[Gorski kotar] - Construction update (2009 - 2013)

[ivan_ri]

Originally Posted by sesvecan

sta je molim sportsko-turisticka dvorana?

znaci da cer se vjerojatno koristiti kao ono klizaliste sto se montira svake godine u rijeci, koje sluzi samo za razonodu gradjana i za cije koristenje platis odredjenu cifru...

a zbog svojih dimenzija moze se koristiti ocito i za natjecanja

[Sarcastic Saracen]

Kako to mogu nazivati dvoranom? Pa to je samo natkriveno klizalište. Ima krov i sa tri strane je otvoreno.

[gradonačelnik]

Originally Posted by ivan_ri

e to je i meni misterij... ali posto je u Karlovackoj zupaniji onda u centralnu Hrvatsku

znači li to kako više nikog nije briga za realni, prirodne regije nego što su šupljoglavci u saboru rekli?

[ivan_ri]

Originally Posted by gradonačelnik

znači li to kako više nikog nije briga za realni, prirodne regije nego što su šupljoglavci u saboru rekli?

naravno

ali ogulin ne spada niti pod liku niti gorski kotar... nekako je sam za sebe

[ivan_ri]

nesto se radi u centru Delnica

[ivan_ri]

dom zdravlja

[ivan_ri]

ovo su pretpostavljam POS-ove zgrade

[gradonačelnik]

Je li još uvijek radi DOMOVINSKI RADIO - RADIO POSTAJA DELNICE?

[ivan_ri]

nemam pojma, nisam slusao radio

[gorgoroth]

Originally Posted by ivan_ri

ovo su pretpostavljam POS-ove zgrade

jesu

[gradonačelnik]

Originally Posted by ivan_ri

ovo su pretpostavljam POS-ove zgrade

A što će ovi blokovi na kravu? To su vidikovci kakvi, zaštita od snijega, sunca, kiše i ostalih nepogoda koje GK mogu pogoditi tijekom godine, ili, pak, preša koja djeluje tako što susjedu mrsku osobu pkolopi?

[ivan_ri]

nemam pojma, mene su isto iznenadile dimenzije

[gorgoroth]

valjda su zaštita od kiše i sunca

[gradonačelnik]

Originally Posted by gorgoroth

valjda su zaštita od kiše i sunca

ma da je ne znam što, odurno izgleda. Strši. Grozno. Pa mogli su bar kombinirati s tradicionalnim kosim krovom pa bi tako dobili zaštotu od svega i svačega. Ovo izgleda.... kao vješala....

[gorgoroth]

to ti je moderna arhitektura,uostalom mislim da su ove zgrade pobrale neke nagrade

[gradonačelnik]

Originally Posted by gorgoroth

to ti je moderna arhitektura,uostalom mislim da su ove zgrade pobrale neke nagrade

I zgrade na Smrdečcu (poznati ST3 - Boškovićeva ulica) u Splitu je u ex yu pobrala sve moguće nagrade, kad su došli na izložbu u Pariz nisu ni ušli u konkurenciju koliko su bili loši.
Lako li je kod korumpiranog žirija pobrati nagrade.

[ivan_ri]

DELNIČKO PODUZEĆE »SETING-INŽINJERING« POTPISALO UGOVOR O OSMOGODIŠNJOJ SURADNJI S UKRAJINSKOM TVRTKOM »AGROMAŠ«
Uz sušare, Delničani će u Ukrajinu izvoziti – znanje
Ukupnu vrijednost ovog osmogodišnjeg ugovora procjenjujemo na minimalno 3-4 milijuna eura, no točna svota i naš uspjeh u konačnici će ovisiti o sposobnosti ukrajinskog partnera ne samo da napravi kvalitetne sušare za zrno, već ih uspije i prodati, kaže direktor Siegfrid Nikola


Postavljanje sušare Seting inžinjeringa

DELNICE – Iz delničkog poduzeća »Seting-Inžinjering« d.o.o. je prema Ukrajini krenuo dio opreme prve sušare za zrno koju će u Ukrajini potom kompletirati svojim dijelom proizvedene opreme i na jednom od najvećih tamošnjih sajmova u Kijevu izložiti predstavnici ukrajinske firme »Agromaš«. Ovaj zajednički ukrajinsko-hrvatski istup posljedica je nedavno potpisanog ugovora između dviju spomenutih firmi koje su dogovorile dugoročnu, za sada osmogodišnju, suradnju do koje je, ističe direktor »Seting-Inžinjeringa« d.o.o. Siegfrid Nikola, došlo nakon što su Delničani uspjeli pismom namjere doći do ukrajinskog ministra poljoprivrede koji je pokazao veliko zanimanje i odredio firmu »Agromaš« za kontakt s uglednim hrvatskim proizvođačem raznih vrsta sušara. Nikola ističe kako »Seting-Inžinjering« već nekoliko godina pokušava ozbiljnije ući na jedno tako veliko tržište kao što je ukrajinsko, a suradnja s »Agromašom« pruža priliku za ozbiljan istup.
– Poduzeće »Agromaš« bavi se proizvodnjom poljoprivredne mehanizacije i u skladu s tim izrada sušara na određeni je način logičan nastavak njihovih djelatnosti. Sklopili smo ugovore o zajedničkoj proizvodnji sušara za ukrajinsko tržište, o prodaji tehničko tehnološke dokumentacije te je naša obveza, po ugovoru koji je na snazi do 2017., osiguravati im isporuku potrebnih dijelova za kompletiranje zajedničkog proizvoda, obučiti njihove stručnjake i radnike za izradu tih sušara, za njihovo puštanje u rad te prijenos tehnologije sušenja na njihove kupce.

Kontakti s novim partnerima

Riječ je, dakle, o prodaji našeg znanja, što je u ovom slučaju za nas i najbolja mogućnost. Naime, izvoz sušara u Ukrajinu nema dugoročnu perspektivu jer su troškovi transporta visoki, dok su pak troškovi proizvodnje znatno niži. Također, kreditnom politikom i poticajima za kupnju te ostalim državnim mjerama u Ukrajini snažno se stimulira domaća proizvodnja opreme za poljoprivredu. Prodaja našeg znanja i iskustva te djelomična isporuka opreme koja mora biti manja od 50 posto da bi se zajednički proizvod smatrao ukrajinskim, jedina je mogućnost za dugoročni nastup na tom tržištu. Ukupnu vrijednost ovog ugovora, pri tome mislim na svih osam godina, procjenjujemo na minimalno 3-4 milijuna eura, a točnu svotu teško je sada reći jer će u konačnici naš uspjeh ovisiti o sposobnosti ukrajinskog partnera »Agromaša« da ne samo napravi kvalitetne sušare za zrno, već ih uspije i prodati. No, uvjereni smo da svi temeljni uvjeti za to postoje, posebice stoga što je poljoprivreda za Ukrajinu temeljna grana razvoja pa je u priču uključena i njihova Vlada kojoj je cilj što kvalitetniji razvoj svih oblika poljoprivredne djelatnosti.
Ugovorom s »Agromašom« pokrili smo proizvodnju malih sušara kapaciteta od 1 do 5 tona kukuruza na sat. Po istom modelu kontaktiramo nove partnere koji su zainteresirani za proizvodnju velikih industrijskih sušara kapaciteta od 7,5 do 40 tona kukuruza na sat. Tu je riječ o vrlo velikom tržištu na kojem je prošle godine proizvedeno 50 milijuna tona zrna raznih poljoprivrednih kultura s velikim nedostatkom sušarskih i skladišnih kapaciteta, ističe Nikola.

Zastoji u investicijama

Inače, »Seting inžinjering« projektira i izvodi silosna postrojenja za zrno, proizvodi sušare za tržišta u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Sloveniji i Hrvatskoj. No, stanje je trenutačno vrlo teško i recesija se jako osjeća, napominje Nikola
– Interes je vrlo velik, ove godine smo izradili više ponuda nego u istom razdoblju prošle godine, imamo u izradi više projekata manjih silosnih postrojenja za domaće tržište, ali sve su to samo ponude. Odluke o ulasku u gradnju se ne donose. Naime, kod nas, a isto tako u susjednim zemljama, većina investicija u poljoprivredi ovise ponajčešće o državnim poticajima i povoljnim kreditima, a s obzirom na sadašnju financijsku situaciju, mogućnosti su male.
Naravno, odlično nam dolaze ugovori poput ovog s Ukrajinom zbog dugoročnosti i perspektive, ali u ovoj godini ne utječu bitno na popunjenost kapaciteta proizvodnje jer nam je za uspješan rad poduzeća potrebno još poslova. Ovu godinu zaista će teško biti preživjeti. Radi ublažavanja posljedica smanjili smo plaće na 80 posto. O otpuštanju radnika nema riječi jer je naša osnovna snaga u znanju naših vrsnih radnika u proizvodnji i inženjera na razvoju proizvoda i projektiranju. Bez njih nema poduzeća, rekao je Nikola.

Marinko KRMPOTIĆ, Novi List

Interes svjetskih tvrtki

– Jedino područje gdje se kriza ne osjeća su sušare za usitnjenu drvnu masu koje se ugrađuju u linije za proizvodnju energetskih peleta. Taj tip visokotemperaturnih sušara razvili smo do visoke tehnološke razine i bilježimo interes svjetskih firmi, kao što je europska filijala američke firme CPM. Također smo razvili i pripremili za tržište niskotemperaturne sušare, računajući na njihovu primjenu kod kogenerativnih energetskih postrojenja. Tu su zastoji u investicijama manji i u ovoj godini očekujemo veće učešće u ovom sektoru, objašnjava Nikola.

[gradonačelnik]

Originally Posted by ivan_ri

Ukupnu vrijednost ovog osmogodišnjeg ugovora procjenjujemo na minimalno 3-4 milijuna eura, no točna svota i naš uspjeh u konačnici će ovisiti o sposobnosti ukrajinskog partnera ne samo da napravi kvalitetne sušare za zrno, već ih uspije i prodati, kaže direktor Siegfrid Nikola[/B]

Iako pozdravljam projekt, kao iskusni pravnik već vidim kako su naši već pripremili skuže u slučaju propasti pojekta. Uvik nan ne neko drugi kriv.

[gorgoroth]

NOVI SJAJ ATRAKTIVNE GORANSKE DESTINACIJE

Obnovljena lokvarska Kalvarija



LOKVE – Od jučer Lokve i Gorski kotar bogatiji su za jedan pažnje vrijedan vjerski objekt koji će uz svoju temeljnu religijsku funkciju svakako obogatiti i turističku ponudu ovih prostora. Riječ je o obnovljenoj lokvarskoj Kalvariji, križnom putu koji sa svojih 15 postaja veže, kao rijetko gdje drugdje, središte mjesta i poklon kapelicu na kraju puta. Zbog nemara i nebrige ova atraktivna destinacija godinama je bila zapuštena i propadala, a zahvaljujući trudu načelnika Antona Mihelčića i ulaganjima Općine Lokve Kalvarija je u posljednjih godinu i pol dana doživjela potpunu obnovu i sada pruža iznimno ugodan dojam. Radove obnove vodila je zagrebačka »Hidroelektra« i njeni kooperanti »Cenoza« d.o.o. Rupa i »Negocium«, a prigodnu svečanost primopredaje obnovljenog objekta počeo je načelnik Lokava Anton Mihelčić zahvalivši svim izvođačima radova, vlasnicima zemljišta koji nisu tražili naknadu za radove te, posebno, donatorima koji su od ukupnih 1,8 milijuna kuna potrebnih za obnovu osigurali čak 1,5 milijuna kuna, a ostatak je financirala Općina Lokve. Uz brojne goste među kojima su bili i malološinjski gradonačelnik Gari Capelli, direktor »Hidroelektre« Milan Stošić i direktor delničke Uprave šuma Robert Abramović, nazočne su pozdravili saborski zastupnik Anton Mance pohvalivši trud koji je doveo do obnove objekta te Herman Sušnik, državni tajnik Ministarstva šumarstva, poljoprivrede i vodnog gospodarstva koji je naglasio kako ljudsku prolaznost moraju nadvladati djela koja svjedoče o nama, a lokvarska Kalvarija pruža takvu mogućnost. Detaljnije je potom o Kalvariji govorio lokvarski proučavatelj povijesti Rudolf Komadina spomenuvši da je kapelicu i Kalvariju izgradio ugledni lokvarski trgovac Ivan Pleše.
Na kraju svečanosti monsinjor Mirko Barišić blagoslovio je obnovljeni objekt.

M. KRMPOTIĆ


http://novine.novilist.hr/Default.as...3286328592863I

[gorgoroth]

Jedini pristupni put do vikendica zagrađen »barikadama«

Mali Teksas na Malom Platku

Da bi došli do svojih vikendica, vlasnici su morali improvizirati drugi putić koji je toliko uzak da jedva prođe automobil, a ne može se ni okrenuti bez da se, opet, zađe na zemljište Čabrijana, što im on zabranjuje tvrdeći da je već dosta toga ustupio bez naplate



RIJEKA – Vikend-naselje na Malom Platku njegovi stanovnici u šali nazivaju još i »Mali Teksas« jer, kako kažu, tu ima svega: od neobično velikih novogradnji koje u odnosu na postojeće vikendice iz 70-ih i 80-ih godina izgledaju kao neboderi, preko bespravno sagrađenih garaža, naknadne legalizacije bespravnih objekata, neovlaštene prodaje dijelova parcela i sličnog. No, u ovo prekrasno mjesto gdje riječki vikendaši na samo pola sata vožnje od grada nalaze svoj mir i tišinu u hladu duboke šume, pozvala nas je nekolicina stanovnika ponajprije zbog problema s makadamskom pristupnom cestom koja prolazi kroz dio naselja. Naime, posljednjih 50-ak metara te cestice od prošle godine stoji ograđeno metalnim sajlama i daskama, a naši sugovornici svjedoče kako su se tu znali naći i balvani. Stvar je u tome što se dobar dio spomenutog prilaznog puta nalazi na privatnoj parceli obitelji Čabrijan, koja je nenadano odlučila da prilaz za posljednje tri kuće uz cesticu sasvim onemogući.

– Punih 27 godina smo neometano prolazili do svojih kuća i onda su se odjednom pojavile barikade. Kako je to bio jedini pristupni put, pokušali smo se dogovoriti s vlasnikom parcele Gojkom Čabrijanom, ali on nas je ucijenio da ako želimo put i okretište, moramo otkupiti zemljište i to po 70 eura za četvorni metar. To nismo htjeli prihvatiti pa smo, da bismo došli do svojih vikendica, morali provizorno napraviti ovaj drugi putić koji je toliko uzak da jedva automobil prođe, a da ne govorim da se ispred kuća auto nigdje ne može okrenuti bez da se, opet, zađe u teritorij Čabrijana, što nam on na grub način zabranjuje.

Put sprječava gradnju

– Mi smo svi ovdje upravo od Čabrijana otkupljivali svoje parcele, ja konkretno 430 kvadrata te dio puta i svi smo ga normalno koristili do prije godinu dana. Ne razumijem takvo ponašanje jer po toj logici isto mogu postupiti i vlasnici donjeg dijela puta koji se nalazi na njihovoj privatnoj parceli, sve zagraditi i blokirati, pa da onda nitko više ne može proći nigkamo, kritizira Lukić. Okupljeni susjedi su dodatno izrazili svoje ogorčenje zbog činjenice da ovakve prepreke i nesuglasice onemogućuju i to da se u skorijoj budućnosti na Malom Platku uopće izgradi adekvatna cesta kroz cijelo naselje koja bi prema novom Zakonu o gradnji morala biti široka najmanje pet i pol metara, kako bi pojedini vlasnici neizgrađenih parcela mogli ishodovati dokumentaciju za nove gradnje. Naime, upravo zbog postojeće neadekvatne širine puta, koji jedva prelazi tri metra, nitko po novom zakonu ne može više dobiti odobrenje za gradnju. O svemu smo razgovarali i s prozvanim Gojkom Čabrijanom, no iako tvrdi da je spreman na dogovor sa susjedima, ističe kako bi oni ipak trebali poštovati njegove uvjete jer je ipak vlasnik parcele kojim prolazi cesta.

Općina nudi cestu

– Mi smo već ustupili bez ikakve naplate dio puta koji se nalazi ispred postavljene ograde, u dužini od 17 metara, no više od toga ne želimo dati badava jer radi se o velikoj površini od nekoliko stotina kvadrata. Oni bi da ja dam većinu svoje parcele besplatno, a da se oni ničeg svog pritom ne odreknu i da tako dobijemo svi put na korištenje. Svi su od mene kupili terene gdje su izvansudskom nagodbom od prije 28 godina dobili i dva i pol metra širine ispred parcela. Govorili su da im je to dovoljno, no sada ispada da nije i mi, logično, tražimo da nam se ostatak također plati. Neka se međusobno dogovore i neka otkupe zemljište po tržišnim cijenama za područje Općine Čavle, što je 50 do 70 eura po kvadratu, taj dodatni komadić puta svaki ispred svoje parcele, a mi ćemo tada pristati dodatno ustupiti jednaku širinu cijelom dužinom ceste, tako da onda sve skupa dobije neku pristojnu širinu za eventualnu buduću izgradnju prave prometnice, kategoričan je bio Čabrijan. On je dodao kako ga u krajnjoj liniji ne interesira tko će otkupljeni dio za potrebe izgradnje ceste u konačnici platiti – susjedi ili možda čak Općina Čavle, ali da toliki komad zemlje besplatno jednostavno neće dati. Novi-stari načelnik Općine Čavle Željko Lambaša tumači kako bi ipak najbrže i najbezbolnije rješenje za sve bilo da se susjedi međusobno dogovore i da svatko ustupi dio svoje parcele za izgradnju ceste koju bi financirala Općina.

– Općina ovdje, nažalost, nema svog zemljišta i sve ide preko privatnih parcela. Postoji, jasno, i rješenje prema kojem bi Općina mogla otkupiti privatne dijelove zemljišta za izgradnju ceste i da je to slučaj negdje u stalno naseljenim dijelovima Čavala, vjerojatno bi to i učinili. Ovdje se ipak radi o vikend-naselju gdje mi nemamo takav pravni interes, a osim toga, vjerojatno bi trebali pokretati postupke izvlaštenja koji su vrlo dugotrajni. Zbog toga još jednom pozivam sve tamošnje vlasnike parcela da se međusobno dogovore i u što većem broju okupe kako bi zajednički riješili problem ceste, napominje Lambaša.

Iva VLAŠIMSKY


http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijek...om-platku.aspx