Najvažniji putni pravac u nekadašnjoj Jugoslaviji. Povezivao je četiri i tangirao petu jugoslovensku republiku. Povezivao je najvažnije gradove, privredne centre, industrijske i poljoprivredne oblasti. Polazio je (ili završavao) kod Jesenica, na graničnom prelazu Podkoren, prolazio kroz Kranj, Ljubljanu, Novo Mesto, Zagreb, Slavonski Brod, Beograd, Niš, Skoplje, Veles, do Gevgelije.
Nakon jasno definisanih socio-ekonomskih odnosa u socijalističkoj Jugoslaviji i nakon povećane potrebe za drumskim saobraćajem, jugoslovenska vlada je donela stratešku odluku o izgradnji saobraćajnice, na osnovu plana iz perioda Kraljevine.
U izgradnji autoputa su učestvovale omladinske radne brigade, koje su sačinjavali jugoslovenski i inostrani omladinci i pripadnici Jugoslovenske narodne armije. Skoro 300.000 ljudi je učestvovalo u izgradnji. Prva izgrađena deonica je bila Zagreb-Beograd u dužini od 382 km, otvorena 27. jula 1950. Put je bio predviđen za oko 9000 automobila dnevno, a kasnije i do 40.000 vozila. Veći deo puta je bio izgrađen od betonskih ploča.
Tokom narednih decenija korišćenja, put sa dve saobraćajne trake je postao pretesan za automobilski i kamionski saobraćaj koji je poprimio kontinentalnu važnost. Stoga se pristupilo proširenju profila na standardni auto-put (2+1 saobraćajna traka u svakom smeru), etapno od republičkih centara ka periferiji. Ovaj veliki posao je počeo da se realizuje početkom sedamdesetih godina XX veka, a prve deonice su sagrađene od republičkih centara ka periferiji (auto-put kroz Beograd do Aerodroma, Zagreb - Ivanja Reka, kasnije Beograd - Batočina, Skoplje - Veles, itd). Projekat su realizovale Republike pojedinačno, a prednjačile su Srbija i Hrvatska. Novi auto-put je u najvećem delu sledi trasu prvog auto-puta iz pedesetih godina.
Sa početkom rata u Jugoslaviji 1991. prestaje potreba za povezivanjem nekadašnjih republika i ceo potez autoputa osim imena gubi i na značaju. Novoformirane države u novim geostrateškim okolnostima počinju da razvijaju druge putne koridore od većeg nacionalnog značaja (Maribor - Ljubljana - Koper, Zagreb - Rijeka - Split, Beograd - Novi Sad - Subotica i Skoplje - Tetovo - Gostivar). Nakon 2000, godine, evropski Koridor X, koji se poklapa sa trasom Auto-puta Bratstvo i jedinstvo ponovo dobija na značaju, pod pritiskom evropskih zemalja i nakon uspostavljanja komunikacija između nekada zaraćenih država.
Е61: (Austrija) Jesenice - Ljubljana
Е70: Ljubljana - Zagreb - Beograd
Е75: Beograd - Skoplje – Gevgelija (Grčka)