SkyscraperCity banner
1 - 20 of 115 Posts

·
Registered
43
Joined
·
6,526 Posts
Cijene ulaznica za nacionalne parkove ipak po 2 eura. Za Skadarsko 4

Cijene ulaza u nacionalne parkove Durmitor, Biogradska gora i Lovćen, biće smanjene na 2 eura, odnosno na nivo iz 2011. godine. Jedino će cijena ulaznice za NP Skadarsko jezero ostati ista, odnosno 4 eura, kazao je za Portal Analitika direktor Nacionalnih parkova Crne Gore Zoran Mrdak.

"Inicijativa koju je uputilo Ministarstvo održivog razvoja i turizma, a koja se odnosi na korekciju cijena ulaza u nacionalne parkove Durmitor, Biogradska gora i Lovćen, JP nacionalni parkovi Crne Gore će prihvatiti. Na sjednici Upravnog odbora koja je zakazana za 29. jun kroz Izmjene i dopune Odluke o visini i načinu plaćanja naknada za korišćenje dobara nacionalnih parkova, obavljanje djelatnosti i pružanje usluga, cijene ulaznica će biti smanjene sa 3 eura na 2 eura, odnosno na nivo iz prošle godine", kaže Mrdak.

Upitan da li će cijena ulaznice u NP Skadarsko jezero ostati ista i zašto je ona skuplja, Direktor Nacionalnih parkova ističe da cijena za NP Skadarsko jezero iznosi 4 eura i nije mijenjana četiri posljednje godine. Ona se odnosi na ulazak posjetilaca na brodove koji imaju sklopljene ugovore sa Javnim preduzećem NPCG za prevoz turista, objašnjava Mrdak.

On naglašava da nacionalni parkovi pokrivaju skoro 10% teritorije Crne Gore i da je za kvalitetnu fizičku i stručnu zaštitu prostora, kao i za razvojne projekte, neophodno obezbjediti finansijsku osnovu.

"Strategija razvoja nacionalnih parkova Crne Gore u proteklim godinama nije bila da se novčana sredstva obezbjeđuju niti kroz privredno korišćenje šuma, prodaju zemljišta, povećanu količinu eksploatacije mineralnih sirovina, lov, koji je u parkovima zabranjen, već upravo kroz stvaranje uslova za rekreativno–turističke posjete parkovima, gdje će se kroz naplatu ulaza ostvarivati najveći prihodi, a sa druge strane kroz smanjeno direktno korisćenje resursa, imati očuvanu prirodu", podsjeća Mrdak, izražavajući uvjerenje da će se finansiranje zaštićenih područja sistemski riješiti.

 

·
Registered
43
Joined
·
6,526 Posts
Discussion Starter · #2 ·
Kolašin: Od ljubitelja prirode i atraktivnosti rovačkog kraja stiglo upozorenje

KOLAŠIN – Prostor oko Kapetanovog jezera, koje se nalazi između rovačkih planina, izložen je devastacijama i uzurpacijama. Počela je gradnja objekata na samoj obali jezera. Kao da je nekome cilj da iz sobe može „skočiti” u jezero. Grade se objekti od tvrdog materijala, koji nemaju nikakve dozvole za izgradnju. Ni dozvole, ni saglasnosti i što je najgore – nikakve opravdanosti…

Dopisnika „Pobjede” su u utorak popodne kontaktirali Mileta Bulatović, Đorđije Radović, Radomir Bulatović, Miodrag Bulatović, Veljko Darmanović, Dragomior Raketić i ostali ribolovci i ljubitelji prirode, kako bi upozorili šta se sve dešava oko Kapetanovog jezera.

- Kapetanovo jezero je jedno od najvećih turističkih atraktivnosti ovog dijela Crne Gore. Decenijama je bilo razlog da se dođe do njega i uživa i u ribolovu i u prirodnom okruženju. Sada su počele da se grade vikendice od tvrdog materijala i to na samoj obali jezera. Kapetanovo jezero se nalazi na teritoriji kolašinske opštine a za tu gradnju niko nije dobio papir od kolašinske opštinske administracije – kazao je za ,,Pobjedu“ Mileta Bulatović.

Kapetanovo jezero je prilično daleko od centra Kolašina. Oko 22 kilometra od Jadranske magistrale od Međuriječja i oko 30 kilometara sa nikšićke strane. Pripada kolašinskoj opštini, ali se okolni prostor graniči sa opštinama Nikšić i Danilovgrad. Radi se o atraktivnom dijelu turističke rute koja kreće od kanjona Mrtvice i završava Kapetanovim jezerom.

Naši sagovornici kažu da su proteklih nedjelja često srijetali turiste iz Slovačke, Rusije, Češke, a grupa turista iz Poljske je potvrdila da ljetovanje na Balkanu ne mogu da zamisle bez posjete i obilaska Kapetanovog jezera.

Pobjeda Dušanove diplomatije

Problem devastacije prostora oko Kapetanovog jezera je podsjetio na „borbu” koju je tokom prošlog vijeka vodio Dušan Drašković sa mještanima Veljeg Dubokog da Kapetanovo jezero pripadne ovom rovačkom selu, odnosno kolašinskoj opštini. Bila je to, naravno, diplomatska borba, a Dušan Drašković je bio mudri i dovoljno uporni, narodni „aktivista“ iz Veljeg Dubokog.

Kako se „odbranilo” Rikavačko jezero

Naši sagovornici ističu pozitivan primjer „odbrane“ Rikavačkog jezera ka čijoj obali je takođe krenula divlja gradnja.

- Pravi ljubitelji prirode i ovoga dragulja su „skočili“, alarmirali javnost i zaštitili Rikavačko jezero. Ako se ne odbrani Kapetanovo jezero, vjerovatno ista sudbina čeka i Manito i Brnjičko jezero, koja se nalaze u rovačkom kraju – upozorio je Đorđije Radović.



http://www.pobjeda.me/2012/06/26/kolasin-od-ljubitelja-prirode-i-atraktivnosti-rovackog-kraja-stiglo-upozorenje/
 

·
Registered
43
Joined
·
6,526 Posts
Discussion Starter · #3 ·
Na Durmitoru renovinarana dva planinarska doma



U Nacionalnom parku Durmitor za ljetnju turističku sezonu pripremljena su dva planinarska doma- „Sušica“ i „Škrka“. Kako su saopštili iz Nacionalnih parkova Crne Gore 21. juna otvoren je planinarski dom „Sušica“, a 25. planinarski dom „Škrka“ koji će turistima biti na raspolaganju 24 sata.

„Planinarski dom „Sušica“ nalazi se u kanjonu rijeke Sušice, pored Sušičkog jezera u strogom rezervatu prvog stepena zaštite, a u blizini puta koji formira Durmitorski prsten poznat po džiping-turama.

Dom ima sve sadržaje neophodne za ovu kategoriju smještaja i usluge. Četiri dvokrevetne sobe , šank,ognjište sa klupama kapaciteta 5o ljudi, tolaletne prostorije...“, saopštila je portparolka NPCG Seka Martinović.

Planinarski dom „Škrka“ nalazi se između malog i velikog Škrčkog jezera koje je ledničkog porijekla i smješten na samom glacijalnom cirku koji se zove Škrka.



„Dom posjeduje veliki hol kapaciteta 20 mjesta, dvije dvokrevetne sobe i na prvom spratu prostor u kojem se nalaze palače- drvene klupe za spavanje gdje se može smjestiti ukupno 9 ljudi. Bez obzira da li se koriste kreveti ili palače, u ovom domu neophodne su vreće za spavanje“, navodi se u saopštenju.

Škrka se nalazi se na putu, odnosno pješačkoj stazi, koja vodi na Bobotov kuk, pa je idealan za planinare koji dolaze na dvodnevne planinarske ture jer mogu prespavati.

http://www.vijesti.me/vijesti/na-durmitoru-renovinarana-dva-planinarska-doma-clanak-79853
 

·
Registered
43
Joined
·
6,526 Posts
Discussion Starter · #4 ·
Početak turističke sezone na području Plužina i Foče

PLUŽINE – Susretom, u nedjelju u Crkvičkom Polju, turističkih organizacija i ljubitelja splavarenja, planinarenja i biciklizma iz Plužina i Foče, kao i predstavnika resornih organa Crne Gore i italijanske ambasade i NVO COSV, ozvaničen je početak ovogodišnje turističke sezone u dvije pogranične opštine, prvenstveno, raftinga na Tari.

Turistički poslenici Pive i Foče, kako je naglasio direktor TO Plužina Neđeljko Jovović, već treću godinu zajedničku manifestaciju organizuju pod pokroviteljstvom Vlade Italije i COSV, a cilj ovogodišnje je promocija ukupne ponude opština i, prvenstveno, Spomen doma u Crkvičkom Polju, koji je, donacijom Vlade Italije posredstvom COSV, lani rekonstruisan u prelijep turistički objekat.

Rijeka koja spaja

Podsjetivši na turističke potencijale ovog pograničnog područja, zamjenica načelnika Foče Olivera Elez izrazila je zadovoljstvo „sve uspješnijom saradnjom između dvije opštine, a posebno što, zahvaljujući predivnim predjelima, mnogi stanovnici sa lijeve i desne obale Tare, iz šumovite Bosne i krševite Crne Gore žive od prirode i u skladu sa njom“. To je, kako je rekla Elez, prepoznala i italijanska organizacija COSV, koja našla za shodno „da nam pomogne da sarađujemo i da nas administrativne granice nikada ne razdvajaju“.

Uz zahvalnost COSV za doprinos razvoju turizma na ovim prostorima, glavni administrator plužinske opštine Vladimir Knežević je naglasio želju za stvaranje integrativne turističke ponude Plužina i Foče, koje posjeduju izuzetan potencijal za razvoj kontinentalnog turizma, naročito raftinga, planinarenja i drugih aktivnosti u nedirnutoj divljoj prirodi…

Obrativši se učesnicima manifestacije u ime COSV Silvia Kastelani je podsjetila da su u sklopu 2009. godine započete saradnje ove NVO i Plužina, italijanska Vlada i opština sufinansirale projekat razvoja turizma na ovom području. Tako je Spomen dom adaptiran za turističke namjene i obezbijeđena oprema za biciklizam i planinarenje, a do kraja godine biće završeno i obilježavanje puteva i biciklističkih staza. Zbog ljepote i velikog prirodnog potencijala, ovom području, smatra Kastelani, predstoji intenzivan razvoj turizma, ambijentalnog i kulturološkog.

I predstavnik Ambasade Italije u Podgorici Filipo Bordini naglasio je želju donatora da se „povrati istorijska i kulturna vrijednost područja Tare“.

Šansa u eko turizmu

Ukazujući na znatno povećanje broja turista, pretežno skoncentrisanih na Primorju, pomoćnik ministra održivog razvija i turizma Zoran Duletić je ocijenio da je na polju kupališnog turizma Crna Gora dostigla visok stepen zasićenosti, dok je potencijal zaleđa nedovoljno iskorišćen. Stoga je neophodno u turističku ponudu više uključiti centralni i sjeverni region, koji obiluju prirodnim potencijalima.

- Budući da će se, prema predviđanjima uglednih svjetskih turističkih stručnjaka, razvoj turizma u ovom vijeku bazirati na ekološkom, avanturističkom i kulturnom turizmu, perspektiva planinskog turizma u Crnoj Gori trebalo bi da na tome počiva. Izuzetne prirodne potencijale za razvoj avanturističkog i eko turizma upravo ima područje Tare i Pive – naglasio je Duletić.

U sportskom dijelu manifestacije, brojnim učesnicima su iskusni rafteri, vodiči Planinarskog kluba „Piva“ i instruktori nikšićkog biciklističkog kluba „Perun“ priredili nezaboravni užitak u raftingu Tarom, planinarenju i vožnji bicikla.

http://www.pobjeda.me/2012/06/10/pocetak-turisticke-sezone-na-podrucju-pluzina-i-foce/
 

·
Registered
43
Joined
·
6,526 Posts
Discussion Starter · #5 ·
Uništena Vrata Crne Gore: Jedni grade, drugi ruše i kradu

Pokušaj grupe ekologa i entuzijasta okupljenih u konobi "Badanj" da nekadašnju divlju deponiju na samom ulasku u Virpazar kultivišu i pretvore u turistički inforamtivni centar, propao je zbog lopova.

Autobusko stajalište sazidano od kamena, stabla masline, ali i nekoliko agruma skoro su uništeni. Samo je još čitava kamena info-kućica.

Ekipa koja je prije dvije godine pokrenula akciju čišćenja Skadarskog jezera "Ispliva nam obraz" željela je na tom mjestu da napravi "Vrata Crne Gore". Idejni tvorac tog rješenja je Podgoričanin Zlatko Vujotić, a Nacionalni parkovi i Mjesna zajednica Crmnica dali su im dozvolu.



Kada je zidanje stajališta i kućice, za što je materijal obezbijedio "Transpetrol" završeno, firma “Kalija” im je dala stabla masline i agrume. Početna ideja bila je da na tom mjestu turistički poslenici, bez nadokande izlažu svoje proizvode, suvenire, hranu i tako prezentuju crnogorsku privredu i turizam.

Kompletan posao završen je prošlog juna, ali su "djelovi" vrlo brzo počeli da nestaju. Prošle godine lopovi su odnijeli sistem za navodnjavanje, zbog čega se dio biljaka osušio.

Ukradeni su kablovi za struju i osvjetljenje, suveniri koji su bili izloženi kao postavka, a prije par dana neko je uspio da ukrade i velika stabla masline, koja su bila obzidana kamenom.

"Jedino nije ukraden vjetrogenerator, vjerovatno zbog toga što je na visokom drvenom stubu. Postavlja se pitanje vrijedi li bez ikakvog interesa ulagati u nešto što je svačiji interes. Mi smo željeli turistima da prikažemo jedan autentični crnogorski kutak, sazidali stajalište od kamena, sve uredili, ali zaludu”, kazao je Vujotić “Vijestima”.

Nenad Petranović, poznatiji kao Badanj, jedan od onih koji su učestvovali u oplemenjivanju ovog kutka, razočaran je epilogom:

“Kakvo je stanje u Viru, tako je u cijeloj državi. Mjesto gdje je nekad bila deponija uredili smo, dok nadležni čekaju da gora ozeleni kako bi im smeće pošlo u hajduke”, kazao je Petranović “Vijestima”.


"Vrata Crne Gore" danas

* * *

Protest 1. jula protiv naplate ulaza u Nacionalni park "Lovćen"

Odluka Nacionalnih parkova Crne Gore, da se ne povećava cijena ulaza u parkove, već da ona ostane ista, nije dovoljna mještanima Njeguša, Bajica i Bjeloša.

Oni, kao vlasnici 64 odsto zemljišta u Nacionalnom parku „Lovćen“ i dalje zahtijevaju od rukovodstva NP „Lovćen“ i Nacionalnih parkova Crne Gore da se ukine naplata ulaznica za sve vlasnike imanja u sklopu NP „Lovćen“, da se naplata ulaznica za turiste i posjetioce smanji na minimum, kao i da se mještanima ali i lokalnoj upravi prijestonice dozvoli uvid u način na koji se novac prihodovan od tih ulaznica troši.

Zbog toga su odlučili da u nedjelju. 1. jula održe protestni skup, na kojem će od NP Lovćen tražiti da u potpunosti ukloni naplatne rampe, koje se nalaze na ulazu u park, na kako kažu „javnom-regionalnom putu“.

Iz organizacionog odbora poručuju, da na proteste koji će početi u 10 sati, pozivaju sve vlasnike imanja i ljubitelje planine Lovćen. Protesti će biti održani na obije ulazne rampe u Nacionalni park, i sa strane Bjeloša i Krstaca.


NP Lovćen (Foto: Arhiva Vijesti)
 

·
Registered
43
Joined
·
6,526 Posts
Discussion Starter · #6 ·
Izraelski turisti na konjima obilaze Crnu Goru

Od Kolašina do Pive, preko nekoliko crnogorskih planina, na konjima, planira da prođe grupa izraelskih turista, narednih sedam dana. Tu atraktivnu turističku rutu, organizovala je kolašinska turistička organizacija “Eko turs”.

(Foto: Dragana Šćepanović)


Izraleci su u petak, prvi dana zanimljivog putovanja na konjima, prošli dio Bjelasice do eko katuna “Vranjak” na kojem su i noćili. U subotu ujutru su nastavili do Biogradskog jezera, a potpom dalje.



Već prvog dana boravka na Bjelasici gosti iz te daleke zemlje, bili su oduševljeni prirodnim ljepotama ali i načinom života crnogorskih stočara, koji su u ovo doba godine na katunima sa stokom.

Grupa izraleca će narednih dana jahati na konjima iz kolašinskog kraja, ali osedlanim sedlima, koje su turisti donijeli sa sobom.



Oblilazak Bjelasice na konjima u turističku ponudu, još prije petnaestak godina uvrstilo je turističko preduzeće "Jelka turs". Na eko katunu "Vranjak" gosti tokom cijelog ljeta imaju priliku da uživaju u jahanju konja. Umjesto sedala, gosti tog turističkog naselje jašu na drvenim, ručno izrađenim samarima, kakvi se na sjeveru Crne Gore koriste već vjekovima.

 

·
Registered
43
Joined
·
6,526 Posts
Discussion Starter · #9 ·
Japanski novinari došli u crnogorsko selo Japan

Novinari japanske novinske agencije Kjodo stigli su u selo Japan, u crnogorskoj opštini Andrijevica, gdje će napraviti posebnu reportažu o malom mjestu koje nosi isti naziv kao i njihova velika država.

Japanske novinare su dočekali predstavnici sela, gdje su im, pored ručka, priredili i program obilaska sela i planine Komovi, ispod koje se nalazi crnogorski Japan.

Predstavnik nevladine organizacije "Japan-Japan" Čedo Babović rekao je agenciji Beta da japanski novinari namjeravaju da javnosti u svojoj zemlji opširno predstave malo crnogorsko selo, njegove ljude, prirodu i razvojne potencijale.

Japanski novinari su posebno bili prijatno iznenađeni kada su na samom ulazu u selo videli tablu na kojoj je, pored domaćeg naziva, ime sela napisano i na japanskom jeziku.

Selo Japan u Crnoj Gori postalo je ssiroj javnosti poznato u martu 2011. godine, kada su mediji javili da su njegovi stanovnici ponudili pomoć Japanu, nakon razornog zemljotresa i cunamija koji su zadesili tu zemlju.

Tada je, u ime sela, Vlada Crne Gore Japanu uputila 10.000 evra, simbolizujući na taj način vezu izmedju dva Japana - azijskog i evropskog.

Ima više verzija o tome kako je selo Japan dobilo ime. Najvjerovatnija je da u tom kraju Sunce prvo obasja upravo to selo, na jugoistočnim padinama planine Komovi.

Zanimljivo je da i u crnogorskom Japanu, kao i u onom velikom, ima dosta trešanja, od čijeg se cvijeta, u proleće zabijele ovdašnji brežuljci.

 

·
Registered
43
Joined
·
6,526 Posts
Discussion Starter · #10 ·
Najljepša crnogorska eko i etno sela i katuni

Tokom posljednjih godina, u Crnoj Gori ubrzano se razvija i etno i eko turizam, tako da planine polako, ali sigurno, po ponudi, sustižu primorje i na pravi način turistima otkrivaju svoju izuzetnu i jedinstvenu ljepotu. “Vijesti” su, u saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom, odabrale 10 najljepših eko i etno sela i katuna, u ovom broju predstavljamo prvih pet. Ako vam je potreban pravi odmor od gradske vreve, onda je ovo pravi izbor.

NEVIDIO

Na tridesetak metara od magistralnog puta Risan-Žabljak, u selu Pošćenje, koje mnogi smatraju jednim od najljepših sela u Crnoj Gori, nalazi se etno selo „Nevidio“, mjesto za koje kažu da je kao stvoreno za ljubitelje adrenalina.



"Srećom, priroda nije bila štedljiva prema nama, pa gostima zaista imamo šta da ponudimo. Tu su kanjoni Grabovice, Pridvorice, Komarnice i Nevidio, najatraktivniji kanjon na Balkanu, a posljednji osvojeni u Evropi. Imamo četiri biciklističke staze od 4,5 do 22 kilometra, sedam planinarskih staza koje obuhvataju ture od dva do 12 sati", kaže vlasnik etno-sela, poznati planinar i alpinista Dragan-Gašo Lalović.

Najkraća planinarska tura obuhvata silazak do kraja kanjona Nevidio, dok dvanaestočasovna šetnja uključuje odlazak do Bobotovog kuka i povratak u selo preko Dobrog dola.



"Imamo i 29 isklinčanih stijena za sportsko penjanje, a sada radimo nekoliko stijena na Boljskim gredama za klasičan alpinizam, koje su visoke do 700 metara i trenutno su alpinistički hit.

U pripremi je i jedna ferata u Boljskim gredama, koja će biti osposobljena naredne godine i koja će svakome ko želi omogućiti da bezbjedno prođe kroz najtežu stijenu", kaže Lalović i priznaje da 2005. godine nije teško povrijedio kičmu, zbog čega je morao odustati od alpinizma, možda ne bi nastalo ni etno-selo „Nevidio“.



Selo je smještajnog kapaciteta od 36 ležajeva, u kućama koje su izgrađene od kamena, sa drvenim detaljima i u kojima je ljeti temperatura niža i do petnaestak stepeni.

"U našem restoranu, savardaku, gosti mogu probati sva nacionalna jela, a za one koji vole ribolov naše rijeke “nude” pastrmku potočaru, dok se u jezerima nalaze šaran i som. Ovaj kraj je veoma primamljiv i lovcima jer imamo jarebicu kamenjarku, koja je hit u Zapadnoj Evropi.

Ako imate ’sreće’ možete sresti medvjeda, vuka, divokozu ili divlju svinju a lasica je skoro kao domaća životinja. Prije neki dan se “šetala” po restoranu i razgledala šta imamo u ponudu", tvrdi Lalović.

MILOGORA

Na Pivskoj planini, na nadmorskoj visini od 1.450 metara nalazi se selo Trsa a u njemu eko selo „Milogora“, koje je ime dobilo po obližnoj šumi porodice Jokanović. Već petnaestak godina Dragan Jokanović se druži sa turistima. Prvo je tu držao kafanu, koja je kasnije prerasla u eko selo, omiljeno svratište biciklista, planinara i ljubitelja foto-safarija.



"Imamo dvadesetak ležajeva i najbolje specijalitete tradicionalne pivske kuhinje. Ne širimo puno jelovnik jer želimo da ono što gostima ponudimo bude domaće, oprobano i ukusno. U toku cijelog ljeta gosti se mogu osvježiti pivom iz sniježnice", kaže Jokanović.

„Milogora“ se nalazi na 12. kilometru od Plužina, a 45 od Žabljaka. U neposrednoj blizini su kanjoni Tare, Pive i Sušice, planina Durmitor, pa je zato i ponuda raznovrsna.



"Nudimo rafting Tarom, vožnju po Pivskom jezeru, obilazak kulturno-istorijskih spomenika, pješačke ture koje su turistima veoma primamljive, vožnju biciklima, foto-safari i jahanje na konjima", nabrojao je ponudu gorostasni Jokanović.

Foto iliti džip safari, obuhvata turu po Durmitorskom prstenu - od Trse, preko Pišča, Lokvica, čuvenog Prutaša, Todorevog i Dobrog dola, neponovljivog Sedla, Žabljaka, Štuoca, Male Crne Gore, kanjona Sušice, Nedajnog do Trse.



Konji su svakako posebna atrakcija. Oni su primamljivi i Izraelcima koji su već nekoliko godina „okupirali“ Pivu i Durmitor.

GOLEŠ

Eko katun “Goleš” se nalazi na zapadnoj padini planine Bjelasice, južno od Nacionalnog parka “Biogradska gora”. Okružen je planinskim vrhovima (vidikovcima) Gornji Lumer sa južne, Međedac sa istočne i Donji Lumer sa sjeverozapadne strane.



Na 1.600 metara nadmorske visine, u autentičnom ambijentu čobanskog katuna, smještene su kolibe sa oko 40 ležajeva. Udaljen je svega 18 km od centra Kolašina, a do njega se može doći na više načina: makadamskim putem od sela Trebaljevo ili iz centra grada preko naselja Breza i Radigojno. Katun se snabdijeva solarnom energijom.

Vlasnik većine koliba u tom turističkim naselju, Ranko Bulatović kaže da je sva hrana na eko katunu domaća, proizvedena na njihovim farmama.

"Nema kod nas ograničenih porcija, već gosti jedu ono što žele i koliko žele. U našoj ponudi su kuvana jagnjetina u mlijeku, pečena jagnjetina, cicvara, popara, kačamak, priganice, domaći kajmak, kukuruz, pogača, domaći kolašinski sir, kravlje i ovčje kiselo mlijeko, domaći sok od borovnice, med", nabraja Bulatović.



Gosti tog turističkog naselja koje postoji već tri godine bili su iz svih krajeva svijeta. Većina onih koji se odluče da dio odmora provedu u tom dijelu Bjelasice tokom dana prave pješačke ture.

Biogradsko jezero je udaljeno oko sat i po, a u okruženju se nalaze i još četiri planinska jezera - Pešića, Ursulovačko, Ševarine i Šiško jezero. Sa južne i jugozapadne strane Goleša, nalazi se još nekoliko planinskih katuna. Do katuna vodi i nekoliko dobro obilježenih pješačkih staza.

Nekoliko vidikovaca u blizini pruža mogućnost da se vidi veći dio NP “Biogradska gora”, djelovi mojkovačke i bjelopoljske opštine, Sinjavina, Kučki i Vasojevički kom.



Eko katun je i čobansko naselje, pa je cijelog dana moguće uživati u tradcionalnom ambijentu i pratiti život stočara, kao i način na koji se još muzu krave i ovce, pravi sir i kajmak ili neko od starih crnogorskih jela.

KOMNENOVO

Na kilometar od centra Plava u Vojnom Selu, na samoj obali Plavskog jezera nalazi se etno-selo Komnenovo. Njegovih šest hektara na nadmorskoj visini od 906 metara predstavlja pravo odredište za svakog zaljubljenika netaknute prirode željnog da ljepotom napoji oči i da odmori dušu. Samo naselje je zamišljeno kao mjesto koje vas vraća u život naših predaka i njihovu vjekovnu borbu za opstanak na svojim ognjištima.



Nad Komnenovim uzdiže se vijenac Prokletija čiji fascinantni vrhovi, karanfili, predstavljaju oličenje moći i surovosti, dok u njihovom krilu počivaju tolike i takve prirodne dragocjenosti, da je ovo područije nedavno proglašeno nacionalnim parkom Crne Gore.

U sastavu etno-sela nalazi se i hotel restoran “Damjanova kula” ukupnog kapaciteta 80 ležaja u dvokrevetnim i trokrevetnim sobama i apartmanima sa četiri i šest ležaja u dupleks varijanti.



Nedavno je u sklopu etno-sela završen i niz seoskih kuća u etno-stilu koje zaljubljenicima u odmor osmišljen u komfornom ambijentu, nude smještaj sa đakuzijima i saunom kapaciteta 50 ležajeva, što će sa nizom etno-kuća, podići kapacitet etno-sela na oko 250 ležajeva.

U okviru hotela postoji nacionalni restoran kapaciteta 200 stolica sa tri sale za ručavanje. Pored nacionalnih specijaliteta sa ovih područija, na jelovniku su riba iz Plavskog jezera i divljač sa masiva Prokletija.

Iako se hotel “Damjanova kula” uznosi nad Plavskim jezerom najvećim ledničkim jezerom u Evropi, nije samo izazov za ljubitelje ribolova budući, da su pored hotela izgrađeni i sportski tereni za fudbal, košarku i tenis.



Plavsko jezero sa rijekama Ljučom i Limom predstavlja komadić raja za ribolovce pripravne za okršaj sa mladicama, pastrmkama, štukama, skobaljima, mrenom i brojnim drugim vrstama.

VUKOVIĆ

U prelijepom ambijentu Vraneške doline, uz samu obalu rijeke Ljuboviđe, na šestom kilometru regionalnog puta Slijepač most - Pljevlja, na površini od nekoliko hektara smješteno je etno-selo “Vuković“.



Svojom neobičnom autentičnom arhitekturom, sazdanom od drveta i prirodnih materijala, predstavlja biser ovog kraja. U sredini sela dominira jezero koje se napaja vodom iz Ljuboviđe a na njegovim rubovima posjetiocima je u ovim sparnim danima omogućen prijatan boravak u kućicama sa terasama montiranim iznad same rijeke.

"Selo raspolaže igralištem za djecu, bazenom za kupanje, a najvažniji objekat je etno-restoran površine oko 1.000 kvadrata. Tu se mogu organizovati veliki skupovi, a specijaliteti su prvenstveno iz bogate nacionalne kuhinje kao što je pastrmka na mlinarski način, teletina, jagnjetina i hljeb ispod sača, kačamak, cicvara kao i razne vrste domaćeg sira i kajmaka", kaže vlasnik Mile Vuković.



Kako navodi u turističkoj ponudi su i planinarske ture, posjete Đalovića i Novakovića pećini, te rafting Tarom.

"Noćenje nudimo isključivo u malim bungalovima-kućerima a ukoliko neko želi ugodniji smještaj u okviru etno-sela posluje 10-ak kilometara udaljen hotel “Durmitor“ u naselju Rakonje kod Bijelog Polja", kaže Vuković.
 

·
Registered
43
Joined
·
6,526 Posts
Discussion Starter · #11 ·
I ove godine Zanatska pijaca u Podgorici

Sa prošlogodišnje Zanatske pijace (Foto: Boris Pejović)







Zanatsko-preduzetnička komora (ZPK) Crne Gore namjerava da od 13. jula do 20. oktobra u Podgorici organizuje drugu Zanatsku pijacu.

ZPK će u tom cilju tražiti od Glavnog grada dozvolu za organizaciju druge Zanatske pijace na podgoričkom Trgu Bećir Bega Osmanagića, kod Sahat kule.

"Svrha tog događaja, sa autentičnim i atraktivnim kulisama, je da privuče turiste i omogući zanimljiv i prijatan ambijent građanima Podgorice", poručili su iz ZKP i pozvali zainteresovane zanatlije da se prijave za učešće.

Organizacija Zanatske pijace podrazumijevaće montažu 15 štandova površine 12 metara kvadratnih, na kojima će izlagati najviše pet majstora iz iste ili sličnih branši. Cijene zakupa po štandu bi, prema prvim procjenama, iznosile 150 eura mjesečno i uključivale bi montažu, demontažu, transport, čuvara i organizaciju aktivnosti.

"Štandovi su simbolično nazvani biznis inkubatori u cilju osnaživanja kulture egzistencijalne samostalnosti i podrške novim i mladim preduzetnicima", objašnjeno je iz ZKP.

Pravo učešća imaće zanatlije koje se bave proizvodnjom proizvoda i pružanjem usluga na licu mjesta, uključujući ugostiteljske usluge i ketering. Broj mjesta je ograničen, a zainteresovani se za učešće mogu prijaviti kancelariji ZPK, nakon čega će biti upućen zvaničan zahtjev Glavnom gradu Podgorica za dobijanje odobrenja.

"Prilikom izbora najboljih ponuđača vodiće se računa o sadržaju izložbe i načinu prezentacije. Prioritet će imati zanatlije koje ponude organizaciju živih radionica, pružanje usluga po modelu živog izloga i veću raznovrsnost proizvoda", naveli su iz ZPK.

Oni su najavili da će na Zantskoj pijaci očekuje i učešće zanatlija iz regiona, a planirano je i organizovanje događaja u cilju promocije zanatstva, kao i prezentacije zanimljivih preduzeća i zanatskih dostignuća, poput tehno-parkova.

Iz ZPK su saopštili da se tom inicijativom želi obezbijediti održivost upravo završenog prekograničnog IPA projekta sa Albanijom, pod nazivom Izgradnja puteva saradnje u turizmu kroz razvoj zanatstva. Taj projekat je finansirala EU posredstvom kancelarije njene Delegacije u Podgorici i Glavni grad.
 

·
Registered
43
Joined
·
6,526 Posts
Discussion Starter · #12 ·
Žabljak: Dani planinskog cvijeća od 8. jula


Žabljačko cvijeće (Foto: Obrad Pješivac)

Tradicionalna turističko-promotivna i zabavno-sportska manifestacija „Dani planinskog cvijeća“, koju organizuju Opština, lokalna TO i Centar za kulturu sa Žabljaka, počinje osmog jula skijaškim takmičenjem na ledniku Debeli namet u masivu Durmitora.

Prema programu, 11. jula počinje kampanja za izbor najuređenijeg dvorišta i cjelodnevna pjesnička dešavanja koja se završavaju poetskom večeri. Te večeri u sali Centra za kulturu biraće se miss Crne Gore-TV talenti.

Na Petrovdan će se manifestacija i svečanop otvoriti i taj čin je prethodnica izložbi likovnih radova na temu petrovdanskog cvijeća, izložba vijenaca, buketa i ikebana od planinskog cvijeća, potom izložbe mliječnih proizvoda, rezbarija, tkanih i vezenih radova a tačno u podne već tradicionalno vjenčanje na Crnom jezeru.


Sa prošlogodišnje manifestacije

Najveći državni praznik, 13. jul, obilježiće polaganje vijenca na spomenik palih boraca i žrtava fašističkog terora . Potom se program za taj dan odvija na Njegovuđi kulturno zabavnim programom, tradicionalnim nadmetanjima u narodnim sportovima i, onim što cijeli vijek okuplja nekoliko hiljada posmatrača, trkama konja u tri različite kategorije.

Za 14. jul planiran je tromeč reprezentacija tri durmitorske opštine u malom fudbalu.

Od 16. do 18. jula trajaće izložbena postavka slika Elizabete Grudiček "Pogled na Durmitor". Toga dana u podne planirano je uručenje nagrada najuspješnijim u takmičarskom programu manifestacije i čin zatvaranja manifestacije.

 

·
Registered
43
Joined
·
6,526 Posts
Discussion Starter · #13 ·
LJEPOTA I DUH SEOSKOG ŽIVOTA

Najljepša eko i etno sela i katuni (2. dio)

Ako vam je potreban pravi odmor od gradske vreve, onda je ovo pravi izbor...


"Tu je život drugačiji": Vrnjak (Foto: V. Vujanović)

U Crnoj Gori se posljednjih godina ubrzano razvija i etno i eko turizam, tako da planine polako, ali sigurno, po ponudi, sustižu primorje i na pravi način turistima otkrivaju svoju izuzetnu i jedinstvenu ljepotu.

“Vijesti” su, u saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom, odabrale 10 najljepših eko i etno sela i katuna.

U ovom broju predstavljamo drugih pet. Ako vam je potreban pravi odmor od gradske vreve, onda je ovo pravi izbor.

Montenegro

Prvo etno selo u Crnoj Gori, koje se nalazi na tridesetom kilometru puta Nikšić – Plužine, u selu Brezna, je „Montenegro“ u vlasništvu braće Milonje-Mića i Radonje Blagojevića.

Vlasnici su se potrudili da ljubiteljima prirode ponude raznovrsne sadržaje, ali i pića i suvenire koje se nigdje drugo ne mogu naći - poput „pomamljenice“, „smiruše“, pivagre“, vazduha sa mirisom pršute, sapuna za čisti obraz.. Sve se to nalazi u prodavnici „Ludog kamena“.

"Imamo 80 kilometara šetnih staza, a turistima nudimo, pored pješačenja i planinarenja, biciklizam, rafting Tarom, vožnju Pivskim jezerom, džip safari", nabraja Mićo Blagojević.



Pošto se u selu, koje gostima nudi tradicionalnu kuhinju, nalazi dosta ljekovitog bilja mnogi turisti kući idu sa punim „zdravim“ torbama. Tu je i kiprovina, biljka koja je svake druge godine medonosna. Od nje se proizvodi bijeli med koga ima samo u Rusiji i koji je izuzetno zdrav, ali i skup.

"Ovdje ostaneš nedjelju dana i mozak ti se potpuno otvori za ideje jer ovdje je život potpuno drugačiji. Ovdje nema stresa, briga i nevolja. Nema tekevizije, novina, a od filmova gledaju se samo filmovi Živka Nikolića i crtaći za najmlađe", tvrdi vlasnik.

Pored bungalova i nacionalnog restorana, tu su i pivski podrum, sa zanimljivom pričom o nastanku piva, etno i koliba za nostalgičare, ljetnjikovac, a najmlađi imaju svoje igralište, životinje i radionicu bajki. Sve dobre ideje vlasnici rado prihvataju, a uslov je da one budu originalne i nesvakidašnje. Poput onih koje su oni već realizovali – biranje naj zeta i snahe, najzaljubljenijeg para, ili takmičenja u ljenčarenju.

Vranjak

Prvo crnogorsko eko-selo, katun “Vranjak”, smješten je na 1800 mnv na samom rubu Nacionalnog parka “Biogradska gora”. Do njega se stiže putem preko preko ski-centra.

U udobnim kolibama, rađenim po uzoru na tradicionalnu planinsku kolibu na četiri vode, pokrivenim šindrom, ili u tzv. kućerima, malim pokretnim kolibicama, kakve su nekada koristili za spavanje u blizini stada, neizbježan je osjećaj putovanja kroz vrijeme. Sve na tom katunu vjerna je slika gorštačkog života od prije sto i više godina.



U tom turističkom etno neselju moguće je iznajmiti planinske konje i obići dio Bjelasice. Na katunu se može učestvovati u radovima koji se u tom polunomadskom naselju praktikuju već vjekovima, ali i čuti zvuk gusla. Takođe, s obzirom da je “Vranjak” jedan od tačaka rute Putevi sira, na katunu su gosti u prilici i da vide na koji se način priprema poznati kolašinski lisnati sir i ostali mlječni proizvodi.

Domaća hrana, proizvedena na farmi vlasnika, pješačke ture, jahanje, vožnja biciklom po padinama Bjelasice, branje ljekovitog bilja i šumskog voća, kojeg ima u izobilju na bukvalno nekoliko metara od koliba, samo su dio onoga što turisti tokom dana mogu raditi na eko-katunu.

"Sigurno je da ovdje nema dosade i da je svaki minut dana moguće provesti u nekoj od zanimljivih aktivnosti. Ovdje vam se pružaju mogućnosti da učestvujete u seoskim – “katunskim” aktivnostima: sakupljanje i cijepanje drva, muža krava, proizvodnja kolašinskog lisnatog sira i kajmaka, priprema specijaliteta nacionalne kuhinje. Kapacitet eko-katuna je 80 ležajeva u drvenim kolibama sa 2 do 7 kreveta. Električna energija je obezbijeđena preko solarnih kolektora u svim objektima na katunu. Od katuna vode četiri planinarske staze, među kojima i one prema Vasojevičkom Komu, najvišim vrhovima Bjelasice, Crna, Zekova glava i Troglava, Nacionalnom parku", kaže vlasnik Darko Bulatović.

U neposrednoj blizini naselja je planinarski dom, ali i nekoliko koliba kolašinskih stočara. Do katuna se stiže iz centra grada asfaltnim putem do ski-centra na Jezerinama, a zatim još toliko dobrim makadamom.

Izlazak

U Rudinicama, u Pivi, Valentina i Novica Gogić turistima nude oazu mira i topline, u etno selu “Izlazak” koje je ime dobilo po mjestu na kome se nalazi.

"Već smo zagazili u četvrtu godinu. Bilo je teško da se počne ali osjećate se divno kada imate zadovoljne goste i kada se obogatite, a bogatstvo je to što smo mi stekli prijatelje širom regiona i svijeta", kaže Novica.

Piva je, tvrdi on, zbog prirode koju ima evropski dragulj, zato se oni trude da njihovi gosti mogu da osjete najveći dio tog dragulja.



"Pored restorana sa tradicionalnom kuhinjom, bungalova u kojima ima 36 ležajeva, vidikovca odakle se pruža jedinstven pogled, gostima nudimo biciklističke i planinarske ture, džip safari, krstarenje jezerom, rafting i kanjoning, a za one koji to žele organizujemo i pivsko sijelo", kaže Gogić.

„Izlazak“ se nalazi na samoj ivici kanjona, a tri kaskadno raspoređene terase nude pogled na modro-plavu vodu Pivskog jezera.

Jatak

Na sedmom kilometru od Šavnika, u selu Pošćenje, nalazi se etno selo „Jatak“ čiji je vlasnik Tripko Karadžić.

Selo je, kažu gosti, u skladu sa imenom – pruža sigurno utočište svima koji žele da pobjegnu og gradske „divljine“ i nađu mir u seoskoj idili.



Gosti mogu da pješače i dive se ljepotama kraja, jezerima, kanjonima, rijeci Komarnici, voze bicikl ili samo da se odmaraju. Za one hrabrije tu su planinarenje i kanjon Nevidio, najatraktivniji kanjon na Balkanu, a posljednji osvojeni u Evropi. Kada se umore, „Jatak“ gostima nudi domaću hranu, a u drvenim bungalovima smještaj može naći njih 13.

Grab

Nad samom rijekom Tarom, na devetom kilometru od Šćepan Polja, nalazi se etno selo i kamp „Grab“. Vlasnik Veljko Vujanović tvrdi, a gosti potvrđuju, da je mjesto idealno gdje god gosti odluče da krenu – ka Pivskom jezeru, Crkvičkom polju, kanjonu Komarnice, Pivskoj planini, Stabanskim jezerima, Durmitoru ili Žabljaku. Put se, kažu, može naći i za one koji izaberu neku drugu destinaciju.

"Pored odmora i rekreacije, našim gostima nudimo gotovo neograničene mogućnosti nesvakidašnjeg, iskonskog kontakta sa prirodom, prepunih izazova, avanture i strasti. Najatraktivniji sadržaj svakako je rafting Tarom, gdje je posebno atraktivna dionica od Brštanovice do Šćepan polja, i prelaz preko 20 fascinantnih bukova i brzaka", kaže Vujanović.



Tu je i foto safari pivskim i durmitorskim krajem, kanjonig za one koji žele da osjete više adrenalina, mala škola alpinizma, krstarenje Pivskim jezerom, kao i ribolov.

Jela su, kaže vlasnik, pripremljena na tradicionalan nači i od proizvoda pivskog i durmitorskog kraja, pića uvijek hladna (iz rashladne vitrine ili izvorske vode), a u dobro opremljenim bungalovima mjesta ima za 28 zaljubljenika u prirodu.
 

·
Registered
43
Joined
·
6,526 Posts
Discussion Starter · #15 ·
LISTA 10 NAJLJEPŠIH

Crnogorska jezera: Oči i ogledala ljepote


Trnovačko jezero (Foto: Igor Stojović)

Od mnoštva prirodnih ljepota kojima Crna Gora obiluje, posebno mjesto zauzimaju jezera. "Vijesti" su pokušale napraviti selekciju i odabrati ona koja se ljepotom izdvajaju, ali gotovo svako zaslužuje da se nađe u naših Top 10 i bilo bi nepravedno izdvajati ih.

Ma koliko pridjeva upotrijebili opisujući ih, čitalac koji nije imao priliku da uživa u njihovoj ljepoti, koji nikada nije vidio kako se u Trnovačkom, Škrčkom, Hridskom, Crnom, Bukumirskom ili Kapetanovom jezeru oslikava mjesec, kako jutarnja magla oslobađa pogled ka vodi, ili se u tim bistrim vodama preslikava čitavo nebo, teško bi, makar djelimično mogao osjetiti radost koju pruža pogled na neko od njih.

Trnovačko jezero

Impresivnog izgleda, smaragno zelene boje u obliku srca, jedan je od najljepših dragulja netaknute prirode.


Foto: Igor Stojović

Nalazi se u podnožju Maglića, na 1.517 metara nadmorske visine i okruženo je šumom, visokim liticama i planinama iznad 2.000 metara, Maglić, Bioč, Volujak, Vlasulja, Trnovački Durmitor.


Foto: Igor Stojović

Do Trnovačkog jezera, koje se uz Crno jezero smatra jednim od najljepših u Crnoj Gori ne može se doći prevoznim sredstvom. U njegovoj ljepoti uživaju samo istinski zaljubljenici prirodnih ljepota.

Crno jezero

Najveće i najpoznatije od 18 ledničkih jezera na Durmitoru, koje nazivaju “gorske oči”. Smješteno je na 1.416 metara nadmorske visine u podnožju Međeda i sastoji se od Malog i Velikog jezera koja su međusobno povezana vodenim tokom.


Foto: Igor Stojović

Dio je Nacionalnog parka “Durmitor” koji je pod zaštitom UNESCO-a. Ime je dobilo po crnogoričnoj šumi koja se ogleda u njemu.



Po legendi, stvorio ga je Sveti Sava, da kazni neposlušne kaluđere, koji se nijesu pridržavali crkvenih kanona.

Hridsko jezero

“Jezero sreće”, nalazi se u dijelu Prokletija, ispod strmog Hridskig krša između Velikog i Malog hrida, po kojima je i dobilo ime. “Sakriveno” je na najvišoj nadmorskoj visini, 1970 metara, od svih crnogorskih jezero.


Foto: Igor Stojović

Voda jezera je izuzetno bistra, a njegova boja varira od plave do zelene u zavisnosti od toga da li se u njemu oslikavaju nebo ili četinari koji da okružuju.

Zahvaljujući njegovoj bistrini na pojedniom djelovima vidi se crvenkasto dno. Neopisiva ljepota “jezera sreće” bila je inspiracija mnogim legendama. Po jednoj stvorili su ga Bogovi da bi se u njemu, daleko od ljudskih očiju, kupale vile.


Foto: Igor Stojović

Mnogi vjeruju da kupanje u njegovoj vodi donosi sreću u zdravlju i braku, a neki da će im bacanje vrijednog nakita - prstenja, burmi, narukvica, lančića, donijeti sreću u onome što pomisle prilikom ubacivanja nakita u vodu. Potpuno opravdano, zbog svoje mistične ljepote i ono slovi za jedno od najljepših u Crnoj Gori.

Škrčka jezera

Uklopljena u rijetko lijepu okolinu, predstavljaju radost za ljubitelje prirodnih ljepota. Smještena su ispod najvećeg durmitorskog vrha, Bobotovog kuka.


Foto: Igor Stojović

Zbog smaragdne boje njihove vode i izuzetno atraktivnog prirodnog okruženja, smatra se da onaj ko ne “upozna” Škrčka jezera, ne može reći da poznaje ljepote Crne Gore.


Foto: Jelena Jovanović

Veliko jezero je na 1.686, a Malo na 1.711 metara nadmorske visine. Predio Škrke smatra se srcem Durmitora.

Ursulovačko jezero

Najviše, najnepristupačnije ali i najljepše jezero na Bjelasici, smješteno je na 1.895 metara nadmorske visine. Glečerskog je porijekla.


Foto: Igor Stojović

U njegovoj blizini su dva potoka od kojih dobija vodu. Okruženo je livadama i četinarima, a do njega je najlakše doći stazom koja vodi sa najvišeg vrha Bjelasice.

Sušičko jezero

Periodično durmitorsko jezero. Nalazi se u pravcu sela Nedajno, u mjestu proširenja Sušičkog kanjona na nadmorskoj visini od 1.140 metara. “ovo jezero je predstavnik periodičnih jezera Durmitora.


Foto: Igor Stojović

”Hrani” se vodom rijeke Sušice koja nastaje od vrela, samo u vrijeme vlažnih, proljećnih mjeseci, kada je i samo jezero vidljivo. Do jezera se može doći iz Žabljaka, kolskim putem za Trsu.

Od ovog puta odvaja staza za Škrčka jezera, a zatim preko Dolova i Skakala stiže do jezera. Na jezero se može doći i preko sela Bosače i Velikog Štulca.

Rikavačko jezero

Nalazi se na mjestu gdje se vijenac Kučkih planina odvaja od planinskog masiva Prokletija, ispod veličanstvenog vrha Vila, visokog 2.093 metra.


Foto: Igor Stojović

Visina na kojoj je ovaj biser prirode je 1.313 metara. Napaja se od kiša, topljenjem snijega i povremeno od potoka Rikavac.

Kapetanovo jezero

Smješteno u podnožju Moračkih planina, na 1.678 metara nadmorske visine, dobilo je ime po Kapetanu Mušoviću. Bistrom, zelenom bojom u kojoj se ogledaju stijene i vrhovi koji ga okružuju, mami uzdahe posjetilaca.


Foto: Igor Stojović

Do njega se iz pravca Nikšića stiže preko rudnika “Zagrad”, Luka Bojovića, Bara Bojovića i Nikšinog kiljana.


Foto: Igor Stojović

Vožnja traje nekih sat i petnaest minuta. Iz pravca Kolašina, pješačkim stazama koje kreću iz Veljeg dubokog do njega mogu stići samo najizdržljiviji.

Zabojsko jezero

Sakriveno u srcu guste četinarske i bukove šume, smješteno na nadmorskoj visini od 1.477 metara, iznad kanjona Tare i ispod masiva Divjak, ovo jezero obogaćuje ljepotu Sinjajevine.



Dobilo je ime po istoimenom katunu. Pod zaštitom je Nacionalnog parka “Durmitor”, kome i pripada. Zabojsko je jedno od najdubljih jezera u Crnoj Gori, vodu dobija od nekolio izvora i otapanjem snijega.

Gusta šuma kojom je okruženo ogleda se u bistroj, zelenoj vodi, a od tog pogleda zastaje dah. Kao za većinu crnogorskih jezera i za ovo postoji legenda po kojoj je ono ranije bilo na desnoj obali Tare, na planini Zaboj.

Legenda kaže da je neudata čobanica koja je na tom jezeru napajala stoku, ostala trudna. Da bi prikrila sramotu, tek rođeno dijete udavila je u vodi jezera i pobjegla u manastir Dobrilovina.

Na Jelinoj gori počela je čuvati ovce za kaluđere, ali je bog kaznio zbog zlodjela tako što je jakim vjetrom podigao svu vodu iz jezera i sručio je na nju i Jelinu goru. Tako se jezero premjestilo sa Zaboja na lijevu obalu Tare, ali mu je ostalo ime, a na mjestu nekadašenjeg jezera sada je velika livada.

Bukumirsko jezero

Najpoznatiji simbol Kučkih planina – planinskog venca Žijova. Nalazi se na nadmorskoj visini od 1.448 metara, između vrhova Torač, Velji vrh i Gozd. Napaja se kišnicom, otapanjem snijega sa planinskih vrhova i povremeno sa izvora Ivanović katuna.


Foto: Jelena Jovanović

Impresivna panorama Bukumirskog jezera, iznad koga gordo stoje vrhovi Pasjak, Štitan, Velji vrh i Surdup smatra se jednim od najlepših planinskih pejzaža Crne Gore.

Kao što je i napisano na početku nepravedno je bilo odvajati ih od bajkovitih jezera koja krase Crnu Goru, ali prostor je ograničen.Nekad se teško svega i sjetiti, a nekad samo nijanse prevagnu u odabiru, a ukusi različiti.


Foto: Jelena Jovanović

Ipak ništa manje nisu lijepa Modro, Šasko, Zminje, Riblje, Svrablje, Plavsko, Skadarsko, Manito, Pešića,Slano, Vražje i mnoga druga jezera koja nas okružuju.
 

·
Registered
43
Joined
·
6,526 Posts
Discussion Starter · #16 ·
ČEKA SE IZVRŠENJE

Rampa na ulazu u NP Lovćen nije uklonjena uprkos nalogu da se to učini



Iz Nacionalnog parka Lovćen još uvijek nijesu reagovali na nalog da se rampa na ulazu taj park ukloni.

Naime, vladin organ, Direkcija za saobraćaj, donijela je nalog da se ukolne rampe koje se nalaze na ulazu u Nacionalni park Lovćen, odnosno na javnom-regionalnom putu Cetinje – Lovćen, ali rampa još uvijek nije uklonjena.

U nalogu koji je potpisao direktor Direkcije saobraćaja, Veselin Grbović, navodi se "da kako su rampe na tom dijelu puta postavljene bez njihove saglasnosti, koji su zaduženi za upravljanje magistralnim i regionalnim putevima, one moraju biti uklonjene".

"Državni putevi su dobra u opštoj upotrebi, i kao takvi moraju biti upisani u katastar nepokretnosti kao državna svojina. Na dražvnim putevima ne mogu se postavljati rampe, niti na bilo koji način ograničavati njihovo korišćenje" navodi se u nalogu koji je potpisao Grbović.



Podsjećanja radi, više od mjesec mještani Njeguša, Bjeloša i Bajica, protestuju zbog naplatne rampe koja se nalazi na magistralnom putu Cetinje- Lovćen, i pomoću koje je NP Lovćen naplaćivao ulazak u park.

Mještani su tražili da se rampe uklone, i u više navrata su organizovali proteste kojima su bolirali rad rampe. Ulaz u NP Lovće inače staje dva eura.
 

·
Registered
43
Joined
·
6,526 Posts
Discussion Starter · #18 ·
Počinje "Durmitor art eko festival"

Direktorica prvog "Durmitor art eko festivala" Olivera Loka Zorić u, u tu svrhu sagrađenom amfiteatru na Crnom jezeru, novinare je obavijestila da petodnevni raznovrsni program počinje danas(srijeda) i trajaće do nedjelje.

Umjetnost u funkciji ekologije predstavlja nit i poruku koja se proteže kroz cijeli festivalski program i ima za cilj očuvanje prirode a samim tim i buđenje svijesti o ekologiji i umjetnosti.

Zato će svih ovih dana u raznovrsnom programu učestvovati preko 80 umjetnika raznih profilacija jer samo art odnosno ono što se vidi može doprinijeti očuvanju prirode.

Žabljak su već preplavili flajeri i plakate festivala. Na obalama Crnog jezera bezbroj je dokaza da su eko volonteri već djelovali, ne samo u funkciji priprema za festival. Ipak dominiraju edkološki amfiteatar na obali u hladovini omorika i ogromni opanak od reciklažnih plastičnih flaša ili "cipelu koja hoda po vodi" kako su je nazvali autori Zoran Jokić, Filip Petričević, Vladimir Kovač i Haris Husić.



Od ranog jutra do kasno u veče na bezbroj lokacija u gradu, obali Crnog jezera i drugim lokacijama prema programu će se crtati, izrađivati skulpture, organizovati performansi i izložbe, nastupati DJ, akrobate i guslari.

Najmlađi će imati svoje radionice a popodnevni i večernji časovi rezervisani su za projekcije filmova, dokumentarnih filmova, koncerte i nastupe DJ.

"Zamisao nam je da u mom rodnom gradu našim nastupom pokrijemo i devastirane prostore i objekte. To je i svojevrsna poruka ne samo mojim sugrađanima već svima u Crnoj Gori. Umjetnošću da ukažemo na potrebu očuvanja prirode. I da se kroz moderno vratimo tradicionalnim vrijednostima kad je suživot u zdravom ambijentu bio na prvom mjestu. Da smanjimo očigledno nezadovoljstvo ljudi koje sam po Crnoj Gori sretala. Svrha festivala je da ih "trgnemo" da rade jer je nerad doveo do ovakvog stanja", kazala je Loka Zorić.
 

·
Registered
43
Joined
·
6,526 Posts
Discussion Starter · #19 ·
U četvrtak počinje "Via Dinarica Fest", promocija Durmitora i Sutjeske



Festival "Via Dinarica Fest" biće u četvrtak i petak na Žabljaku i u njegovoj okolini, a sve u cilju turističke valorizacije ruralnih planinskih zajednica Nacionalnog parka Durmitor i Sutjeska.

Festival počinje 16. avgusta kada će sa bosanske strane, iz NP Sutjeska ka NP Durmitor, predstavnici lokalnih tur-operatora krenuti na dvodnevne takozvane FAM ture i proći planinarskim i biciklističkim stazama koje su uređene tokom ovog projekta.

"Njihov dolazak na Žabljak je planiran drugog dana manifestacije, u petak 17. avgusta u kasnim popodnevnim satima. Promotivne ture će biti specijalna prilika da se oni upoznaju sa turističkom ponudom na ovim stazama, kojima smo povezali ta dva nacionalna parka, a koju će uključiti u svoje turističke programe nakon festivala“, navodi se u saopštenju.

Kako je najavljeno drugi festivalski dan biće posvećen turistima i svečanoj promociji „Via Dinarice“, pa će posjetioci moži da uživaju u brojnim interesantnim izletima organizovanim u saradnji sa turističkim poslenicima na području NP Durmitor i okoline.

"Posjetioci će imati mogućnost da po promotivnim cijenama uživaju u raftingu Tarom, krstarenju Pivskim jezerom, kanjoningu kroz Nevidio, jahanju konja, džip turama obilaska vidikovaca u kanjonu Tare i okolini, brojnim izletima na jezerima Durmitora, planinarenju, biciklističkim turama. Osim toga, u Tržnom centru na Žabljaku biće organizovan Promotivni sajam domaćih proizvoda“, navodi se u saopštenju.

Zabave će biti i za mlađe, pa će mališani imati priliku da se druže za animatorima, uz edukativne i muzičke sadržaje. Nakon toga uslijediće muzički dio festivalske zabave uz zvuke i igru folklora, a završiti nastupom DJ -a.

Projekat „Via Dinarica“ finansirala je Evropska unija u okviru IPA Prekograničnog programa Bosna i Hercegovina – Crna Gora sa 85 odsto ukupnih sredstava, dok su preostalih 15 odsto obezbijedili Ministarstvo održivog razvoja i turizma i USAID u Crnoj Gori.

Na crnogorskoj strani projekat realizuje Centar za inicijative iz oblasti održivog turizma (CSTI) u partnerstvu sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma Crne Gore, a na bosanskoj strani Extreme Sport klub Limit.
 

·
Registered
43
Joined
·
6,526 Posts
Discussion Starter · #20 ·
Komovi: Nedokučivo savršenstvo

Nedaleko od Kolašina, kada vazduh postane rjeđi i svježiji, a bukova šuma i četinari počnu da razmjenjuju priče, počinje predio koji vodi do planine Komovi. Predio koji kod svakog zaljubljenika u prirodu izazove poštovanje, znatiželju, a možda i strah.

Nakon tridesetak kilometara od Kolašina, preko Mateševa i mjesta Trešnjevik, kada magistralni put zamijeni malo uži, počinje savršenstvo koje na trenutke izgleda nedokučivo, neobjašnjivo i nestvarno. Istina, za planinare podgoričkog kluba Komovi, samo na tren: jednom u godini, prve nedjelje avgusta, tradicionalno organizuju uspon na jedan od tri vrha istoimene planine.

Katun Štavna, smješten na 1.800 metara nadmorske visine, Komovi u njegovom podnožju i kiša su u petak popodne dočekali 19 planinara. Uprkos vlažnoj zemlji, planinari su razapeli šatore, naložili logorsku vatru i katun je odjednom postao življi.

Legende o katunima

Markirana staza od katuna vodi kroz četinarsku šumu, u kojoj je takva hladovina da sunce svoje zrake provlači samo ponekad, blago i neprimjetno. Šuma vodi do uzvišenja sa kojeg se vide katun Ljuban, ali i masivi Komova čije stijene i sipar, pokretno kamenje zbog kojeg planinari moraju biti oprezni od samog početka, pozivaju ljubitelje da što prije posjete i osjete njenu dobronamjernost, ali i nepredvidivost.

“Komove sam znao iz priča i legendi. Jedna od njih je priča o katunu Ljuban na kojem su se okupljale vile koje su, kako narod pripovijeda, živjele u nepristupačnim pećinama Komova. Valjda su se, sa punim pravom, krile od svijeta i čovjeka koji je i u legendama i u stvarnosti isti”, priča jedan od članova koji je ove godine prvi put posjetio Komove Nemanja Popović. Ne krijući oduševljenje, prisjećao se starih legendi o nastanku tamošnjih katuna i konju srednjovjekovnog viteza Miloša koji je jezdio komovskim nebom tražeći gospodara.

Put ka vrhu

Nakon što su napravili kraću pauzu u takozvanom Međukomlju, planinari su hodali ka vrhu, osvrćući se na stijene čiji su vrhovi izgledali kao dobro naoštrene olovke đaka prvaka. S jedne i druge strane staze vidjeli su se obronci Komova kojima kao da je trebalo društvo, a s druge strane su svi znali da su oni dovoljni sami sebi.

Nakon više od tri sata hoda, uz često odmaranje, ovi zaljubljenici u planinske vrhove su stigli do stjenovitog i opasnog dijela planine, koji je trebalo preći kako bi se bezbjedno popeli na vrh.

“Morate biti oprezni, pokušajte da pronađete tri oslonca i pažljivo prelazite stijene “, govori vođa na ovom usponu, Nenad Šljivić, upozoravajući članove da odustanu ukoliko imaju strah od visine ili smatraju da nijesu spremni za posljednje, najteže pola sata.

Svih 17 planinara je uspjelo da se popne na Kučki Kom i sa 2.487 metara nadmorske visine posmatra okolne planine na koje je neko već uspio da se popne, a neko se sprema za njih.

Prokletije - kao na dlanu

Preostala dva Koma su sada bila bliža, ljepša i privlačnija. Kučke planine sa vrhovima Štitan, Pasjak, Surdup, zatim Prokletije sa svojim vrhovima, vidjele su se kao na dlanu

“Plašila sam se da neću uspjeti da posmatram sve ove planine sa najvišeg vrha Komova. Na trenutke sam htjela da odustanem od uspona, jer sam shvatila da su mi neophodni koncentracija, snaga, ali i da u sebi moram da potisnem strah koji se javio kada sam pogledala dolje i uočila provaliju. Na sreću, uspjela sam i ponosna sam na sebe zbog toga”, objasnila je Jadranka Uskoković nakon silaska sa vrha.

Grupa se bezbjedno spustila sa vrha, a potom u katunu zajedno sa ostalih petnaest planinara, članova drugih klubova, koji su im se naknadno pridružili, uživali u ostatku vikenda i posmatranju planine kojoj će se, kažu, i naredne godine svi rado vratiti.

 
1 - 20 of 115 Posts
Top