[Kvarnerski otoci (Krk, Cres, Lošinj, Rab i Pag)] - Construction update (2009 - 2013)

[gorgoroth]

ČLANOVI GRADSKOG VIJEĆA KRKA O UREĐENJU CENTRA »JOSIP URAVIĆ PEPI«

Budući sportski centar imao bi i bazen

Pored stadiona u centru bi se izgradili i neki trgovački sadržaji, čak i jedan manji hotel kao i podzemni garažni kompleks



KRK – Članovi Gradskog vijeća Grada Krka razmatrali su neke vrlo bitne razvojne projekte. Iako tek u razradbenoj fazi, prva prezentacija budućeg uređenja zone Sportskog centra »Josip Uravić Pepi« koju je vijećnicima razložio riječki arhitekt Idis Turato dala je naslutiti što bi ondje jednog dana moglo nastati i izrasti, naravno, poslože li se sve »financijske kockice« na željeni način. Novi sportski i rekreacijski ali i društveni, komercijalni pa i gospodarski sadržaji na mjestu sadašnjeg, zapravo poludovršenog sportskog kompleksa, kako je nakon Turatovog izlaganja objasnio krčki gradonačelnik Darijo Vasilić, trebali bi se graditi temeljem javnoprivatnog partnerstva. Mogući privatni ulagači interes za investiranjem sredstava u taj značajan gradski projekt trebali bi naći zahvaljujući ondje planiranim poslovnim, stambenim, hotelskim i garažnim objektima. Grad je imovinskipravno tu zonu »raščistio« i vlasnički objedinio, komunalna infrastruktura je tu, a uzmemo li u obzir i davanja s osnova komunalnog doprinosa, Grad ondje ima sasvim pristojan ulagački potencijal koji bi zainteresirani privatni ulagači mogli iskoristiti i obogati svojim investicijama.
Idis Turato predstavio je plan kojim se na SC »Josip Uravić Pepi« planira uređenje manjeg nogometnog stadiona koji bi okruživala atletska staza, ali i sadržaja poput natkrivenog boćarskog doma, višenamjesnke sportske dvorane i terena za različite rekreacijske aktivnosti. Pored stadiona iznikli bi i neki trgovački sadržaji, čak i jedan manji hotel kao i podzemni garažni kompleks. Vijećnici su nakon predstavljanja prvog idejnog koncepta razvili dugu raspravu u kojoj se iskristalizirala potreba za uklapanje bazenskih sadržaja koji su, složili su se svi, Krku prijeko potrebni. O Turatovom viđenju budućeg sportskog centra u idućih 30 dana trebali bi se očitovati i članovi većeg broja gradskih odbora čiji će stavovi uvelike odrediti smjer kojim će se taj ambiciozan projekt dalje kretati.
Gradsko vijeće na istoj je sjednici donijelo odluku o pristupanju realizaciji gradske optičke mreže. Slijedom te odluke Grad će pokrenuti izradu studije izvodljivosti takve moderne telekomunikacijske mrežne infrastrukture koja bi uz ostalo trebala učiniti analizu potreba za takvom mrežom, plan njenog izvođenja, izvore financiranja ali i sagledati sve aspekte pravne regulative koji prate takve projekte. Planira se i uspostavljanje evidencije odnosno GIS katastra svih već postojećih vodova. Vijeće je ujedno utvrdilo obvezu svih tvrtki u vlasništvu lokalne uprave da prilikom budućih građevinskih radova u iskopane kanale postavljaju i cijevi u koje će se naknadno uvlačiti optički vodovi koji bi Krčanima ali i svim drugim korisnicima komunikacijske infrastrukture trebali omogućiti jednostavnije i jeftinije priključivanje na širokopojasni Internet ali i distribuciju TV signala visoke rezolucije (HDTV).

Mladen Trinajstić

http://novine.novilist.hr/Default.as...3286328592863V

[gorgoroth]

NAKON PAUZE U TURISTIČKOJ SEZONI NASTAVLJENI RADOVI NA POSLOVNO GARAŽNOM KOMPLEKSU

Poznati trgovački centri zainteresirani za Mali Lošinj

Za dolazak su zaintresirani Billa, Plodine, DM, Mana, ali i pregovori, s obzirom na složene uvjete poslovanja, nisu jednostavni ni okončani



MALI LOŠINJ – Nakon prekida, zbog turističke sezone, nastavljeni su radovi na izgradnji poslovno-garažnog kompleksa s višenamjenskim sportskim terenom na predjelu Bočac, s tim da se rokovi dovršetka izgradnje sada ponovno produžavaju. Naime, kada je u ožujku započeta izgradnja, dovršetak radova bio je najvljen za lipanj, da bi ga u lipnju prebacili na studeni, a po sadašnjim najavama dio kompleksa bit će gotov do kraja godine, a dio do Uskrsa.
Da podsjetimo, poslovno – graženi kompleks i igralište se prostiru na 2.300 metara četvornih, na tri etaže i uključuje izgradnju 220 garažnih mjesta na prvoj etaži, dok će se na drugoj nalaziti poslovni prostori različitih namjena, a na posljednjoj polivalentno igralište i ugostiteljski objekt. Projekt, čija je vrijednost oko tri milijuna eura, zajednički realiziraju Grad Mali Lošinj i tvrtka »Navam«, a ugovor o surdnji potpisan je u siječnju ove godine.
Grad Mali Lošinj u ovu je investiciju uložio svoju nekretninu, temeljem čega će u budućoj građevini ostvarit pravo na višenamjenski sportski teren, te od ukupno 220 garažnih mjesta, Grad će preko svoje tvrtke Lošinj parking, upravljati sa 150 mjesta. Investitor, tvrtka »Navam« ostvaruje pravo na sedamdeset garažnih mjesta te poslovne prostore na oko 2.300 metara četvornih, a privode se kraju pregovori sa vodećim hrvatskim trgovačkim lancima, o najmu ili prodaji proslovnih prostora. Po riječima direktora poduzeća »Navam«, Arsena Mujagića postoji velik interes za dolazak u Mali Lošinja, iskazali su ga mnogi, među ostalim Billa, Plodine, DM, Mana, ali i pregovori s obzirom na složene uvjete poslovanja uslijed gospodarske krize, nisu jednostavni ni još uvijek okončani.
Direktor Mujagić navodi da je kriza usporila tijek realizacije projekta. Sada je plan do kraja godine završiti i u funkciju staviti polivalentno igralište i garažni prostor, dok se rok dovršetka poslovnih prostora odgađa do veljače, a početak rada u trgovačkim prostorima planira se do Uskrsa.

Ira CUPAĆ MARKOVIĆ



http://novine.novilist.hr/Default.as...3286328592863B

[Make it so]

Bas nesto mislin kako bi super bilo spojit cres i krk s mostom , samo neznan dal je to ostvarivo i dal je uopce ikome od vaznosti palo na pamet

[Avet]

pa koliko ja znam o tome se nešto i razmišljalo za dalju budućnost, nakon izgradnje novog krčkog mosta i proširenja ceste od mosta do valbiske na 4 trake, iako je udaljenost čini mi se ipak malo prevelika

[ivan_ri]

gledam malo na GE... najmanje je oko 5 km mostova a dubina je poprilicna...

mislim da to necemo vidjeti nikada

[Avet]

prije bi se dalo rab spojit, tamo kod jablanca je nekih kilometar i nešto, a i tuneli su uvijek mogućnost

[ivan_ri]

ma ne isplati se... pa koliko rab ima stanovnika 10.000 mozda?

[Make it so]

Originally Posted by ivan_ri

gledam malo na GE... najmanje je oko 5 km mostova a dubina je poprilicna...

mislim da to necemo vidjeti nikada

Steta , spajanjem krka i cresa bi se defacto spojila tri otoka(losinj je spojen s cresom) na kojima ukupno zivi preko 20 tisuca stanovnika..

[gorgoroth]

HA HA mogli bi onda spojiti Cres s kopnom,pa Cres s Krkom a pošto je Krk već spojen dobili bi nekakvu vrstu zaobilaznice Rijeke

[ivan_ri]

Nakon 20 godina ponovno turistički rekordi
Mali Lošinj sutra slavi 2-milijunto noćenje

ZAGREB – Turistička zajednica Grada Malog Lošinja i drugi turistički subjekti tog grada sutra će radno obilježiti i proslaviti ostvarenje ovogodišnjeg 2-milijuntog turističkog noćenja i 257 tisuća dolazaka na taj otok, što je rezultat ponovo ostvaren prvi put nakon 20 godina, doznaje se iz Turističke zajednice.

Napominjući da je zadnji put na Malom Lošinju toliko turističkih noćenja i dolazaka bilo 1989., direktorica malološinjske Turističke zajednice Đurđica Šimičić zadovoljna je što je takav rezultat postignut baš u ovoj kriznoj godini.

Dodaje i da su do sada ove godine ukupno turističkih noćenja u odnosu na prošlu godinu imali 4 posto više, a dolazaka turista 2 posto više.

Sve to nije došlo samo od sebe, nego, kako ističe, velikim zalaganjem, koordiniranim aktivnostima, edukacijom te ulaganjima i javnog i privatnog, turističkog i drugih sektora Malog Lošinja.

Važnim za ovosezonske izvrsne rezultate izdvaja ulaganja brojnih tvrtki, posebno Jadranka hotela te poslovanje njihovog ove godine otvorenog Hotela Vespera (četiri zvjezdice), ali i pozitivne i sve uspješnije poslovanje malih obiteljskih hotela, kampova te privatnih apartmana i soba.

Osim što su koordinirano svi zajedno uređivali park šume, šetnice, plaže, središta mjesta te male otoke, počeli su i radove na dijelu državne ceste Hrasta-Belej, čime će se skratiti vrijeme potrebno za kretanje na otocima Cresu i Lošinju.

Unaprijeđen je i cjelokupni komunalni sustava Malog Lošinja, što je iznimno važno u ljetnim mjesecima kada se broj korisnika učetverostručuje, naglašava Šimičić.

Ove su godine počele i ponovne aktivnosti na revitalizaciji zdravstvenog turizma, promovirajući Lošinj otokom vitalnosti i zdravlja, ali i aktivnosti koje će im produljiti sezonu poput brojnih miomirisnih i drugih festivala te manifestacija vezanih za pojedina godišnja doba, astronomiju, iseljenike, gastronomiju, jedriličarstvo, sport, glazbu i drugo.

Šimičić u svemu ističe i važnost ove godine pokrenutog novog vizualnog identiteta otoka te pratećih promotivnih aktivnosti na brojnim sajmovima, te na web stranicama koje je ove godine do sada 'kliknulo' više od 300 tisuća posjetitelja.

Povodom 2-milijuntog noćenja na Malom Lošinju sutra, 13. listopada, svi posjetitelji otoka, turistički i drugi, mogu očekivati da će ih se tamošnjim delicijama, ali i besplatnim vikend aranžmanima te drugim poklonima, najavila je Šimičić. (Hina)

http://www.novilist.hr/Vijesti/Kroni...i-2-milij.aspx

[ivan_ri]

OD POČETKA TJEDNA U KVARU »MOST ZA BRODOVE« U OSORU, A INFORMACIJA NEMA
Hidraulika na popravku, nautičari na čekanju


Mladen Grce od ponedjeljka usidren u Osoru čeka otvaranje mosta

CRES – Od ponedjeljka je u kvaru most u Osoru, koji povezuje otoke Cres i Lošinj, a koji se dva puta dnevno, u devet i sedamnaest sati, otvara za plovila, čime se značajno skraćuje putovanje između zapadne i istočne strane cresko-lošinjskog otočja. Kako »most za brodove« ne radi, to je prouzročilo nemali problem plovilima koja su planirala proći osorskim kanalom, jer prva dva dana nije bilo obavijesti o tome, pa je dvadesetak plovila uzaludno došlo u Osor i putovanje nisu mogli nastaviti planiranom rutom. Jedan od brodova je i koća »Lignja« iz Raba, a njen vlasnik Mladen Grce kaže nam kako je žalosno da u današnje vrijeme suvremenih tehnologija dva dana izostaje takva informacija.
– Od ponedjeljka sam ovdje i kao svi ostali nisam imao informaciju da se most ne otvara. Bilo je ljudi iz Pule, Lošinja, stranaca na jedrilicama, jahtama, nitko nije znao o kvaru na mostu. Nije ni u redu što nitko u 9 ujutro ni u 17 sati poslijepodne nije došao i objasnio ljudima koji čekaju da se most neće otvoriti, kaže ribar Grce.
Službenu informaciju o kvaru na mostu nisu dobili ni u Mjesnom odboru Osor, a predsjednik MO, Zvonko Spajić kaže kako je nedavno došlo do promjene mostara, kao i na mjestu šefa poslovne jedinice Cesta Rijeka, koje su zadužene za ovu prometnicu, pa da je to vjerojatno razlog da na vrijeme nije javljeno da se most neće otvarati. Uglavnom, dio koji je u kvaru, a vezan je za hidrauliku, na popravak je odnesen u Rijeku, a kada će most biti u funkciji, u Osoru ne znaju.

I. CUPAĆ MARKOVIĆ, Novi List

[gorgoroth]

UOČI BLAGDANA SVIH SVETIH U OMIŠLJU SVEČANO OTVOREN DUGO ČEKANI OBJEKT

Omišljani dobili novu mrtvačnicu



OMIŠALJ – Omišljani su uoči blagdana Svih svetih dobili važan i dugo čekan objekt. Pored mjesnog groblja Svetog Duha prigodnom svečanošću obilježen je dovršetak radova na izgradnji i uređenju nove mrtvačnice. Objekt u čiju je gradnju i infrastrukturno opremanje Općina Omišalj uložila gotovo pet milijuna kuna, pušten je u funkciju nakon što ga je blagoslovio omišaljski župnik dr. Anton Bozanić. Kako je pred mnogobrojnim okupljenim mještanima istaknuo općinski načelnik Tomo Sparožić, nova mrtvačnica koju je izgradila tvrtka »Rijeka asfalt« omogućit će dostojanstvenije ispraćanje pokojnika, a sudionicima takvih događanja stvorit će okružje u kojemu će preminule na vječni počinak ispraćati na primjereniji način. Tome će pridonijeti i za skoriju budućnost planirani zahvati širenja kapele na samom groblju.
– Komunalni objekt koji upravo otvaramo u projektnom smo smislu započeli pripremati prije gotovo tri godine. Da bi omogućili njegovo podizanje valjalo je riješiti niz imovinsko-pravnih pitanja. Otkupili smo gotovo 2.500 četvornih metara zemlje kako bismo uz mrtvačnicu mogli urediti i potreban parkirališni prostor. Velik je ovo i značajan projekt za Omišalj i Omišljane, zaključio je Sparožić, dodajući kako uz već spomenute planirane zahvate uređenja sakralnih prostora na samom groblju mještani mogu računati i na pomak u uređenju cestovne poveznice mjesta i groblja. – U tijeku su radovi na uređenju prometnice koja će dobiti nogostup. Ne samo da smo dovršetkom mrtvačnice olakšali organizaciju pogrebnih ispraćaja, već ćemo mještanima omogućiti lakši i sigurniji obilazak mjesta na kojemu počivaju njihovi najmiliji, naglasio je općinski načelnik. Vlč. Anton Bozanić dodao je kako planove proširenja postojeće grobne kapele ili pak gradnje nove crkvice ne treba donositi preko noći, već da planiranju budućnosti tog i takvih sadržaja valja pristupiti sustavno, razmišljajući na dugi rok i uzimajući u obzir želje i potrebe svih vjernika s omišaljskog područja.

M. TRINAJSTIĆ


http://novine.novilist.hr/Default.as...3286328592863R

[zvonko]

Radovi na D102 Krk - Dunat

[gorgoroth]

Odličaan update

Možeš i ovdje staviti http://www.skyscrapercity.com/showthread.php?t=872632

[zvonko]

Thanks

[zvonko]

Hvala. Postavljeno.

[ivan_ri]

OBEĆAVAJUĆI DEVETOMJESEČNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI NEKIH TURISTIČKIH TVRTKI NA OTOCIMA
Otočni hotelijeri i u godini krize povećali svoju dobit
Vrlo teška turistička sezona imala je ipak i lagani preokret donijevši veći broj individualnih gostiju što znači i postizanje bolje cijene za smještaj


Na nešto manju dobit »Jadranka« – hoteli utjecala su i ulaganja u objekte – hotel »Vespera«

RIJEKA – Najveće otočne hotelske kuće uspjele su ipak glavninu turističke sezone proći s dobiti, i to neki čak i većom nego lani. Recesijska godina donijela je upravo hotelijerima najviše problema, naime, tu se osjetilo najveće smanjenje fizičkog obujma prometa, što je bilo praćeno i ulaganjima nekih hotelijera te samim time povećanjem cijene soba. Vrlo teška turistička sezona imala je ipak i lagani preokret donijevši veći broj individualnih gostiju, što znači i postizanje bolje cijene za smještajne jedinice. No, mnogi hotelijeri potvrđuju da su im bolje radili kampovi koji su u sastavu hotelskih kuća, a koji su samim time mnogima popravili financijsku »krvnu sliku«. No, s obzirom na najave početkom godine, hotelijeri na kvarnerskim otocima sezonom ipak mogu biti zadovoljni.
Prema financijskim izvješćima hotelskih tvrtki za prvih devet mjeseci koji su objavljeni ovih dana na Zagrebačkoj burzi, a koji su se željno iščekivali kako bi se pokazalo je li sezona »uspjela« ili ne, »Imperial«, Rab, je primjerice u devetomjesečnom razdoblju ostvario 3,9 posto manje noćenja, ali 1,4 milijuna kuna više prihoda nego lani. Recesija je, kažu u Upravi, imala blaži utjecaj na pad noćenja što je i vidljivo iz podataka, no »Imperial« je uslijed takvog stanja uspio smanjiti i rashode za nekih 2 posto što je, kažu, rezultat štednje na svim razinama. Tvrtka je u konačnici ostvarila ukupnu dobit prije oporezivanja od 22,9 milijuna kuna što je za čak 8,9 posto više nego lani.
Drugi veliki otočni hotelijer, »Jadranka« – hoteli s Lošinja ove su godine imali nešto drugačiju polaznu poziciju. Naime, velika ulaganja u objekte i viša cijena koju su novouređeni smještajni kapaciteti držali na tržištu, donijela su također manji fizički promet, ali i manju neto dobit. Ovogodišnji dobitnik nagrade Zlatna kuna Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Rijeka je tako do konca rujna imao ostvarenih 11 posto manje noćenja nego lani (oko 370 tisuća) ali je ostvarena prosječna cijena sobe bila 415 kuna što je za desetak posto bolje nego lani. Lošinjski je hotelijer u konačnici glavnu sezonu zavšio s bruto dobiti od 18 milijuna kuna, dok je lani u istom periodu
ostvario dobit od oko 22 milijuna kuna. U tvrtki kažu kako su uprihodovali čak i nešto više nego lani, no da je na poslovanje negativno utjecala svjetska kriza iako je pad prihoda bio manji od toga koliko je fizički bilo manje gostiju. No, na konačno nešto manju dobit nego je ona bila lani, negativno su utjecali troškovi kamata na kredite za uređenje hotela »Vespera« i »Aurora« kao i trošak amortizacije. A rasli su i troškovi rada uslijed povećanja broja zaposlenih.
»Jadranka« – kampovi su pak u istom razdoblju imali gotovo 420 tisuća noćenja, dakle čak više nego su ostvarili sami hoteli. Kampovi su se i na Lošinju pokazali kao dobitnici turističke godine pa su tako oni »Jadrankine« prihode povećali za 11 posto, na 25,5 milijuna kuna, i to uz nekoliko postotaka višu prosječnu cijenu, što je rezultiralo ostvarenjem dobiti od 8,1 milijun kuna (čak 19 posto bolje nego lani). Kamp »Slatina« je sam imao 26 posto bolji financijski rezultat za ovu godinu.
Rast noćenja u kampovima su imali i u Hotelima Baška. Naime, hoteli bilježe pad noćenja od 8 posto dok kampovi imaju rast od 2 posto. Prihodi ove tvrtke u devet su mjeseci iznosili oko 77,5 milijuna kuna i za 5,4 posto su veći nego lani. Istovremeno je ostvareno oko 56 milijuna kuna rashoda koji su smanjeni u odnosu na lani za 3,4 posto. Konačno, hotelijer je ostvario dobit od oko 21 milijun kuna, veću nego lani. Broj zaposlenih je u prvom polugodištu bio 5 posto manji nego lani, odnosno tvrtka je imala 122 zaposlena.

Hoteli Haludovo – »crna točka«

Jedna od »crnih točaka« ortočnog turizma – Hoteli Haludovo, u devet su mjeseci uspjeli – smanjiti gubitak. Naime, dok je lani u istom razdoblju gubitak tvrtke iznosio nešto više od 7 milijuna kuna, ove je godine smanjen na nešto manje od pet milijuna kuna, a do čega je došlo, uz ostalo, zbog smanjenja stope amortizacije te smanjenja broja zaposlenih dok su ostali troškovi rasli. Istovremeno, prihodi su ovog gubitaša ostali otprilike na prošlogodišnjoj razini.
Hoteli Omišalj čiji je račun u blokadi, ostvarili su ove godine 3,6 milijuna kuna gubitka što znači da je u odnosu na lani u istom periodu povećan za oko 500 tisuća kuna. Ova je turistička tvrtka također smanila troškove zapošljavajući manji broj sezonaca, no kažu kako su im troškovi, uz ostalo, rasli i zbog spomeničke rente koje moraju platiti za objekte u povijesnim cjelinama...

Alenka JURIČIĆ, Novi List

[ivan_ri]

NAKON NIZA GODINA ČEKANJA KREĆE IZRADA IDEJNOG PROJEKTA ZA REKONSTRUKCIJU I UREĐENJE LOŠINJSKE ZRAČNE LUKE
Proširenje aerodroma razvojni okidač za cresko-lošinjsko otočje
Projekt se sada radi za pistu duljine 2.000 i širine 45 metara, što bi pogodovalo udaljenijim tržištima, među ostalim skandinavskim zemljama i Rusiji. Investicija se procjenjuje na minimalno 15 milijuna eura, a u najboljoj varijanti njen početak bi mogao biti za dvije i pol godine

Piše Ira CUPAĆ MARKOVIĆ, Novi List


Lošinjska Zračna luka izgrađena je za potrebe svjetskog padobranskog prvenstva 1985. godine

Niz godina o lošinjskom aerodromu, službeno Zračnom pristaništu Mali Lošinj, govori se gotovo isključivo s aspekta njegovih ograničenja, jer aerodrom može prihvatiti samo male avione, pa je središnja tema produljenje piste i izgradnja poslovne zgrade, što su preduvjeti za prihvat većih zrakoplova. Iako se ta investicija smatra priroritetnom, budući da se radi o infrastrukturnom objektu iznimno velike važnosti za cijelo cresko-lošinjsko otočje, na nju se čeka godinama, pa se i prvotni planovi moraju mijenjati, jer se pokazuju nedostatnima. Naime, uzletno-sletna staza lošinjske zračne luke ima 900 metara, a posljednjih desetak godina govorilo se i radilo plansku dokumentaciju za njeno produljenje na 1.300, točnije 1.260 metara. To nije realizirano, a u međuvremenu najnovije studije pokazale su da je potrebno pistu produljiti na 2.000 metara, pa se sada projektna dokumentacija radi za tu duljinu piste.
Nakon dužeg vremena priča oko otočnog aerodroma, čini se, pomiče se s mrtve točke, što se moglo osjetiti i u razgovoru s direktorom Zračnog pristaništa Alanom Horvatom, koji je na naše pitanje ima li novosti oko aerodroma, nakon dugo vremena s entuzijazmom i veseljem informirao. Pa krenimo redom.

Početkom godine novi partner

Najnovija je vijest da je ovog tjedna potpisan ugovor s Institutom građevinarstva Hrvatske (IGH) d.d. iz Zagreba, o izradi idejnog projekta za ishodovanje lokacijske dozvole nove putničke zgrade te rekonstrukciju i dogradnju uzletno-sletne staze lošinjske zračne luke. Rok za izradu idejnog rješenja i ishodovanje lokacijske dozvole je godinu dana. Temeljem studije opravdanosti povećanja kapaciteta, projekt se sada radi za pistu duljine 2.000, širine 45 metara, a direktor Horvat pojašnjava da se pokazalo, ukoliko se Lošinj želi okrenuti udaljenijim tržištima, među ostalima skandinavskim zemljama, Rusiji, sa čijih se tržišta u narednim godinama očekuje povećanje dolazaka, potrebno je pistu produljiti. Uz rekonstrukciju i dogradnju, projekt sadrži i izgradnju pristanišne zgrade veličine 2.900 metara četvornih na dvije etaže. Investicija se procjenjuje na minimalno 15 milijuna eura, a u najboljoj varijanti njen početak bi mogao biti za dvije i pol godine.
Sredstva za izradu projektne dokumentacije osigurat će Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. U investiranju aerodroma uz suvlasnike, ključnu ulogu u investiciji trebao bi imati budući partner, s kojim se trenutno intenzivno pregovara. O kome se točno radi direktor Horvat za sada nije želio govoriti, nego je dodao da bi taj podatak mogao biti prezentiran javnosti početkom iduće godine, kada se zaokruže i definiraju pojedinosti. Osim osiguranja sredstava za ovu investiciju, na dinamiku njene realizacije značajno će utjecati i postupak izvlaštenja. Naime, poznato je da na cresko-lošinjskom otočju rješavanje imovinsko- pravnih odnosa ide izuzetno teško i sporo, jer je stanje složeno, na parcelama je upisan »mali milijun« vlasnika, stanje u gruntovnici i katastru u naravi je neusklađeno. Država je u prethodnom postupku izvlaštenja, kada su se radile pripreme za realizaciju produljenja piste na 1.300 metara, proglasila projekt od posebnog interesa za Vladu RH, kao što imaju autoceste, pa je rješavanje imovinskopravnog statusa išlo nešto brže. Isto će se tražiti od države i sada, kada treba ponovo rješavati imovinskopravna pitanja, budući da je projekt većeg obima od prvotnih planova. Do sada je imovinski riješeno oko 50 posto sveukupno predviđenog obuhvata.
Direktor Alan Horvat kaže kako je sada ispunjen jedan od vrlo važnih preduvjeta, a taj je da su svi suvlasnici usklađeni i jedinstveni u namjeri da se projekt produljenja piste i izgradnja pristanišne zgrade što skorije realizira.

Hoteli s pet zvjezdica

– Do sada se redovito kada smo govorili o investiciji postavljalo pitanje da li je isplativa, a to je isto kao da pitate da li je isplativa rekonstrukcija naše državne ceste, otočne magistrale D-100. Kao i ostala infrastruktura, aerodrom je neophodan za realizaciju strateškog gospodarskog razvoja, ne samo Lošinja nego i otoka Cresa. Lošinjski master plan razvoja turizma predviđa razvoj destinacije u kategoriji četiri zvjezdice. Povećanje kategorije smještajnih kapaciteta mora pratiti i prometna infrastruktura, a u ovom slučaju naročito je važan aerodrom. Grad je osnovao tvrtku Velopin d.o.o. sukladno planovima izgradnje marine za megajahte u Malom Lošinju. Projekt takve marine mora pratiti i adekvatna zračna luka. Ne može se očekivati da će vlasnik megajahte do marine putovati nekoliko sati automobilom, a procjena je da čak sedamdeset posto vlasnika megajahti u gradove u kojima su u marinama njihova plovila do njih dolazi vlastitim avionima.
Lošinj ima plan razvoja zdravstvenog turizma, izgradnje hotela sa četiri i pet zvjezdica, takvi projekti nemaju šanse razviti se i pozicionirati na tržištu ukoliko se ne razvija i zračni promet. Mislim da je sada vrijeme sazrelo i vrlo pogodno za projekt proširenja aerodroma jer će se raditi paralelno sa drugim značajnim investicijama koje su usmjerene na podizanje kvalitete i proširenje turističkih usluga. Produljenjem piste i izgradnjom aerodromske zgrade, Lošinj postaje destinacija do koje će se stizati vrlo brzo i to ne samo iz nama bližih europskih zemalja, već i onih do kojih sada putovanje traje satima. Naprimjer let Lošinj – Oslo trajao bi dva sata i petnaest minuta, a Lošinj – Moskva tri sata, kaže direktor Alan Horvat, koji smatra da će izgradnja novog, proširenog aerodroma biti razvojni okidač za cresko-lošinjsko otočje te da je vrlo važno da se to prepozna na svim razinama.

NAJVEĆI UDIO LOŠINJSKE PLOVIDBE

Temeljni kapaital lošinjske Zračne luke iznosi 44.699.200 kuna. Najveći udio ima Lošinjska plovidba – Turizam i to 50,84 posto, slijedi tvrtka Jadranka d.d. s udjelom u vlasništvu od 20,49 posto, potom Republika Hrvatska koja ima 12,63 posto, zatim Građevinsko poduzeće »Radnik« iz Križevaca sa udjelom od 10,07 posto, te Grad Mali Lošinj s 3,63 posto i Lošinjska plovidba – Brodarstvo sa 2,34 posto udjela u temeljnom kapitalu otočnog aerodroma.
Nadzorni odbor Zračne luke čine Marinko Dumanić predstavnik Lošinjske plovidbe, Darin Lekić, predstavnik Jadranke d.d. i Mirko Habijanec, predstavnik GP Radnik, Grada Malog Lošinja i RH.

POVEĆATI KAPACITETE VISOKE KATEGORIJE

Lošinjska Zračna luka izgrađena je za potrebe svjetskog padobranskog prvenstva 1985. godine. Prvih godina na lošinjski su aerodrom slijetali avioni s pedesetak putnika, a postajale su veze sa nekoliko europskih gradova te je aerodrom bio značajni promotor lošinjskog turizma tog vremena. Od 90-tih promet u otočnoj zračnoj luci sveo se na male avione tipa Cessna, ulaganja u opremanje bila su minimalna, što se odražava i na zračni promet koji godišnje iznosi oko 12 tisuća putnika i 4 tisuće malih zrakoplova. Rekonstrukcijom aerodroma plan je u roku tri do pet godina od izgradnje ostvariti promet od 150.000 putnika. Tu brojku bit će moguće realizirati ukoliko se broj smještajnih kapaciteta visoke kategorije poveća na deset, petnaest tisuća.

[ivan_ri]

NAKON NIZA ARIHITEKTONSKI NE PRETJERANO USPJELIH PROJEKATA GRAD KRK MOŽE SE POHVALITI PROJEKTIMA KOJI PLIJENE PAŽNJU
Škola i vrtić svojevrsna su oda starogradskoj jezgri
Ono što ih spaja jest hrabar i beskompromisan pristup arhitektonskom oblikovanju koji moderno spaja sa tradicijskim pa zgrada škole nema stepenica i unutar nje sve su visinske barijere svladane rampama, dok je vrtić koncipiran kao rahla struktura omeđena gromačom koja asocira na lokalno graditeljsko naslijeđe

Piše Mladen TRINAJSTIĆ, Novi List


Krčka škola dobila je brojne nagrade

U svakom našem primorskom mjestu uz prirodne ljepote, klimatske pogodnosti te bogatstvo i šarolikost turističke ponude, jedan od glavih elemenata koji nas čine zanimljivima posjetiteljima zasigurno su i kulturno-povijesni spomenici. Graditeljska baština uz svoj povijesni značaj i tradicijske elemente koje u sebi nosi sasvim je sigurno važan čimbenik u ukupnom mozaiku koji neko područje čini zanimljivim, atraktivnim i vrijednim posjeta. Ipak, teško je ne primjetiti kako se među novijim graditeljskim i arhitektonskim projektima na otoku Krku (ali i šire) malo koji objekt svježijeg datuma može uvrstiti na listu onih koje vrijedi vidjeti i doživjeti. Nije tajna da svako vrijeme nosi svoja obilježja – kako na društvenom, kulturnom ili ekonomskom, tako i na arhitektonskom planu. Stoga je žalosno primjetiti kako se mnogi noviji graditeljski pothvati, barem oni veći i ambiciozniji koji se u pravilu financiraju sredstvima svih građana odnosno iz proračuna jedinica lokalne i regionalne samouprave, a često i iz državnog proračuna, nerijetko uklapaju u prilično neambicioznu, uniformnu pa čak i pomalo neuglednu oblikovnu priču. Malo koji objekt podignut posljednjih desetljeća na otoku Krku bi se mogao nazvati spomenikom današnjem vremenu i postavkama modernog oblikovanja prostora u kojem živimo.
Izuzeci u tome sasvim su sigurno dvije pažnje vrijedne zgrade izgrađene posljednjih godina u gradu Krku. Nakon niza arihitektonski ne pretjerano uspjelih projekata među kojima se neki čak ni u funkcionalnom smislu ne mogu pohvaliti posebnim kvalitetama – poput primjerice krčkog Doma zdravlja, u zadnjih je nekoliko godina svjetlo dana ugledalo nekoliko zanimljivijih projekata koji s punim pravom plijene pažnju domaće ali i strane javnosti, čak i arhitektonskim krugovima.

Dom zdravlja nefunkcionalan

Inače, dom zdravlja potpuno je nefunkcionalna zgrada čiju unutrašnjost ispunjavaju monumentalni hodnici, međukatni podesti i silna stepeništa kojima se teškom mukom kreću svi bolesni i teže pokretni korisnici usluga ondje smještenih ordinacija.
Da se novi objekti mogu izgraditi tako da svojim oblikovanjem već danas mogu početi pretendirati na naziv »spomenika moderne arhitekture« potvrdila je najprije zgrada krčke osnovne škole, kompleksa izuzetno sretno i spretno uklopljenog u staru gradsku jezgru. Djelo riječkog arhitekta Idisa Turata i njegovih suradnika iz arhitektonskog ureda »Randić-Turato« unatoč svom pomalo kontroverznom lociranju uz drevne gradske zidine niz sakralnih zdanja, postala je objektom kojeg mnogi žele vidjeti. Isto vrijedi i za drugi Turatov projekt, novi dječji vrtić smješten u do sad neizgrađenoj zoni 26, preko puta već spomenutog krčkog doma zdravlja. Iako u nekim elementima slični projekti, arhitekstonska rješenja tih dvaju objekata (čija je izgradnja zajedno stajala preko 50 milijuna kuna) u mnogim se elementima razlikuju. Ono što ih ponajprije spaja jest hrabar i beskompromisan pristup arhitektonskom oblikovanju koji moderno spaja sa tradicijskim. Svaki od spomenutih objekata, rekao nam je Idis Turato, svojevrsna je posveta Krku kakav smo naslijedili od nekih davnih arhitekata i urbanista. Unutrašnjost osnovne škole, zgrade u kojoj nema stepenica i unutar koje su sve visinske barijere svladane rampama svojevrsna je oda starogradsjkoj jezgri, krivudavoj mreži često strmih primorskih uličica i kala, naglašava Turato. Za razliku od škole, vrtićka zgrada oblikovna je reminiscencija oblikovanju starog središta grada, opasanog srednjevjekovnim kamenim bedemima.
Sam vrtić, naglasio je Idis Turato, arhitektonski je koncipiran kao rahla struktura omeđena gromačom – kamenim zidom koji asocira na lokalno graditeljsko naslijeđe. Zid visine 3 m prati konfiguraciju terena a prekinut je tek na mjestima ulaza u objekt. Mjestimično je perforiran omogućujući skladan vizualni kontakt s okolinom.

Ravni zeleni krovoi

Turato dodaje i kako su vrtićke jedinice unutar zida organizirane kao skup izdvojenih volumena međusobno razdvojenih zelenim površinama odnosno zatvorenim igralištima. Izmjenjivanjem zatvorenih volumena i otvorenih vrtova nastojali smo postići uravnotežen odnos i prožimanje vanjskog i unutarnjeg prostora u čemu smo, uvjeren sam, na koncu u potpunosti i uspjeli. Prateći strukturu terena koji je u blagom padu prema jugu, jedinice su postavljene na različitim visinama a visinske razlike unutar objekta svladane su hodnicima i rampama, slično kao što je učinjeno i u krčkoj školi. Krovne površine izvedene su kao ravni, zeleni krovovi koji nadvisuju okolni zid i krovove komunikacije. Glavni ulaz u objekt smješten je na istoku, s jednosmjerne ulice duž koje se nalazi i parkiralište s 15 parkirališnih mjesta za potrebe dječjeg vrtića i jaslica. Tu je moguć ulaz u prizemlje objekta, u hall koji ujedno služi i kao prostor za tjelesni i glazbeni odgoj, igre, priredbe i slično, zaključuje Turato uvjeren kako će njegov projekt najmlađim Krčanima pružiti mogućnost provođenja ugodnog, sigurnog i kvalitetnog boravka u toj predškolskoj ustanovi.
I vrtić i škola tako su već danas, obzirom na svoj neobičan i razgledanja vrijedan izgled i oblikovanje postali sve ono što brojni drugi objekti građeni posljednjih desetljeća ni izbliza nisu. Iako se mnogi pobornici »tradicionalne izgradnje« neće složiti s našom ocjenom, njihova je kvaliteta već to što se o njima priča i što pored njih nitko ne prođe a da ih ne primjeti a često i fotografira. U moru neprimjetnih ili po lošemu primjetnih zgrada, krčki vrtić i škola zasigurno su pravo i više no dobrodošlo osvježenje.

U DRUŠTVU NAJBOLJIH

Arhitektonski ured Randić-Turato iz Rijeke s osnovnom školom Fran Krsto Frankopan u Krku i arhitekt Nikola Bašić s projektom Morskih orgulja u Zadru prije dvije su godine ušli u godišnji presjek najbolje europske arhitektonske produkcije. Članovi ocjenjivačkog suda uglednih svjetskih arhitekata za Mies van der Rohe nagradu Europske Unije za suvremenu arhitekturu potvrdili su tako oblikovnu vrijednost krčke škole, zgrade koja se našla u najužem krugu najboljih arhitektonskih ostvarenja u Europi već u prvoj godini u kojoj je hrvatska arhitektura sudjelovala na toj prestižnoj svjetskoj ocjenjivačkoj akciji. Među priznanjima i nagradama koje je krčka škola osvojila valja istaknuti i godišnju nagradu »Vladimir Nazor« koju Ministarstvo kulture dodjeljuje za iznimne dosege u arhitekturi i urbanizmu. Najboljim ostvarenjem u 2005. godini proglašena je upravo zgrada OŠ »Frana Krste Frankopana« u Krku.

[ivan_ri]

BROJNE NAGRADE KAO I NASLOV NAJBOLJE HRVATSKE MARINE JOŠ JEDNOM SU POTVRDILE KVALITETU NAŠE NAJSTARIJE MARINE
Kvalitetan vez – najjači je adut Marine Punat
Mi ni u budućnosti nećemo postati zabavni, rekreacijski ili šoping centar, već ćemo punu pozornost i nadalje pridavati razvijanju visoke razine primarnih potreba nautičara – veza i servisa, rekao je Krešimir Žic

Piše Mladen TRINAJSTIĆ, Novi List



U Hrvatskoj se uistinu nikome neće biti lako istaknuti kvalitetom pružanja usluga nautičarima sve dok je u tom poslu Marina Punat – najstarije a očito još uvijek i najbolje domaće nautičarsko središte. Da je tome tako potvrđuju brojne nagrade kao i ovogodišnji naslov najbolje hrvatske marine koji je čelnicima te velike i stabilne otočne tvrtke uručen na nedavnoj završnoj svečanosti u povodu Dana hrvatskog turizma upriličenoj u Bolu na Braču. Marina Punat naslovom »naj marine« okitila se treći put u posljednje četiri godine a u istom razdoblju naslov joj je izmakao samo jednom, kad su se Puntari morali zadovoljiti tek drugim mjestom. U čemu je tajna kvalitete te dobrodržeće »stare dame« pokušali smo saznati u razgovoru s Krešimirom Žicom, čelnim čovjekom »Marina Punat Grupe«, poslovne grupacije koja zapošljava dvjestotinjak otočana. – Veliku ulogu u našem sad već poslovično dobrom prolasku u takvim ocjenjivačkim akcijama moramo zahvaliti uistinu dobro osmišljenim i posloženim kriterijima koji su provedbu takvih akcija po ocjeni mnogih učinili objektivnom. Rezultate korištenja egzaktnih mjerila po kojima se vrednuje kvaliteta nautičarskih središta potvrđuju i dojmovi samih korisnika ali i ljudi koji se ovim poslom bave diljem zemaljske kugle među kojima je velik broj onih koji znaju za Marinu Punat i ono što je ona danas. Naša nautičarska središta ne samo da su na razini svjetskih već u mnogim elementima spadamo u sam svjetski vrh. Koncepti i poslovne filozofije pojedinih marina u Hrvatskoj donekle se razlikuju. Fokus naših djelatnosti, naglašava Žic, oduvijek je bio kvalitetan vez i inzistiranje na jednako kvalitetnim servisnim uslugama. To su naši najjači aduti.

Siguran vez za 850 plovila

Neke su marine zasigurno više od nas učinile u razvoju ugostiteljske djelatnosti, zabave ili rekreacijskih sadržaja. Mi jednostavno ne idemo tim putem već poslovne planove temeljimo na stalnom unapređivanju bazičnih usluga kojima dodajemo i sve te popratne sadržaje, ali u mjeri u kojoj će oni zadovoljavati osnovne potrebe naših korisnika. Marina Punat ni u budućnosti neće postati zabavnim, rekreacijskim ili šoping centrom, već ćemo punu pozornost i nadalje pridavati razvijanju visoke razine primarnih potreba nautičara – veza i servisa, naglasio je Krešimir Žic.
Od svog osnutka 1964. godine, pa do današnjih dana, Marina Punat je dosegla neslućeni uzlet. Uz kontinuirana ulaganja (mahom iz vlastitih sredstava) Marina kvalitetom i širokom paletom usluga može udovoljiti potrebama i najzahtjevnijih nautičara. To je mjesto koje nudi siguran vez za 850 plovila u moru te dodatnih 450 jahti i brodica »usidrenih« na kopnu. »Suhe rive«, kompletan servis za plovila, 10-tonska dizalica, navozi od 50, 150, 450 i 600 tona, vozilo za kopneni transport brodova nosivosti 30 tona, 7-tonski hydrolift, travel lift od 100 tona, osamdesetak garaža i spremišta za opremu nautičara, zatvorena hala za lakiranje brodova, ovlašteni mehaničarski servisi za sve svjetski poznate tipove brodskih motora, radovi na oplati plovila visokog standarda (drva-plastika-metal) samo su dio aduta puntarskih nautičarskih znalaca čije su usluge postale sinonimom za dobru i kvalitetnu skrb o svim, pa i onim najvećim i najluksuznijim jahtama. U sklopu marine nalaze se i restorani, hotel, tenis i dječje igralište, buffet i pizzeria. Ovdje djeluje i desetak čarter-tvrtki ali i mnoga kooperantska društva koja se bave popravcima brodske elektronike, čišćenjem i pripremom plovila za plovidbu, pranjem rublja, izradom i popravkom jedara, cerada za plovila, tapetarskim i bravarskim radovima, taxi-uslugama i čime sve ne, naglašava Žic. Vrijedni djelatnici Marine Punat nedavno su opremili svoje rive novim elektro-ormarićima s prepaid-sustavom praćenja potrošnje. Cijelo područje marine dobro je pokriveno Wlan-om, u marinu je uklopljen i veći »internet-corner-business centar« a sve se takve usluge gostima pružaju bez naplate.

Zaštita ljudi i imovine

– Iznimnu pažnju obraćamo i zaštiti ljudi i imovine – naglašava Žic. –Opremljeni smo protupožarnim vozilom ali i plovilom, i to prvi u Hrvatskoj. Davno smo ugradili separatore za prihvat otpadnih, zauljenih voda s platoa marine i to uzduž cijele obale. Pralište za brodove opremljeno je pročišćivačem vode, a opasni otpad odlažemo u posebne kontejnere, sve u skladu sa svjetskim ekološkim standardima očuvanja i zaštite okoliša.
Zahvaljujući svemu tome –zaključuje direktor Marina Punat Grupe – puntarsko nautičarsko središte prvo je u Hrvatskoj steklo pravo nošenja Plave zastave. Već smo devet godina nositelji certifikata kvalitete prema normi ISO 9002:1994. U travnju 2009. Marina Punat uspješno je recertificirala sustav kvalitete po novoj normi, ISO 9001:2008. a u tijeku je postupak ishođenja novih, još strožih i zahtjevnijih certifikata po čemu prednjačimo ne samo na Jadranu, već i na Mediteranu. Stoga nas ne iznenađuju ni česte nagrade koje u akcijama HGK i HRT-a osvajamo, zaključio je Žic dodajući kako u prilog kvaliteti njihovih usluga najbolje govori činjenica da se na mjesto u Marini Punat mora čekati, odnosno da su vezovi na moru i mjesta na kopnu zauzeta te da se danas ondje nalazi gotovo 1300 plovila.

MLADI IMAJU PERSPEKTIVU

– Svakog objektivnog i pozitivno raspoloženog čovjeka veseli uspjeh koji se postiže u našem mjestu, posebice kada taj uspjeh predstavlja uspjeh svih nas. Stoga želim izraziti veselje za uspjeh koji iz godine u godinu postiže Marina Punat – naglasio je Mladen Juranić, načelnik Općine Punat ne propustivši vodstvu i svim djelatnicima tog važnog gospodarskog subjekta čestitati na svim dosad postignutim rezultatima, a posebno na dosljednosti ne samo očuvanja, već i povećanja broja radnih mjesta zbog čega – naglašava – mladost Punta u toj tvrtki uvijek ima perspektivu.

U DUBAJU ZNAJU SVE O NAMA

– U Marini Punat nismo osjetili recesiju iako je tijekom godine bilo kolebanja u tranzitnom prometu i u dijelu naših popratnih aktivnosti– naglašava Žic. –Globalni karakter našeg rada ogleda se u tome da su svi u ovoj branši upoznati s tim tko smo, što smo i što nudimo. Nedavno sam razgovarajući s direktoriom marine u Dubaiju shvatio kako čovjek do u detalja zna sve o nama, našoj lokaciji i uslugama koje nudimo, jednako kao što i mi, želimo li ostati u svjetskom vrhu, moramo znati sve o našim konkurentima, gdje god se oni nalazili. Bez obzira na hrvatsku boljku doživljavanja vlastite ponude znatno lošijom no što ona objektivno jest, mislim da se najveći broj domaćih nautičarskih središta nema čega sramiti i da smo jako konkurentni, ne samo na Mediteranu, već i u znatno širim okvirima.