[Kaštela] - Construction update (2009 - 2013)

[gradonačelnik]

Originally Posted by bubach_hlubach

Daj sliku neku da vidimo o cemu je rijec.

nešto u tom stilu je postavio damien,
ja i da sam sada i splitu i da mogu doći do kaštela ne bih to želio postaviti, jer ne želim biti odgovoran za mentalna razaranja koristnika ove dretve

[MorskiCovik]

hmm...
u kaštila je postoja vodovod i prije drugoga rata (WWII). sad, doklen je iša nisan siguran, ali sućurac, gomilica i kambelovac su jemali vodu iz vovoda.
sa sigurnošću mogu reć da je cilo područje kaštili bogato vodon. jema puno izvori i bunari, nekada, pitke vode.
izgradnjon poda kozjakon, posli zadnjega rata, došlo je do onečišćenja vode na cilome području kaštili, jer su napravljene crne jame (gori nema kanalizacije) koje se noću, uglavnon u tajnosti, prazne u potoke.

koliko je meni poznato, ravni krovovi (tarace) u kaštila su se radili tamo 50-tih (pa dalje) godina prošlog stoljeća i nisu baš puno zastupljeni na ovom području.

[jere-26]

Originally Posted by bubach_hlubach

Bilo je tih krovova i prije 90-ih. Usjekli su mi se u (ruzno) sjecanje jos kao klincu ranih 80-ih.
I to su vecinski bile vikendice; nedovrsene ili u izgradnji.

To ti ide oprilike ovako: Čača napravija do pod teracu a gori ostavija tondine pa neka dica grade ako oće a ako neće j**e se meni ja san svoje napravija. I obično dica nikad ne naprave ništa ( ako imaju love kupe stan u Splitu ili di drugo i njima se j**e za čačine trude). I to nije samo u Kaštila toga ima koliko ti srce oće di kod se okreneš, bez obzira jesi li u Zagori Splitu Kaštilima i šta ja znan di. E zaboravija san na sve te kuće je na fasadan bačen špruc- namaz pa one valovite rige (kad mali napravi ostatak kuće onda će inkartat do kraja). Okoliš je primjeren samoj kući pa se tu vide bačve o nafte oli o ulja stara karijola i malo materijala šta je priteklo, možda i koja stara ramina o auta. Ma da bi se napisat cili roman o izgradnji kuća s kraja prošlog stoljeća) Srića ide pomalo na bolje.

[gradonačelnik]

@ morski čovik
Vodovod je iša duž cili Kaštili, ma ne samo do Kambelovca, do dužini, po širini je iša sve do današnje obilaznice, otprilike, odnosno u pravcu vatregasnega doma u Sućurcu, pa ton liejon.

Tako je, ma ja ne govorin o tin krovin, već o onin novin, koji gredu deboto po 90.

@ jere-26
Ne govori se ovdi ni o linosti oni ki su pasali u Kaštila, vengo o krovin. Jesi li me razumi? O krovin ja govorin!!!

[jere-26]

@ jere-26
Ne govori se ovdi ni o linosti oni ki su pasali u Kaštila, vengo o krovin. Jesi li me razumi? O krovin ja govorin!!![/QUOTE]
Ja nisan ni pisa o linosti nego o kućan koje nisu nikad doćekale krove pa niko i nezna kaki su tribali bit. A šta se tiće tih krovi pod 90 tu si u pravu. Kad uvatin vrimena napravit ću đir niz kaštila pa ću slikat da vidiš na šta san mislija.

[Make it so]

radovi konačno u punom jeku
Kaštel Novi: nova osnovna škola u 2011.



Učenici i zaposlenici OŠ “Bijaći” iz Kaštel Novog 2011. će godine, osim proslave 100. obljetnice od izgradnje postojeće škole, imati i dodatni razlog za slavlje.

Naime, tada će biti završeni prije mjesec dana započeti radovi na izgradnji gotovo 60 milijuna kuna vrijedne nove osnovne škole u Kaštel Novom za koju je Grad osigurao zemljište od 14.000 metara četvornih, dok je iz gradskog proračuna milijun i pol kuna izdvojeno za izradu potrebne dokumentacije te isto toliko za izmještanje korita bujice Gospe od Stomorije.

Isto tako, Grad je objekt nove škole oslobodio plaćanja 3,5 milijuna kuna komunalnog doprinosa, a iznosom od 10 milijuna kuna financirat će i kompletnu infrastrukturu te euređenje dviju pristupnih prometnica. Financijski nositelj izgradnje škole je Županija splitsko-dalmatinska, a pročelnik za školstvo Zdravko Omrčen je u povodu početka radova kazao:

- Veseli me što su radovi napokon započeli, jer smo, kao što je poznato, imali problema s izmještanjem potoka koji se nalazi uza samu školu, a nekoliko mjeseci potrošilo se i na izbor tvrtke koja vrši nadzor. Unatoč svemu, Kaštela će nakon dugog niza godina dobiti modernu školu sa 23 učionice, pripadajućim kabinetima s potrebnom opremom, a moći će je pohađati oko 1000 učenika.

Ravnateljica OŠ “Bijaći” prof. Jadranka Šošić je zadovoljna što će nova škola, koja će biti otvorena ujedno i u godini kada “Hajduk” slavi 100 godina postojanja, biti prilagođena djeci s posebnim potrebama.

- Nova škola imat će ugrađene rampe za invalide, kao i dizala te adekvatan pristup djeci s posebnim potrebama u sanitarne čvorove. U njoj će biti organiziran i cjelodnevni boravak djece, što će biti i te kako važno za roditelje koji su poslovnim obvezama vezani cijele dane – kazala je ravnateljica Šošić.

Inače, u postojećem objektu OŠ “Bijaći” smjestit će se novi Srednjoškolski centar u kojemu će biti organizirana nastava za jezičnu i matematičku gimnaziju te turističko-ugostiteljski i ekonomski smjer školovanja učenika.

[zoltan gera]

Vrtić u Kastelima, radovi pri kraju

[zoltan gera]

Originally Posted by Make it so

radovi konačno u punom jeku
Kaštel Novi: nova osnovna škola u 2011.



Učenici i zaposlenici OŠ “Bijaći” iz Kaštel Novog 2011. će godine, osim proslave 100. obljetnice od izgradnje postojeće škole, imati i dodatni razlog za slavlje.

Naime, tada će biti završeni prije mjesec dana započeti radovi na izgradnji gotovo 60 milijuna kuna vrijedne nove osnovne škole u Kaštel Novom za koju je Grad osigurao zemljište od 14.000 metara četvornih, dok je iz gradskog proračuna milijun i pol kuna izdvojeno za izradu potrebne dokumentacije te isto toliko za izmještanje korita bujice Gospe od Stomorije.

Isto tako, Grad je objekt nove škole oslobodio plaćanja 3,5 milijuna kuna komunalnog doprinosa, a iznosom od 10 milijuna kuna financirat će i kompletnu infrastrukturu te euređenje dviju pristupnih prometnica. Financijski nositelj izgradnje škole je Županija splitsko-dalmatinska, a pročelnik za školstvo Zdravko Omrčen je u povodu početka radova kazao:

- Veseli me što su radovi napokon započeli, jer smo, kao što je poznato, imali problema s izmještanjem potoka koji se nalazi uza samu školu, a nekoliko mjeseci potrošilo se i na izbor tvrtke koja vrši nadzor. Unatoč svemu, Kaštela će nakon dugog niza godina dobiti modernu školu sa 23 učionice, pripadajućim kabinetima s potrebnom opremom, a moći će je pohađati oko 1000 učenika.

Ravnateljica OŠ “Bijaći” prof. Jadranka Šošić je zadovoljna što će nova škola, koja će biti otvorena ujedno i u godini kada “Hajduk” slavi 100 godina postojanja, biti prilagođena djeci s posebnim potrebama.

- Nova škola imat će ugrađene rampe za invalide, kao i dizala te adekvatan pristup djeci s posebnim potrebama u sanitarne čvorove. U njoj će biti organiziran i cjelodnevni boravak djece, što će biti i te kako važno za roditelje koji su poslovnim obvezama vezani cijele dane – kazala je ravnateljica Šošić.

Inače, u postojećem objektu OŠ “Bijaći” smjestit će se novi Srednjoškolski centar u kojemu će biti organizirana nastava za jezičnu i matematičku gimnaziju te turističko-ugostiteljski i ekonomski smjer školovanja učenika.

Radi se

[zoltan gera]

http://www.dalcasa.com/projects.php?...radise_kastela

[Ballota]

Pola milje Eura za najmanju kuću. Dobri su.

"Početak realizacije projekta u drugoj polovici 2009. godine."

Jel se gradi ili ne?

[zoltan gera]

Ne znam, ovo sam prvi put vidija danas.
Znam da su se u tim Rudinama napravili braniteljski stanovi, Jaca je rezala vrpcu.

[Brko]

Originally Posted by Make it so

radovi konačno u punom jeku
Kaštel Novi: nova osnovna škola u 2011.



Učenici i zaposlenici OŠ “Bijaći” iz Kaštel Novog 2011. će godine, osim proslave 100. obljetnice od izgradnje postojeće škole, imati i dodatni razlog za slavlje.

Naime, tada će biti završeni prije mjesec dana započeti radovi na izgradnji gotovo 60 milijuna kuna vrijedne nove osnovne škole u Kaštel Novom za koju je Grad osigurao zemljište od 14.000 metara četvornih, dok je iz gradskog proračuna milijun i pol kuna izdvojeno za izradu potrebne dokumentacije te isto toliko za izmještanje korita bujice Gospe od Stomorije.

Isto tako, Grad je objekt nove škole oslobodio plaćanja 3,5 milijuna kuna komunalnog doprinosa, a iznosom od 10 milijuna kuna financirat će i kompletnu infrastrukturu te euređenje dviju pristupnih prometnica. Financijski nositelj izgradnje škole je Županija splitsko-dalmatinska, a pročelnik za školstvo Zdravko Omrčen je u povodu početka radova kazao:

- Veseli me što su radovi napokon započeli, jer smo, kao što je poznato, imali problema s izmještanjem potoka koji se nalazi uza samu školu, a nekoliko mjeseci potrošilo se i na izbor tvrtke koja vrši nadzor. Unatoč svemu, Kaštela će nakon dugog niza godina dobiti modernu školu sa 23 učionice, pripadajućim kabinetima s potrebnom opremom, a moći će je pohađati oko 1000 učenika.

Ravnateljica OŠ “Bijaći” prof. Jadranka Šošić je zadovoljna što će nova škola, koja će biti otvorena ujedno i u godini kada “Hajduk” slavi 100 godina postojanja, biti prilagođena djeci s posebnim potrebama.

- Nova škola imat će ugrađene rampe za invalide, kao i dizala te adekvatan pristup djeci s posebnim potrebama u sanitarne čvorove. U njoj će biti organiziran i cjelodnevni boravak djece, što će biti i te kako važno za roditelje koji su poslovnim obvezama vezani cijele dane – kazala je ravnateljica Šošić.

Inače, u postojećem objektu OŠ “Bijaći” smjestit će se novi Srednjoškolski centar u kojemu će biti organizirana nastava za jezičnu i matematičku gimnaziju te turističko-ugostiteljski i ekonomski smjer školovanja učenika.

[Asti Gospe]

Sućurcu dvije sportske lučice

Naručenu u travnju prošle godine, splitska tvrtka “Obala” d.o.o. nedavno je gradskoj upravi Kaštela isporučila Razvojnu studiju utvrđivanja potencijala dijela obalnog pojasa grada na prostoru Kaštel Sućurca, te Kaštel Staroga i Kaštel Novoga.



Prema riječima pročelnika kaštelanskog Upravnog odjela za urbanizam i komunalu Ronalda Reje, izrađena studija, koju je pred kraj mandata naručila prošla gradska uprava, može biti podloga za izradu novih ili izmjenu postojećih prostornih planova tih područja. U svakom slučaju odjel će sačiniti popis aktivnosti i utvrditi rokove kako bi se u gradskom proračunu osigurala sredstva za njihovu realizaciju.

U izradi studije autori su pošli od postavke da su za budući urbani razvitak priobalnog pojasa glavni ciljevi zaštita i sanacija spomeničke baštine, održavanje postojeće niske i rahle graditeljske strukture, oblikovanje novih struktura isključivo u suglasju s postojećom izgradnjom, te uređenjem obale kao javnog prostora s kontinuiranom obalnom šetnicom.

Idejno rješenje uređenja u Kaštel Sućurcu obuhvaća obalni pojas od punte Ratac i uvale Gojača do uvale Sokolana. Područje Gojače zadržava kupališnu namjenu u duljini od oko 400 metara. S obzirom na postojeće stanje, predviđeno je uređenje već postojeće i povećanje površine plaže.

Zajedno s postojećih 1600 kvadrata, ubuduće bi ukupna plažna površina dosegnula oko 5000 kvadrata, što je dovoljno za nešto više od 600 kupača. U Sućurcu studija predviđa i dvije sportske lučice: Rivu sa 142 veza za brodice dužine do 9,5 metara i Sokolanu sa 163 veza, od toga 30 suhih.

Predviđeno je, naravno, i uređenje rive (s proširenjem prema moru za oko tri metra) na dijelu od centra prema Sokolani, te od od centra prema Gojači. Lučica Riva imala bi u jednom dijelu, na vanjskoj obalnoj trasi pristanište za veća plovila (opskrbna, nautička, ribarska).

Bez sportske lučice, po studiji, neće ostati ni Kaštel Stari, i to sa 111 vezova. Studijom su inače obuhvaćeni Stari i Kaštel Novi na potezu od hotela “Palace” do Kule Ćipiko, s tim da je taj obalni pojas, po svojoj prostornoj strukturi i izgrađenosti, te mogućnostima budućeg korištenja, podijeljen u tri zasebne cjeline.



Prva je obalni pojas uz Đardin namijenjen kupalištu, potom sportska lučica u Starome i obalni pojas od središta Staroga do Kule Ćipiko u Kaštel Novome definiran kao javni prostor.

U ovome je trenutku nezahvalno prognozirati u kojem će se dijelu i obujmu prijedlozi iz studije realizirati, no studija će svakako poslužiti kao dobar temelj za rasprave prije konačnog donošenja odluke o uređenju ovoga dijela kaštelanske obale.

http://slobodnadalmacija.hr/O-ku%C4%...9/Default.aspx

[MorskiCovik]

Na žalost, evo nan opet industrije u Kaštila:

PRISTUPNI PUT Berket omekšao, ‘Odisej’ će preživjeti

Nakon što je sa zadnje dvije sjednice kaštelanskoga Gradskog vijeća s glasovanja povučena točka dnevnog reda o usvajanju urbanističkog plana uređenja Giričića, u kojemu je obuhvaćena i gradonačelnikova marina, Joško Berket odlučio je popustiti i udovoljiti koalicijskim partnerima iz SDP-a, ali i zahtjevima oporbenog HDZ-a i HSLS-a kako bi na idućoj sjednici, kada bude na dnevnom redu, plan mogao biti izglasan konsenzusom svih političkih opcija kaštelanskoga gradskog parlamenta.

Takva gradonačelnikova odluka leži u činjenici što mu plan, da ga nije odlučio mijenjati, ne bi podržalo ni dvoje vijećnika koalicijskih partnera iz SDP-a, dok bi, pak, partneri iz HSP-a prilikom glasovanja navjerojatnije ostali suzdržani.

‘Gluhi telefoni’

Potpredsjednica Gradskog vijeća i SDP-a Alenka Rokov istaknula je kako je gradonačelnik pristao na njihovu inicijativu da se u plan ucrta pristupni put za područje na kojemu se danas nalazi proizvodno-servisni obrt, odnosno brodogradilište “Odisej” koje se neće moći izmjestiti dok se za to ne nađe zamjenska lokacija.

- Isto tako Sportsko-ribolovnom društvu, koje je na području Giričića, udovoljit će se zahtjevima, a radilo se o mogućnosti izlaza na more, postavljanju malog hangara za servis brodova te izgradnji zida sa zapadne strane lučice. Ono što je najbitnije jest činjenica da će se uza svih 300 radnih mjesta u Marini Kaštela sačuvati i onih 20 u brodogradilištu “Odisej”, jer se naša stranka i te kako zalaže za spas svakoga radnog mjesta. Dosadašnji problemi vezani uz povlačenje plana s glasovanja produkt su loše komunikacije i “gluhih telefona”, no stvari su u potpunosti riješene, koalicija je, što se SDP-a tiče, stabilna i nastavljamo s radom - potvrdila nam je u razgovoru potpredsjednica Gradskog vijeća Alenka Rokov (SDP).

S istim zahtjevom oko rješavanja problema brodogradilišta “Odisej” gradonačelniku Berketu su se obratili i vijećnici oporbenog HDZ-a i HSLS-a, a uz to tražili su i da se za urbanistički plan uređenja Giričića provede ponovljena javna rasprava u skladu sa zakonom i da se tek tada stavi vijećnicima na usvajanje.

Isto tako iz oporbe su predložili da se izmjenama GUP-a, koje su u tijeku, u njega stavi oznaka na prostor sadašnje djelatnosti područja “Odisej” kako bi se mogla obavljati sadašnja djelatnost dok se ne nađe adekvatan prostor na području Kaštela, s tim da korisnik mora poštovati sve zakonske i ekološke norme i standarde u vrijeme obavljanja djelatnosti na koncesijski odobrenom prostoru.

Berket: HDZ i SDP su obećali glas za dopunjeni plan

Gradonačelnik Berket potpuno neprihvatljivim drži da se bilo koji urbanistički plan uređenja donosi pod političkim pritiskom i preglasavanjem vijećnika. - U stanci posljednje sjednice Vijeća razgovarao sam s potpredsjednicom Vijeća Alenkom Rokov i HDZ-ovim vijećnikom Milijem Novakom koji su potvrdili kako će njihovi vijećnici jednoglasno prihvatiti plan, pod uvjetom da se osigura put od Ceste dr. Franje Tuđmana do brodogradilišta “Odisej” te markica djelatnosti dok se ne riješi nova lokacija kao i pitanje ŠRD-a “Giričić”.

Kako su počele ciljane izmjene i dopune GUP-a, moguće je tražene uvjete ugraditi u plan, ako se to isto prethodno definira s GUP-om. Upravo zato odlučio sam s dnevnog reda povući glasovanje o planu, uz obećanje HDZ-a i SDP-a da će jednoglasno biti za dopunjeni plan. Iskreno se nadam da će se ovim prekinuti eventualno političko manipuliranje planom koji se odnosi na prostor koji je više od 90 posto u vlasništvu RH - kazao je Berket.



http://www.slobodnadalmacija.hr/Spli...6/Default.aspx

[Asti Gospe]

AMERIČKA PONUDA BERKETU ‘Gradili bi megamarinu između Splita i Trogira’



Kaštela bi u dogledno vrijeme mogla dobiti luku za pristanak najvećih svjetskih kruzera.

Kaštelanski gradonačelnik Joško Berket obišao je s potpredsjednikom RCCL-a, Svjetske kompanije za kruzere, Johnom Tercekom te Scottom Lagueuxom lokaciju na području bivšeg “Jugovinila” uz more kako bi ih upoznao s mogućnošću da na tom području izgrade luku za međunarodni pomorski promet.

- Mi smo definitivno zainteresirani za Jadran i lokacije oko Splita i po svaku cijenu tražimo mjesto gdje bi se brod mogao vezati. Zainteresirani smo za ovo područje, jer vjerujemo da će jadransko tržište rasti i stoga nam treba fiksna luka za privez svojih brodova na području između Splita i Trogira – izjavili su za posjeta Kaštelima Tercek i Lagueux.

Gradonačelnik Berket Amerikancima je ponudio prostor ispred bivšeg “Jugovinila”, gdje je more dubine gaza negdje oko 12 metara, što im odgovara, i dodao je kako su na potezu Grad, Županija i država da odrade svoj dio posla oko koncesije i ostale potrebne papirologije.

Berket je naveo posljednji primjer projekta RCCL-a u Ravenni u Italiji, gdje su ovakvu luku izgradili na otvorenome moru te je dodao:

- Ulaganje u pomorsko dobro uvijek će ostati javno, nikada neće biti privatizirano, jer će država dati taj prostor u koncesiju. Ono što će biti na kopnenom dijelu, to je stvar investitora da razgovara s privatnim vlasnicima prostora bivšeg “Jugovinila”, “Lavčevićem” i “Kemokompleksom” i dogovore što napraviti na tom prostoru.

- Dužnost Grada je definirati prostor. Ono što je sigurno jest to da na području bivšeg “Jugovinila” neće biti stanogradnje, a za sve druge opcije Grad je otvoren – izjavio je ovom prilikom gradonačelnik Berket.

http://slobodnadalmacija.hr/Split-%C...4/Default.aspx

[Split3]

http://slobodnadalmacija.hr/Split-%C...0/Default.aspx

Ideja žičare do nekog vrha Kozjaka, WOW, to bi bio pogled! Puno spektakularnije nego do nekog vrha Marjana.

21.09.2010. | 17:51

ajmo na brdo

Žičarom na Kozjak - i Berket najavio turističku atrakciju

I Kaštela bi mogla dobiti žičaru! Njome bi se povezivala obala grada s jednim od vrhova Kozjaka s kojega bi se pružala panoramska slika Kaštelanskog zaljeva, Splita, Kaštela, Trogira i susjednih otoka. Izjavio je ovo za “Slobodnu” kaštelanski gradonačelnik Joško Berket.

Sve više gostiju

Projekt izgradnje žičare kompletno bi bio dan koncesionaru, tako da se pri njegovoj realizaciji ne opterećuju ni gradski ni državni proračun. Gradonačelnik ističe da ideja nije novost te da bi se Kaštela, kao buduća turistička destinacija, za taj projekt trebala unaprijed pripremiti.

- Imajući u vidu da na širem području od Omiša do Trogira živi gotovo pola milijuna ljudi te da se uz postojeću Marinu Kaštela planira izgradnja još dviju, jedne na prostoru bivšeg Jugovinila i druge u Solinu, a postoje i naznake da bi se u gradu izgradila i luka međunarodnog i pomorskog prometa, svakako se nameće potreba za jednim takvim sadržajem kao što je žičara.

Njome bismo povezali obalu s jednim od vrhova Kozjaka gdje bi se isto tako trebali izgraditi određeni sadržaji s vidilicom - dodaje Berket. Isplativost cijele investicije pravda se u broju turista kojih je samo u kaštelanskoj marini u prvih osam mjeseci bilo oko 150 tisuća. Kada se izrade i ostali turistički sadržaji, ta bi se brojka mogla sigurno utrostručiti.

Makarska ima projekt

O makarskoj žičari ne samo da se govori posljednjih 40-ak godina, nego je prije Domovinskog rata hotelsko poduzeće izradilo projekt vučnice od brda Glavica u centru grada do Vošca.

Otkako je njezina gradnja prije sedam, osam godina ponovno aktualizirana skupa sa skijalištem na Biokovu, pojavili su se investitori i proizvođači žičare iz Austrije, spremni odmah na ulaganje u njezinu gradnju.

Još uvijek se čeka izrada i usvajanje prostornog plana Parka prirode Biokovo, da bi Makarska zatražila koncesiju i krenula u ishođenje građevinske dozvole. Stari prostorni plan iz 1985. zaštitio je trasu ispod žice od Glavice preko biokovskih padina čitavom dužinom zabranjujući gradnju.

U međuvremenu je zemljište Glavice, polazišne platforme žičare, kupljeno, a zbog privatnih interesa Glavica je novim prostornim planom pretvorena u građevinsko područje.

Nova platforma prema prostornom planu iz 2006. premještena je na predio Zagon, s kojega se planira ukloniti balirka i sabiralište smeća. Za razliku od lokacije Glavica u centru grada, do polazišta Zagon morat će se koristiti autobus ili osobna vozila.

Uz projekt žičare Grad planira izraditi zvjezdarnicu koja će biti na glasu i izvan hrvatskih okvira. Inače, podjsetimo, i Imoćani bi napravili žičaru za posjetitelje Crvenog jezera o čemu je elaborat Grad naručio od zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti, koji potpisuje prof. dr. sc. Ivan Dadić te još šestorica diplomiranih inženjera prometa.
JAKOV ŽARKO / ana dragičević


Na Srđ uz privremenu dozvolu

Dubrovačka žičara u vlasništvu čileanske “Lukšić grupe”, nakon gotovo 20-godišnje stanke uzrokovane ratnim oštećenjima iz devedesetih godina, ponovno je počela voziti 10. srpnja ove godine, kad ju je u rad svečano pustila premijerka Jadranka Kosor.

Žičara u čiju je rekonstrukciju uloženo pet milijuna eura raspolaže dvjema kabinama kapaciteta 30 putnika koje između donje postaje na Pločama i gornje postaje Srđ stižu za manje od četiri minute, a cijena karte je 10 eura. Rok za ishođenje nedostajuće koncesije za rad dubrovačkoj žičari istječe u siječnju 2011., a trenutačno vozi uz privremeno odobrenje na temelju uporabne dozvole i zapisnika o stručno-tehničkom pregledu postrojenja.
G. Bijelić

Šibenik: Eskalator do Sv. Mihovila

O povezivanju najstarijeg dijela Šibenika, Doca, s tvrđavom sv. Mihovila počelo se govoriti još prije desetak godina, a zadarski arhitekt Nikola Bašić u međuvremenu je napravio i idejnu skicu urbanog eskalatora, svojevrsnog futurističkog lifta koji bi kroz dvostruke gradske bedeme, pokretnim skalinama, vozio posjetitelje do samog ulaza u forticu. Taj vrijedni projekt rekvalifikacije povijesnoga središta grada, posebno Varoša i Doca, koji će biti snažan adut urbanom i turističkom aktiviranju Šibenika, na red za realizaciju doći će nakon uređenja pozornice na Tvrđavi sv. Mihovila.
M. Jurković

[Ballota]

E TO JE TO!!

Kakav Marjan? Na njegovom vrhu si za po ure. Na Kozjak triba puknit žičaru. Pun pogodak!
Al isto tako, triba onda gori i neke sadržaje sagradit. Vidikovac, restoran, ovo, ono...

[cimavica]

definitivno DA zicari u Kastila

jadna Kastila sta su ucinili od njih. Prvo industrija a posli divlja gradnja

Ravni krovovi nisu tradicija Dalmacije pa tako ni Kastila.

[Rovinjac]

Ova žičara bi bila mrak! Definitivno DA!

[Split3]

http://www.jutarnji.hr/pise-jurica-p...otinja/889421/

Dobar, mada nostalgičan, tekst o tranzicijskoj trakavici splitsko/kaštelanske industrije. 20 godina kasnije Dugopolje izgleda daleko bolja lokacija.

Ovako je Jugovinil izgledao u punom pogonu. Koliko su tamo očistili? To je ogromna lokacija. Uz Salonu.

http://commondatastorage.googleapis....al/4390764.jpg