[Kvarnerski otoci (Krk, Cres, Lošinj, Rab i Pag)] - Construction update (2009 - 2013)

[ivan_ri]

ZAVRŠETKOM SEZONE NASTAVLJA SE S KOMUNALNIM RADOVIMA NA PODRUČJU OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA
Obnovljenim prometnicama u poboljšanje turizma
Uređuje se dionica između Karinova i odvojka za Rovu

Piše Nedeljko GRŽETIĆ, Novi List



Završetkom turističke sezone nastavlja se s radovima na komunalnom opremanju naselja na području Općine Malinska-Dubašnica. Iako su ove godine smanjene tzv. državne potpore, općinski proračun od 35 milijuna kuna ostao je nepromijenjen i to zahvaljujući prvenstveno komunalnim i poreznim prihodima, koji su veći od planiranih. Jasno da takav proračun omogućuje i ulaganja u komunalnu infrastrukturu, pa se ovih dana uređuje dionica županijske ceste između Karinova i odvojka za Rovu.
Prije uređenja kolnika obavlja se rekonstrukcija cjevovoda odnosno zamjena postojećeg cjevovoda s većim profilom cijevi, a dodatno se na tom dijelu polažu i cijevi za tzv. visoku zonu. Polaganjem telekomunikacijskih kablova i elektroinstalacije, steći će se uvjeti i za uređenje samog kolnika i nogostupa opremljenog javnom rasvjetom i ogradnim zidom. Ovim radovima na dionici od Karinova do Rove prethodilo je i predsezonsko uređenje prometnice od Milčetića do Karnova, kao i od Rove do Vantačića, gdje se također ugrađivala kompletna infrastruktura.
– U konačnici će za dio županijske ceste od Milčetića do Vantačića, u dužini od 1,5 kilometara, Općina Malinska-Dubašnica izdvojiti oko 2 milijuna kuna, istaknuo je općinski načelnik Anton Spicijarić, dodajući kako je osim za infrastrukturne zahvate na trasi prometnice, dio tih sredstava utrošen i na otkup zemljišta potrebnog za proširenje, dok se troškovi asfaltiranja i pripremnih radova na kolniku financiraju sredstvima Županijske uprave za ceste. Razvoj ove općine izravno je vezan za turizam, pa se ulaganjem u prometnu infrastrukturu i povećanjem propusne moći županijskih i lokalnih cesta, uvelike pridonosi i poboljšanju ukupnog turističkog proizvoda. U tijeku je i izgradnja kanalizacije i sustava odvodnje oborinskih voda u Ulici Joakima Tončića, Peterlini, Pavus i Poljina te u dijelu Ulice Branka Fučića (od Mužini do Ulice Nikole Tesle). Sredstvima općine i TKD Ponikve, u iznosu od milijun i dvjesto tisuća kuna, rekonstruirat će se magistralni cjevovod koji spaja vodospreme Haludovo i Bogovići. Nakon postavljanja novih cijevi transportnog voda, koje prolaze trasom malinskarske obilaznice, ista će se asfaltirati u dužini od 400 metara, a na njenom kraju, u smjeru naselja Sveti Vid, ove će se zime graditi kružni tok s cestovnim priključcima za ulaz u Malinsku, Sv. Vid i novoizgrađenu obilaznicu tog naselja.
Načelnik Spicijarić kaže kako je u pripremi preprojektiranje tog kružnog toka, kojim će se racionalizirati troškovi izgradnje, prvenstveno zbog imovinskopravnih odnosa, a radovi bi trebali biti dovršeni do Uskrsa iduće godine, čime bi se stekli uvijeti za dobivanje službene uporabne dozvole kompletne obilaznice naselja Sv. Vid.

[ivan_ri]

NOSITELJI IZVRŠNE VLASTI GRADA KRKA OZBILJNO SU PRIONULI POBOLJŠANJU RADA GRADSKE UPRAVE
Maloj i velikoj vijećnici nov izgled
Za obnovu Male vijećnice izrađen je idejni projekt, a za uređenje predvidjelo se oko pola milijuna kuna

Piše Mladen TRINAJSTIĆ, Novi List


Budući izgled Male vijećnice

Nositelji izvršne vlasti Grada Krka ozbiljno su prionuli radovima na unaprjeđenju rada gradske uprave. Mjere koje provodimo na tom planu, naglasio je Čedomir Miler, zamjenik gradonačelnika Grada Krka, ogledaju se u nizu konkretnih aktivnosti i projekata koji će u skorijem vremenu postati opipljivim i vidljivim svim građanima. Dogradonačelnik je takvim projektom okarakterizirao već započele aktivnosti sveobuhvatne obnove prizemlja sjedišta krčke gradske uprave.
– Ondje su smještene Velika i Mala gradska vijećnica, prostorije kojima se u Gradu služimo u različitim prigodama ali i koje stoje na raspolaganju svim Krčanima, posebice raznim kulturnim i udrugama civilnog društva te za održavanje svokojakih društvenih, političkih i kulturnih manifestacija. U pogledu uređenja interijera obje vijećnice odavna su »istrošene« i zastarjele, a dobrim dijelom i nefunkcionalne, naglašava Miler dodajući kako je temeljita obnova i preuređenje tih prostora jedan od prioritetnih tekućih zadataka ljudi u Gradu.
Odlučili smo najprije krenuti u obnovu Male vijećnice ali i sanitarija, također smještenih u prizemlju. Izrađen je idejni projekt njenog preuređenja koji će uz ostalo vijećnici donijeti i mnoštvo tehničkih novina vezanih uz ugradnju informatičko-komunikacijske infrastrukture ali i uklapanju novih vizualnih detalja unutar samog interijera. Matičari se tim prostorom služe i za organizaciju vjenčanja pa ćemo prilikom uređenja prostora koji će ipak najčešće služiti održavanju sjednica Gradskog vijeća i drugih skupova do 25 sudionika morati voditi računa i o tom pitanju. Za uređenje Male vijećnice predvidjeli smo sredstva od oko pola milijuna kuna, a sama obnova trebala bi krenuti već početkom iduće godine. Miler dodaje i kako će značajne promjene doživjeti i Velika vijećnica. Velika će vijećnica doživjeti promjenu orjentacije interijera pa će planiranih 112 sjedalica položenih na amfiteatarski, ukošeni parter nakon dovršetka radova gledati prema zapadu. Ta će prostorija, kad dođe na red, moći poslužiti ne samo za masovnije skupove građana već i za kazališne predstave i filmske projekcije, zaključio je Miler.

UVOĐENJE SUSTAVA KVALITETE

–Važan element u nastojanju unaprjeđenja rada cjelokupne gradske uprave bit će i uvođenje sustava upravljanja kvalitetom usluga po normi ISO 9001. Ovih dana činimo prve korake na pripremi uvođenja sustava koji do konca našeg mandata mora početi davati prve konkretnije učinke. Uvođenje ISO sustava u kojem nam pomažu konzultanti razradit će organizaciju, procese, ovlasti ali i sustav odgovornosti za kvalitetno i pravodobno obavljanje poslova svih naših službi i službenika. Korisnicima naših usluga omogućit će bolju, bržu i učinkovitiju komunikaciju s upravom koja, na koncu, zbog njih i postoji – rekao je Miler.

[ivan_ri]

KVALITETNO UREĐENJE MREŽE ŽUPANIJSKIH PROMETNICA NA PODRUČJU OPĆINE
Između Solina i Klimna »uglancana« prometnica
Ukupna vrijednost radova iznosit će 2,4 milijuna kuna, a iz općinskog proračuna izdvojila bi se trećina iznosa


Radovi na proširenju prometnice u Solinama

Dobra suradnja Općine Dobrinj i Županijske uprave za ceste (ŽUC) započeta je još 2004.godine, kaže dobrinjski načelnik Neven Komadina, dodajući kako je rezultat te suradnje vidljiv kroz kvalitetno uređenje mreže županijskih prometnica na području Općine Dobrinj. Tijekom ove godine obavljeni su radovi na sanaciji kritičnih zavoja, kao i na postavljanju mikroasfalta u naselju Kras, za što je iz općinskog proračuna izdvojeno 400 tisuća kuna, dok je ŽUC participirao s iznosom od 200 tisuća kuna. U tijeku su radovi na uređenju prometnice između Solina i Klimna, koja je naročito frekventna u ljetnim mjesecima, kad se tim uskim kolnikom, osim vozila, kreću i brojni turisti, koristeći prometnicu kao pješački koridor. U pregovorima sa ŽUC-om još se razmišlja o dvjema izvedbenim varijantama rekonstrukcije. Po jeftinijoj verziji odradilo bi se proširenje dvaju zavoja na ulazu u naselje Klimno, izradio bi se nogostup u naselju Soline, te u cjelosti asfaltiralo prometnicu između spomenutih naselja. Druga, proračunski teža verzija rekonstrukcije ove, 1.4 kilometra duge prometnice, predviđa usklađivanje nivelete s pravilima struke, djelomično proširenje kolnika i izvršenje pripremnih radova za izgradnju nogostupa u cijeloj dužini prometnice Soline – Klimno.
– Ukoliko ŽUC prihvati drugu varijantu radovi bi se izveli dijelom u ovoj, a dijelom u idućoj godini, kaže načelnik Neven Komadina, naglašavajući kako bi u tom slučaju ukupna vrijednost radova iznosila 2,4 milijuna kuna, a iz općinskog proračuna izdvojila bi se trećina navedenog iznosa. Bez obzira na obim dogovorenih zahvata, svi bi radovi trebali biti dovršeni do početka iduće turističke sezone. Navodeći planove vezane za uređenje prometne infrastrukture na području Općine Dobrinj, Komadina ističe kako se u dogledno vrijeme namjerava rekonstruirati i županijska prometnica između Melina i Čižića, kao i prometnica kroz naselje Gostinjac. Prema Čižićima će se krenuti najvjerojatnije 2011.godine, kaže Komadina, dodajući kako će se prometnica u Gostinjcu rekonstruirati tek nakon polaganja cjevovoda kroz to naselje. Zbog sigurnosti prometa redovno će se kritične djelove prometnica tretirati slojem mikroasfalta, čime se umanjuje mogućnost proklizavanja vozila, a zbog sigurnosnog aspekta Općina Dobrinj, u suradnji s omišaljskom Općinom, inicirati će i izgradnju dodatnog traka na dijelu skretanja s Državne ceste 102 prema nerazvrstanoj cesti u smjeru Čižića, zaključio je dobrinjski načelnik Neven Komadina.

(Novi List)

[gorgoroth]

Plodine i DM dolaze na Lošinj, a konkurencija ruši cijene

MALI LOŠINJ – U sklopu poslovno-garažnog kompleksa na predjelu Bočac, svoje trgovine imat će Plodine i DM, najavio je gradonačelnik Gari Cappelli. Dolazak ova dva poznata trgovačka lanca uvelike će obradovati stanovnike cresko-lošinjskog otočja jer je poznato da je život na otoku skuplji nego na kopnu, a dolazak konkurencije u pravilu se odrazi na cijene, odnosno njihovo smanjenje.
Inače, izgradnja poslovno-garažnog kompleksa na Bočacu je počela u ožujku ove godine, kada je dovršetak bio najavljen za lipnju. Kako tada radovi nisu bili ni približno gotovi bilo je rečeno da će se završiti početkom studenog. Međutim, u listopadu je direktor tvrtke »Navam« Arsen Mujagić objasnio da je do promjene dinamike došlo zbog nekoliko nepredviđenih okolnosti. Najavio je da će dio kompleksa biti gotov do kraja godine, a dio do početka sezone, kada bi s radom trebali početi i novi trgovački lanci, Plodine i DM.
Podsjetimo, poslovno-graženi kompleks i igralište na 2.300 metara četvornih i tri etaže uključuju izgradnju 220 garažnih mjesta na prvoj etaži, na drugoj će biti poslovni prostori, a na posljednjoj polivalentno igralište i ugostiteljski objekt. Projekt, čija je vrijednost oko tri milijuna eura, zajednički realiziraju Navam i Grad Mali Lošinj. Grad je uložio svoju nekretninu, temeljem čega će u budućoj građevini ostvariti pravo na višenamjenski sportski teren, a preko svoje tvrtke Lošinj parking, upravljat će sa 150 garažnih mjesta. Investitor, tvrtka Navam, ostvaruje pravo na sedamdeset garažnih mjesta te poslovne prostore na oko 2.300 četvornih metara.

I. C. M.


http://novine.novilist.hr/Default.as...3286328592863U

[gorgoroth]

MUL U KLIMNU VEĆ GODINAMA VAPI ZA PRODUBLJIVANJEM I UREĐENJEM

Radovi na privezištu startaju u siječnju

Naneseni mulj stvara probleme prilikom uplovljavanja i isplovljavanja, a za oseke more zna biti duboko samo 10-ak cm



KLIMNO – Privezište brodica u Klimnu već godinama vapi za produbljivanjem i uređenjem, no osim rekonstrukcije obale, na tom se dijelu nisu izvodili nikakvi drugi zahvati. Naneseni mulj stvara probleme prilikom uplovljavanja i isplovljavanja, a dubina mora za oseke zna biti samo desetak centimetara. Kako navodi Dijana Mihaljević, ravnateljica Lučke uprave Krk, obalnim dijelom vezova upravlja Lučka uprava, dok sredinom sidrišta, kao ugovorni partner, upravlja općinsko TD Komun. Općinski načelnik Neven Komadina kaže kako su čelni ljudi Općine već godinama svjesni problema vezanih za privezište u Klimnu te kako se svake godine u proračunu Općine osigura 200 tisuća kuna za uređenje sidrišta, no Lučka uprava nikako da prihvati sufinanciranje tog projekta, iako dosad nisu ništa uložili na području Općine Dobrinj.
Ravnateljica Mihaljević nedavno je najavila pokretanje projekta produbljivanja tog privezišta, a bi radovi trebali početi u siječnju 2010. godine. – Uz općinskih 200 tisuća kuna i mi ćemo participirati s tolikim iznosom, istaknula je Mihaljević, dodajući kako »Rijeka projekt« već izrađuje potrebni elaborat. Ona dalje navodi kako je malo osposobljenih izvođača za te radove, jer osim klasične građevinske mehanizacije mora se koristiti i splav-maona, a velik problem predstavlja i odvoz mulja, obzirom da se takav zasoljeni materijal ne može odlagati na kopnu, već će se najvjerojatnije transportirati van uvale Soline. Mihaljević kaže kako će obim poslova ovisiti o dogovorenoj cijeni radova, a u ovoj fazi neće se postavljati ni tzv. kolpa morta. Krajem listopada investiciju je trebalo potvrditi Upravno vijeće Lučke uprave, no dosad se to tijelo nije sastalo, pa obzirom da izvođenju radova prethodi i raspisivanje javnog natječaja, pitanje je koliko će najavljeni projekt biti moguće realizirati u siječnju iduće godine, kao što je najavljeno. I u Mjesnom odboru Klimno često raspravljaju o problematici privezišta, a ovih su dana, u sklopu planova za 2010. godinu, Općini dostavili svojevrsnu požurnicu, u svrhu što hitnijeg očitovanja vezanih za uređenje privezišta. Kako kaže Miljenko Fanuko, predsjednik MO Klimno, osim produbljivanja, trebalo bi postaviti i pontone, te kompletno upravljanje prepustiti TD Komun, čime bi se mogao popraviti i općinski proračun.

Bogaćenje na vezovima

Na kraju bi se valjalo upitati zašto se vezovi naplaćuju samo u privezištu Klimno, te dijelom u Šilu, dok se u Čižićima i Solinama vezuju deseci čamaca i brodova bez ikakvog nadzora i naplate. Uz takvo curenje novca, poznati su i dugogodišnji slučajevi svojevrsnog privatnog biznisa, pri čemu se naplata pojedinih vezova slijeva u džepove snalažljivih pojedinaca.


Nedeljko GRŽETI

http://novine.novilist.hr/Default.as...3286328592863C

[ivan_ri]

Kreću prve izmjene Prostornog i Urbanističkog plana Grada Cresa

CRES – Grad Cres kreće s prvim izmjenama i dopunama Prostornog i Urbanističkog plana Grada Cresa, a jednoglasnom odlukom Gradskog vijeća formiran je i novi gradski Odbor za urbanizam, prostorno uređenje i zaštitu okoliša u koji su imenovani Marčelo Damijanjević (predsjednik) te članovi Dubravka Fak, Vuk Zidanšek, Željko Mokorić, Jadranko Bjelkanović, Anton Damijanjević, Oliver Filipas, Mirko Parat, Rudolf Rozner. U izmjene, koje bi trebale biti tekstualne, ali ne i grafičke, ide se zbog usklađenja sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji, ali s ciljem da se pojednostavi primjena planova, jer su uočena određena planska ograničenja. Gradonačelnik Kristijan Jurjako naglašava kako se u izmjene ide po preporuci gospodarstva, a njima će se omogućiti brža realizacija gospodarskih projekata.

I. C. M, Novi List

[odeon]

Prije svega, isprika, sto nisam bas najaktivniji, al vas redovno citam. Inace zivim u Ri ali sam iz Cresa, pa evo jedan najnoviji update s mog otoka.

Poznata hrvatska skijaška obitelj ulaže u stanogradnju u Cresu
Fleissovi grade stambeni kompleks »Creski vrtovi«
Vrijednost investicije je dva milijuna eura, a kompleks bi trebao biti dovršen u ljeto 2010. godine

CRES – »Creski vrtovi« naziv je stambenog projekta, na predjelu Grabar-Brajdi u Cresu, investitor kojeg je tvrtka CresRea d.o.o., naše poznate skijaške obitelji Fleiss. Radi se o zanimljivom stambenom kompleksu kojeg čine dva dvojna i jedan samostalni objekt, sa dvanaest stanova koji će se prostirati na 1.760 metara četvornih kroz prizemlje, prvi kat i potkrovlje. Vrijednost investicije je dva milijuna eura, a kompleks bi trebao biti dovršen u ljeto 2010. godine. Reno Fleiss, kaže da je ovaj stambeni kompleks tek dio poslovnog projekta kojeg planiraju razvijati na otoku. Naime, obitelj Fleiss već 28 godina tijekom ljeta boravi u Cresu gdje imaju vikendicu i poznati su zaljubljenici ovog otoka, a dugoročni je plan da im Cres bude stalna adresa boravka. Posljednjih osam godina tijekom sezone obitelj Fleiss vodi nekoliko djelatnosti u turizmu, među kojima rent a car, trgovinu u sklopu ACI Marine, a u Kampu Kovačine, Sebastijan Fleiss, pionir hrvatskog snowboarda, organizira izlete kanuima, pješačke ture i druge vidove turističke ponude s okusom avanture.

Reno Fleiss ističe kako je Cres idealno mjesto za turizam kakav se ne može doživjeti niti na jednom drugom jadranskom otoku, a osim jedinstvene biološke raznolikosti, ima mnoge druge komparativne prednosti, među kojima je njegova blizina zapadnoj Europi, te navodi kako se tvrtka CresRea u svojoj poslovnoj strategiji okrenula afirmaciji upravo tih otočnih specifičnosti te žele pridonijeti njihovoj valorizaciji. U tom cilju uspostavili su suradnju s agencijom iz Velike Britanije koja je na Cresu snimala materijal za promotivni film o otoku. Web stranica gdje je prezentiran stambeni kompleks »Creski vrtovi«, www.apartmani-cres-croatia.com, donosi i podatke o otoku, i to upravo one koji predstavljaju njegova prirodna bogatstva.

[gorgoroth]

Miniranje terena kod Gornje Supetarske Drage izazvalo veliki odron

Minirano brdo zatrpalo cestu i izoliralo Lopar

Događaj je vjerojatno posljedica miniranja na posebno osjetljivom dijelu, pri čemu se oko 2 tisuće kubika kamenja i zemlje obrušilo na trup ceste



RAB – Lopar je od jučer prometno odsječen, jer je promet prema Rabu prekinut oko 14 sati, kada je uslijed miniranja terena radi rekonstrukcije i širenja državne ceste D-105, došlo do velikog odrona koji je zatrpao i urušio dio ceste. Sve se dogodilo u blizini zadnjih kuća u Gornjoj Supetarskoj Dragi tijekom redovitog miniranja, koje radnici građevinske tvrtke »Mikić« izvode u okviru rekonstrukcije i proširenja ceste. Prema riječima mještana koje smo zatekli, ali i gradonačelnika Raba Zdenka Antešića koji je obišao mjesto odrona, za normalizaciju prometa trebat će dva do tri dana, dok radnici koje smo zatekli na rasčišćavanju ceste tvrde da bi do danas ujutro trebalo sve biti očišćeno. Gradonačelnik Antešić rekao je kako je na temelju onoga što je vidio i doznao na mjestu događaja, zaključio da je cijeli događaj posljedica miniranja na posebno osjetljivom dijelu.

– Sreća u nesreći je da nema većih posljedica i šteta na objektima, koji se nalaze u blizini. Budući da je urušen i dio ceste, šteta je u tom smislu velika, a na temelju uvida u situaciju mogu reći samo da je moglo doći i do veće katastrofe, rekao je gradonačelnik Zdenko Antešić. Načelnik Općine Lopar Alen Andreškić rekao je kako je do odronjavanja brda došlo prilikom miniranja iskopa s gornje strane ceste, koja se strmo spušta prema moru.

– Veća količina iskopa se odronila na cestu, odnosno prekrila trup ceste. Ja procjenjujem da se radi o količini od oko 2 tisuće kubika materijala, kamenja i zemlje koji su završili na trupu ceste. Nadamo se da će radnici »Mikića« do jutra uspjeti uspostaviti promet prema Rabu i obrnuto. Za stotinjak ljudi i školske djece koji moraju svakodnevno odlaziti na posao i u školu, organizirali smo prijevoz do noćnih sati, i nastavak ujutro, a za školsku djecu organizirana je pratnja učitelja i profesora za dio puta koji moraju prijeći pješice, rekao je Andreškić, i dodao kako je dobio i jednu dojavu o šteti nastaloj na jednom od objekata najbližih mjestu miniranja, koji čini se, ipak nije stambeni.

Jedan od onih koji su se zatekli među prvima na mjestu događaja su loparski liječnik dr. Branko Koprić i njegova supruga Brigita, koji su čekali u automobilu da završi miniranje kako bi mogli nastaviti cestom do Lopara. »Nakon što je završeno miniranje, radnik nas je došao obavijestiti da ne možemo automobilom, nego pješke dalje, zbog odrona, kaže dr. Koprić, inače vijećnik u loparskom Općinskom vijeću. Kada smo krenuli pješice da zaobiđemo urušeni dio, imali smo što i vidjeti, strašan prizor – veliki dio brda jednostavno se srušio na cestu i ispod nje prema moru, rekao nam je dr. Koprić, zabrinut kako za normalizaciju prometa prema Rabu, tako i za nastavak rekonstrukcije.

Romana JURIĆ

Posljedica konstantne preopterećenosti ceste

Predsjednik MO Gornja Supetarska Draga Mirko Kurelić kaže kako mještane nije iznenadio ovaj događaj: – Mi mještani znamo da je riječ o vrlo klizavom terenu. Ovo što se dogodilo samo je posljedica konstantne preopterećenosti ceste, koja, sada se dokazalo, nije mogla više izdržati ovakav promet. I bez miniranja, ona je bila u teškom stanju, zbog značajnog porasta prometa, naročito teških kamiona, rekao je Kurelić, koji se zajedno s ostalim mještanima oštro usprotivio proširenju ceste kroz mjesto, upravo zbog opasnosti od širenja.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Kroni...cestu-i-i.aspx

[gorgoroth]

Ivane stavi i Pag pod kvarnerske otoke

[ivan_ri]

ne mogu ja to staviti

a i da mogu, sta nije to malo nelogicno... mozda samo sjeverni pag... jer gotovo cijeli otok gravitira zadru i bilo bi logicnije da oni prate radove na pagu?

[gorgoroth]

Ti si stavio ovu dretvu,štaa je ne možeš preimenovati

Pag je na Kvarneru,nema veze što je južni dio blizu Zadra,onda je i Lošinj bliži njima.Prije su na Pagu imali riječke tablice...
Uostalom to je kvarnerski otok

[ivan_ri]

meni je svejedno.... stavio sam ova 4 jer spadaju pod pgz... pag je samo onim vrhom u lickoj, pa ne znam kud s njim...

ne mogu ja preimenovati dretvu... samo mod moze... tako, da pa, posaji OC-u poruku da promjeni to...

[gorgoroth]

Ma baš hoću
Nego sam mislio da onaj tko otvori dretvu može je i editirati,mislim na naslov

[Ri-Zeus]

gorg, sta si ti nekako povezan sa Pagom ili zelis da se preimenuje reda radi? Baš sam se ponadao da ću vidjeti nekog Pažana na forumu

A sta se tiče gravitiranja, oni mentalitetom gravitiraju i južnije od Zadra XD Ali slažem se da spada pod Kvarner...

[gorgoroth]

Ma nisam nikako samo zemljopisno je Pag na Kvarneru,barem sam ja tako učio u školi,ili nisam


http://hr.wikipedia.org/wiki/Kategor...arnerski_otoci

[Ri-Zeus]

a jbg-a. Nadam se da ce OC staviti uskoro i pag u naslov da mi ne uleti ban jer sam stavio slike pod krivu dretvu, a imam ih gomilu

[TBoy]

Pag je Lički otok. Ne damo ga nikome.

Inače ozbiljno, trebalo bi pogledati sjeverni dio Paga, dakle od Novalje gore i južni. Nebo i zemlja, oni od tog Zadra i nemaju prevelike koristi. Dok LSŽ itekako ulaže gore, naravno, Novalja to i zaslužuje, pa i više.

Vjerujem da ste čuli da je u toku izgradnja Doma zdravlja u Novalji, cirka 12 milijuna kuna.

Također se guraju radovi na trajektnom pristaništu Stinica za Rab teškom 50 miljuna koje bi navodno trebalo biti gotovo do iduće sezone. Jablanc jednostavno nema uvjete za povećanje prometa.

[Ri-Zeus]

Originally Posted by TBoy

Pag je Lički otok. Ne damo ga nikome.

Inače ozbiljno, trebalo bi pogledati sjeverni dio Paga, dakle od Novalje gore i južni. Nebo i zemlja, oni od tog Zadra i nemaju prevelike koristi. Dok LSŽ itekako ulaže gore, naravno, Novalja to i zaslužuje, pa i više.

Vjerujem da ste čuli da je u toku izgradnja Doma zdravlja u Novalji, cirka 12 milijuna kuna.

Također se guraju radovi na trajektnom pristaništu Stinica za Rab teškom 50 miljuna koje bi navodno trebalo biti gotovo do iduće sezone. Jablanc jednostavno nema uvjete za povećanje prometa.

ma ne samo da nemaju koristi, nego nemaju ni pretjerane želje za boljitkom. Svi bi tamo da Pag ostane u 1900. godini i da se ništa ne gradi ni ne mijenja. Novalja je druga priča, onaj Dabo mi je užasno mutan tip, ali da radi za grad, radi. Novalja kao grad bi trebala dobiti zasebnu dretvu jer koliko vidim svake godine, uzasno brzo raste i puno toga se gradi.

[ivan_ri]

ja isto imam osjecaj da je sjever i jug otoka ono nebo-zemlja...

vidim, dosta se toga dogadja oko novalje i stvarno bi bilo ok da se to poprati na forumu... samo moramo usaglasiti kamo pripada

[gorgoroth]

Nije uopće bitno gdje tko spada u koju županiju,ali je Pag zemljopisno kvarnerski otok