[Kaštela] - Construction update (2009 - 2013)

[passat1717]

Grad neće dizati kredit za dovršenje projekata



Iako je prije godinu dana najavljivao kako je kredit jedino rješenje za završetak četiriju kapitalnih projekata koje je započela bivša HDZ-ova gradska vlast, gradonačelnik Joško Berket najvjerojatnije je odustao od podizanja kredita u iznosu od 10 milijuna kuna.

Tim se novcem planiralo privesti kraju izgradnju vrtića “Maslina”, nove gradske dvorane na sućuračkoj Sokolani, proširenje groblja u Kaštel Starom i izgradnju vodoopskrbe u Sućurcu poviše Magistrale. Rokovi završetka svih tih projekata probijeni su davnih dana, a financijska kriza u gradskoj blagajni zapravo je jedini razlog njihova neprivođenja kraju. Iako su se u javnosti pojavile spekulacije o tome kako Grad za podizanje kredita zapravo nije likvidan, iz nadležnog odjela za financije takva nagađanja demantiraju brojkama.

...

http://www.slobodnadalmacija.hr/Spli...5/Default.aspx

[passat1717]

Kaštela: Zelena površina umjesto drvenih baraka



Radnici kaštelanskog komunalnog poduzeća Vlastiti pogon u srijedu su počeli s rušenjem drvenih baraka iza policijske postaje u Kaštel Gomilici.

Nakon njihova rušenja na tom će se dijelu urediti zelena površina i postaviti klupe. Drvene barake godina predstavljaju opasnost za okolinu, leglo su zaraze, a posebno veliku opasnost predstavljaju za djecu koja se igraju u blizini. Barake su podigli stanovnici okolnih zgrada i koristili su ih kao spremišta,a neki su u njima čak držali i kokoši. Budući da barake nisu podignute na terenu koji pripada okolnim zgradama, stanari su se dogovorili s Vlastitim pogonom i s komunalnim redarima da se one uklone.

Do kraja srijede barake bi trebale biti sasvim srušene, a u četvrtak i petak je planirano čišćenje terena te uređenje okoliša. Komunalni redar Igor Maršić kaže kako je rušenje baraka dogovoreno na obostrano zadovoljstvo građana i komunalnih službi. Sanacija prostora trajat će nekoliko dana, kad se odveze krupni glomazni otpad, uredit će se krošnje stabala i pokositi trava.

http://www.dalmacijanews.com/Hrvatsk...raka-FOTO.aspx


Odlična akcija, svaka čast kaštelanima

[Semper Fidelis]

K, Stari.





nemam pojma što se radi

[passat1717]

Kako je ovi dobia dozvolu za radit metar uz more (ako je to u potpunosti novogradnja)

[cardas]

Originally Posted by passat1717

Kako je ovi dobia dozvolu za radit metar uz more (ako je to u potpunosti novogradnja)

http://www.kastela.org/content/view/10848/2/

Mislim da se radi o tome, dobio je dozvolu za obnovu

[passat1717]

E onda je logično

[cardas]

Priča u SD o novoobnovljenoj staroj kamenoj kuci u Kambelovcu
-------------

Ručak uz miris ruža i pogled na more i brodove

Gotovo da nema prolaznika kojemu nije zapela za oko. Ono što na njoj na prvi pogled doslovno fascinira je ruža penjačica koja je svoje grane splela sve do krova ove stare kamene ljepotice, smještene na atraktivnom dijelu stare jezgre Kaštel Kambelovca. Prije 100 godina služila je za štalu, koju je tu imala težačka obitelj Tadin. Danas, zahvaljujući mlađim generacijama Tadinovih koji nisu željeli da se djedovina zaboravi, kamena kuća, dvokatnica, obiteljski je dom četveročlane obitelji. Renata i Tomislav Tadin, zaljubljenici u planinarenje, nastavili su obnovu kuće koju je započeo Tomislavov pokojni otac.
http://www.slobodnadalmacija.hr/O-ku...4/Default.aspx

[zaguric2]

Kamene hiže su najbolje

[grofBombelles]

Vrlo slaba "obnova"

Više kič nego nešto za pokazivati. Mi smo obnavljali isto takvu staru dalmatinsku kuću pa imam doma hrpu knjiga koje se bave problematikom tradicijske gradnje u Dalmaciji.

Ovdje ima masa velikih grešaka. Ko prvo, takav način slaganja kamena se nikad nije koristio u Dalmaciji, pa je očito da je kuća više dignuta iz temelja nego obnovljena stara. Kao drugo, statika ni estetika otvora nema smisla-gdje su kameni okviri? Gdje je greda koja nosi opterećenje? Očito da iza stoji beton, a kamen je "just for show" .

Da ne govorimo o tome da su otvori preglomazni, a škure čista smijurija. Žljebovi na tradicijskoj gradnji nisu postojali (a nisu baš ni potrebni za ona 3 litra kiše što padnu u Dalmaciji). Mi ih nemamo i 10 godina već nikakvih problema.

Onaj kružni otvor i dimnjak neću ni komentirati.


EDIT: Ma o kakvoj obnovi mi ovdje pričamo, sad tek vidim ovu sliku. Neohistorijska hiža, očito bez ikakve stručne podloge.

[damien37]

Originally Posted by grofBombelles

Vrlo slaba "obnova"

Više kič nego nešto za pokazivati. Mi smo obnavljali isto takvu staru dalmatinsku kuću pa imam doma hrpu knjiga koje se bave problematikom tradicijske gradnje u Dalmaciji.

Ovdje ima masa velikih grešaka. Ko prvo, takav način slaganja kamena se nikad nije koristio u Dalmaciji, pa je očito da je kuća više dignuta iz temelja nego obnovljena stara. Kao drugo, statika ni estetika otvora nema smisla-gdje su kameni okviri? Gdje je greda koja nosi opterećenje? Očito da iza stoji beton, a kamen je "just for show" .

Da ne govorimo o tome da su otvori preglomazni, a škure čista smijurija. Žljebovi na tradicijskoj gradnji nisu postojali (a nisu baš ni potrebni za ona 3 litra kiše što padnu u Dalmaciji). Mi ih nemamo i 10 godina već nikakvih problema.

Onaj kružni otvor i dimnjak neću ni komentirati.


EDIT: Ma o kakvoj obnovi mi ovdje pričamo, sad tek vidim ovu sliku. Neohistorijska hiža, očito bez ikakve stručne podloge.

Odlična analiza grofe Imaš li možda kakvih linkova na tu temu?

[grofBombelles]

Originally Posted by damien37

Odlična analiza grofe Imaš li možda kakvih linkova na tu temu?

Hvala

Teško da ima nešto na netu, puno više sreće bi imao u kakvoj dobro opremljenoj knjižnici (arhitektonski faks u Splitu sigurno ima sve knjige na tu temu).

P.S.: Našao sam ovaj zanimljiv PDF http://www.iztzg.hr/images/uploaded/...ca_za_web1.pdf

Na kraju njega je i popis dodatne literature . Kod obnove stare kuće nije loša ideja posavjetovati se s konzervatorima. Iako kuća nije zaštićena kao kulturno dobro, vjerojatno će izaći u susret s korisnim savjetima.

[strcbrc]

Britanski arhitekt Stuart Hall: Oživit ću uspavana Kaštela - tisuće turista šetat će od Trogira do Splita



Inicijator projekta “Sedam bisera”, čijom bi se realizacijom pridonijelo razvoju Kaštela i cijelog Kaštelanskog zaljeva u arhitektonskom, ekološkom, kulturnom i ekonomskom smislu, jest britanski arhitekt Stuart Hall.

Osnovni biografski podaci govore da je Hall rođen u malome selu 40 kilometara južno od Londona, a studij arhitekture završio je na Sveučilištu Gildford u Kingstonu. Nakon studija otišao je živjeti u Norvešku, gdje je osnovao tvrtku i ostao 25 godina. Od stranih jezika govori skandinavske i francuski.

Godinama vezan uz sjever Europe, odjednom se našao u njezinu južnom dijelu, na hrvatskoj obali. Otkada i s kojom namjerom, pitamo u razgovoru vođenom u Kaštel Štafiliću.

− Često sam putovao svuda po svijetu, dijelom zbog posla, dijelom ljetujući, a 2003. godine došao sam i u Hrvatsku. U vašoj zemlji privukli su me ljubaznost ljudi, ljepota obale i puno otoka.

Tražeći kuću za sebe, godine 2009. proveo sam šest tjedana putujući od Istre do Dubrovnika. Bio sam razočaran jer nisam našao ništa odgovarajuće.

Onda mi je netko rekao da trebam otići u Kaštela, na što sam odgovorio: ne, nikad. Ipak, došao sam i uvjerio se da opći dojam mnogih ljudi u Europi o devastiranim Kaštelima s prisutnom industrijom nije posve točan. Nakon godinu dana u Kaštel Starom pronašao sam kuću koja mi odgovara.
Razišao se s Moralićem
Spomenuli ste da ste proputovali mnoge zemlje, neke i s lijepim obalama. Kako ste došli na ideju za pokretanje projekta u Hrvatskoj, i to baš u Kaštelima?

− Prvo moram reći da na obalama europskih zemalja i nema više tako mirnih, sigurnih, netaknutih mjesta kao što su Kaštela.

Nakon kupnje kuće, koju sam i renovirao, šetao sam, gledao more i vidio da nema ni brodova ni bilo kakvih aktivnosti, da je zapravo cijeli zaljev prazan.

Zapitao sam se zašto i odmah počeo raditi opsežnu studiju istraživanja ovog prostora. Razgovarao sam s kaštelanskom gradskom upravom, splitsko-dalmatinskim županom Antom Sanaderom, pregledao GUP Kaštela i projekte planirane na ovom području. Pri tome sam primijetio da su planovi parcijalni.

Krenuo sam od lokacije bivšeg “Adriavinila”, prostora koji je zapušten i ružan, a smješten je u jednom od najatraktivnijih dijelova grada.

Riječ je o prostoru s isključivo turističkom namjenom, po čemu bi se idealno uklopio u vaš projekt.

− Naravno. Dobar projekt turističkih sadržaja, smatrao sam, bio bi dobar početak. To i jest razlog da sam se u veljači 2011. sastao s Enverom Moralićem i njegovim bratom Feretom. Razgovarali smo o mogućnostima razvoja te lokacije. Bio je zainteresiran, ali nakon tog razgovora putevi su nam se razišli.

Osobno sam pristaša toga da to bude turistička zona, a ne stambena. Tada sam predlagao Moraliću, i sada prijedlog ponavljam, da naruči izradu studije isplativosti i uvjerit će se da je isplativ i projekt s isključivo turističkim sadržajima.

Unatoč tom razilaženju, niste odustali od osnovne zamisli?

− Kad sam vidio da ne ide s ovim prijedlogom, počeo sam razmišljati o projektu za cijelu kaštelansku obalu imajući u vidu da će izazvati interes za Kaštela na međunarodnoj razini.

Napravljenu specifikaciju projekta stavili smo na forume arhitekture i pozvali studente da se prijave. Stiglo je 60 ozbiljnih prijava, a na projektu radi 14 studenata, uglavnom onih pred diplomskim ispitom.

Želim naglasiti da strani studenti nisu pozvani zbog toga što hrvatski nisu kompetentni i što ne bi mogli izraditi projekt, jer jesu i mogu, nego upravo s namjerom da međunarodni tim pobudi zanimanje europske javnosti.

Najviše pozornosti javnosti izazvala je najava šetnice od Trogira do Splita u dužini od 20-ak kilometara.

− Zapravo, od Trogira do ušća Jadra u Solinu. Namjera je povezati Kaštela s Trogirom i Splitom. U Trogir godišnje dolaze stotine tisuća turista, a u Kaštela mogu samo gradskim prijevozom. Ne mogu pješice ni biciklom, a šetnica bi im to omogućila.

Ako su s brodom, moraju obilaziti Čiovo zbog Čiovskog mosta. Ključna je stoga povezanost Trogira i Kaštela. Međutim, za novi most ne može se dobiti novac iz fondova EU-a, ali može za projekt brana koje bi spriječile da Trogir nastavi tonuti. Pri tome bi se pojačala veza s Kaštelima preko Pantane.

Važnost urbanog plana

Što još projekt obuhvaća?

− Namjera je ukomponirati različite kulturne sadržaje: kazalište na otvorenom, amfiteatar na vodi... Ti sadržaji služe kao pokazatelj kulture nekog naselja, a koristili bi i stanovnicima i gostima.

Potom bismo afirmirali vodene sportove, izgradili sportske terene i, što je posebno važno, bolje organizirali javni prijevoz.

Kada će uslijediti finalno predstavljanje projekta?

− Projekt će službeno biti predstavljen 28. srpnja ove godine, ali i sada je potpuno otvoren prema javnosti. Tko god je zainteresiran, može doći, pogledati u kojoj je fazi izrada, iznijeti primjedbe i prijedloge. Svakako želimo probuditi u javnosti svijest o važnosti urbanog planiranja.


Uklopit ćemo industriju

“Postojeća je industrija bitna za razvoj Kaštela, zapošljava dosta ljudi. Trebamo podršku i ideje ovdašnjih industrijskih poduzeća. Želimo s njima surađivati i razgovarati o tome kako će se uklopiti u naš projekt.”


Tražit ćemo novac iz EU-a

“Projekt dosta ovisi o međusobnoj suradnji nadležnih ministarstava i njihovoj suradnji s institucijama na lokalnoj razini. Ako ga budu stopirali za svaku sitnicu, razvoja neće biti. Projekt neće moći riješiti sve probleme, ali daje pozitivne vizije koje treba razvijati i temelj je za traženje novca iz fondova Europske unije te od privatnih investitora. Stoga sam pozvao ljude kao što su britanski veleposlanik u Hrvatskoj David Slinn i hrvatski veleposlanik u Poljskoj Ivan del Vechio da se upoznaju s problematikom ovog prostora i podrže projekt.”

Što se sve planira

- šetnica duga 20 kilometara
- kazalište na otvorenom
- amfiteatar na vodi
- afirmacija vodenih sportova
- izgradnja sportskih terena
- kvalitetan javni prijevoz...

[Insider2012]

uf, i to produzit juzno do krila

[mario_zadar]

Oživjelo gradilište u Sućurcu: u poslovnoj zoni niču dva centra

Dva trgovačka centra, za čije se potrebe gradi pristupna prometnica u Kaštel Sućurcu, u neposrednoj blizini “Getroa”, jesu novi, naravno odvojeni, projekti kaštelanske tvtke NIRD i “Lidla” Hrvatska. U budućoj poslovnoj zoni Urbanističkog plana uređenja Kaštel Gomilica – Kaštel Sućurac jug (UPU 16) NIRD će graditi prodajno-skladišni protor, a “Lidl” svoj prodajni centar poput onih kakve već ima u Splitu i Solinu.Parcelu površine oko 50.000 kvadrata prometnica u gradnji dijeli na dva gotovo jednaka dijela, s tim da će novi trgovački centri biti ispod te prometnice, bliže staroj kaštelanskoj cesti. Na istoj lokaciji prostornim planom je predviđena i gradnja benzinske postoje, no još je nepoznato kad će biti realizirana i tko će biti investitor.Prema riječima vlasnika NIRD-a Nikše Dragičevića, projekt prodajno-skladišnog prostora ove tvrtke u fazi je ishođenja lokacijske dozvole. Gradit će se na dvije etaže ukupne površine oko 5000 kvadrata. NIRD projekt realizira u suradnji s poslovnim partnerom, kaže Dragičević, a za gradnju je predviđen šestomjesečni rok od trenutka kad se ishodi građevinska dozvola.

Komunalnim doprinosom izgradit će se pristupna cesta

Trgovački centar “Lidl” imat će oko 1700 kvadrata, a prema riječima Ronalda Reje, u gradskoj upravi Kaštela zaduženog za urbanizam i komunalu, građevinsku dozvolu dobit će čim uplate komunalni doprinos, što bi se trebalo dogoditi do kraja ovog tjedna.Budući da su iz “Lidla” Hrvatska na naš upit odgovorili da će s gradnjom početi čim ishode dokumentaciju, to bi projekt nove trgovine mogao u realizaciju do kraja ovoga mjeseca.Upravo iz komunalnog doprinosa koji će uplatiti NIRD i “Lidl” pokrit će se troškovi spomenute pristupne prometnice u Kaštel Sućurcu, čija vrijednost iznosi oko 600.000 kuna, a investitor je Grad Kaštela. Izvođač radova je “Cestar”, a rok za završetak tri mjeseca, što znači da bi prometnica trebala biti završena do kraja listopada ove godine.

NIRD se širi na još 25.000 kvadrata

NIRD d.o.o. iz Kaštel Lukšića, u vlasništvu Nikše Dragičevića, registriran za proizvodnju i veleprodaju igračaka, tekstila i metraže, svoje poslovne planove veže i za preostalih 25.000 kvadrata zemljišta u budućoj poslovnoj zoni, gdje također u dogledno vrijeme namjerava graditi poslovno-skladišni prostor.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalm...9/Default.aspx

[mario_zadar]

Eko projekt: Kaštelani mogu početi slati zahtjeve za priključenje na kanalizaciju

Mladen Mimica, izvršni direktor Agencije Eko Kaštelanski zaljev, izvijestio je u ponedjeljak vijećnike Grada Kaštela da je kanalizacijski podsustav završen te da je u tijeku pokusni rad. To je dobra vijest za vlasnike legalno izgrađenih objekata na području Kaštela koji već mogu Vodovodu i kanalizaciji podnositi zahtjeve za priključak na kanalizacijski sustav.Izgradnjom podsustava Kaštela stvoreni su preduvjeti za izgradnju sekundarne ili dodatne fekalne kanalizacijske mreže, a dok se ne izgradi cijela sekundarna mreža priključci su mogući samo na pojedinim dijelovima sustava.Mimica je rekao i da očekuju da će uskoro biti izdana građevinska dozvola za zajedničke građevine, odnosno za: uređaj za pročišćavanje Divulje, hidrotehnički tunel Čiovo, podmorski prijelaz i podmorski ispust Čiovo.Podsustav Kaštela obuhvaća prikupljanje otpadnih voda s područja grada Kaštela, a sastoji se od 30 kilometara gravitacijskih kolektora, tlačnih cjevovoda i incidentnih preljeva, te deset crpnih stanica. Mimica je naglasio kako svi objekti kanalizacijskog sustava mogu prihvatiti isključivo fekalne otpadne vode, što znači da se na sustav ne smiju priključivati oborinske vode.

Izgradnju kanalizacijskog sustava trebala je pratiti i rekonstrukcija, obalnih ispusta koji čine završetak postojeće gradske kanalizacijske mreže. Međutim, taj zahvat nije bio dio Eko projekta, ni u financijskom ni u tehničkom smislu, a Eko Agencija se taj projekt uključila 2010. Nakon pregleda je zaključeno kako se 39 ispusta duž obale moraju sanirati prije priključka na sustav, a za preostalih 24 trebat će ishoditi građevinske dozvole. Ovom sanacijom obuhvatit će se trasa duga 4,7 kilometara i na nju će se moći priključiti oko 600 kućanstava.U ovom trenutku su priključeni isključivo fekalni kolektori, što je manji dio postojeće mreže. Kako bi se osigurale dovoljne količine otpadnih voda predviđena je gradnja dodatne kanalizacijske mreže koja će obuhvatiti 150 kilometara gravitacijskih kolektora, a investicija je vrijedna 32,3 milijuna kn bez PDV-a.Vlada je uvrstila projekt izgradnje sekundarne kanalizacijske mreže Kaštela u iznosu od 10 milijuna kuna. U tijeku je izrada projektne dokumentacije za aplikaciju Projekta odvodnje aglomeracije Kaštela-Trogir za sredstva europskih fondova. Cilj je da na sustav javne odvodnje otpadnih voda bude priključeno od 80 do 85 posto građana.

http://dalmacijanews.com/Hrvatska/Vi...alizaciju.aspx

[mario_zadar]

Grad Kaštela uskoro će imati svoju gimnaziju!

Rasterećenje postojećih osnovnih škola, hitna izrada mreže kaštelanskih škola, preseljenje srednje škole iz prostora osnovne u Kaštel Gomilici, te osnivanje samostalne, prve gimnazije u gradu − zaključci su to sa sastanka gradonačelnika Joška Berketa s ravnateljima osnovnih škola i županijskim pročelnikom Zdravkom Omrčenom održanog u kaštelanskoj gradskoj upravi.

− Na održanom sastanku dogovorili smo da što hitnije, po mogućnosti već do polugodišta, Osnovnu školu kneza Trpimira u Kaštel Gomilici napuste sva četiri razreda Gimnazije i presele se u zgradu Srednje škole braće Radić u Nehaj. Riječ je o problemu koji traje godinama, a preseljenjem Gimnazije ta će se škola, koja ima najviše djece u Kaštelima, donekle rasteretiti. Županija će, kao osnivač, pomoći manjim financijskim sredstvima u uređenju učionica − kazao je profesor Omrčen, navodeći da će preseljenje Gimnazije u Srednju školu braće Radić biti privremeno.

Smanjit će se i putni troškovi

− Nakon što se djeca OŠ “Bijaći” presele u novu školsku zgradu u Kaštel Novom, u staroj zgradi osnovat će se samostalna gimnazija jer Kaštela, kao drugi grad po veličini u našoj županiji, zaslužuje takvu školu. Nije logično da djeca iz Kaštela putuju u gimnaziju u Split ili Trogir.Time bi se rasteretile splitske i trogirska gimnazija, u koje se sada upisuju mnoga kaštelanska djeca, a smanjili bi se i troškovi prijevoza jer bi djeca pohađala školu koja je najbliže njihovu mjestu stanovanja, što propisuje i Zakon − drži profesor Omrčen.U isto bi vrijeme Srednja škola braće Radić ostala samostalna strukovna škola. Bilo je i prijedloga da se u staru školsku zgradu OŠ “Bijaći” presele svi učenici Donjih Kaštela, južno od Ceste dr. Franje Tuđmana.

− Nema jamstva da će gimnazija koju osnujemo biti popunjena u svim odjeljenjima. Ako se to i dogodi, škola neće biti prazna, u krajnjem slučaju, u jednoj smjeni može biti gimnazija, a u drugoj, primjerice, niži razredi Osnovne škole “Bijaći”. Tako bi u novu školu, koja se otvara na polugodištu, prešla djeca iz Rudina koja danas većinom pohađaju školu u Kaštel Starom.U prilog tome ide i činjenica da ćemo prije nego što se učenici OŠ “Bijaći” usele u novu školsku zgradu utvrditi novu mrežu škola, a time riješiti i učenike koji stanuju u Radunu i Rudinama. Budući da je naglašeno kako je zakonska obveza da učenici pohađaju školu najbližu njihovu mjestu stanovanja, vjerujemo da se više neće ponavljati pogreške, primjerice iz mreže škola iz 2009. godine, kad su djeca iz iste ulice pohađala različite škole.Naime, bilo je primjera da dvoje djece koja su najbliži susjedi idu u dvije različite škole. Iako žive jedan do drugoga u Kaštel Starom, jedno pohađa školu u svojem mjestu, a drugo u Kaštel Novom − kaže pročelnik Omrčen.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalm...gimnaziju.aspx

[passat1717]

U Željezari posao za 200 radnika: uskoro i čelik s kaštelanskim žigom



Tvrtka “Adria čelik”, novi vlasnik nekadašnje “Željezare Split” u Kaštel Sućurcu, uložila je do sada u modernizaciju čeličane oko šest milijuna eura s namjerom da se u početnoj fazi, odnosno tijekom 2013. godine, proizvede 160.000 tona gredica.

U postupak izrade uključena je i valjaonica iz koje će izlaziti finalni proizvod, odnosno rebrasti betonski čelik. O kolikom je napretku riječ, kazuje podatak da je nekadašnja željezara mogla proizvesti najviše 120.000 tona, s tim da je zadnjih godina proizvodne faze uspjela dosegnuti tek 80 do 90.000 tona – kazao nam je član Uprave “Adria čelika” Anto Bekić.

U “Adria čeliku” je ovoga trenutka zaposleno 107 djelatnika, a do kraja godine ta će se brojka popeti na oko 200, naglasio je Bekić.

Nakon četiri godine prvi put upalit će se elektrolučna peć

Otvaranje novih radnih mjesta svakako je ohrabrujuća vijest za Kaštela i bivše zaposlenike željezare koji, zahvaljujući razumijevanju tvrtke, imaju prednost pri zapošljavanju, to više što će spomenutih 200 radnika biti angažirano izravno u procesu proizvodnje i pratećim djelatnostima, dok će za sve ostale poslove, poput nabave i ugradnje vatrostalnih materijala i legura, kao i drugih pratećih usluga, biti angažirano oko 150 djelatnika (po sistemu outsourcinga) iz sestrinskih tvrtki “Adria čelika”.

“Adria čelik” je, pak, u međuvremenu ishodio suglasnost po kojoj će proizvodi tvrtke biti sukladni hrvatskom standardu HRN EN 10080, proizišlom iz europskog DIN standarda.

Radovi na modernizaciji čeličane, s naglaskom na objektima za zaštitu okoliša, potrajat će do sredine prosinca, a već početkom mjeseca slijede takozvane vruće probe. To zapravo znači da će se nakon pune četiri godine upaliti elektrolučna peć, to jest započeti proizvodnja u čeličani. Za “Adria čelik” to, međutim, znači da više neće morati uvoziti sirovinu za valjaonicu, nego će koristiti vlastiti proizvod.

Buka pada na 50 decibela

Uz činjenicu da rad čeličane donosi nova radna mjesta, pozornost javnosti privlači i investiranje u projekt zaštite okoliša, iznimno važan, s obzirom na prijašnja loša iskustva i crne oblake dima iznad željezare.



– Radi zaštite okoliša osposobili smo primarni otprašivač te dovršili izgradnju sekundarnog otprašivača u sklopu kojega će na krovištu biti postavljena napa. Emisija ispušnih plinova, buka i sve ostalo vezano uz proces proizvodnje, a što može utjecati na okoliš, bit će na razini europskih standarda iz IPPC direktive – kaže Bekić.

Kompletan objekt čeličane, dakle, krovište i zidne stijenke, bit će obloženi panelima debljine deset centimetara, što znači da će čeličana biti gotovo hermetički zatvorena, sve radi zaštite, ponajprije od buke. Buka bi se trebala smanjiti za 40 decibela, na 50, što je znatno ispod gornje dopuštene granice u industrijskoj zoni od 80 decibela.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Spli...7/Default.aspx

[passat1717]

kratki foto ceste kroz Kaštela, malo se nastavila kao izgradnja...

[@ripperius]

Aha Napravit će se to. pomalo... pomalo...

[poseidon123]

Sućurac dobiva Sportsko rekreacijsku lučicu




Za koji mjesec vjerojatno će početi radovi na Sportsko rekreacijskoj lučici u Kaštel Sućurcu. Naime, tvrtka Custos, Hrvoja Marušića je krajem prošle godine Ministarstvu zaštite okoliša uputila zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš, a u roku od 30 dana od dana objave, Ministarstvo bi trebalo dati suglasnost. Time bi bila kompletirana dokumentacija potrebna za ishođenje lokacijske dozvole.

- Ne očekujem poteškoće po tom pitanju. Ministarstvo bi trebalo dati suglasnost kroz desetak dana i onda smo kompletirali dokumentaciju za ishođenje lokacijske dozvole. Projekt obuhvaća lučicu, mul na kojem će se nalaziti servisna zona te benzinska stanica - kaže Marušić.

U lučici će se moći privezati do 130 plovila, a zbog toga što je lokacija izložena valovima s juga napravit će se i lukobran u duljini od 146 metara. Od toga će se 60 metara nasuti i betonirati za potrebe benzinske stanice za brodove. Uz lukobran, na vanjskom vezu, planiraju se napraviti vezovi za turističke brodove.

U skraćenom obrazloženju Ministarstva se navodi da je Sportsko rekreacijska luka primarno namijenjena privezu i čuvanju plovila lokalnog stanovništva, te održavanju i servisiranju plovila u objektima na kopnu. Kao prateći objekti na kopnu bit će izgrađeni klupski objekti sa sadržajima za održavanje i servisiranje plovila, spremišta i klupske prostorije, istezalište s manipulativnom površinom, benzinska stanica za opskrbu brodova sa specijaliziranim trgovinama za opremu brodova i agencijama.

Iako je postojala dobra volja svih zainteresiranih strana, od ideje do realizacije ovog projekta prošlo je sedam godina, a Marušić je uvjeren da je predugi proces dobivanja dokumentacije jedan od razloga zbog kojih investitori obilaze Hrvatsku.

- Ovdje je sve išlo s dobrom voljom. Grad nam je izašao u susret i promijenio GUP, imali smo podršku sa svih strana i opet nam je trebalo sedam godina da dođemo do faze ishođenja lokacijske dozvole. Zbog takve klime nemamo investicija, ništa se ne gradi, strojevi stoje, a kao predsjednik HUP-a, mogu reći i da je građevinska operativa u našoj županiji u predstečajnom stanju. Ova Vlada i jedinice lokalne uprave i samouprave moraju pokrenuti projekte i omogućiti brzi protok dokumentacije. Ovo što nam se događa nije gospodarska kriza nego je politička kriza upravljanja gospodarstvom - zaključio je Marušić.

http://www.dalmacijanews.com/Hrvatsk...cicu-FOTO.aspx