stanovnika i gostiju sjevernog dijela otoka Krka ubrzo u riječkoj vodi moći uživati stanovnici i gosti cijelog otoka Krka.

Direktor KD VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o. Rijeka, g. Željko Mažar, istaknuo je kako se KD ViK Rijeka realizacijom ovog projekta potvrdio kao nadkomunalni operater čijom vodom se opskrbljuje Rijeka i riječki prsten te Opatija, Jadranovo i sada sjeverni dio otoka Krka. Samo riječki vodoopskrbni sustav zadovoljava preko 70% ukupnih potreba za vodom cijele Primorsko-goranske županije i nesebično je dijeli s onim dijelovima županije koji nemaju dovoljne količine vode ili im je ista neodgovarajuće kvalitete.
Voda će povezati i dva sustava, riječki i krčki, ne samo kroz isporuku vode već i kroz suradnju kako bi se ispunila očekivanja potrošača čiji su interesi iznad svih ostalih unatoč ugovornoj podijeljenosti odgovornosti za ispravnost vode do i od mosta.
Izlaskom INE iz sustava vodoopskrbe KD ViK Rijeka, bez obzira na mogući povrat dijela dosadašnjih količina prodane vode, Upravu KD ViK Rijeka i vlasnike stavlja pred nove poslovne, ekonomske, financijske i razvojne izazove.
Na samom kraju direktor KD ViK Rijeka predao je maketu Zvira direktoru Ponikve d.o.o. Krk za trajno sjećanje na ovaj događaj, ali i činjenicu da je riječka voda uspostavila trajni most između ova dva Društva.

Direktor Ponikve d.o.o. Krk, g. Frane Mrakovčić naglasio je kako je novi vodovod konačno riješio pitanje opskrbe vodom ne samo po pitanju kvalitete, posebno u ljetnim mjesecima, već i količina za idućih dvadesetak godina jer umjesto do sada raspoloživih 200 l/s raspoloživost 400 l/s.

Direktor Hrvatskih voda – VGO Rijeka, g. Gordan Gašparović i član Uprave INA d.d. Zagreb,
g. Tomislava Thüra izrazili su svoje zadovoljstvo sudjelovanja u zajedničkom projektu kojim se pripomoglo u rješavanju strateškog pitanja vodnog gospodarstva – vodoopskrbe te ekonomičnijem upravljanju vodnim resursima.

Župan Primorsko-goranske županije, g. Zlatko Komadina istaknuo je kako je pokrivenost stanovnika ove županije 97% te da PGŽ želi što prije i onih 3% stanovnika otoka Krka i Gorskog kotara opskrbiti vodom iz javnih vodovoda, ali i dalje inzistirati na međusobnom umrežavanju i podijeli raspoloživih količina vode.


Zdravica riječkom vodom na Mostu Krk g. Željko Mažar, g. Vojko Obersnel i g. Zlatko Komadina

Krčki dio projekta vrijedan 23,5 milijuna kuna

Dovršetak krčkog dijela projekta u kojem su izgrađeni cjevovod most Krk – vodosprema CD 320, vodosprema Dioki – prekidna komora Brgud te svi ostali zahvati na otoku potrebni za prihvat riječke vode svečano je bio obilježen 13. svibnja 2008. godine u sklopu obilježavanja Duhovskog utorka – Dana Općine Omišalj. Primorsko – goranska županija u ovom dijelu projekta učestvovala je s 3 milijuna kuna, a Ponikve d.o.o. Rijkea s 20,5 milijuna kuna.

Riječki dio projekta vrijedan 67,7 milijuna kuna

Novčana sredstva za izgradnju cjevovoda ukupne dužine 7.069 m, od čega je jedna podmorska dužine 1.060 m, osigurali su Grad Rijeka i druge jedinice lokalne samouprave iz proračuna te ViK Rijeka u iznosu od 10.723.000,00 kuna, Hrvatske vode u iznosu od 15.091.000,00 kuna te INA - Rafinerije nafte Rijeka u iznosu od 41.886 000,00 kuna.
Projekt na riječkom dijelu realiziran je postavljanjem cjevovoda za pitku vodu opskrbe Krka i tehnološku vodu za opskrbu INA - Rafinerije nafte Rijeka u zajednički rov. Cjevovodi su profila 500 mm na kopnenim dionicama - na dijelu lokacije Urinj i od Rta Oštro do Mosta Krk te po dva profila od 300 mm na podmorskoj dionici - od Uvale Mala Sršćica do Rta Oštro. Otok Krk opskrbljivat će se kvalitetnom vodom za piće s oko 130 l/s iz vodoopskrbnog sustava Rijeka, dok je INA – Rafinerije nafte Rijeka uspostavila sustav dovođenja tehnološke vode iz jezera Tribalj u količinama od 160 l/s izgradnjom svog opskrbnog cjevovoda koordinirano s realizacijom vodoopskrbe Krka. INA je vršila i dodatna ulaganja u objekte na lokaciji Tribalj i Urinj.

Projekte su izradili: FLUMING d.o.o. Rijeka i TE PROJEKT d.o.o. Kastav.
Izvođači radova: MONTER STROJARSKE MONTAŽE d.d. Zagreb sa DIRA GRADNJOM d.o.o. Rijeka na prvoj dionici, SUN ADRIA d.o.o. Rijeka i SUBMAR Mali Lošinj na drugoj, podmorskoj dionici, VODOTEHNIKOM d.d. Zagreb i GP KRK d.d. Krk na trećoj dionici.
Nadzor su obavljali: AG-PROJEKT d.o.o. Rijeka sa suradnicima na prvoj i drugoj dionici, te INA RAFINERIJA Rijeka i Sektor upravljanja investicijama na trećoj dionici.

Osim spomenutog, a kako bi se osigurala kvalitetna i sigurna vodoopskrba grada Rijeke te sjevernog dijela otoka Krka, na području grada Rijeke još je izgrađena nova crpna i transformatorska stanica Kozala 1, kapaciteta 500 l/s te je dovršena izgradnja 2.500 m dugog tlačnog cjevovoda od novoizgrađene crpne stanice Kozala 1 do glavne i najveće vodospreme Streljana.
Ukupna ulaganja iznose 40 milijuna kuna (osigurano iz proračuna Grada Rijeke i okolnih jedinica lokalne samouprave te ViK Rijeka, kao i učešćem Primorsko-goranske županije u iznosu od 3 milijuna kuna.) Osim spomenutog na određeni način se mogu pribrojiti i ulaganja u zamjenu cjevovoda od izvora Rječine do Zoretića te izvedeni vodoistražni radovi na izvorište Dobrica u Bakru. No svim učinjenim nisu završena ulaganja u sigurnu, ekonomičnu, kvalitetnu i kontinuiranu vodoopskrbu Rijeke, okolice i otoka Krka. Još predstoji rekonstrukcija crpne stanice Martinšćica, izgradnja novog cjevovoda od Martinšćice do vodospreme Sopalj u Kostreni kako bi se povećao stupanj sigurnosti vodoopskrbe otoka Krka i u najtežim hidrološkim prilikama, otvorile nove razvojne mogućnosti Kostrene, ako i eventualne nove potrebe za vodom INE.

[ivan_ri]

Originally Posted by Gogz

Već san se pripa da nam ih nisu slovenci zdipili pa preimenovali...

lol

[OettingerCroat]

uredijá san ime

[ivan_ri]

Originally Posted by OettingerCroat

uredijá san ime

hehe, thanks

[ivan_ri]

REKONSTRUKCIJA 5,5 KILOMETARA DIONICE HRASTA – BELEJ IZAZIVA NEZADOVOLJSTVO VOZAČA
Otočnom magistralom kroz oblake prašine
Vrijednost investicije je 19,5 milijuna kuna, rok dovršetka šest mjeseci, a Hrvatske ceste cjelokupnu dinamiku rekonstrukcije otočne magistrale rade maksimalno usporeno


Građevinski radovi i promet vozila odvijaju se paralelno

BELEJ – Na cresko-lošinjskoj magistrali, državnoj cesti D-100, GP Krk, intenzivno se radi na rekonstrukciji 5,5 kilometara dugačke dionice Hrasta – Belej. Rekonstrukcija je počela u ožujku, a zbog visoke temperature, proteklih dana radi se u ekstremnim uvjetima, posebno što je gradilište ujedno i jedina prometnica kojom je moguće doći na južni dio otoka Cresa i na Lošinj. Unatoč činjenici da djelatnici ulažu maksimalne napore kako bi se promet odvijao sa što manje problema i zastoja, u pojedinim dijelovima dana stvaraju se kolone, a problem predstavlja golema količina prašine, koja se uslijed radova i prometa podiže na cesti. I dok se u vozilima moguće zaštititi zatvaranjem prozora, biciklisti i motoristi imaju priličnih problema vozeći se u oblaku prašine, ali ipak najgore prolaze radnici koji rade u iznimno teškim uvjetima.

Asfaltiran jedan kilometar

Svjestan je toga i direktor GP Krka Josip Purić, koji navodi da poduzimaju sve, da se posao organizira na najbolji mogući način, ali da postoji nekoliko ograničavajućih faktora na koje se jednostavno ne može utjecati. Radi se o rekonstrukciji ceste, dakle prometnica je istovremeno i gradilište, alternativne prometnice nema, cesta je imala širinu 5 metara, sada se proširuje na 6,5 metara i sve se odvija unutar tog prostora, od građevinske operative do prometa vozila. Purić kaže kako je do sada asfaltiran jedan, a do 1. srpnja pod asfaltom će biti tri kilometra ceste. S obzirom na pojačani dolazak gostiju pretpostavlja se da će se u špici turističke sezone radovi prekinuti na mjesec dana, da bi se ponovno nastavili s krajem turističke sezone, kada se planiraju rekonstruirati preostali kilometri do potpuno uređenih 5,5 km, koliko investicija obuhvaća.

Imovinsko-pravna pitanja

Valja podsjetiti da su investitor radova Hrvatske ceste, vrijednost investicije je 19,5 milijuna kuna, rok dovršetka šest mjeseci. Hrvatske ceste cjelokupnu dinamiku rekonstrukcije otočne magistrale rade maksimalno usporeno, a između ostalog sporo i nikako rješavaju imovinsko-pravne odnose i otkup zemljišta, kako bi se cesta mogla širiti i rekonstruirati. Tako još uvijek rješavaju imovinsko-pravna pitanja na dijelu dionice čija je rekonstrukcija u tijeku. Inače, GP Krk je na javnom natječaju za izvođača bio izabran još u listopadu prošle godine, ali se na početak radova čekalo pet mjeseci, pa umjesto da budu gotovi, to jest pri samom dovršetku, radovi su počeli tek u ožujku. Stoga za ovakvo stanje na otočnoj prometnici mnogo veću odgovornost od izvođača ima investitor Hrvatske ceste.

Ira CUPAĆ MARKOVIĆ, Novi List

[gorgoroth]

Cres i Rab u drugoj fazi Jadranskog projekta "teškog" 90 milijuna kuna


Jadranski projekt je projekt zaštite od onečišćenja voda u priobalnom području, koji su pokrenule Vlada i Hrvatske vode, a u tri faze provodi ga tvrtka Hrvatske vode Jadranski projekt.

U projektu sudjeluje Međunarodna banka za obnovu i razvoj koja je odobrila Hrvatskoj zajam za financiranje unapređenja sustava prikupljanja transporta i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda naselja uz morsku obalu i otoka.
Ugovorom o podzajmu i poddarovnici za Cres, vrijednom 25 milijuna kuna, predviđa se prvi dio izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda visokog stupnja pročišćavanja. Uređaj na lokaciji Kimen bit će dostatan za 10.500 stanovnika, prikupljat će 90 posto otpadnih voda grada Cresa i nadovezat će se na postojeći podmorski ispust. Radovi, koji su u pripremnoj fazi, trajat će do studenog 2011., a uređaj bi trebao biti spreman za rad u početku 2012.

Ugovor o podzajmu za Rab, vrijednom 65 milijuna kuna uređuje se izgradnja gravitacijskih kolektora, crpne stanice pripadajućih tlačnih cjevovoda, uređaja za pročišćavanje prvog stupnja pročišćavanja, dostatnog za oko 24.999 stanovnika, te podmorski ispust. Projekt će omogućiti prikupljanje 75 posto otpadnih voda grada Raba.

Osim za izgradnju komunalnih kanalizacijskih objekata, novac za koji su danas potpisani ugovori, koristit će se i za unaprjeđenje poslovanja komunalnih poduzeća, nabavku opreme i drugo.

http://business.hr/Default2.aspx?Art...9e&ref=lastadd

[ivan_ri]

ISTRAŽIVANJE PODMORJA UVALE CASKA DOVELO JE DO VELIKOG OTKRIĆA – PRONAĐENI OSTACI PLOVILA KOJE DATIRA IZ 1. STOLJEĆA NAKON KRISTA
U novaljskom akvatoriju otkriven brod star 2000 godina
Radi se o drvenoj konstrukciji šivanog antičkog broda, kakve su koristili Liburni, plemenska zajednica poznata po razdoblju pomorske prevlasti na velikom području istočne jadranske obale


Uvala Caska – lokalitet na kojem je pronađen brod

NOVALJA/CASKA – Istraživanje podmorja uvale Caska dovelo je do novog, velikog otkrića, a riječ je ostacima broda koji datira još iz 1. stoljeća nakon Krista. Točnije rečeno, radi se o drvenoj konstrukciji šivanog antičkog broda, kakve su koristili Liburni, plemenska zajednica poznata po razdoblju pomorske prevlasti na velikom području istočne jadranske obale, a koja je svoje uporište imala i na Košljunu, u neposrednoj blizini Caske.
Iako je tu drvenu konstrukciju skupina arheologa pod vodstvom mr.sc. Irene Radić Rossi pronašla još 2007. godine, nalazište je tada tek pregledano i ostavljeno za kasnija istraživanja. U suradnji Sveučilišta u Zadru i Francuskog nacionalnog instituta za znanost, CNRS-a, tim stručnjaka pod vodstvom prof. Zdenka Brusića, sada je proveo potrebna istraživanja na ovom lokalitetu te su došli do otkrića koje je potvrdilo prvobitnu prepostavku – riječ je o dobro očuvanoj konstrukciji broda starog oko 2000 godina.
– Liburni su poznati kao moreplovci, koji su oko 1000. godina prije Krista pod kontrolom imali širi dio istočnog Jadrana, pa čak i susjedne dijelove Italije. Svi ti brodovi koje su koristili Liburni bili su, prema našim saznanjima, šivani. Nijedna pomorska nacija u brodogradnji ne koristi dvije vrste konstrukcije već se bazira na jednoj. Liburni su svoje brodove šivali, a ova konstrukcija pripada manjim brodovima koji se nazivaju »cerilie«. Tako na našoj obali imamo pronalaske jedne od najstarijih tehnika, koja je i dosta rijetka jer ne koristi metalne dijelove, već se za spajanje koristi koža – objašnjava prof. Brusić, čija je uža specijalnost proučavanje upravo ovakvih, šivanih brodova, te ističe kako u Europi nema puno takvih pronalazaka.
Osim drvene konstrukcije, pronađeni su i ulomci amfora i opeke po brodu, drvena sjekira te niz manjih nalaza koji će poslužiti da se odredi točna veličina i izgled broda.
– Brod je pronađen na dubini od 2 metra, vrlo je dobro očuvan, ima i kobilicu, postoje vanjske oplate i rebra broda. Ovo što smo do sada otvorili je površine od oko 12 kvadrata, a sasvim sigurno ga ima još, jer vjerujem da je brod dužine od oko 10 metara, no zakopan je u pijesak, zahvaljujući čemu je i ostao tako dobro očuvan – napominje Irena Radić Rossi, koja također sudjeluje u ovom projektu.
Iako su istraživanja broda za sada stala, to nije kraj priče, jer Grad Novalja već niz godina financijski potiče ovakva istraživanja, pa je sigurno da će tako i nastaviti.

Gorana BADURINA
Snimili Vedran FRKA i Loic DAMELET, Novi List

[gorgoroth]

Jadranka hoteli otvaraju vrata hotela nakon ulaganja od 17 milijuna eura

Tvrtka Jadranka hoteli, koja posluje u sklopu malološinjske kompanije Jadranka, ovog vikenda službeno otvara Hotel Vespera u poznatoj malološinjskoj Sunčanoj uvali, u čiju je rekonstrukciju i uređenje na razinu obiteljskog hotela s četiri zvjezdice uložila 16,9 milijuna eura te još 700 tisuća eura u uređenje okoliša, rečeno je na današnjoj konferenciji za medije te tvrtke u Zagrebu.

Ulaganje u rekonstrukciju tog hotela dio je petogodišnjeg investicijskog ciklusa od 2008. do 2012. i u tom se razdoblju u razvoj, obnovu i uređenje objekata planira uložiti više od 80 milijuna eura, kazala je predsjednica Uprave Jadranka hotela Snježana Baljak.

Dodavši da u tom razdoblju svih svojih šest hotele žele 'podići' na četiri zvjezdice te se repozicionirati na tržištu, Baljak je ocijenila kako će time pridonijeti i povećanju kvalitete smještajne i turističke ponude otoka Malog Lošinja, Kvarnera, ali i ukupno hrvatskog turizma.
Navedeni je investicijski ciklus počeo lanjskim ulaganjem od 18,5 milijuna eura u obnovu i otvorenjem Hotela Aurora, hotela s četiri zvjezdice i pozicioniranog kao kongresni i wellness hotel, a nastavak tog programa je otvaranje novo uređenog Hotela Vespera.

Taj je hotel prve goste već primio 10. svibnja, a osim smještaja u 404 smještajne jedinice različitog tipa (od običnih do povezanih obiteljskih soba i apartmana) nudi brojne sadržaje prilagođene obitelji s djecom. Posebna atrakcija je kaskadno, na tri razine postavljen kompleks vanjskih bazena (veliki i dva za djecu) na površini od tri tisuće metara četvornih.

Govoreći o predsezoni, trenutnom bukingu i predstojećem glavnom ljetnom dijelu sezone, direktorica marketinga Jadranka hotela Sanja Trajkov kazala je da je situacija zadovoljavajuća, te da su primijetili trend tzv. kratkoročnih rezervacija (pred vikend za vikend i slično), što očekuje i u nastavku sezone.

Svi sadržaji hotela Vespera, Aurore pa i drugih vode k tome da im se sezona produlji, čemu se nadaju pogotovo zbog sve većeg broja kongresa i skupova u njihovim objektima. Veseli ih, kaže, i do sada zabilježeni 6 postotni porast domaćih gostiju.

Za cijene je kazala da su konkurentne i pristupačne, te da su po ocjeni turoperatora i gostiju u skladu s kvalitetom usluga.

S obzirom da je tvrtka Jadranka hoteli od 2007. u djelomičnom, odnosno 31,64-postotnom vlasništvu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), konferenciji je prisustvovao i njegov glavni direktor za imovinu i turizam Thibault Dutriex koji je naglasio da su u Jadranku hotele uložili 24 milijuna eura.

Istaknuvši odličnu suradnju s tvrtkom Jadranka hoteli, naglasio je da su se za ulaganje u tu tvrtku odlučili jer je to jaka kompanija s dobrom vizijom.

http://business.hr/Default2.aspx?Art...9c&ref=lastadd

[ivan_ri]

JUČER U CRESKOJ I RAPSKOJ GRADSKOJ UPRAVI
Potpisani ugovori za izgradnju pročistača otpadnih voda

CRES/RAB – Jučer su u gradskim upravama Cresa i Raba potpisani ugovori za projekt izgradnje uređaja za pročišćivanje otpadnih voda Cresa, odnosno Raba, koji se financira i vodi u sklopu Jadranskog projekta, a koji Hrvatska realizira u suradnji s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj. Creski ugovor vrijedan 25 milijuna kuna potpisali su generalni direktor Hrvatskih voda Jadranko Husarić, creski gradonačelnik Gaetano Negovetić i direktor komunalnog poduzeća »Vodovod i čistoća« Cres-Lošinj, Lino Sinčić. Projekt i karakteristike uređaja za pročišćivanje predstavila je direktorica Jadranskog projekta Fani Bojanić. Budući creski uređaj za pročišćivanje koji će se graditi na predjelu Kimen, imat će visok stupanj biološkog pročišćivanja, pa će se pročišćene otpadne vode moći koristiti za navodnjavanje.
Ugovor o podzajmu i poddarovnici za podprojekt Rab u rapskoj Gradskoj vijećnici vrijedan 65 milijuna kuna, potpisali su pak Husarić, i gradonačelnik Raba Željko Barčić te direktor komunalne tvrtke »Vrelo« Denis Deželjin uime nositelja investicije. Ova investicija omogućit će uređaj za pročišćavanje otpadnih voda prvog stupnja pročišćavanja za 24 tisuće stanovnika, zatim podmorski ispust pročišćenih otpadnih voda, te tlačno-gravitacijski cjevovodi sa pripadajućim crpnim stanicama.

I. C. M. – R. J., Novi List

[ivan_ri]

IZMEĐU KAMPA KOVAČINE I TN GAVZA NA OTOKU CRESU
Otvorena novouređena šetnica


Jučer obavljena primopredaja rekonstruirane šetnice

CRES – Primopredaja i obilazak predstavnika izvođača i investitora radova na šetnici između Kampa Kovačine i turističkog naselja Gavza, označila je završetak radova, započetih polovicom ožujka, u sklopu kojih je proširena šetnica u dužini od jednog kilometra. Uz šetnicu je postavljena i infrastruktura za 35 stupova javne rasvjete, a tijekom idućih dana bit će ih postavljeno deset. Radove su zajednički financirali tvrtka Crepsa u visni 305 tisuća kuna, Grad Cres s 250 tisuća, Cresanka d.d. sa 122 tisuća i Turistička zajednica sa 60 tisuća kuna.
Sveukupna vrijednost radova je milijun kuna, a razliku do tog iznosa kreditirao je izvođač, tvrtka Elektrovoda, koja s Gradom Cresom ima četverogodišnji ugovor o održavanju pomorskog dobra. Investicijom je značajno unaprijeđeno stanje u prostoru u ovom, tijekom turističke sezone najatraktivnjem i najfrekventnijem dijelu grada, koje osim gostiju kampa i naselja Gavza, rado koriste, kako domaće stanovništvo, tako i svi ostali gosti mjesta, među kojima najviše biciklisti i ljubitelji pješačenja.

I. C. M., Novi List

[ivan_ri]

Mlai Lošinj

Originally Posted by zmaj12

Jadranka: U obnovu hotela do 2012. ulažemo 80 milijuna eura



ZAGREB - Hotel Vespera obnovili smo investicijom od 16,9 milijuna eura, rekla je Snježana Baljak, predsjednica Uprave Jadranka Hotela. Investicija je većim dijelom financirana kreditom Erste Steiermarkische bank.
Najavila je da će kompanija do 2012. godine u povećanje kvalitete usluge i kategorije hotela na četiri i pet zvjezdica uložiti oko 80 milijuna eura. U tome će im pomoći i strateški partner Europska banka za obnovu i razvoj, koja posjeduje udio od 30 posto u kompaniji.

'Turizam je ključni sektor u Hrvatskoj i zato smo naročito zainteresirani za ulaganje. Jadranka Hoteli su jak brand zato smo u kompaniju i uložili 24 milijuna eura."'Turizam je ključni sektor u Hrvatskoj i zato smo naročito zainteresirani za ulaganje. Jadranka Hoteli (ZSE:JDRA-R-A) su jak brand zato smo u kompaniju i uložili 24 milijuna eura', kazao je glavni bankar EBRD-a Tibault Deutreix.

Dodao je da su u EBRD-u vrlo ponosni na kvalitetne rezultate kompanije u posljednjih 15 mjeseci i plasmanom investicija. Hotel Vespera pozicioniran je kao family hotel, a otvorit će se 5. lipnja u Malom Lošinju. Baljak je zahvalila lokalnoj zajednici na podršci i izvanrednoj suradnji u ciklusu investiciji. Hotel Vespera projektirao je arhitekt Tihomir Knezić, a raspolaže s 404 smještajne jedinice. Kao posebnu atrakciju u kompaniji navode kompleks vanjskih bazena površine veće od tri tisuće četvornih metara. Potpuno je posvećen djeci pa je tako organizirana usluga čuvanja djece, a u restoranu postoji i 'kutak za mame', u kojem roditelji mogu sami skuhati djeci hranu koju vole.

'Iza nas je predsezona i izuzetno smo zadovoljni rezultatom, koji je rezultat većm brojem kongresa, koji su se u Malom Lošinju održavali', rekla je direktorica marketinga, Sanja Trajkov.

Svaki dan se prima veliki broj rezervacija, nastavila je, ali su kratkoročne i 'danas primamo rezervacije za nadolazeći vikend'. Raste broj domaćih gostiju, kazala je Trajkov pa dodala da su u 2008. zabilježili rast broja domaćih gostiju od 6 posto. Hotel Aurora, lani je ostvario visoku popunjenost od 90 posto, kazala je Trajkov, ali je naglasila da je hotel otvoren tek u lipnju.

Investicijski ciklus Jadranka Hoteli započeli su 2007. investicijom u Hotel Aurora, wellness i kongres hotel, u kojeg je investirano 18,5 milijuna eura. Tim je ulaganjem kategorija hotela podignuta na četiri zvjezdica, a nudi gostima bazene, kompleks sauna, salona za masažu i uljepšavanje. Za okoliš i uređenje Sunčane uvale, u kojoj se oba hotela nalaze uloženo je dodatnih 700 tisuća eura.

Jadranka Hoteli zapošljavaju oko 300 stalnih djelatnika, a ovu će sezonu u glavnom dijelu udvostručiti radnu snagu zapošljavanjem sezonskih radnika. Đurđica Šimičić, direktorica Hrvatske turističke zajednice Malog Lošinja, naglasila je da je zajednički cilj svih aktera produžiti turističku sezonu na cijelu godinu. Najavila je investicije u prirodna bogatstva poput borove šume, koja obilježava lokaciju.

'Mali Lošinj je proglašen klimatskim lječilištem zbog vrhunske kvalitete zraka i čistog mora', kazala je.

http://www.seebiz.eu/hr/nekretnine/j...ura,46557.html