[Kvarnerski otoci (Krk, Cres, Lošinj, Rab i Pag)] - Construction update (2009 - 2013)

[gorgoroth]

NAČELNIK OPĆINE PUNAT I PREDSTAVNICI »FALKENSTEINERA« PODIGLI ZNAČAJNE DOKUMENTE

Lokacijske dozvole za školu, dvoranu i hotel

Ured župnijske uprave izdao je lokacijske dozvole za novu zgradu osnovne škole i polivalentne sportske dvorane, te za gradnju novog hotela i spa centra na lokalitetu današnjeg hotela »Park«



PUNAT – Jučer smo zabilježili za stanovnike općine Punat vrlo značajan događaj – načelnik Mladen Juranić je u uredu župnijske uprave preuzeo netom izdanu lokacijsku dozvolu za novu zgradu osnovne škole i polivalentne sportske dvorane, a predstavnicima tvrtke Falkensteiner Hoteli Punat istom je prigodom predana lokacijska dozvola za gradnju novog hotela i spa centra na lokalitetu današnjeg hotela »Park«. Dva za društveni i gospodarski razvoj Punta vrlo važna projekta time su konačno ušla u novu, konkretniju fazu.
Juranić nije skrivao zadovoljstvo ishođenim dokumentom za kojim, kako je najavio, vrlo brzo slijede novi projektni zadaci vezani za izradu glavnog projekta, kao i postupka njegove potvrde, kao konačnog preduvijeta začetka gradnje nove osnovnoškolske zgrade. Projekt je djelo riječkog arhitekta Nenada Kocijana, naglasio je Juranić, dodavši kako će se nova škola, čija se vrijednost zajedno s dvoranom procjenjuje na oko 40 milijuna kuna, rasprostirati na 6.386 četvornih metara. Slijedi raspis javne nabave za izradu glavnog projekta i očekuje se da će gradnja nove škole započeti već tijekom iduće godine.
Lokacijsku dozvolu za novi hotelski objekt koji će biti uređen na razini četiri zvjezdice istom su prigodom preuzeli i puntarski hotelijeri. Iako je realizacija gradnje novog hotelskog kompleksa bila najavljena za ovu godinu, kako nam je nedavno naglasio Dino Hrelja, direktor Falkensteiner Hotela Punat, začetak radova na spomenutom objektu uvelike će ovisiti o gospodarskim prilikama u nacionalnim i globalnim okvirima.

Mladen TRINAJSTIĆ


http://novine.novilist.hr/Default.as...3286328592863O

[gorgoroth]

ČELNI LJUDI JADRANKA HOTELA PREDSTAVILI NOVI UGOSTITELJSKI OBJEKT S ČETIRI ZVJEZDICE

Mali Lošinj bogatiji za Hotel Vespera

U rekonstrukciju hotela uloženo je 16,9 milijuna eura, a još 700 tisuća u uređenje i okoliš Sunčane uvale. Hotel, osim smještaja, nudi brojne sadržaje prilagođene obitelji s djecom



ZAGREB – Čelni ljudi malološinjske tvrtke Jadranka hoteli uoči vikenda i službenog otvaranja Hotela Vespera, predstavili su jučer u Zagrebu njegovu ponudu, te najavili nove investicije. U rekonstrukciju hotela pozicioniranog kao obiteljski hotel s četiri zvjezdice, uloženo je 16,9 milijuna eura, dok je još 700 tisuća eura uloženo u uređenje i okoliš poznate Sunčane uvale. Sve je to, kako je kazala predsjednica Uprave Jadranka hotela Snježana Baljak, dio petogodišnjeg investicijskog ciklusa od 2008. do 2012. godine, za kojeg se u razvoj, obnovu i uređenje objekata planira uložiti više od 80 milijuna eura. Cilj je, kako kaže, hotele dići na četiri i pet zvjezdica, te se repozicionirati na tržištu, čime bi se pridonijelo i povećanju kvalitete smještajne i turističke ponude Malog Lošinja, Kvarnera i hrvatskog turizma.
Sam investicijski ciklus počeo je lani ulaganjem od 18,5 milijuna eura u obnovu i otvorenje Hotela Aurora, pozicioniranog kao kongresni i wellness hotel. Nastavak tog programa je otvaranje Hotela Vespera koji je prve goste primio 10. svibnja i koji osim smještaja u 404 smještajne jedinice različitog tipa nudi brojne sadržaje prilagođene obitelji s djecom. Posebna je pri tom atrakcija kaskadno, na tri razine postavljen kompleks vanjskih bazena na površini od tri tisuće metara četvornih.
Govoreći o predsezoni, trenutnom bukingu i predstojećem dijelu sezone, direktorica marketinga Jadranka hotela Sanja Trajkov kazala je da je situacija zadovoljavajuća. Cilj je sadržajima hotela Vespera i Aurora produljiti sezonu, a veseli, kako kaže, do sada zabilježeni porast domaćih gostiju od šest posto.

S. PAVIĆ

http://novine.novilist.hr/Default.as...3286328592863J

[gorgoroth]

Izdana Uputa o sadržaju studije utjecaja na okoliš LNG terminala




Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdalo je jučer Uputu o sadržaju Studije utjecaja na okoliš za budući LNG terminal u Omišlju na Krku koja je izdana nakon javne rasprave u sklopu koje je 19. veljače ove godine Ministarstvo u Omišlju održalo sastanak. U uputi su obuhvaćeni brojni prijedlozi izneseni tijekom javne rasprave, ističu u upravi Adria LNG.

– Iako investitori nisu dužni uključiti javnost u postupak utvrđivanja obveznog sadržaja studije, iskoristili smo zakonsku mogućnost i pozvali sve zainteresirane za ovaj projekt da se uključe u javnu raspravu. Zadovoljan sam odazivom javnosti, čime je sadržaj studije dobio na kvaliteti. Ovo je važan korak za dobivanje lokacijske dozvole, koji bi trebao omogućiti da LNG terminal postane operativan 2014., u skladu s najavama Vlade, izjavio je dr. Michael Mertl, generalni direktor Adria LNG.

Izvor: NoviList.hr

[zmaj12]

MALI LOŠINJ - "Destinacija Mali Lošinj nadaleko je poznata, a sada je dobila potporu u novim kvalitetnim kapacitetima", rekao je ministar turizma Damir Bajs, koji je svečano otvorio hotel Vespera. Ocijenio je da zadatak države da napravi bolju prometnu poveznicu ove destinacije i približi je turistima, te najavio da se na 'tome radi'.
O povezanosti je govorio i gradonačelnik Malog Lošinja Gari Cappelli, koji je započeo novi mandat obećanjem da će za četiri do pet godina Mali Lošinj biti neprepoznatljiv u pozitivnom smislu te da će 'riješiti problem aerodroma'.

Hotel Vespera dio je hotelske kompanije Jadranka Hoteli i obnovljen je u sklopu investicijskog ciklusa tijekom kojeg kompanija namjerava u svoj portfelj uložiti oko 80 milijuna eura. U obnovu hotela uloženo je 16,9 milijuna eura, a radovi su završeni u roku od 6,5 mjeseci. Glavni izvođač radova Radnik Križevci posao je završio zahvaljujući ulaganju 350 radnih sati te 30 inženjera i tehničara koji su na hotelu radili, napomenuo je izvršni direktor te kompanije Mirko Habijanec.

Hotel Vespera raspolaže s 404 smještajne jedinice i prostire se na 19,4 tisuća četvornih metara. To je prvi family hotel ove kategorije u Hrvatskoj i u potpunosti je prilagođen djeci. U Jadranki su posebno ponosni na aqua park, koji se prostire na tri tisuće četvornih metara.

U Jadranki planiraju na jesen krenuti u obnovu hotela Punta, hotel Helios će se rušiti i graditi iznova, a obnavljat će se i hoteli Bellevue i Alhambra. Iz Jadranke Hotela poručili su lokalnoj vlasti da je za daljnja ulaganja nužno donijeti Detaljni plan uređenja te tražili administrativnu podršku.

http://www.seebiz.eu/hr/tvrtke/turiz...era,47394.html

[ivan_ri]

U LUCI NA SJEVERNOM DIJELU CRESA ZAVRŠENA PRVA FAZA DOGRADNJE TRAJEKTNE LUKE VRIJEDNA SEDAM MILIJUNA KUNA
Na Porozini brzo i sigurno – na Brestovi usko grlo
Nažalost, dinamiku ulaganja na Porozini ne prate ulaganja u lučku infrastrukturu na Brestovi, gdje su uvjeti pristajanja za velike trajekte otežani, posebno u nepovoljnim vremenskim uvjetima kao što je to bilo protekli vikend kada je puhalo jako jugo

POROZINA – U Porozini, na sjevenom dijelu otoka Cresa, trajektnoj luci koja je veza cresko-lošinjskog otočja i kopna s istarske strane, završena je prva faza dogradnje luke, čime su značajno poboljšani lučki infrastrukturni uvjeti. Investiciju su financirali Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u visini šest milijuna kuna te Primorsko-goranska županija s milijun kuna. Ravnatelj Županijske lučke uprave Cres Anđelko Petrinić i predsjednica Upravnog vijeća Marina Medarić obišli su pristanište i sa zadovoljstvom konstatirali da su radovi koje je izvodila riječka tvrtka Sun Adria uspješno okončani, te od ovog tjedna trajekti mogu pristajati na dograđenom dijelu luke.
Pohvale projektu i creskoj lučkoj upravi dao je kapetan na Jadrolinijinom trajektu »Bol« Marinko Vitezić, koji kaže kako pomorci pozdravljaju svako ulaganje u luke jer im se time olakšava posao.

Prošireno pristanište Merag

Poboljšavaju se sigurnosni uvjeti, povećava protočnost, budući se mogu angažirati trajekti velikih kapaciteta pa se brže i sigurnije prevozi veći broj putnika i vozila, a sve to rezultira i zadovoljstvom korisnika trajektnog prijevoza. Nažalost, dinamiku ulaganja na Porozini ne prate ulaganja u lučku infrastrukturu na Brestovi, gdje su uvjeti pristajanja za velike trajekte otežani, posebno u nepovoljnim vremenskim uvjetima kao što je bilo protekli vikend kada je puhalo jako jugo. Na Cresu je uređeno i prošireno trajektno pristanište Merag, ali još uvijek nije krenulo proširenje luke Valbiska na suprotnoj, krčkoj strani, pa su ovoj važnoj luci koja je veza s kopnom Cresa i Lošinja, ali i Raba, svakim danom gužve sve veće.
Inače, u drugoj fazi na Porozini, za koju su već obavljeni pripremni radovi, izgradit će se tri utvrdice za privez trajekata u uvali Trebeneš, južno od luke Porozine.

Noćenje trajekta na otoku

Time će se osigurati istovremeno pristajanje više velikih trajekata, kao i njihovo noćenje na otočnoj strani i u slučajevima loših vremenskih uvjeta i jakog jugozapadnjaka koji u Porozini radi najveće probleme. Radovi u uveli Tebeneš stajat će četiri 4 kuna, a pismom namjere Ministarstvo mora se ta sredstva obvezalo osigurati.
U sklopu radova u luci Porozina, izgrađena je i lučica za 80 komunalnih vezova, postavljena su dva elektroormarića i dva kandelabra. Ravnetelj Petrinić i predsjednica Upravnog vijeća creske Lučke uprave Marian Medarić, najavljuju i nove projekte. Ovog mjeseca bi trebala biti ishodovana lokacijska dozvola za izgradnju ribarske luke u Cresu, a ukoliko se osiguraju sredstva za ovu investiciju, radovi bi započeli dogodine. Vrijednost investicije je 30 milijuna kuna, radila bi se fazno, a sredstva se planiraju ishodovati preko pretpristupnih EU fondova.

Ira CUPAĆ MARKOVIĆ, Novi List

Pola milijuna za »kondot«

Radovi u luci će trajati još desetak dana, kada bi trebala biti dovršena izgradnja sanitarnog čvora koji zajednički financiraju Primorsko-goranska županija i creska Lučka uprava, a vrijednost radova je 500 tisuća kuna. Ova je cifra prilično odjeknula u javnosti, uz ocjenu da je pola milijune kuna za javni »kondot« prevelik iznos, ali ravnatelj Petrinić pojašnjava da je investicija tog iznosa zbog nekoliko okolnosti. Najprije, zona Lučke uprave je prilično uska, nije bilo prostora te je prostor za sanitarni čvor praktično »izdubljen« u kamenoj stijeni. Osim toga, Porozina nije priključena na vodoopskrbni, niti sustav odvodnje otpadnih voda, pa je trebalo izgraditi i sabirnu jamu te postaviti rezervare za vodu.

[gorgoroth]

U Malinskoj nakon višegodišnjih građevinskih radova

S radom počeo »Riu Blue waves resort«

Turistički kompleks kategoriziran je sa četiri zvjezdice, a radi se o najvećoj turističkoj greenfield investiciji u Hrvatskoj vrijednoj 22 milijuna eura. Gostima je na raspolaganju 97 smještajnih jedinica (10 soba i 87 apartmana) raspoređenih u 6 različitih kategorija




MALINSKA – Tiho i bez pompe svoja je vrata nakon višegodišnjih građevinskih radova otvorio »Riu Blue waves resort« u Malinskoj. Hotelsko-apartmanski kompleks u vlasništvu zagrebačke tvrtke »Byder projektiranje«, kojim upravlja renomirani španjolski hotelski lanac »Riu Hotels & Resorts« u ovu ljetnu sezonu ulazi na velika vrata nudeći posjetiteljima Malinske i otoka Krka ugodan i skladan ugođaj obiteljski orijentiranih objekata u kojima gosti mogu uživati u čarima ljeta.

– Napokon smo spremni, rekla je direktorica »Blue waves resorta« Rebeka Pevec, istaknuvši kako se u slučaju tog turističkog kompleksa, kategoriziranog na razini četiri zvjezdice, radi o najvećoj turističkoj greenfield investiciji u Hrvatskoj poduzetoj u posljednjih nekoliko godina. A taj, više od 22 milijuna eura vrijedan projekt, naišao je i na odličan interes mahom stranih posjetitelja koji su već prvih dana gotovo u potpunosti ispunili sve raspoložive kapacitete. Na raspolaganju nam je 97 smještajnih jedinica (10 soba i 87 apartmana) raspoređenih u 6 različitih kategorija. Apartmani su prilično prostrani i oni najveći mogu primiti do 6 osoba, naglašava Pevec.

Iako još svi segmenti ukupne ponude »Blue Waves resorta« nisu u punom pogonu, glavnina sadržaja je u funkciji, a već za koji dan proraditi bi trebali i oni dijelovi kompleksa unutar kojih tehničari još uvijek užurbano rade.

Kapacitet 250 gostiju

Dovršavamo posljednje zahvate unutar wellness centra. Osim smještajnih objekata, u resortu su po jedan a la carte te buffet restoran, tri bara (otvorena i za posjetitelje koji nisu odsjeli u tamošnjim objektima), wellness centar s više odvojenih prostorija za različite vrste tretmana, mala teretana, saune i brojni drugi sadržaji. Ukupan kapacitet kompleksa, obogaćenog s 4 bazena, je 250 gostiju a kako nam je direktorica prenijela, ove će godine poslovanje biti sezonskog tipa.

– S obzirom na to da nam je ovo prva sezona, kanimo raditi do konca listopada. Srpanj i kolovoz smo već gotovo u potpunosti bukirali, a dobro teku i predbilježbe za posezonu. Iduće ćemo godine vrlo vjerojatno produljivati sezonu, a poslovni planovi našeg managementa idu ka cjelogodišnjem poslovanju za što ćemo se još morati dodatno pripremiti i ekipirati. Prodaja kapaciteta, naglašava Rebeka Pevec, ostvaruje se posredstvom većih touroperatora s kojima matična kuća već dulje surađuje. Otvoreni smo i za »walk in« goste, dakle putnike-namjernike, a dobar se dio poslovanja bazira i na internetskim rezervacijama. Odličnu smo suradnju uspostavili s lokalnim TZ-om, a upoznali smo se i s našim otočnim kolegama, hotelijerima s kojima ćemo zasigurno dobro surađivati – kaže Pevec.

Nijemci najbrojniji gosti

Naglašava kako 60-tak posto njihovih posjetitelja čine Nijemci, 30-tak posto rezervacija pokrivaju Britanci, a ostatak će, sudeći prema knjizi rezervacija, činiti Talijani, Francuzi, Austrijanci i ostali.

– Ovo je sezona u kojoj se tek moramo izboriti za svoju poziciju na tržištu. Vjerujem da će stvari vrlo brzo sjesti na svoje mjesto i da ćemo postati važnim kotačićem ukupnog turizma otoka Krka ali i cijelog Kvarnera, naglasila je naša sugovornica. Doznali smo i kako je unutar novog hotelskog kompleksa zaposlenje našlo četrdesetak mladih i školovanih ljudi. Napravili smo, vjerujem, sretnu mješavinu domaćeg kadra i ljudi iz unutrašnjosti naše zemlje. U dogledno vrijeme zaposliti ćemo još desetak, najviše 20 ljudi. Management je također u potpunosti hrvatski, istakla je Pevec, napomenuvši i kako dobar dio vodećih ljudi unutar tvrtke ima inozemnog radnog iskustva. Mlada samo, poduzetna i prilagodljiva ekipa. Spremni smo na profesionalne izazove što potvrđuje i činjenica da smo u svega mjesec dana uspjeli okupiti, obučiti i uhodati ekipu stručnih i vrijednih ljudi o kojima će zasigurno ovisiti i dojmovi naših posjetitelja, zaključila je Pevec.



Promotivne cijene

»Riu Blue waves resort« ove godine (kako je to i uobičajeno kod novih hotelijerskih oaza) nudi nešto povoljnije, promotivne cjenovne aranžmane.

– U globalu, ne kanimo odstupati od cjenovne razine nama sličnih objekata u okruženju. Prosječan polupansion u jednom od naših apartmana dostiže cijenu od 50 pa do 120 eura po osobi, ovisno o sezoni. Iako jednu od karakteristika poslovanja Riuovih hotela i resorta čini »all inclusive« ponuda, u malinskarskom kompleksu toga, prema svemu sudeći, neće biti. Takav način poslovanja »zatvorio« bi kompleks za širu javnost, što mi u ovom slučaju nikako ne bismo željeli, zaključila je Rebeka Pevec.


Mladen TRINAJSTIĆ


http://www.novilist.hr/Vijesti/Kroni...ue-waves-.aspx

[ivan_ri]

DOVRŠENA BAŠĆANSKA STAZA GLAGOLJICE
Postavljeno 20 tona teško slovo »B«


Monolit u kojem je isklesano slovo »B« na ulazu u Bašku

BAŠKA – Na svoje je mjesto zasjela i posljednja velika glagoljaška skulptura koja čini Bašćansku stazu glagoljice. Pet metara visok i više od dvadeset tona težak kameni blok u kojem je isklesano glagoljaško slovo »B« rad je akademskog kipara Ljube de Karine iz Brseča. De Karina potpisuje i ostala tri monumentalna glagoljška spomenika podignuta u sklopu zanimljivog projekta osmišljenog i u djelo provedenog od članova bašćanske udruge »Sinjali«. Petmetarski monolit izrađen je u istarskom kamenu kanfanaru, a akadamski kipar koji se tijekom »izgradnje« Bašćanske staze glagoljice i sam zaljubio u taj kraj, skulpturu je klesao gotovo pola godine. Nakon mukotrpnog i vrlo osjetljivog rada na izradi spomenika postavljenog na ulazu u Bašku (prvo slovo čijeg imena i sam označava), spomenik je uz pomoć teške građevinske mehanizacije iz de Karininog istarskog ateljea prevezen na lokalitet na kojemu će ubuduće stajati i gdje je bez većih problema na koncu postavljen na postament koji su prethodno priredili sami »sinjalovci«.
Uz glagoljsko B, onaj uočljiviji dio Staze čine i glagoljske skulpture »A« i »L« te završni element – oznaka »omega« uklesana u kameni blok koji je zajedno s ružom vjetrova postavljen u parter nedavno uređene Stare rive u bašćanskoj luci. Kako nam je prenijela Branka Polonijo, predsjednica udruge »Sinjali«, netom postavljeno slovo »B« svečano će javnosti biti predstavljeno na skorašnjoj proslavi Ivanje – Dana Općine Baška.
– Slijede radovi na završnom uređivanju svih lokaliteta na kojima se nalaze spomenici postavljeni u sklopu projekta Bašćanska staza glagoljice. Posebnu pažnju poklonit ćemo ovim najvećim elementima. Uređenje šireg prostora oko slova »L«, koje se nalazi na ulazu u Jurandvor, u financijskom je smislu preuzela Primorsko-goranska županija. Veliku pomoć u ostvarenju zacrtanih planova dobili smo i od krčkih građevinara – predstavnika GP Krka, tvrtke koja nam je odlučila donirati asfalt i asfalterske radove na lokalitetima oko spomenika, naglasila je Polonijo.
Završna svečanost otvorenja dovršene i u potpunosti »ušminkane« Bašćanske staze glagoljice bit će upriličena 16. listopada.

M. TRINAJSTIĆ, Novi List

[ivan_ri]

U MALOM LOŠINJU
U kampu »Poljana« ekološka rasvjeta


U kampu »Poljana« nova rasvjeta

MALI LOŠINJ – U kampu »Poljana« smještenom na ulazu u Mali Lošinj, postavljena je nova, ekološki prihvatljivija rasvjeta. Zamijenjeno je 60 stupova rasvjete; uklonjene su »lopte« koje su nepotrebno bacale svjetlo prema gore, a postavljena su nova rasvjetna tijela s difuzorima svjetla na dolje. Postavljene su natrijeve visokotlačne žarulje, bez žive i olova.
– Žarulje imaju dug vijek trajanja (32.000 sati), smanjena je emisija CO2, a uz istu potrošnju dobili smo veću iskoristivost električne energije. To je naš mali doprinos zvjezdanom nebu iznad Lošinja – kazao je direktor Đanino Sučić.
U kampu »Poljana« može se smjestiti približno 1.500 gostiju, u mobilnim kućicama, bungalovima i na klasičnim parcelama za kamp-kućice, kojih je oko 300. Kamp je i ove godine dobio Plavu zastavu, te Žutu ploču ADAC-a, a bilježi lagani porast broja noćenja.

B. PURIĆ, Novi List

[ivan_ri]

Komadina: Gotovo 100 milijuna kuna za kapitalne objekte u županiji

Jul 6th, 2009 | Kategorija: Vijesti http://www.rijekadanas.com/komadina-...te-u-zupaniji/

Župan Zlatko Komadina izvijestio je novinare o zaključcima sastanka predstavnika Županije održanog u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture naglasivši kako je za kapitalne županijske projekte osigurano oko 100 milijuna kuna. Ministarstvo je u prvom redu obećalo sufinanciranje izgradnje škole u Cresu te niz projekata iz njegova djelokruga. Za Rekonstrukciju županijske trajektne luke Mišnjak bit će potrebno 18 milijuna kuna. ŽLU Rab ove godine osigurala je putem kredita 6 milijuna kuna , Uprava za otoke i priobalni razvoj osigurat će 4 milijuna, PGŽ 1 milijun, a iduće godine preostaje 6 milijuna koje će osigurati Uprava Rekonstrukcija županijske trajektne luke Valbiska od strane države bit će podržana s 33 milijuna kuna. Luka Valbiska je od neupitnog značaja za povezivanje četiri sjevernojadranska otoka, te će se nastojati osigurati potrebna sredstva putem povoljnih kredita u visini od 100 milijuna kuna na četiri godine, a time bi se pokrili troškovi investicija za luku Mrtvaška i neke druge trajektne luke. Rekonstrukcija luke Cres bit će podržana sa 10 milijuna kuna za ulaganje novoga bazena creske luke u kojem je predviđen i ribarski gat. Za sada za taj projekt nema novaca. Također bivši gradonačelnik Gaetano Negovetić tražio je sredstva za sufinanciranje popločavanja spoja rekonstruirane rive i stare gradske jezgre u visini od 5 milijuna kuna. Za sada taj projekt mora pričekati. Za Zračnu luku Rijeka bit će utrošeno 28 milijuna kuna. Ove godine Uprava za otoke osigurala bi manji iznos za financiranje nove rasvjete na parkiralištu, dok se za kredit u iznosu 28.000.000,00 kn moramo obratiti Upravi za zračni promet. Za sljedeći tjedan najavljen je i sastanak s predstavnicima Tvrtke Adria LNG. Župann će od Konzorcija tražiti odgovor na pitanje što znači nova baklja u Omišlju jer, kazao je, ovdje u županiji imamo loša iskustva s bakljama. Na pitanje novinara da komentira ostavku premijera Ive Sanadera župan Komadina rekao je da osobno podržava odluku predsjednika Stjepana Mesića koji je mandat dodijelio Jadranki Kosor jer je to jedini razuman potez u smislu stabilizacije situacije u Republici Hrvatskoj.U ovakvoj gospodarskoj situaciji, zaključio je župan, Hrvastka ne smije dugo ostati bez Vlade, taj si luksuz nikako ne smijemo dopustiti. No, izjavio je također da legitimitet Jadranke Kosor ne smije proizlaziti od Ive Sanadera već od građana Hrvatske te da bi trebalo održati prijevremene izbore. Župan Komadina predlaže da se to dogodi istovremeno s predsjedničkim izborima. (R-1.hr)

[ivan_ri]

U MALOM LOŠINJU
Otvoreno rekonstruirano parkiralište Budovina
Parkiralište ima 115 mjesta, proteže se na tri tisuće kvadrata, a u uređenje je uloženo milijun i pol kuna

MALI LOŠINJ – Duže vrijeme zapostavljen prostor, kojem gravitira velik broj otočana i turista, čiji je potencijal mnogo veći od onoga kako se do sada koristio, razlog je zbog kojeg je Grad Mali Lošinj krenuo u rekonstrukciju parkirališta Budovina. Ovom investicijom, osim bolje iskorištenosti prostora, poboljšana je kvaliteta života, kao i turistička ponuda, a rasterećen je i dio prometnica, koje su u ljetnim mjesecima izrazito opterećene, rekla je zamjenica gradonačelnika Ana Kučić, prigodom svečanog otvorenja rekonstriranog parkirališta u koje je uloženo 1.5 milijuna kuna. Radove je u visini milijun kuna financirala Uprava za otoke Ministarstva mora, prometa i razvitka, te ostalo iz gradskog proračuna. Parkiralište ima 115 mjesta, a proteže se na površini tri tisuće kvadratnih metara. U sklopu investicije postavljena je javna rasvjeta, riješene oborinske i otpadne vode, a prostor je i hortikulturno uređen. Radove je izvelo građevinsko poduzeće Terra Mar.
Parkiralištem upravlja gradska tvrtka Lošinj parking, a njen direktor Danijel Kljajić prigodom otvorenja istaknuo je da će osim naplate karte za parkiranje po satu, biti moguće ostvariti povlastice kupnjom parkirne karte za nekoliko dana, kao i mjesečne, tromjesečne, polugodišnje i godišnje parkirne karte.
Direktor Kljajić je najavio uređenje parkirališta na Novoj obali, predjelu Škverića, gdje bi u roku dvije godine trebalo biti uređeno 330 parkirnih mjesta. Prigodna svečanost bila je i prilika za prigodnu donaciju, pa je tako gđa. Marina Kovač, dobila besplatno parkiranje tijekom godine dana, a ova je iznimka napravljena iz humanitarnih razloga, to jest starosti i bolesti Marinine majke, zbog čega je obitelji Kovač važno da imaju uvijek slobodno i dostupno mjesto na parkiralištu.

I. C. M., Novi List

[ivan_ri]

U POVODU OBILJEŽAVANJA 20 GODINA MARKIRANJA BJELOGLAVIH SUPOVA U EKO CENTRU CAPUT INSULAE OTVORENO NOVO OPORAVILIŠTE
U Belom najveća svjetska bolnica za supove
Razlog okupljanju u Belom bilo je i otvaranje novog oporavilišta, bolnice za supove, koje je 25 puta veće od dosadašnjeg, a ptice imaju na raspolaganju 10.000 kubičnih metara zračnog prostora. Trenutno je u oporavilištu 13 supova



BELI – Jučer je u Belom, mjestu na sjevernom dijelu otoka Cresa, Tramuntani, bilo razloga za veliko slavlje, i to ljudi i ptica. Naime, don Josip Bandera, župnik Belog, Dragozetića i Predošćice, najstariji aktivni svećenik u Europi i šire, jučer je slavio 95. rođendan, a u Eko centru Caput Insulae Beli, veselilo se jer je izgrađeno najveće oporavilište za bjeloglave supove u svijetu, te je obilježeno 20 godina markiranja bjeloglavih supova, u sklopu kojeg je također oboren još jedan svjetski rekord – 660 markiranih kraljeva nebeskih visina u protekla dva desetljeća. Brojni posjetitelji i uzvanici došli su jučer u Beli i tako iskazali čestitke i podršku svim projektima koje u Eko centru predano, znanstveno utemeljeno i s velikim entuzijazmom rade stručnjaci i brojni volonteri koji iz cijelog svijeta već godinama dolaze u Eko centar te provode projekte zaštite prirode, kulturno-povijesne baštine te edukacije i senzibilizacije javnosti za pitanja zaštite okoliša i spašavanje jedinstvne creske kolonije supova. A da se radi o, po mnogo čemu specifičnoj i najbolje istraženoj koloniji supova u svijetu, predočio je ornitolog, dr. sc. Goran Sušić u zanimljivom i poučnom predavanju o markiranju i čudesnom letu otočnih supova koji prvih pet godina, do spolne zrelosti, kada se vraćaju na svoj otok prelete mnoge europske, afričke i azijske zemlje. Tako se moglo doznati da je sup Bančo stradao nakon što je sletio u ZOO vrt u Salzburgu na hranu koja je bila namijenjena leopardima, pa je sam postao hrana njima. Bjeloglavi supovi svojih pet prvih godina lutaju svijetom i uvijek se vrate na svoj rodni otok gdje po povratku zasnivaju obitelj i ostaju živjeti do smrti, a žive i do 60 godina.

Avanturist Leđni Zlajo

Međutim, ima i iznimaka pa se tako sup Bela – Pjer nije vratio na Cres nego je našao družicu i gnijezdo savio na stijeni otoka Naksos u Grčkoj! Creski supovi su veliki putnici, za razliku naprimjer od španjolskih, pa je tako sup Imela bio viđen najprije u Francuskoj, a potom 800 kilometara sjeverno od Moskve! Sup Nezaboravak je svoj prvi let imao u lipnju 2004., a već u veljači 2005. godine bio je u Izraelu, a u kolovozu nadlijetao je Francusku, da bi u listopadu 2006. bio viđen nad Cresom! Apsolutni rekorder u avanturizmu je Leđni Zlajo, koji je viđen u dalekom Chadu, četiri tisuće kilometara od Cresa. Svi ovi podaci poznati su zahvaljujući markiranju supova, koje 20 godina provodi dr. Sušić s već uigranom ekipom speleologa i penjača, jer dolazak do supova, koji gnijezda svijaju na liticama iznad mora, traži veliku vještinu i znanje. Osim 20. godišnjice markiranja razlog okupljanju u Belom bilo je i otvaranje novog oporavilišta, bolnice za supove, koje je 25 puta veće od dosadašnjeg, a ptice imaju na raspolaganju 10.000 kubičnih metara zračnog prostora. Od 1996. godine, kada je otvoreno prvo oporavilište u Belom je bilo 80 supova, a u subotu je primljen 81. sup, ujedno prvi u novoj »ptičjoj bolnici«. Trenutno je u oporavilištu 13 supova. Kompleks je izgrađen kako bi se pticama omogućio oporavak, a potom puštanje na slobodu i sve to na način da imaju minimalnan kontakt s ljudima, što je preduvjet njihovog uspješnog povratka u divljinu nakon oporavka.

Hvala duhovnom pokrovitelju

Publikacijom »Don Bandera«, autorskog dvojca Vesna Radek i Goran Sušić, Eko centar je zahvalio svom duhovnom pokrovitelju, msgr Josipu Banderi, čovjeku koji je punu podršku projektima Eko centra davao od samih početaka, pa tako i danas. Oporavilište su presijecanjem vrpce otvorili creski gradonačelnik Kristijan Jurjako i župnik Bandera, koji se prvi upisao u knjigu dojmova. Izgradnju oporavilišta u najvećem dijelu financirala je Uprava za prirodu Ministarstva kulture, a Ljiljana Vrbanec iz nadležne uprave istakla je da od proglašenja Eko centra državnim centrom za oporavak supova 2003. godine ministarstvo podržava projekt, koji je svojim sadržajem i znanstvenim pristupom potvrdio kvalitetu kakva nigdje u svijetu nije viđena niti zabilježena u zaštiti supova.

Kabina za promatranje

Unutar »bolničkog kompleksa« postavljena je kabina iz koje se može promatrati supove, bez uznemiravanja jer je staklo na kabini jednosmjerno, ljudi vide supove, a supovi ne vide ljude. Stoga je sada moguće iz neposredne blizine gledati ptice dok jedu, kupaju se u posebno izgrađenom bazenu, ili dok se odmaraju u gnijezdu na umjetnoj stijeni.

Ira CUPAĆ MARKOVIĆ, Novi List

[gorgoroth]

MINISTARSTVO ZDRAVSTVA OSIGURALO SREDSTVA ZA REKONSTRUKCIJU OTOČNE KIRURGIJE

Tristo tisuća kuna za operacijsku salu

Otvaranjem operacijske sale smanjili bismo liste čekanja, osigurali otočanima da dio kirurških zahvata za koje sada moraju odlaziti na kopno obavljaju na otoku, a s vremenom bi se usluge mogle i proširiti, navodi mr. Branko Lakner



MALI LOŠINJ – Ministarstvo zdravstva osiguralo je tristo tisuća kuna za rekonstrukciju operacijske sale u lošinjskoj ispostavi Županijskog doma zdravlja. Nakon što na javnom natječaju bude izabran izvođač radova, počet će rekonstrukcija što bi trebala biti i prva stepenica na putu revitalizacije kirurgije na Lošinju. Naime, Mali Lošinj u svom Domu zdravlja više od tri desetljeća imao je kirurga i mogućnost obavljanja kirurških zahvata što je, po razini zdravstvenih usluga, ovaj otok izdvajalo od većine drugih. Mnoge uspješne kirurške zahvate na Lošinju je godinama obavljao kirurg, pokojni dr. Vjekoslav Devčić, koji posljednjih godina rada više to nije bio u mogućnosti raditi, budući da je preustrojem zdravstva na otocima i novom zakonskom regulativom, kao i objedinjavanjem otočnih domova zdravlja u jedinstvenu županijsku zdravstvenu ustanovu, smanjen opseg zdravstvenih usluga na otoku.
Osim kirurške sale i operacija, Mali Lošinj je ostao i bez rodilišta. Međutim, posljednje dvije godine ponovo se pokušava uspostaviti kirurška operacijska sala.

Drukčiji tretman i pravila

U lošinjskom Domu zdravlja od prije dvije godine zaposlen je kirurg, dr. Boris Matec, jedan od najprestižnijih kirurga šake u Hrvatskoj. Na Lošinj je došao iz zagrebačke Traumatološke bolnice, a kako lošinjski Dom zdravlja ima i anesteziologa i anestetičara, stacionar, kiruršku ambulantu i salu, svi preduvjeti osim birokratskih su zadovoljeni da se na otoku rade kirurški zahvati manjeg rizika.
Iako bi sada samo trebalo da se na razini Minstarstva zdravstva standardi prilagode stvarnom stanju na terenu, taj će dio najvjerojatnije trebati najduže čekati. Naime, poznato je da se kod nas u pravili treba dugo čekati i na najlogičnije iznimke unutar kruto uspostavljenih standarda koji u pravilu ne uvažavaju specifičnosti određenih sredina. A otočne sredine, kako u svakom pogledu, tako i u zdravstvenom traže drukčiji tretman i pravila, koja inače prolaze i zadovoljavaju potrebe na kopnu.

Opravdan zahtjev

Ravnatelj lošinjske ispostave Županijskog doma zdravlja mr. Branko Lakner kaže da su lošinjskom gradonačelniku i saborskom zastupniku Gariju Cappelliju uputili dopis u kojem obrazlažu i argumentiraju potrebu ponovnog uspostavljanja kirurške operacijske sale u Malom Lošinju, kako bi se to pitanje aktualiziralo na razini Sabora i Ministarstva zdravstva.
– Nepotrebno se odugovlači s rješavanjem jer bismo uspostavljanjem kirurgije na otoku višestruko profitirali. Dakle, potrebno je napraviti iznimku unutar zadanog standarda, ali zahtjev je opravdan. Otvaranjem operacijske sale smanjili bismo liste čekanja, osigurali otočanima da dio kirurških zahvata za koje sada moraju odlaziti na kopno, obavljaju na otoku. Osim toga, s vremenom bi se usluge mogle i proširiti, pa naprimjer, ako imamo više pacijenata za operaciju, recimo, žuči, na otok bi mogao doći specijalist i u dan-dva te operacije obaviti na otoku, navodi mr. Lakner u nadi da će i nadležni prihvatiti opravdanost ovog zahtjeva te i administrativno riješiti ovo pitanje.

Ira CUPAĆ MARKOVIĆ


http://img169.imageshack.us/content....pg&via=mupload

[ivan_ri]

Ministar Kalmeta otvara trajektno pristanište Porozina

U srijedu točno u podne svečano će biti otvoreno obnovljeno trajektno pristanište Porozina. Prvom fazom planiranih radova vrijednih 6,8 milijuna kuna koje su osigurali resorno ministarstvo i Primorsko-goranska županija produženi su istočni i zapadni gat pristaništa te uređena pristupna rampa čime j onemogućeno pristajanje jednog većeg i jednog manjeg trajekta u svim vremenskim uvjetima.

Očekuje se dolazak ministra Božidara Kalmete, a u ime Primorsko-goranske županije otvorenju će prisustvovati župan Zlatko Komadina.

R-1.hr/foto:moj.portal
http://www.r-1.hr/ministar_kalmeta_o...rozina/27995_3

[acy]

Rekordna posjećenost Krka zbog iznimne pozicije
Šarm krčkih fešta i plaža
Otočani posljednjih godina bilježe oko 3,3 milijuna turističkih noćenja

Svoj otok Krčani vole nazivati ne samo zlatnim već i najturističkijim hrvatskim otokom. A da se takva razmišljanja ne temelje tek na pukom lokalpatriotizmu i samohvali bez pokrića potvrđuju i egzaktni statistički podaci prema kojima taj otok danas nosi trećinu turističkih ostvarenja Primorsko-goranske županije te nešto više od sedam posto ukupnog turizma Hrvatske! Otočani posljednjih godina redovito bilježe oko 3,3 milijuna turističkih noćenja, a otok Krk sam ostvaruje turističke rezultate kakvima se zajedno mogu pohvaliti Krku susjedni otoci – Rab i Lošinj. Po razmišljanjima iskusnog turističkog djelatnika Antona Bolonića koji je već dugi niz godina na čelu hotelijerske tvrtke »Hoteli Njivice« i predsjednik Turističke zajednice otoka Krka, razlog takvim rezultatima na našem (uz otok Cres) najvećem i u prometnom smislu najpristupačnijem otoku leži ponajprije u njegovoj »bezobrazno dobroj geografskoj poziciji«.

– Bio bi grijeh ne iskoristiti činjenicu da smo zahvaljujući Krčkom mostu samo uvjetno otočani i da se nalazimo na lokalitetu koji je samo nekoliko sati vožnje udaljen od velikih europskih gradova poput Beča, Munchena, Budimpešte ili Milana. Na Krk se uistinu može stići u trenu i na vrlo kvalitetan način, nastavlja Bolonić objašnjavati komparativne prednosti otoka čiji stanovnici već desetljećima žive od ali i za turizam.

Turizam se ne da

A da se u turizam, najvažniju gospodarsku granu koja unatoč sveopćoj gospodarskoj i financijskoj krizi pokazuje zavidnu žilavost i vitalnost, Boduli mogu pouzdati i u teškim, recesijskim vremenima pokazuju i najsvježiji podaci prema kojima je ovogodišnji posjet i broj ostvarenih noćenja barem do sad bio na razini lanjskih koji su, valja istaći i to, bili na rekordnim razinama. Ali što je to što Europljane uz već spomenuti »bezobrazno dobar geografski smještaj« vuče Krku? Jesu li u odabiru tog otoka kao idealne destinacije za ljetni odmor presudne klimatske karakteristike tog područja, njegove prirodne ljepote, očuvane i dobro uređene plaže ili pak bogatstvo kulturno-povijesne baštine?

Leži li snaga krčkog turizma u njegovim stanovnicima i turističkim djelatnicima ili pak u vrlo razvijenoj komunalnoj infrastrukturi, sad napokon i temeljito obnovljenim i sigurnim prometnicama, visokoj razini čistoće?

Čini se da je najjača strana bodulskog turizma upravo idealna kombinacija svega spomenutog. S obzirom na to da najveći broj posjetitelja na otok dolazi zbog mora i kupanja, đir otokom započet ćemo pregledom njegovih plaža, među kojima je njih čak 14 »okićeno« Plavim zastavama. Samo u gradu Krku na četiri se plaže vije taj međunarodni simbol predanosti očuvanju okoliša, a u okolici su istim simbolom urešene još dvije. Na Krku je 1998. godine podignuta prva Plava zastava u našoj zemlji, ona u Marini Punat, koja najstariji i po mnogima najkvalitetniji hrvatski nautičarski centar krasi i danas.

Plaža na otoku Krku ima svakojakih. Oduvijek je najpopularnija i najposjećenija bila bašćanska Vela plaža, jedinstvena šljunčana kupališna oaza duga čak dva kilometra, čiju čar u samom srcu sezone u određenoj mjeri uspije narušiti tek njena povremena prenapučenost. Sličnim se kvalitetama mogu pohvaliti među posjetiteljima otoka također vrlo popularne, istini za volju znatno manje starobašćanske plaže prekrivene kamenim oblutcima. Svoje fanove imaju i betonskim sunčalištima »opremljena« kupališta uređena na stjenovitim potezima priobalja Omišlja, Njivica, Malinske, Vrbnika te sve uređenije i posjećenije šljunčane plaže pored Punta. P

riča za sebe uvala je Soline. Plitka uvala ispunjena izrazito slanim i toplim morem ima svoj dodatni adut – ljekovito blato koje po predanju i spoznajama znanstvenika i medicinara pogoduje ublažavanju i liječenju tegoba vezanih uz reumatske i druge bolesti. Pravo bogatstvo otoka Krka, njegove udaljene divlje plaže i neponovljive vizure stjenovite obale brojnim posjetiteljima svakodnevno nastoje približiti lokalni brodari. Izuzetno brojni i dobro organizirani, brodari i barkarioli postaju sve traženijom »robom«.

Vole nas i Skandinavci

– Radimo svakodnevno, a najviše nas traže sjevernjaci poput Nizozemaca, Danaca ili Šveda kojih, istini za volju, ove godine ima manje no obično, rekao nam je jedan od »bookera« s krčke rive Živan Palić-Pax. Traže se panoramske vožnje, popularne su i ture koje uključuju kupanje, ali i one gdje se bacaju mreže i lovi riba, nakon čega slijedi blagovanje, prenosi nam neumorni Pax koji, s obzirom na svakodnevni rad na »prvoj liniji turističke bojišnice« ima izvrstan uvid u trenutne turističke trendove.

Turističku sliku otoka Krka sve zamjetnije obilježavaju i uljepšavaju trgovci koji u svojim »butižicama« i na štandovima nude autohtone krčke suvenire – u prvom redu vina, rakije, sireve ali i dopadljivo upakirana maslinova ulja, suhomesnate proizvode, slastice, kozmetičke proizvode, tjesteninu pa i ukrasne predmete svih vrsta i oblika. Takvi predmeti, slažu se svi, danas su najbolji otočni suveniri što iz dana u dan prepoznaju i turisti. Kineske drangulije, čaplje i druge arhetipske primjere nekvalitetne suvenirske ponude istisnuli su znatno kvalitetniji i smisleniji predmeti koji se nude na sve većem broju lokaliteta. »Oleoteka Nono« upravo je takvo mjesto, a Marija Tudor koja vodi spomenuti »butik« istakla je kako velik broj posjetitelja pokazuje interes za takvim suvenirima.

– Vino, rakija i maslinovo ulje najtraženiji su krčki suveniri – kaže. Njena kolegica Snježana Frey Brozić, koja slične delicije prodaje u dućanu »Placa natura« pokraj krčkih Malih vrata primjećuje kako se unatoč primjetnom zamahu proizvodnje i prodaje takvih suvenira i danas osjeća nedovoljan broj registriranih proizvođača autohtonih krčkih specijaliteta.

– Stoga se dio naše ponude temelji na ponudi istarskih, dalmatinskih ali i slavonskih specijaliteta. To i nije loše jer kroz našu ponudu nastojimo predstaviti cijelu Hrvatsku. Ipak, bilo bi ljepše imati još više pravih krčkih proizvoda svih vrsta – zaključila je.

Fešte, fešte...

Ljetnu sezonu na Krku oduvijek obilježavaju i fešte. Prigodne manifestacije tijekom ljetnih mjeseci održavaju se u svim krčkim mjestima a uz nezobilazne ribarske dane poput onih uvijek dobro posjećenih u Baški, Puntu, Njivicama i drugim krčkim mjestima sve je više događanja koja nastoje biti »originalnima« i drugačijima. Jedna takva upravo se zbila prošlog vikenda. »Krčki sajam« trodnevna je manifestacija koja je iz uobičajenog ljetnog feštanja s vremenom prerasla u događaj kojim se posjetiteljima grada i otoka Krka nastoji predstaviti duga i bogata povijest grada Krka i njegovih stanovnika. Kostimirani prikazi nekadašnjeg načina života Krčana i njihovih knezova Frankopana praćeni viteškim, gusarskim i sličnim elementima prerastaju u zanimljiv događaj koji nikog ne ostavlja ravnodušnim. Svoj doprinos ljetnom štimungu daju diskoteke i noćni klubovi poput malinskarskog »Crossroada«, kluba »Boa«, krčke »Jungle« ali i barovi poput krčke »Case« ili »Volsonisa« koji ljeti spretno balansiraju između dnevnog i noćnog radnog režima.

[gorgoroth]

RAPSKI GRADONAČELNIK ZDENKO ANTEŠIĆ OGORČEN ODLUKOM HRVATSKIH CESTA

Supetarska Draga ostaje bez zaobilaznice



RAB – Običnim građanima naučenima da postoje određena pravila, zakoni i odluke koje moraju poštivati jednostavno je nerazumljiv najnoviji razlog odustajanja od izgradnje zaobilaznice oko Gornje Supetarske Drage. Naime, nakon što su provedene ciljane izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Raba, zbog ucrtavanja nove trase ceste D-105 kojom će se zaobići ovo mjesto smješteno uz samu obalu mora, Hrvatske ceste odgađaju početak gradnje zbog – neodgovarajuće trase. Gradonačelnik Raba inž. Zdenko Antešić burno je reagirao na ovaj najnoviji stav Hrvatskih cesta.
– Postojeća trasa po kojoj se trebala graditi cesta ne odgovara, jer prolazi vodozaštitnim područjem, a izvedba je na pojedinim mjestima nemoguća i preskupa. To su argumenti predstavnika Hrvatskih cesta koji su neki dan bili ovdje i obavijestili nas o tome. Ovo se sve događa nakon što su donesene izmjene i dopune PPU-a, kojima je određena nova trasa ceste. Postupak donošenja tih izmjena prošao je nekoliko razina prije konačnog donošenja, što znači da su trasu odredili stručnjaci za cestovni promet, suglasnost je dao Zavod za prostorno planiranje, te na kraju Hrvatske ceste, koje su suglasnosti potvrdile pečatom na ovaj dio Plana. Međutim, kada je došlo vrijeme za realizaciju, stigla je delegacija iz Hrvatskih cesta obavijestiti nas da gradnje neće biti jer – ne odgovara trasa, rekao je ogorčeno Zdenko Antešić, te je podsjetio kako su od 1985. godine do danas nekoliko puta ciljano provedene izmjene PPU-a kako bi se definirala trasa ceste obilaznice, u čemu su svaki put sudjelovali stručnjaci koji se bave projektiranjem u prometu, ali unatoč tomu nikako da se projektira odgovarajuća trasa.
O prometnim problemima koji već dulje vrijeme muče stanovnike Gornje Supetarske Drage, oglasili su se i sami mještani, izrazivši svoje neslaganje s planom Hrvatskih cesta.

R. JURIĆ

http://novine.novilist.hr/Default.as...3286328592863J

[ivan_ri]

JADRANKA HOTELI USPORAVAJU INVESTICIJSKI CIKLUS OBNOVE HOTELSKIH KUĆA
Obnova hotela Punta tek iduće godine
Jedan od osnovnih razloga odgode ulaganja za godinu dana je nedostatak vremena da se istraži konkurencija te da se kvalitetno osmisli proizvod hotela Punta


Rekonstrukcija hotela Punta krenut će na jesen 2010. godine

MALI LOŠINJ – Jadranka hoteli, tvrtka koja djeluje u sklopu Jadranka Grupe, neće kako je to bilo planirano ove godine krenuti s rekonstrukcijom hotela Punta u Velom Lošinju, već se investicija odgađa za iduću godinu. Naime, u veljači 2008. godine Jadranka d.d. ostvarila je partnerstvo s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), koja je u Jadranka hotele d.o.o., ušla s kapitalom u vrijednosti 24 milijuna eura gotovine, što je 30 posto vrijednosti ove otočne hotelske kuće, dok je Grupa Jadranka d.d. ostala vlasnik preostalih 70 posto. Po ulasku EBRD-a u Jadranka hotele, plan je bio u pet godina, to jest do 2012. godine ukupno uložiti 80 milijuna eura kojima bi se svi postojeći hotelski kapaciteti podigli na kategoriju od četiri i pet zvjezdica. Ritam ulaganja se u prve dvije godine u potpunosti ostvario. U rekonstrukciju hotela Aurora uloženo je 18,5 milijuna eura, hotel je otvoren u svibnju 2008. godine, a godinu dana kasnije uspješno je okončana i obnova hotela Vespera. To je bila najveća pojedinačna investicija u hrvatskom turizmu ove godine, a vrijednost investicije bila je 17,5 milijuna kuna. Po prvom planu jesen ove godine trebala je biti termin početka obnove hotela Punte, nakon čega je do 2012. godine trebala biti završena obnova hotela Helios pa Bellevue i na kraju Alhambre.
Koji su razlozi da se obnova hotela Punta odgađa, pitali smo direktorici Jadranka hotela Snježanu Baljak, a ona pojašanjava:
– Poduzeće je u dvije godine podiglo razinu kvalitete gotovo 50 posto svojih hotelskih kapaciteta s tri na četiri zvjezdice i takva kvalitativna promjena rezultira promjenu imidža ne samo poduzeća, već i cijele destinacije. Kako je u našim strateškim ciljevima predviđeno da sve naše hotele obnovimo u toj ili višoj kvaliteti uprava poduzeća, vlasnici i Nadzorni odbor donijeli su odluku da sa investicijom u hotel Punta krenemo na jesen 2010. godine. Jedan od osnovnih razloga odgode ulaganja za godinu dana je nedostatak vremena da se istraži konkurencija te da se kvalitetno osmisli proizvod hotela Punta koji je dio kompleksa, a koji obuhvaća apartmane i izdvojeni dio »zabavnog centra« s vanjskim bazenima, ugostiteljskim, trgovačkim i zabavnim sadržajima. Pozicioniranje hotela na tržištu, osmišljavanje inovativnog proizvoda u vrijeme velike tržišne »utakmice«, najvažniji je korak pri planiranju investicije. Hotel Aurora sa wellness i kongres ponudom te hotel Vespera koji se pozicioniran kao family hotel pokazali su se kao dobro osmišljen proizvod. Hotel Punta morat će zadovoljiti neki drugi interesni segment gostiju. Aktivnosti na osmišljavanju projektnog zadatka za rekonstrukciju Punte su u tijeku, idejni koncept je osmišljen te smo upravo u procesu odabira projektantskog tima s kojim ćemo razrađivati detalje projekta, navodi direktorica Baljak te se osvrće i na krizu te kaže:
– Niti jedna turistička godina ne može se uspoređivati s prethodnom, a ponajmanje ova koju je obilježila sveobuhvatna gospodarska kriza. Dosadašnji turistički rezultati financijski su na razini prošle godine, a fizički nešto niži. Iako su mnogi hotelijeri snižavali cijene svojih usluga, naše poduzeće odlučilo se za politiku kvalitete i dodatne vrijednosti što se pokazalo kao dobra odluka, navodi direktorica Baljak te najavljuje da će tijekom zimskih mjeseci sigurno biti otvoren jedan od »Jadrankinih« hotela, a koji će to biti, ovisi o bookingu.

Ira CUPAĆ MARKOVIĆ, Novi List

[ivan_ri]

Kod Beleja nastavljeni radovi

BELEJ – Nakon pauze tijekom turističke sezone, GP Krk je nastavio radove na cresko-lošinjskoj magistrali, državnoj cesti D-100, kod Beleja. U ovoj drugoj fazi radova, bit će obnovljeno nešto preko dva kilometra od ukupno 5,5 koliko obuhvaća rekonstrukcija cijele dionice, a osim proširenja ceste radovi obuhvaćaju i izgradnju pločnika kroz mjesto.
Da podsjetimo, rekonstrukcija dionice Belej – Hrasta, započela je u ožujku, a radovi su prekinuti u srpnju, kako ne bi priječili prometovanje tijekom turističke sezone. U prvoj fazi rekonstrirano je i asfaltirano tri kilometra ceste, a prometnica je s pet, proširena na 6,5 metara. Radovi su vrlo zahtjevni, jer je prometnica istovremeno i gradilište, pa se i promet i radovi odvijaju na istom prostoru, jer praktično čisti radni pojas ne postoji.

I. C. M., Novi List

[ivan_ri]

Izložba o izgradnji LNG terminala


Do 2. listopada može se razgledati izložba

OMIŠALJ – U omišaljskoj galeriji Lapidarij postavljena je prigodna izložba o projektu izgradnje LNG terminala na otoku Krku. Predstavnici tvrtke Adria LNG koja je potkraj 2007. godine osnovana radi izrade svih potrebnih studija nužnih za početak ulaganja u izgradnju prvog prihvatnog terminala za ukapljeni prirodni plin želeći podrobnije i izravnije informirati lokalnu, ali i širu javnost o svim aspektima tog ambicioznog projekta pokrenuli su posljednjih tjedana opsežni program javnog predstavljanja najvažnijih značajki ulaganja u taj energetski kompleks. Iz predstavljenog materijala izloženog u galeriji Omišljani, ali i otočani tako će svakodnevno moći doznati »jednu više« o tome što je to prirodni plin, kako se i zašto ukapljuje, mnoge korisne informacije o LNG industriji.
Valja spomenuti i to kako je postavljena izložba tek uvod u znatno sadržajnije i preciznijim informacijama bogatije događanje koje će predstavnici Adria LNG-a upriličiti tijekom sljedećeg tjedna. Naime u petak, 2. listopada u sportskoj dvorani područne osnovne škole u Omišlju s početkom od 19 sati održat će se javna prezentacija aktivnosti tvrtke i svih važnijih informacija vezanih uz buduću gradnju omišaljskog terminala za prihvat ukapljenog prirodnog plina. Izložba se može pogledati od 15 do 19 sati, a vikendom od 10 do 13 sati.

M. TRINAJSTIĆ, Novi List

[ivan_ri]

znaci krenulo se ozbiljnije sa LNG-om

[ivan_ri]

Malom Lošinju europska nagrada za uređenost i kvalitetu života

Sep 26th, 2009 | Kategorija: Biznis

Grad Mali Lošinj ovogodišnji je dobitnik nagrade Srebrni cvijet Europe za uređenost i kvalitetu života koju svake godine dodjeljuje međunarodni žiri Entante Florale Europe.
Lošinj je nagradu osvojio u konkurenciji 5700 europskih gradova koji su se prijavili na međunarodni natječaj, a predstavnici grada primili su je jučer na svečanoj dodjeli u Cardiffu.

Predsjednica Turističke zajednice Đurđica Šimičić ističe kako je Lošinj ušao u uži izbor natječaja kao jedini grad izvan Europske unije. Stoga je u lipnju grad obišla komisija sastavljena od 12 članova iz raznih europskih zemalja te ocjenjivala ljepotu krajolika, čistoću i kvalitetu okoline, očuvanost i brigu o povijesnom nasljeđu, tradicijsku kulturu, kulturna dobra te edukaciju i odgoj mladih.
Predsjednica žirija Austrijanka Monika Hetch izjavila je tada da je Lošinj zeleni otok u kojem se puno pažnje posvećuje uređenju okoliša i zelenila. Predstavljeni su im projekt Miomirisi i okusi Lošinja, brojni ekološki projekti u koje su uključeni mladi, te briga o objektima kulture i arhitekture.
Zlatni cvijet Europe osvojio je nizozemski grad Anhem, a Mali Lošinj dobitnik je jednog od nekoliko dodijeljenih Srebrnih cvjetova uz najviše osvojenih bodova u toj kategoriji. Osim gradova, za uređenost i kvalitetu života natječu se i sela, a ove godine među njima je bilo i hrvatskog selo Molve.
(hina/business.hr)

http://www.rijekadanas.com/malom-los...litetu-zivota/