daily menu » rate the banner | guess the city | one on oneforums map | privacy policy (aug.2, 2013) | DMCA policy | flipboard magazine

Go Back   SkyscraperCity > European Forums > Hrvatski Forum > Arts, Media and Leisure > Putovanja > Your cities

Your cities Show us your cities!



Reply

 
Thread Tools Rate Thread
Old October 6th, 2009, 05:13 PM   #1
Crazy+
Registered User
 
Crazy+'s Avatar
 
Join Date: Jul 2009
Location: Zagreb
Posts: 114
Likes (Received): 0

Široki Brijeg [BiH]

Široki Brijeg




Široki Brijeg je grad u južnom dijelu Bosne i Hercegovne i središte Zapadnohercegovačkog kantona. Smješten na rijeci Lištici, oko 20 km zapadno od Mostara. Sam grad broji oko 10.000 stanovnika, dok općina ima oko 30.000 stanovnika.


Rađanje gradića na rječici Lištici dogodilo se u vrijeme smrti Turskoga Carstva i rađanju austrougarske okupacije, a povezano je uz onodobnu gradnju samostana na Širokom Brijegu. Gradić je sporo rastao, najprije, kada je Austrija početkom prošloga stoljeća napravila cestu Mostar - Lištica - Posušje, onda su snalažljiviji seljaci počeli graditi kuće uz cestu u blizini mlinice.[1] Prvi je sagradio kuću kovač Anđeo Marušić. Od njega je kupio zemljište Miško Slišković-Kuljić i sebi sagradio kuću. Slijedili su Penavići, Naletilići, Sopte, Šola i drugi, te umirovljenici Ivan Milković, Ivan Štimac i dr.[2]

Budući da je kraj oko Širokoga Brijega (sada gradsko područje) bio slabo naseljen, fratri su na svom zemljištu sagradili godine 1860. dugu, kamenim pločama pokrivenu prizemnicu za smještaj 8 trgovačkih prostorija (tzv. dućana), iznajmljenih svjetovnim trgovcima.[3] Na rijeci Ugrovači 1868., po planu fra Mattea Lorenzzonija, podigli su kameni most. Zahvaljujući mostu, putu prečacu Lištica - Brijeg, trgovačke radnje postepeno s Briga prelaze prema naselju, uz rijeku Lišticu. Tako, u prvom desetljeću prošloga stoljeća Široki Brijeg ima osnovnu školu, oružničku i financijalnu postaju, franjevački samostan s gimnazijom, te mnogo dućana i trgovina.[4]

Godine 1919. putopisac je zapisao: Iza punih 16 godina put me nanese amo i vogjen starom željom pohitih na obalu Lištice, da se i šakom i kapom do mile volje napijem. I jest voda! Pravo vele Lišani: "Ko se Lištice napije, ne more je više nigda zaboraviti!"Ja sam to ovo drugi put u dobar čas iskusio: prvi put bijah još "dite", ali sad... Kad sam se lipo pokripio. Uputio sam se niz čaršiju.[5] To nije više ono selo pred 16 godina (1903. op. a), kad sam zapamtio samo Penavića[6] kulu; to je trgovište, da ne reknem čitav gradić! Sve kuća do kuće, dućan[7] do dućana.[8]

Pred Prvi svjetski rat otvori se u Širokom Brijegu pošta (1911.) i otkupna stanica duhana (1912.). Koliko je bio velik društveno-gospodarski značaj novog duhanskog objekta u Širokom Brijegu, suvišno je isticati.[9] Društveni značaj nove stanice ogledao se u tome što su u njoj našli prvi put u povijesti ovoga kraja zaposlenje domaći ljudi koji su bili školovani i sposobni. Istodobno se u njoj zaposlio i manji broj fizičkih radnika, a svake godine radilo je stotine sezonskih radnica - vagarica ili doganki.

Prihod od duhana te doprinosi domaćih iseljenika (Amerika) omogućili su ne samo skroman život širokobriješkom seljaku nego i kupnju zemlje za izgradnju kuća uz prometnicu Mostar - Široki Brijeg, danas središte grada. Najviše se kuća u gradu izgrađivalo za uslužne - ugostiteljske, obrtničke i trgovačke djelatnosti.

Pored najzamašnije - Duhanske stanice, novostvorena Općina[10] najveću stavku prihoda imala je od uspostave stočnoga sajma, a koji se najviše razvio 1927. godine.[11]

Za gospodarski razvitak jednoga naroda, bilo cjeline bilo pojedinca, potreban je novac. Da bi širokobriješki puk što povoljnije došao do novca, fra Didak Buntić je, godine 1910., odlučio zajedno sa svojim suradnicima osnovati Hrvatsku Seljačku Zadrugu,[12] a fra Dominik Mandić je godine 1924. sa suradnicima osnovao Hrvatsku Katoličku Štedionicu.[13]

Od sredine 30-tih godina XX. stoljeća širokobriješko je područje bilo središte za eksploataciju hercegovačkih boksitâ. Prirodni uvjeti, a još više ratne pripreme III. Reicha, tome su pogodovali, pa je već u 1938. godini na boksitnim terenima Širokoga Brijega i Čitluka 663 radnika iskopalo 185.950 t. Početak iskorištavanja boksitne rudače donio je Širokom Brijegu do tada nepoznatu gospodarsku dinamiku.[14] Uz to treba dodati da se istodobno kao nova djelatnost pojavio kamionski transport,[15] da su za nove kamione cestovne dionice bile preuske, pa ih je trebalo širiti kao i probijati nove putove, da je pojačani priljev novca oživio trgovinu itd. Tako su boksiti jednom dijelu Širokoga Brijega postali sredinom 30-ih godina prošloga stoljeća uzrokom nešto lakšeg života i nešto većih nada.

Od godine 1923. teku pripreme za izgradnju hidrocentrale, a prva žarulja na području Širokoga Brijega zasjala je 1936. zahvaljujući franjevcima i velikoj pomoći prinosima o. Franje Čuturića, hrvatskog župnika u Chicagu (USA). Prvi vodovod izgrađen je godine 1938.

Grad je rastao zahvaljujući i znamenitoj širokobriješkoj gimnaziji, posebno nakon što je ona 1918. bila izjednačena s drugim gimnazijama, dobivši pravo javnosti.

Ne smijemo mimoići ni djelovanje školskih sestara sv. Franje. U gradu su održavale (1935.-1945.) žensku stručnu školu, osnovale dječji vrtić[16] i održavale razne tečajeve.[17]

Za potrebe prikazivanja filmskih predstava u Širokom Brijegu još se koncem tridesetih godina počeo graditi Dom kulture koji je zbog ratnih nedaća otvoren tek 1948. godine.[18]

Nije moguće govoriti o samom gradu a ne spomenuti 7. veljače 1945. kad su partizani, nakon zauzeća, poubijali mnogo nevinih ljudi a grad i sela opljačkali.[19] Nekoliko godina poslije imamo nacionalizaciju, a oduzeto je i uništeno toliko toga. Narodnoga i širokobriješkoga: Gimnazija, Konvikt, Muzej, Knjižnica, Hidrocentrala, Hotel...





Prvi gospodarski, javni i društveni objekti i ustanove


Promet


Mostovi. Prvi prijelaz rijeke Lištice nalazio se kod Gradine u Borku[1] preko stijene od sige, a prijelaz ispod koga je tekla Lištica narod je nazvao Božja ćuprija[2]. Taj prijelaz za cestu kroz širokobriješko područje još je iz rimskoga razdoblja.[3] Antička cesta Radobolja - Borak - Duvno, a za turske uprave Mostar - Borak - Duvno služila je više stoljeća kao glavna prometnica. Njome su prolazile razne vojske. Bila je prometna veza između srednjovjekovnih država.[4]

U samom mjestu, danas središtu grada, nalazio se kameni most približno na mjestu današnjega betonskog. O ovom mostu imamo prve podatke iz 1767. godine kada je zabilježen popravak mosta.[5]

Da bi se osigurao pristup Širokom Brijegu u kišno zimsko doba, zaslugom franjevaca s Briga, podignut je kameni most na putu prečacu Lise (naselje kraj rijeke Lištice) - Brijeg. Most preko Ugrovače, po nacrtu fra Matea Lorenzzonija, napravio je fra Jakov Markota iz Krućevića, brat laik (umro 1875).[6]

Most preko Ugrovače, na cesti koja vodi iz mjesta Široki Brijeg do Gimnazije (Klanac - Brig), podignut je oko 1903. godine.[7] Taj most, novi betonski, obnovljen je godine 1939. Most su izgradili Kr. Banska uprava u Splitu i "Kontinentalno boksitno rudokopno i industrijsko d. d." iz Zagreba.[8]

Ceste. Položaj širokobriješkoga područja imao je važnu ulogu za nastanak prvoga samostana. God. 1840. dogovorili su se hercegovački franjevci, da je za novo sjemenište ili gimnaziju u Hercegovini najprikladniji Široki Brig, od vajkada prolaz između unutarnje Hercegovine i Dalmacije (Mostar - Imotski) te zapadne Bosne i doline Neretve.[9]

Austro-Ugarska je naslijedila u Hercegovini od Turaka sve putove u lošu stanju.[10] Za bolji unutarnji promet i vezu s morem trebalo je popravljati stare i izgraditi nove ceste.[11] Godine 1888. započeta je gradnja nove suvremene ceste Mostar - Blato,[12] a ona je najviše rađena 1891.-1892. godine.[13] Oko 1896. cesta je došla do naselja Knešpolje.[14] Glavna cesta Mostar - Široki Brijeg - Posušje - Livno puštena je 1902. u promet.[15] Mostarski Osvit donosi: Kako nam sa Širokoga briega javljaju, predana je prometu novo sagradjena cesta, koja vodi od Širokoga briega preko Kočerina, Vranića u Posušje, a odavle preko Županjca u Livno. Cestu je pregledao u nedjelju 23. o. mj. šef gradjevnog odjelenja okružne oblasti u Mostaru g. nadmjernik Oskar Reddi. Izgradnjom ove cestovne pruge udovoljeno je davnoj potrebi i želji naroda.

Izgradnja putova koji bi povezivali središte Širokoga Brijega sa selima nije se moglo ni pomišljati, jer tek 1902. završena je cesta Mostar - Široki Brijeg - Posušje. Tada su najvjerojatnije započeta prva povezivanja sa selima s tzv. bijelom cestom. Nažalost, ne raspolažemo podatcima o izgradnji prvih kilometara koji počinju iz središta Širokoga Brijega prema selima. Tek, prve podatke imamo za treće desetljeće prošloga stoljeća. Godine 1929. započeta je izgradnja cesta od Širokoga Brijega u raznim smjerovima, i to: Široki Brijeg (Franj. samostan) - Mokro - Rasno; Široki Brijeg - Galića Han - Dužice - Medvidovići - Ledinac - Višnjica do glavnog puta Ljubuški - Imotski; Široki Brijeg - Dobrkovići - Crnač - Izbično - Liskovac - Rakitno; Široki Brijeg - Uzarići - Biogrci - Ljuti Dolac - Kruševo.[16]

Izgradnja cesta od središta gradića prema širokobriješkim selima bila je težak i mukotrpan posao, posebice prema brdskim naseljima. Trebala je golema radna snaga da se izravna hercegovački krš, probiju brda, prezidaju drage i izgrade nasipi. U njihovu izgradnju uloženo je mnogo truda, napora, upornosti i strpljenja. Izgradnja cesta trajala je dugi niz godina.

Od godine 1935. ceste i prema širokobriješkim brdskim selima, zahvaljujući početku iskopavanja rude boksita, naglo su se počele izgrađivati.[17]

Godine 1930. uspostavlja se svakodnevna autobusna pruga Split - Imotski - Široki Brijeg - Mostar, koju preuzima određeno vrijeme imotski privatni poduzetnik Borić.[18]

Podatci pokazuju da je u vrijeme Nezavisne Države Hrvatske vrlo mnogo ulagano u prometnu granu - kako u njezinu infrastrukturu, tako i u prometnu funkciju uopće. Temeljiti popravak i proširenje ceste Mostar - Široki Brijeg izvođen je godine 1942.[19] Na širem području, izvođeni su radovi na prilagođavanju ceste prema Mostaru.

Pošta. Usporedno s razvojem prometnica išla je i poštanska sveza sa Širokim Brijegom. Ona je često bila loša, štoviše do početka I. svjetskoga rata gotovo nikakva. U Mostaru se 1895. izgrađivala telefonska mreža, a javni telefonski promet otvoren je 1906. Pomoćna pošta na Širokom Brijegu u sastavu matične pošte Mostar bila je osnovana 1. ožujka 1911.[20] Prijevoz na crti Mostar - Imotski odvijao se zaprežnim kolima. Pomoćne pošte bile su ograničene na određene poslove: prijem i otprema pisama, brzojava, pražnjenje poštanskih kovčežića, preporučena pisma, vrijednosna pisma, paketi, uputnice do određene vrijednosti. Telefonska postaja na Širokom Brijegu otvorena je 1913. Imala je samo jednu govornicu, a nalazila se u Penavića kući. U poštanskoj postaji na Širokom Brijegu 1914. bio je jedan službenik i dva pomoćna radnika. Pošta se kasnije nalazila u kući Rude i Katice Milković.[21]

Vrlo važne usluge telegrafa bile su za razvoj meteorološke službe. Meteorološka postaja u Širokome Brijegu osnovana je godine 1886. Te davne godine u Bosni i Hercegovini bilo je devet meteoroloških postaja. Kao promatrači, kako su se tada zvali ljudi koji su radili u postajama, u tijeku 1889. godine bio je u Širokome Brijegu Josip Milković. Za širokobriješku postaju nema podataka gdje se nalazila i kada je prestala s radom.[22]

Na Širokom Brijegu je 1914. telegrafska postaja bila spojena s poštanskom postajom.

Opskrba vodom

Kanalizacija. Godine 1908. izgrađen je kanal od vrela rijeke Lištice, preko Oklaja (Ružova polja) i Trna, do korita periodične rijeke Ugrovače. Taj kanal dug je 3.500 m, a pomoću njega natapa se 1.800 dunuma (180 ha) većinom zemlje oranice. Godine 1919. nastavak je gradnje natapnoga sustava za Mokarsko polje, a najviše se kanala izgradilo godine 1922.[23] Akciju oko prokopavanja kanala vodio je fra Dominik Mandić.

Vodovod. U Ljetopisu Franjevačke gimnazije na Širokom Brijegu zapisano je da su 20. svibnja 1930. došli mp. provincijal s ing. Gőrlichom i jednim hidrotehničkim inženjerom iz Splita mjeriti vodovod od vrela na rijeci Lištici do grada i do samostana. Vodovod je građen više godina od 1938. do 1943. Radio je na načelu gravitacije u mjestu Široki Brijeg. Njegov prirodni pad prema samostanu završavao se u strani ispod groblja Mekovca u Grabovini, gdje je izgrađena vodovodna crpka, s pomoću koje se dopremala voda u Franjevački samostan, Franjevačku gimnaziju i Konvikt na Širokom Brijegu. Vodovod se sastojao od cjevovoda čeličnih cijevi promjera 125 mm.

Na vodovod u početku nisu bila priključena domaćinstva. Za opskrbu pučanstva vodom izgrađeno je sedam javnih slavina.[24]

Opskrba strujom

Hidroelektrana. Ondje gdje Široki Brijeg najstrmije pada u ravnicu Luka i Vraca, i na onom mjestu gdje se rječica Lištica najbliže primiče Širokom Brijegu sagrađena je 1868. mlinica,[25] a tik uz mlinicu 1934. i hidroelektrana. Godine 1936. otvorena je električna centrala i provedena je elektrifikacija u Širokom Brijegu.[26] Sve je bilo tako uređeno da priroda nije narušena. Naprotiv, izgradnjom hidrocentrale i njezinih popratnih objekata (benta i jažve) fratarska hidrocentrala i mlinica prekrasno su se uklopile u prirodu i dodatno je oplemenile. Turbinu je napravila tvrtka Voith u St. Pöltenu, a generator tvrtka Ganz. Mrežu je proveo Solterer iz Sarajeva.[27]

Zgrada u kojoj je bila smještena elektrana sastojala se od dviju prostorija, i to sobe veličine 5,80x7,20 m, gdje je smješten uređaj, te jednog sporednog odjeljenja veličine 3,30x5,80 m. Danas je zgrada u ruševnu stanju,[28] a bila je pod krovom do osamdesetih godina prošloga stoljeća.

Naletilića centrala. Braća Ivan i Perko Naletilić zv. Lovrići, godine 1938., na obiteljskom imanju,[29] kraj rijeke Lištice, podigli su posve malu centralu (pogon je bio disel-motor). Na tu centralu bile su priključene prve žarulje u samom gradiću. Koliko nam je poznato, Naletilića centrala radila je samo jednu godinu.


Gospodarstvo


Mlinice. U širokobriješkom kraju ljudi su od davnina koristili vodu tekućicu za gradnju vodenica. Pisane tragove imamo tek 1477. kada su Turci prigrabili Hercegovu zemlju, popisali su svu imovinu radi prihoda i poreza. U tom popisu se spominju četiri mlina na Lisama.[30]

Početkom XX. stoljeća na rijeci Lištici od izvora do njezina utoka u Mostarsko Blato, na razdaljini od kojih 10 km, bilo je oko 20 mlinica s 90 mlinova.[31] Sada se nalaze u ruševnom stanju. Najstarije mlinice od izvora Lištice do njezina utoka u Mostarsko blato (po prvim vlasnicima i graditeljima): Lončareve mlinice, Mandića, Grbešića, Jelića, Bošnjakove, Penavića, Naletilića, Ćavarove, Šuškove i dr.[32] Najstariji podatak poznat je za mlinicu na Lištici Ćemer - 8 mlina. Građena je 1634. Ugrunćena 1890. Mlinište 159 m2, oranica 2.870 m2. Jedna od starijih mlinica je i fratarska mlinica - 8 mlinova. Građena 1868. Graditelj fra Jakov Markota. Godine 1934. uklonjena su dva mlina, a na njihovo mjesto ugrađena električna centrala, koja je opskrbljivala rasvjetom Široki Brijeg i Lišticu. Vlasnik Franjevački samostan. Ta mlinica je bila dosta velika, i imala je svoju pomoćnu prostoriju (kuću) u kojoj su noćevali ljudi kao i prostoriju za konje na kojima se dotjeravalo žito za mljevenje.[33]

Duhanska stanica. Godine 1880.[34] osnovana je Tvornica duhana u Mostaru, prvi duhanski objekt u Hercegovini, a otkupni ured (duhanska stanica) otvorena je 1912. na Širokom Brijegu.[35] Narod ju je zvao Dogana. S prvim se otkupom duhana počelo u šest baraka.

Prvi podatci proizvodnje duhana na Širokom Brijegu zabilježeni su 1914. kada je 1.792 proizvođača usadilo 16,302.000 strukova duhana na površini 407,5 hektara. Od sađenih strukova proizvedeno je 481,46 tona duhana.[36]

Usporedno s povećanjem sadnje koja se trajno nastavljala, iako se mijenjala, podizala su se i skladišta za spremanje i djelomičnu preradu duhana. Zahvaljujući fra Dominiku,[37] počelo se s izgradnjom nove Duhanske stanice godine 1930. i završilo se 1938. Pored dva velika skladišta izgrađena je i lijepa upravna zgrada.

U duhanskom uredu na Širokom Brijegu bilo je u 1940. godini, u mjesečnom prosjeku, zaposleno 583 radnika.[38] Međutim, teško je ustanoviti broj zaposlenih u Duhanskoj stanici jer je to u najvećem dijelu sezonski rad,[39] a povremeni radnici, u pravilu, nisu bili osigurani.

Boksitni rudnici. Prve pripremne radnje za proizvodnju boksita na području Širokoga Brijega, započelo je "Kontinentalno boksitno rudokopno i industrijsko d. d." Zagreb, 1934. u Knešpolju, zatim na Uzarićima i Krtinama. Proizvodnja je otpočela 1935. u Tribošiću, Šudurovoj glavici i Crnču. Iste godine je otvorilo radilište i Društvo "Dalmatia-bauxit" iz Zagreba.[40] Procjenjivalo se da je u tim radilištima od 1935. do 1940. proizvedeno oko 250.000 tona boksita, a od 1940. do 1943. god. 133.000 tona. Broj radnika kretao se od 230 do 300.[41]

"Ugrovača rudarsko d. d" Mostar, sa 67 radnika, osnovano je 1938. godine kao vlasništvo švicarske tvrtke "Aluminium-Industrie AG". Poduzeće je imalo 17 rudnih polja, sve na terenima Širokoga Brijega s vrlo kvalitetnim boksitom i s najvećim pričuvama. Od 1940. do 1943. godine iskopalo je 118.548 tona boksita uz zapošljavanje 100-200 radnika.[42]

U okolici Širokoga Brijega kopa se crvena rudača na više mjesta. Dva stara društva "Dalmacija" i "Kontinental" rade ima tri godine dok druga dva nova "Ugrovača" i "Panboksit" potpisali su ugovore za iskorištavanje boksita u Crnču i u Crnim Lokvama. Istraživanjem se je ustanovilo da se nalaze ogromne naslage ove rudače u sjevernom kao i južnom području Širokoga Brijega. Ove je godine bilo zaposleno oko 900 radnika. Ako bi i nova društva otpočela radom, broj bi se radnika snažno povećao.[43]

Između 1935. i 1944. godine na području Širokoga Brijega proizvedeno je boksitne rude 517. 792 tona.[44]

Ova je gospodarska djelatnost - nadalje - u teškim predratnim i ratnim godinama imala zapošljavanjem i osiguravanjem bilo kakvih novčanih primanja veliko značenje za dio širokobriješkog pučanstva.

Novčarstvo. Prva Hrvatska seljačka kasa za zajmove i štednju na Širokom Brijegu počela je djelovati 2. veljače 1910. Članova je bilo 307, a do konca prosinca 1910. imala je prometa 557.349.00 K.[45] Jedan od najzaslužnijih za osnivanje Hrvatskih seljačkih zadruga bio je fra Didak Buntić.[46]

Na ovom mjestu bit će zanimljivo navesti dio dopisa u Narodnoj slobodi sa Širokoga Brijega o XX. godišnjoj skupštini Hrvatske seljačke kase: U početku zamišljena samo kao jedno tijelo preko kojeg će novac kolati tj. da prima uloge na štednju i da podjeljuje svojim članovima kredite, sve to u malom opsegu, danas ta zadruga uz vršenje tih osnovnih poslova vrši i sve ostale poslove i može se mirne duše nazvati malom bankom, jer se svom godišnjem novčanom prometu, po svojoj snazi i jakosti, može mjeriti sa kojom bilo bankom u provinciji. U odličnim je vezama, kako sa domaćim novčanim zavodima tako i sa sličnim zavodima u inozemstvu, napose u Americi gdje žive mnogi naši iseljenici s kojima zadruga podržava prilično jake veze.[47]

Na koncu 1929. imovno je stanje zadruge: gotovine u blagajni 221.36.30 Din., vrijednosni papiri 18.987. Din., zajmovi 738.745.83 Din.

U Mostaru je fra Dominik Mandić godine 1924. sa svojim suradnicima osnovao Hrvatsku Katoličku Štedionicu.[48] Neko vrijeme Štedionica je djelovala i u Širokom Brijegu.[49] Iako je Štedionica obećavala dobar razvoj, ali kasnije, zbog političkih prilika, samo je životarila i konačno nestala.[50]

Tržnica. Tjedni stočni pazar dugo vremena stajao je samo kao program a ostvaren je tek sredinom godine 1924. Već početkom godine 1927. stočni sajam u Širokom Brijegu među trgovcima uživa glas dobrog i velikog tržišta stokom.[51] Stoku se najviše izvozilo u Mostar i Imotski, pa onda u Split, Makarsku, Zadvarje, Ljubuški i Vrgorac. Opis stočnoga sajma donose ondašnje novine: Premda Široki Brijeg imade jako razvijenu trgovinu i saobraćaj sa svijetom, to nemamo svoje općine, koja bi vodila ovaj Pazar, već postoji Pazarni Odbor, na čelu sa drom M. Čuturićem, koji rukovodi sa svim poslovima. Od suficita, prema zaključku pazarnog odbora pravi se uz državnu novčanu pomoć zgrada u kojoj će ovdašnji sreski liječnik ordinirati. Zgrada je već uglavnom dogotovljena, a do sada je na nju utrošeno oko 50.000 dinara. Prostrana je, zračna, ima nekoliko soba, sagragjena na jednom brežuljku izgleda kao kakav sanatorium. Vrijednost ove zgrade kao ambulante je sa zdravstvenog gledišta neprocjeniva, tim više, što je u najnovije vrijeme odmah uz ambulantu, država incijativom Dra Šimonovića, podignula banju.[52]

Tržnica se nalazila ispod Japlanice, na području Oklaja, u stara vremena raskrižje planinskih putova. Kasnije, stočni se sajam održavao na području Puringaja.


Zdravstvo


Prvi diplomirani liječnik koji je u grad dolazio bio je dr. Stanko Pinjuh, i to tijekom 1925. i 1926. godine, da bi 21. ožujka 1928. dr. Josip Barišić bio postavljen za prvog liječnika državne zdravstvene stanice,[53] a godine 1930. širokobriješka je općina dobila novog liječnika dr. Poklepovića.[54] Legenda širokobriješkoga zdravstva dr. Jure Grubišić dolazi na službu 1932. godine.

U prijeratnim godinama harale su razne bolesti, te se radilo na prosvjećivanju pučanstva glede higijene, a ogroman doprinos dali su franjevci, osobito fra Vojislav Mikulić. Prva zgrada (ambulanta),[55] pod vodstvom M. Čuturića, podignuta je 1927. godine, a odmah do nje gradi se banja.[56] Zgrada zdravstvene stanice gradi se 1935., a kat se podiže 1955. godine. Završetkom rata, stanica ostaje bez stalnog liječnika, a usluge pruža liječnik iz Mostara, dolazeći jednom tjedno. Stanica se motorizira godine 1955. jednim džipom, a godinu dana kasnije i sanitetskim vozilom.


Školstvo


Početak glasovite širokobriješke gimnazije[57] treba tražiti, osim redovničke škole na Čerigju, u gradnji prve osnovne učionice, koja je 1867. otvorena na Širokom Brijegu. Nad ulazom u školu stajao je natpis: Narodna učionica. Uzdignuta od otaca reda sv. Franje. Pod nadstojništvom fra Pile Čuture. Godine Gospodnje 1867. Tu prvu pučku osnovnu školu na području današnje općine Široki Brijeg osnovali su franjevci nedaleko od samostana. Zgrada škole nalazila se na prostoru gdje se danas nalazi gostionica Ivana Bilinovca. God. 1882., škola je uklopljena u sustav državnih škola.

Narodna osnovna škola na Š. Brijegu 1901. godine preselila se u središte današnjega grada u privatnu zgradu Joze Mandića zvanog Gidžić. Na zgradi ispod prozora stajala je ploča s natpisom Jozo Mandić 1901. Škola. Škola je nosila naziv Narodna osnovna škola Široki Brijeg.[58]

Samostanska škola, gimnazija u prostorijama istočnoga krila samostana, brzo je postala pretijesna. Tu skromnu zamjenjuje 1902. duga katnica, novoizgrađena gimnazija, produljenje južnog krila samostana. Međutim, zgrade nisu rasle, a broj polaznika naglo je rastao, posebno nakon što je ona 1918. bila izjednačena s drugim gimnazijama, tj. dobila je od bivše carevine pravo javnosti. Trebalo je proširiti školski prostor. Smionim pothvatom izgrađena je nova, velika, impozantna Gimnazija (1924.-1931.).[59] Istodobno izgrađen je i Konvikt (1929.-1932.), u kojemu je sada Likovna akademija.

Godine 1935. Školske sestre sv. Franje osnovale su podružnicu, vlastitu kuću s dječjim vrtićem (tzv. igraonicom) i stručnom školom na Širokom Brijegu.[60] Uoči samoga rata godine 1939. organizirano su održavale tečaj ćilimarstva koji je pohađalo 10 - 15 djevojaka iz grada i okolnih mjesta. Uz školu, postojao je i mali internat za djevojke koje su pohađale školu, a bilo im je daleko dolaziti iz roditeljske kuće.
__________________
Zagreb

Last edited by Kebra; October 6th, 2009 at 05:26 PM.
Crazy+ no está en línea   Reply With Quote

Sponsored Links
 
Old October 6th, 2009, 05:20 PM   #2
Crazy+
Registered User
 
Crazy+'s Avatar
 
Join Date: Jul 2009
Location: Zagreb
Posts: 114
Likes (Received): 0













__________________
Zagreb
Crazy+ no está en línea   Reply With Quote
Old October 6th, 2009, 05:29 PM   #3
Crazy+
Registered User
 
Crazy+'s Avatar
 
Join Date: Jul 2009
Location: Zagreb
Posts: 114
Likes (Received): 0



__________________
Zagreb
Crazy+ no está en línea   Reply With Quote
Old October 6th, 2009, 05:36 PM   #4
Crazy+
Registered User
 
Crazy+'s Avatar
 
Join Date: Jul 2009
Location: Zagreb
Posts: 114
Likes (Received): 0






__________________
Zagreb
Crazy+ no está en línea   Reply With Quote
Old October 6th, 2009, 05:45 PM   #5
Crazy+
Registered User
 
Crazy+'s Avatar
 
Join Date: Jul 2009
Location: Zagreb
Posts: 114
Likes (Received): 0






Vila Lijanović




Restoran Borak

__________________
Zagreb
Crazy+ no está en línea   Reply With Quote
Old October 6th, 2009, 07:50 PM   #6
Crazy+
Registered User
 
Crazy+'s Avatar
 
Join Date: Jul 2009
Location: Zagreb
Posts: 114
Likes (Received): 0

mala podrška širokom od mene
__________________
Zagreb
Crazy+ no está en línea   Reply With Quote
Old October 7th, 2009, 12:27 AM   #7
Bauštelac
Registered User
 
Bauštelac's Avatar
 
Join Date: Apr 2009
Location: Livno/Zagreb
Posts: 834
Likes (Received): 235

Podrška i od mene!!!
Bauštelac no está en línea   Reply With Quote
Old October 7th, 2009, 08:22 AM   #8
renco
Grad heroj
 
renco's Avatar
 
Join Date: Dec 2005
Location: Zagreb/Agram
Posts: 5,438
Likes (Received): 7

I od mene
renco no está en línea   Reply With Quote
Old October 7th, 2009, 10:28 AM   #9
Crazy+
Registered User
 
Crazy+'s Avatar
 
Join Date: Jul 2009
Location: Zagreb
Posts: 114
Likes (Received): 0

hvala dečki
__________________
Zagreb
Crazy+ no está en línea   Reply With Quote
Old October 7th, 2009, 03:42 PM   #10
geronimo_rs
Registered User
 
geronimo_rs's Avatar
 
Join Date: Jun 2006
Posts: 4,683

http://www.frama.ba/index.php/image/aktivnostiBig/7.jpg

Ovo je užasno.
__________________
Носим те у срцу, чувам те у души
Пјевам само теби, нашој Бањалуци
geronimo_rs no está en línea   Reply With Quote
Old October 7th, 2009, 04:26 PM   #11
Crazy+
Registered User
 
Crazy+'s Avatar
 
Join Date: Jul 2009
Location: Zagreb
Posts: 114
Likes (Received): 0

Quote:
Originally Posted by Pavle4488 View Post
ovo nisu moje fotke o širokom.
guglao i stavio par fotki za podršku,ako se netko bude žalio na autorska prava budem obrisao
__________________
Zagreb
Crazy+ no está en línea   Reply With Quote
Old October 7th, 2009, 04:28 PM   #12
geronimo_rs
Registered User
 
geronimo_rs's Avatar
 
Join Date: Jun 2006
Posts: 4,683

Znam, nego komentarišem neukus u gradnji.
__________________
Носим те у срцу, чувам те у души
Пјевам само теби, нашој Бањалуци
geronimo_rs no está en línea   Reply With Quote
Old October 7th, 2009, 04:35 PM   #13
sesvecan
mojarijetschsesluscha
 
sesvecan's Avatar
 
Join Date: May 2007
Posts: 2,286
Likes (Received): 619

Quote:
Originally Posted by Crazy+ View Post
ovo nisu moje fotke o širokom.
guglao i stavio par fotki za podršku,ako se netko bude žalio na autorska prava budem obrisao
hrvatski gradovi u hercegovini izgledaju mi svi na luna park.
siroki je izuzetno ljepi grad ali ovo s sahovnicom svugdje je pretjerano.
nekako bez stila. sir nebude bolji ako vise rupe ima.
__________________

ZAGREB


Vergewaltiger des Bösen - rapist of the evil
sesvecan no está en línea   Reply With Quote
Old October 7th, 2009, 04:36 PM   #14
geronimo_rs
Registered User
 
geronimo_rs's Avatar
 
Join Date: Jun 2006
Posts: 4,683

image hosted on flickr
__________________
Носим те у срцу, чувам те у души
Пјевам само теби, нашој Бањалуци
geronimo_rs no está en línea   Reply With Quote
Old October 7th, 2009, 04:55 PM   #15
DOMZG
Registered User
 
DOMZG's Avatar
 
Join Date: Jan 2008
Location: Zagreb
Posts: 936
Likes (Received): 1027

Podrska i od mene.
DOMZG no está en línea   Reply With Quote
Old October 7th, 2009, 04:59 PM   #16
Crazy+
Registered User
 
Crazy+'s Avatar
 
Join Date: Jul 2009
Location: Zagreb
Posts: 114
Likes (Received): 0

Quote:
Originally Posted by Pavle4488 View Post
image hosted on flickr
odličan baner
__________________
Zagreb
Crazy+ no está en línea   Reply With Quote
Old October 7th, 2009, 04:59 PM   #17
Crazy+
Registered User
 
Crazy+'s Avatar
 
Join Date: Jul 2009
Location: Zagreb
Posts: 114
Likes (Received): 0

edit
__________________
Zagreb
Crazy+ no está en línea   Reply With Quote
Old October 7th, 2009, 07:58 PM   #18
Mordaunt-S
Registered User
 
Mordaunt-S's Avatar
 
Join Date: Nov 2007
Posts: 4,203
Likes (Received): 1153

Quote:
Originally Posted by Pavle4488 View Post
Znam, nego komentarišem neukus u gradnji.
Koji si ti neukus
Mordaunt-S no está en línea   Reply With Quote
Old October 7th, 2009, 07:58 PM   #19
Mordaunt-S
Registered User
 
Mordaunt-S's Avatar
 
Join Date: Nov 2007
Posts: 4,203
Likes (Received): 1153

Dajem i ja podršku
Mordaunt-S no está en línea   Reply With Quote
Old October 8th, 2009, 10:48 PM   #20
Ballota
Powered by Jet-A1
 
Ballota's Avatar
 
Join Date: Oct 2005
Location: Split
Posts: 28,165
Likes (Received): 7529

Također.
__________________
< < < < < SPLIT from the AIR > > > > >

__|__
\_______O(-)O_______/
" " "

mate.balota@gmail.com
Ballota no está en línea   Reply With Quote


Reply

Thread Tools
Rate This Thread
Rate This Thread:

Posting Rules
You may not post new threads
You may not post replies
You may not post attachments
You may not edit your posts

BB code is On
Smilies are On
[IMG] code is On
HTML code is Off



All times are GMT +2. The time now is 09:59 AM.


Powered by vBulletin® Version 3.8.8 Beta 1
Copyright ©2000 - 2014, vBulletin Solutions, Inc.
Feedback Buttons provided by Advanced Post Thanks / Like v3.2.5 (Pro) - vBulletin Mods & Addons Copyright © 2014 DragonByte Technologies Ltd.

vBulletin Optimisation provided by vB Optimise (Pro) - vBulletin Mods & Addons Copyright © 2014 DragonByte Technologies Ltd.

SkyscraperCity ☆ In Urbanity We trust ☆ about us | privacy policy | DMCA policy

Hosted by Blacksun, dedicated to this site too!
Forum server management by DaiTengu