SkyscraperCity banner

141 - 160 of 181 Posts

·
Registered
43
Joined
·
6,077 Posts
Herceg – Novi u drugom krugu takmičenja za Evropsku prijestonicu kulture 2021.


Herceg Novi se uz Novi Sad plasirao u drugi krug takmičenja za prestižnu titulu Evropske prijestonice kulture 2021. godine, saopšteno je iz Evropske komisije koja je zasjedala danas.
“Time je ostvaren zaista istorijski rezultata za grad Herceg Novi i partnerske gradove, za Boku Kotorsku i cijelu Crnu Goru.Ova velika pobjeda dokaz je uspješne realizacije projekta ”Herceg Novi 2021” u prvoj fazi takmičenja i zaista velika motivacija za dalji rad cijelom timu”, saopšteno je iz Opštine Herceg Novi.

Evropska komisija će naredne godine organizovati drugi krug takmičenja i krajem te godine objaviti konačnog pobjednika, odnosno grad koji će biti Evropska prijestonica kulture 2021 godine.

Evropska prijestonica kulture je naziv koji dobija jedan ili nekoliko gradova u razdoblju od jedne godine, u toku koje predstavljaju kulturni život i domete gradske kulture, ali i koristi kao način oživljavanja kulturnog i svekolikog života u gradu. Projekat je i šansa za ekspanzivan razvoj kulture, obrazovanja, turizma, ekonomije, infrastrukture, sporta i redstavlja veliki potencijal za privlačenje stranih investitora.

Inicijativa o zajedničkoj kandidaturi je potekla iz Herceg Novog, nakon što je donesena odluka da za kandidaturu mogu konkurisati i države Blakana, koje nisu članice Evropske unije.
 

·
Registered
43
Joined
·
6,077 Posts
KOTOR VRAĆA STATUS MATICE


Kotorska podružnica Bokeljske mornarice napravila je prvi korak ka vraćanju statusa matice. „Sinoć održana godišnja skupština Bokeljske mornarice 809 – podružnice Kotor je bila istorijska zato što, ako se usvoji predložena izmjena Statuta, kotorska podružnica će se transformisati u Bokeljsku mornaricu Kotor kao matičnu organizaciju sa podružnicama Tivat, Herceg Novi, Beograd i drugima koje ćemo mi osnivati ili onima koje nam se žele pridružiti. Druga važna stvar je da smo stvorili uslove za izbor na sve funkcije. Predložili smo da novi admiral Bokeljske mornarice 809 bude Antun Sbutega, Prčanjanin i Kotoranin, ambasador Crne Gore u Italiji, da viceadmiral bude kapetan Ilija Radović i da predsjednik Upravnog odbora u naredne četiri godine budem ja. Izabrani su ostali odbori - nadzorni, za rad sa mladima, za njegovanje tradicije i ostalo što je potrebno za nesmetan rad Mornarice. Potvrdu predloženog očekuju na zajedničkoj skupštini svih podružnica početkom januara" – rekao je juče Radio Kotoru Aleksandar Dender, predsjednik Upravnog odbora.
 

·
Registered
43
Joined
·
6,077 Posts
Muzej grada Perasta dobio tri vrijedna projekta


Muzej grada Perasta, na ovogodišnjem konkursu Ministarstva finansija Crne Gore – Sredstava od igara na sreću, za projekt pod nazivom „Muzej grada Perasta – kulturno nasleđe bez barijera” dobio je 12.500,00 eura kaže se I saopštenju iz ove institucije.

Projekat ima za osnovni cilj doprinos podizanja kvaliteta života osoba sa invaliditetom uz poštovanje osnovnih principi izjednačavanja mogućnosti, te su projektom planirane sledeće aktivnosti:

Izrada plana pristupačnog okruženja (u skladu sa tehničkim standardima pristupačnosti)
Izrada prilaza do Muzeja grada Perasta
Adaptacija unutrašnjosti Muzeja (slobodno kretanje i boravak, opremanje prostorija za audio-vizuelne prezentacije)
Izrada video promotivnog materijala (zbirki i određenih predmeta)
Izrada audio promotivnog materijala
Izrada brošure „ Vodić za muzeje i galerije za potrebe osoba sa invaliditetom“
Organizovanje Radionice o povećanju pristupačnosti muzeja i galerija OSI-om
Prevod i snimanje audio materijala na engleskom, ruskom, italijanskom i njemačkom jeziku.
Na osnovu podataka koje navodi MONSTAT, osobe sa invaliditetom (OSI) čine 11% ukupne populacije u Crnoj Gori. Tome treba dodati činjenicu da ne postoje u potpunosti precizne informacije o broju OSI u Kotoru. Evidentno je da je OSI-om otežana integracija u društvo zbog fizičkih, socijalnih i psiholoških barijera, te će realizacija ovog Projekta, u Muzeju grada Perasta, biti još jedan doprinos u rješavanju problema.

Takođe, Muzej grada Perasta se prijavio i na konkurs, Nacionalne Turističke organizacije Crne Gore, za podnošenje zahtjeva za dobijanje podrške, za projekte iz oblasti turizma za 2015/2016. godinu, a sve u okviru MJERA II – UNAPREĐENJE PONUDE U OBLASTI KULTURNOG TURIZMA.

Po ovom Programu, Muzej grada Perasta, dobio je sredstva u iznosu od 2.750,00 €, i to po osnovu dva prijavljena projekta.

Prvi projekat pod nazivom “Perast – Legenda na Legendama”, dobio je 800,00 €, a glavna aktivnost ovog projekta je Izrada Legendi na inovativan način, te samim tim i unapređenje ponude Muzeja grada Perasta, kroz bolju i detaljniju prezentaciju zbirki i unutrašnjosti Palate Bujović, na crnogorskom i engleskom jeziku.

Drugi projekat “Perast i Muzej grada Perasta u direktnom kontaktu sa svijetom”, po ovom pozivu dobio je 1.950,00 €, a cilj ovog projekta je izrada inoviranog WEB sajta, koji bi takođe predstavljao korak napred u ponudi i prezentaciji kako Perasta, tako i Muzeja. Sajt će biti izrađen na crnogorskom i engleskom jeziku, a inovativnost u odnosu na dosadašnji sajt, predstavljaće mogućnost virtuelnog obilaska Muzeja.

Ovim Projektima i njihovom skorom realizacijom, Muzej grada Perasta, još jednom će potvrditi svoje zalaganje, da se približi evropskim i svjetskim standardima, te na taj način odgovori sve značajnijem broju posjetilaca, koji su prepoznali Crnu Goru, kao destinaciju, koju ne žele da propuste.

 

·
Registered
Joined
·
16,375 Posts
U maju nova etnografska postavka o prošlosti Tivta

Cilj projekta CZK je vraćanje duha prošlosti i edukacija posjetilaca kroz uvid u prezentovani materijal iz bogate kulturne prošlosti Tivta



Centar za kulturu Tivat započeo je aktivnosti na izradi nove etnografske postavke o prošlosti Tivta, a koja će biti postavljena u maju naredne godine, umjesto dosadašnje postavke u ekonomskoj zgradi kompleksa srednjovjekovnog ljetnjikovca Buća-Luković.

“Kao jedinstven i rijedak primjer graditeljstva ovoga karaktera na prostoru Boke, ovo kulturno dobro predstavlja nezaobilazan i atraktivan prostor za posjetioce.

Dosadašnju postavku 'Etnografsko nasljeđe Tivta' iz 2006. godine, planiramo zamijeniti novom, koja bi dala uvid u seosku i gradsku kuću sa prostora Tivta. Cilj projekta je vraćanje daha prošlosti i edukacija posjetilaca kroz uvid u prezentovani materijal iz bogate kulturne prošlosti Tivta, kao i korišćenje dobra u kulturne i turističke svrhe”, kazao je tim povodom direktor Centra za kulturu Tivat Vojislav Kaluđerović. On je istakao da je autorka nove postavke Dušica Kovačević, konzervator-savjetnik u CZK Tivat.

Iz te ustanove kulture pozvali su sve Tivćane da daju svoj lični doprinos novoj zavičajnoj muzejskoj postavci, ponudivši na pozajmicu Centru za kulturu eksponate i druge materijale koje imaju u svom privatnom vlasništvu. Sav pozajmljeni materijal će biti konzervatorski obrađen i uredno vraćen vlasnicima nakon završetka izložbe.

http://www.vijesti.me/art/u-maju-nova-etnografska-postavka-o-proslosti-tivta-868582
 

·
Registered
43
Joined
·
6,077 Posts
Vrmac je posebna perla unutar bisera Boke


Izložba pod nazivom “Ljekovito, začinsko, aromatično bilje i gljive Vrmca” privukla je sinoć u galeriju ljetnjikovca Buća-Luković, veliki broj Tivćana. Žitelji tog grada gaje poseban emotivni odnos prema poluostrvu i brdu Vrmac što dijeli Tivatski od Kotorskog zaliva, a svojom skoro pa netaknutom prirodom, te bogatom graditeljskom i kultunom baštinom, predstavlja omiljeno izletište domaćih i fureštih.

Na izuzetno florističko bogatstvo Vrmca koji će uskoro i zvanično dobiti status zaštićenog parka prirode, ukazali su autori izložbe Dragan Rajčević , Igor Mamula i Vesna Pavić. Rajčević je istraživač-amater koji već više od 40 godina intenzivno proučava sve aspekte prirodne i kulturne baštine Tivta i Boke, a njemu su u naporima da široj javnosti prikaže svo bogatstvo ljekovitog, začinskog i aromatičnog bilja, te gljiva koje rastu u šumama Vrmca, stručnu pomoć pružili dvoje mladih inženjera hortikulture i poljoprivrede, Igor Mamula i Vesna Pavić.

Iz izloženih materijala i fotografija čiji su autori Dragan Rajčević i Goran Pivljaković, brojna publika u galeriji ljetnjikovca Buća-Luković, mogla je bukvalno osjetiti i vidjeti mirise, ukuse i izgled prekrasnog i očuvamnog jedinstvenog prirodnog ambijenta Vrmca. O karakteristikama flore Vrmca što broji preko 600 različitih vrsta te 75 vrsta gljiva, i odlikama tog prostora kao jedinstvenog prirodnog i kulturnog pejsaža, govorili su Mamula i Pavić, dok je Dragan Rajčević naglasio da je izložbom želio na što veći krug ljudi, proširiti svoju “infekciju Vrmcom”.

“Svim sredstvima ćemo se boriti za ostavrenje ideje da Vrmac bude proglašen parkom prirode i ova izložba je samo dio aktivnosti koje ulažemo u tom pravcu. Nadam se da će i Opština Tivat uložiti više napora u revitalizaciji i obnovi nekih zapuštenih djelova kulturne baštine na tom prostoru, prvenstveno crkve Svetog Srđa i ambijentalne cjeline Đurđevo brdo. Vrmac je naša zelena perla u plavom biseru Boke”- naglasio je Rajčević.



 

·
Registered
Joined
·
16,375 Posts
Uložiće u objekte kulture više od 450.000 eura

Za sanaciju ljetnje pozornice u Donjoj Lastvi 75 hiljada eura

Ukoliko sva tenderska procedura bude sprovedena po planu, Opština i Centar za kulturu Tivat (CZK) ove godine u objekte kulture u tom gradu uložiće više od 450 hiljada eura, potvrdio je "Vijestima" direktor CZK Vojislav Kaluđerović.

"Za izradu projekta rekonstrukcije i sanacije ljetnje pozornice u Donjoj Lastvi i za same radove predviđeno je ukupno 75 hiljada eura. Tenderi će biti raspisani ovih dana i očekujem da taj objekat u novom ruhu bude spreman negdje sredinom ljeta", istakao je Kaluđerović, naglašavajući da će godinama zapuštena i devastiranja ljetnja pozornica u Donjoj Lastvi tako biti ponovno stavljena u funkciju i na njoj će se odvijati pozorišni programi za djecu i bioskopske projekcije filmova.

CZK će za nabavku platna, savremenog bioskopskog projektora i tzv. surround zvučnog sistema za kino-projekcije, izdvojiti 85 hilljada eura, a ta opreme biće mobila i po potrebi će se postavljati na ljetnjim pozornicama u Donjoj Lastvi i u centru grada, odnosno u velikoj dvorani u zgradi CZK.

Na ljeto će biti obavljena i detaljna sanacija krova tog objekta za što je planirano 20 hiljada eura, a najkrupniji projekat koji bi se trebalo realizovati do kraja godine je završetak rekonstrukcije i opremanje objekta DTV „Partizan“ u kome će grad dobiti novu polivalentnu salu za razne umjetničke i konferencijske događaje.

"U toku je revizija projekata rekonstrukcije i opremanja, kao i priprema za raspisivanje tendera. Ukupno će se u DTV 'Partizan' investirati 250 hiljada eura", kazao je Kaluđerović.

Do ljeta će biti završena i sanacija garderobe, tehničkih prostorija i kompletne elektroinstalacije na glavnoj ljetnjoj pozornici, za što će biti izdvojeno 25 hiljada eura.

http://www.vijesti.me/caffe/ulozice-u-objekte-kulture-vise-od-450000-eura-875044
 

·
Registered
43
Joined
·
6,077 Posts
„Plovidba“ prčanjskom maritimnom zbirkom Željka Brguljana „Na granici mora i neba“


Prčanj zauzima posebno mjesto na mapi bokokotorskog pomorstva. Poznat po pomorskoj tradiciji, slavnim kapetanima, Pomorskoj školi, u XVIII stoljeću je bio, zahvaljujući pomorskoj trgovini, na najvišem stupnju ekonomskog i kulturnog procvata. Tada su njegovi mještani odlučili da sopstvenim sredstvima podignu novu župnu crkvu Rođenja Marijinog (Male Gospe).

Autor uspješno povezuje pri*ču o grad*nji, po*sve*će*nju, ure*đe*nju no*ve cr*kve i po*mor*sku isto*ri*ju Pr*ča*nja, po*sred*stvom ove neobične slikarske zbir*ke. Inače, monografija je na*sta*la po*vo*dom obi*lje*ža*va*nja sto*go*di*šnji*ce po*sve*će*nja prčanjske crkve Rođenja Marijinog, u narodu poznatija kao Mala Gospa ili Bogorodičin hram. Ona donosi više novih činjenica i niz prvi put objavljenih dokumenata iz pomorske prošlosti Prčanja.

U zbirci prčanjske župe sačuvan je veliki broj slika pomorske tematike koje su poklanjane Bogorodici kao zavjetni darovi i predstavljaju zbirku župne pinakoteke (pinakotheke, od pi’nax– slika i theke – skladište, u bogatim grčkim i rimskim kućama prostorija obično blizu glavnog ulaza, koja je bila ukrašena slikama). Zavjetne darove prinosili su pomorci kao zahvalu za uslišene molitve tokom olujnih nevremena na moru. U monografiji su prikazane „ex voto“ – srebrne zavjetne pločice i sli*ke če*tr*de*set bro*do*va iz pr*čanj*ske žup*ne zbir*ke, a ona nam, po*red li*kov*nih ana*li*za, donosi isto to*li*ko za*ni*mlji*vih i dra*ma*tič*nih pri*ča iz po*mor*ske isto*ri*je Pr*ča*nja.

Prve likovne prikaze prčanjskih jedrenjaka u župnoj zbirci nalazimo na srebrnim zavjetnim pločicama „ex voto“ iz druge polovine XVIII stoljeća. Darivanje zavjetnih pločica pomorskim svetištima i lokalnim crkvama bilo je karakteristično za cijelo Sredozemlje u to vrijeme. Svakako najveća sačuvana zbirka zavjetnih pločica je ona u crkvi na otoku Gospe od Škrpjela.

Natpis nad portalom jedne prčanjske kuće „Fortia et dura pati didicimus“ koji u slobodnom prevodu glasi „Naučili smo podnositi teške i bolne trenutke“, potvrđuje u kojoj su mjeri pomorci bili izloženi svakodnevnim opasnostima koje su im prijetile kako od neprijatelja na moru tako i od morskih oluja, nevremena. Zahvaljujući vjeri u Boga, teške i bolne događaje lakše su podnosili. Vjeru su iskazivali molitvama i zavjetnim darovima koje su prinosili Bogorodici prčanjskoj.

Prčanjska zbirka danas broji oko 250 srebrnih „ex voto“ pločica. Nažalost, preko 2000 zavjetnih pločica iz crkve Blažene Djevice Marije pretopljeno je 1862. godine za izradu srebrnih predmeta koji i danas čine dio inventara crkve. Time je jedan dio pomorske povijesti Prčanja zauvijek nestao. Motivi na prčanjskim votivnim pločicama su uglavnom jedrenjaci, jedrenjaci u oluji ili mornari na umoru pored kojih kleči kapetan sklopljenih ruku sa pogledom prema Bogorodici, koji upućuje molitvu za spas broda i posade ili bolesnika.

Posebno vrijedna i interesantna je zbirka od 20 „ex voto“ pločica sa prikazanim jedrenjacima iz XVIII stoljeća, na kojima se prepoznaju tipovi prčanjskih brodova – pulaka, tartana, kekija, brigantina, kao i ratnih fregata.

Osim srebrnih pločica, zbirka sadrži četrdeset slika urađenih tehnikama: akvarel, gvaš, ulje na platnu koje vjerno prikazuju prčanjske brodove u olujama, u plovidbama mirnim morem, na sidrištima, napuštenim u olujama, pred potonućem. Većinom su zavjetne, bez religioznog karaktera, te izražavaju dio ličnog sjećanja na pomorske događaje i uglavnom su rađene prema narudžbi.

Neke slike ko*je su se do*sa*da vo*di*le kao dje*la ne*po*zna*tih auto*ra, Br*gu*ljan je svojim istraživačkim radom uspio imenovati kao dje*la Giovanni Lu*zza, Vin*cenza Lu*zza, An*to*ni*ja de Si*mo*nea, slike iz ra*di*o*ni*ce Ni*cole Cammillieraija, a je, čak, pet sli*ka pa*ro*bro*da svr*stao u ra*do*ve ano*nim*nih in*do-ki*ne*skih sli*ka*ra. Tu su i radovi Louisa Francoisa Prospera Rouxa, Rafaella Corsinija, te lokalnog slikara Boška Markovića.

Svakako najplodniji portretista bokeljskih jedrenjaka XIX stoljeća bio je slikar bokeljskog porijekla Bazilije – Bazi Ivanković, pa najveći broj njegovih slika čini maritimnu zbirku župe Prčanj.

Inače, u XIX stoljeću su najpopularniji bili portretisti brodova. Slikare nalazimo u svim najprometnijim lukama, u kojima su svoje usluge nudili pomorcima i vlasnicima brodova kako bi zaradili za skromni život. Ipak, samo jedan mali broj njih je uspio postati poznat.

Ne*ke od sli*ka su u do*brom sta*nju, ali ne*ki*ma je po*treb*na re*sta*u*ra*ci*ja. Bi*lo bi li*je*po ka*da bi zbir*ka koja je u vlasništvu Kotorske biskupije, postala dio stal*ne post*av*ke, a to bi bi*lo mo*gu*će je*di*no u okviru cr*kve*nog mu*zeja, ka*zao je autor.

On je pod*sje*tio na ide*ju po*koj*nog don Bran*ka Sbu*te*ge da se ofor*mi Di*ja*ce*zan*ski mu*zej u ko*ji bi se smje*sti*le sve sli*ke iz ra*znih cr*ka*va. Me*đu*tim ta, ka*ko je Br*gu*ljan kazao, ja*ko do*bra ide*ja, prilično je zahtjevna i iziskuje dosta sredstava. Trenutno, pre*o*sta*ju nam sa*mo „ma*li ko*ra*ci” na re*sta*u*ra*ci*ji bar ne*kih sli*ka ko*je su u lo*šem sta*nju, kazao je Brguljan.

Miro Marušić

*Tekst je dio projekta „Četiri hrvatske priče iz Boke Kotorske“ koji je realizovan uz finansisku potporu Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske


Na granici mora i neba – naslovnica


Iz monografije


Sa promocije u Kotoru
 

·
Registered
43
Joined
·
6,077 Posts
Replike hladnog oružja


Ovom izložbom Pomorski muzej započeo je program za 2016. godinu, koji će biti u znaku obilježavanje desetogodišnjice obnove crnogorske nezavisnosti, kazala je u svom uvodnom izlaganju Mileva Pejaković Vujošević direktorica Muzeja.

„Izložbu koja je večeras pred vama doživljavam kao svojevrsnu Enciklopediju – 23. vijeka Evrope, njene istorije, njenih naroda. Svaki od 39 izloženih predmeta nije proizvod slučajnosti, već plod detaljnog učenja, istraživanja rada i ljubavi. Andrija Ramadanović nas uči da na drugačiji način gledamo na oružje, da se vratimo starim vještinama izrade hladnog oružija i vještinama rukovanja.

Želim da istaknem jednu simboliku, a to je što oružije pred nama večeras leži zatvoreno u vitrinama, kao i prije deset godina, kada je crnogorski narod mirnim putem povratio državu. Želim da vjerujem da ćemo i ubuduće oružije u Crnoj Gori gledati samo u muzejima i na izložbama““ – kazao je otvarajući izložbu kustos Ilija Mlinarević.

„Ovi predmeti su na neki način živa istorija. Pokušajte shvatiti ljude koji su to oružije koristili kroz različite periode istorije. Izložba je rađena tematski po cjelinama. Ovo je jedan aspekt moje ličnosti, bića, ljubavi koji je bio dugo skrivan. Zahvaljujući ljudima iz Pomorskog muzeja imao sam prvu izložbu prošle godine, koja je bila drugačije koncipirana u odnosu na ovu večeras “ kazao je između ostalog autor Andrija Ramadanović.

Andrija Ramadanović se od svoje sedme godine bavi izradom replika oružja, mačeva, sablji, bodeža, štitova, sjekira, buzdovana… Ovo mu je druga izložba.











 

·
Registered
43
Joined
·
6,077 Posts
Dan Muzeja grada Perasta – “Zmajevići – pod plaštom opata i kapetana”


Povodom Dana Muzeja grada Perasta i 79 godina postojanja, sinoć je otvorena izložba posvećena peraškoj porodici Zmajević, pod nazivom “Zmajevići – pod plaštom opata i kapetana”.

Izložbu je otvorio Aleksandar Dajković diretktor Direktorijata za kulturnu baštinu u Ministarstvu kulture Crne Gore.

„Zmajevići i ostale znamenite peraške porodice gradile su Crnu Goru kakvu danas poznajemo, kao multikulturalnu, multikonfesionalnu, građansku državu i na tome smo im vječno zahvalni“ – kazao je između ostalog Dajković.

Autorka izložbe Aleksandra Simeunović, kustos u Muzeju grada Perasta, podsjetila je na duboki trag koji je ostavila porodica Zmajević u istoriji Perasta i Boke u 17 i 18.vijeku , dva nadbiskupa, Andrija i Vicko i dva kapetana – Krsto i Matija.

Pozdravljajući zvanice i goste direktor JU Muzeji Kotor Andro Radulović, kazao je da su kapetan Krsto Zmajević, njegov brat Andrija, te Krstovi sinovi Matija i Vicko, imena koja su zapisana zlatnim slovima peraškog 17. i 18. vijeka. Andrija i Vicko, crkveni poglavari, nadbiskupi, zagovornici hrišcanskog jedinstva, očuvanja narodnog jezika književnici, dobrotvori i Matija, najznamenitiji, možda i najobrazovaniji vojnik – pomorac Jadranskog primorja toga vremena, ličnosti su neizbrisivo uklesane u kultumo-istorijsku sliku Perasta.

Koliko su sva trojica bili vezani za Perast, ostalo je zapisano u arhivskoj građi, kroz njihova djela i prepiske. Ipak, jedino je Andrija ostao i okončao svoj život u Perastu. Simbolika njegove privrženosti možda je najočitija u načinu na koji je sagradio palatu. Vezao je za stijenu peraškog brda, pretvorio odbrambenu kulu u njen centralni dio, te pošto je sagradio zvonik i kapelu, stvorio je jedan kompleks, kroz koji kao daje izrazio sebe, upravo kao čuvara i vizionara, kako bi buduće generacije opominjao i podsjećao na umjeće vrednovanja i očuvanja svog identiteta. Ljubav prema umjetnosti, posebno slikarstvu, iskazao je kao mecena koju je pretočio kroz Kokoljin rad na zidovima crkve Gospe od Škrpjela, u oslikavanju biblijske predstave stvaranja svijeta. Po nekim analitičarima slikar je jednim dijelom uravo oslikao i život samog Andrije, uz kojeg se pojavljuje i Vicko kao njegov nasljednik. Muzejski predmeti iz fonda našeg muzeja odnose se pretežno na Matiju, koji je svoj život posvetio vojevanju, pomorstvu i brodu, daleko od svog Perasta. Ponosni smo i svjesni vrijednosti koju čuvamo, posebno kada se radi o Peraštaninu, čovjeku koji je odlikovan velikim carskim priznanjima, jedne velike pomorske sile kakva je bila Rusija u periodu 18 vijeka, kazao je Radulović.

On je izrazio posebnu zahvalnost peraškom župniku don Srećku Majiću, na izuzetnoj saradnji, Biskupskom ordinarijatu u Kotoru i Vikaru, don Antonu Belanu, Branku Ćupiću i drugima koji su pomogli oko realizacije ove izložbe.

Muzej grada Perasta brojnim izložbama u toku godine pridružiti če se obilježavanju 10-to godišnjice samostalnosti Crne Gore.







 

·
Registered
43
Joined
·
6,077 Posts
Otvorena izložba “Luka Kotor objektivom reportera”


Povodom početka ovogodišnje nautičke sezone i uplovljavanja broda “Berlin”, sinoć je u Galeriji solidarnosti, direktor AD „Luka Kotor“ Vasilije Kusovac otvorio izložbu “Luka Kotor objektivom reportera”.

„Fotografije koje su zabilježili Zoran Nikolić, Siniša Luković, Milan Dobrilović i Miro Marušić, nastale su kroz vrijeme, postepeno, kao svjedok kako su kruzeri, jahte, stizali u Kotor. Današnjim dolaskom broda Berlin u Kotor dužine 139 metara sa 379 putnika i 177 članova posade, zvanično smo otvorili kruzing sezonu 2016. na koju gledamo kao na nastavak uspješnog višegodišnjeg poslovanja. Ove godine u Kotor će uploviti preko 480 brodova sa preko pola miliona putnika, a očekuje se i preko 1,5 hiljada jahti. To će biti rekordna godina za Luku Kotor. Želja je da što više brodova ostaje i preko noći u Boki i Kotoru, da masovni turizam pretvorimo u elitni” – kazao je Kusovac.

„Galerija solidarnosti planirala je niz kvalitetnih likovnih i dokumentarnih izložbi koje će u toku ovogodišnje turističke sezone doprinijeti kulturnoj ponudi Kotora i Perasta kroz prezentaciju stalnih postavki i gostujućih programa. Galerija solidarnosti je planirala izložbe crnogorskog slikara Pera Nikčevića koji živi u Parizu, Ilije Šoškića koji živi i stvara u Rimu, postavku starijih i novijih radova Veselina Banjevića, izložbu posvećenu don Branku Sbutegi, izložbu Ratka Lalića iz Beograda i akademskih slikarki Danijele Mršulje, Ane Kordić i Mine Radović. Biće predstavljena i priča o petrovačkom Kastelu i Lazaretu, izložba o radu poznatog crnogorskog konzervatora Živka Radovića, izložba posvećena prof. Milanu Zlokoviću velikanu moderne arhitekture, kao i ona posvećena Ranku Radoviću arhitekti koji se predstavlja i kao likaovni stvaralac kroz njegove crteže i grafike.“, kazala je između ostalog Mihaliček.









 

·
Registered
Joined
·
16,375 Posts
Kino u Lastvi spremno do ljeta?

Detalji
Nadređena kategorija: Vijesti
Kategorija: Opština
Objavljeno 14 mart 2016
Pogodaka: 94

Opština Tivat, Direkcija za investicije, raspisala je 7.marta tender za izradu glavnog projekta rekonstukcije ljetnjeg kina u Donjoj Lastvi. Tender je raspisan po hitnoj proceduri i rok za dostavljanje ponuda ograničen je na 12 dana. Razlog tome je namjera Opštine da do početka ljetnje kulturne sezone ovaj objekat privede namjeni, istakao je za naš Radio direktor Direkcije za investicije, Peđa Obradović.
Vrijednost raspisanog tendera je 5.000 eura, dok je za samu rekonstukciju objekta predviđeno ulaganje od 70.000 eura. U pripremi tenderske dokumenatcije snimljena je situacija terena i dobijeni su urbanističko-tehnički uslovi, a u nastavku procesa, nakon odabira najboljeg ponuđača, uslijediće revizija predviđenog projekta. Prihvatanjem projekat steći će se uslovi za raspisivanje tendera za izvođenje radova. Obradović očekuje da će kompletna procedura biti završena na vrijeme, kako bi ljetnje kino zaživjelo već ovoga ljeta. Po informacijama dobijenim od direktora Centra za kulturu, koji će biti korisnik ovog objekta, istovremeno je u procesu nabavka kinoprojektora najnovije generacije, tako da možemo očekivati da se filmovi u Lastvi zavrte već početkom jula. Ovaj objekat Centar će koristiti i kao dječju scenu, istakao je Vojislav Kaluđerović.
U vlasništvu Opštine je i susjedna parcela, na kojoj su trenutno neuređeni tereni za košarku i mali fudbal. Kada je ovaj prostor u pitanju, DUP-om Donja Lastva predviđeno je da njegova namjena ostanu sportsko rekreativni sadržaji. Direkcija za investicije priprema tender za izradu glavnog izvedbenog projekta i za uređenje ove parcele, koji je u planu da bude raspisan krajem ove nedjelje. Osim samih terena, ovaj projekat treba da obuhvati i uređenje pristupne saobraćajnice od šetališta Filipa Miloševića do terena, kao i uređenje parking zone po rubu sadašnjeg terena za košarku.

http://radiotivat.com/index.php/opstina/22707-kino-u-lastvi-spremno-do-ljeta.html
 

·
Registered
Joined
·
16,375 Posts
Salvete, ljubav od djetinjstva



Veliko interesovanje publike, posebno naših sugrađanki, izazvalo je sinoćnje otvaranje izložbe salveta Angeline-Gele Uskoković pod naslovom „Moj hobi-moje djetinjstvo“.
Razna interesovanja ispunjavaju naše vrijeme kad smo djeca. Neka od njih kasnije nam određuju profesiju, neka zaboravljamo, a nekima se pomalo bavimo cijelog života. Jedno od ovih poslednjih za tivatsku kolekcionarku, po zanimanju medicinsku sestru su salvete. Otvarajući izložbu u galeriji Buća, novinarka Antonela Stjepčević ljubav prema ovoj vrsti kolekcionarstva, koja je posebno bila popularna širom naše bivše zemlje, ovako je opisala:



„Gelin hobi jedan je od detalja, koji je obilježio njeno odrastanje i mladost u vremenu kada šarenilom nisu bili ispunjeni ekrani, ni izlozi malobrojnih tivatskih prodavnica. Djeca i mladi gradili su svoje šarene svjetove od znački, zastavica, sličica, kutija od cigareta, pa među djevojčicama posebno omiljenih salveta. Salvete su bile veoma popularne svuda. Brojne Geline vršnjakinje, starije od nje, ali i one mnogo mlađe veselile su se pakovanjima salveta iz raznih krajeva svijeta, kojima su dopunjavale svoje kolekcije, a takođe ih i razmijenjivale, imajući priliku za tematsko druženje. Gela je posebno osjetljiva na svoju kolekciju, koja je nastajala tokom četrdesetak godina, od kasnih šezdesetih, kada je, prije polaska u osnovnu školu, počela skupljati salvete. Kolekcija joj je draga ne samo što broji preko 1600 primjeraka, već i zato što šare i motivi na njima podsjećaju na neka



druženja, na goste iz dalekih krajeva, na prijateljice iz škole, iz ulice, a neke od uspomena ispisane su i na samim salvetama. Cilj nije samo vidjeti ljepotu tih različitih motiva, već i da se ovaj galerijski prostor pretvori u mjesto druženja tokom trajanja izložbe. Biće to i prilika da se generacijski jaz premosti, jer ovdje vidimo i puno mladih dama, koje mogu da vide kako su se nekad zabavljale bake, mame, tetke, a vjerovatno i danas neke djevojčice sakupljaju salvete.“
zeneeeRadujući se zbog veoma dobrog odziva posjetilaca, Gela je naglasila:“ Meni je jako veliko zadovoljstvo što sam vas sve ovdje okupila. Kad sam djelila pozivnice, osmijeh koji bih vidjela bio je poseban. To je posebna ljubav, koju smo mi kao drugarice osjećale između sebe. Najčešće me pitaju kako su salvete preživjele. Najteži period bio je za vrijeme inflacije, kad nismo imali salveta. Volim ih, to je dio mog djetinjstva. To su posebne uspomene. Ovdje su salvete sa početka sedamdesetih godina, koje smo dobijali u časopisima, pa koje sam u to vrijeme dobijala od strica, koji je plovio, pa nadalje. Teško mi je bilo da napravim izbor za izložbu. Sigurna sam da će mnoge ovdje naći svoje salvete.Voljela bih da vašu djecu i unuke naučite da se druže i da imaju ono što mi sad imamo.“
Djevojčica Tara Petrovič upotpunila je atmosferu zvucima violine.
Da bi druženje začinila još nečim lijepim i ukusnim, kolekcionarka je napravila i domaći keks, po starinski, kroz mašinu.
„Napokon se neko sjetio da nas podsjeti na naše djetinjstvo, to nije mala stvar!“, rekla je jedna od Tivćanki, koja je na poklon Geli donijela svoje salvete, da upotpuni kolekciju.

http://radiotivat.com/index.php/kultura/23200-salvete-ljubav-od-djetinjstva.html
 

·
Registered
Joined
·
16,375 Posts
Tivat: Raspisan tender za izvođača radova na elektro-mreži na ljetnjoj pozornici

Procijenjena vrijendost radova je 24.000 eura.

Opština Tivat raspisala je tender za izbor izvođača radova na sanaciji elektro-mreže na ljetnjoj pozornici u tom gradu.

Izbor izvođača obavlja se šoping metodom, a procijenjena vrijendost radova je 24.000 eura.

Ponude se predaju do 5.maja, a rok za završetak posla je 25 dana od dana potpisivanja ugovora sa izvođačem. Opština je raspisala i tender za kupovinu novog kamiona - samopodoziča velikih kontejnera od 10 kubika, za potrebe tivatskog Komunalnog preduzeća, a za što će iz gradske kase biti izdvojeno 80 hiljada eura.

http://www.vijesti.me/vijesti/tivat-raspisan-tender-za-izvodaca-radova-na-elektro-mrezi-na-ljetnjoj-pozornici-884840
 

·
Registered
43
Joined
·
6,077 Posts
Gradska muzika Budva – 110 godina postojanja


Turističa organizacija opštine Budve, za poštovaoce vjekovnog stvaralaštva i njegovanja budvanske tradicije, kao i za mnogobrojne turiste, pripremila je sadržajan program povodom obilježavanja 110 godina postojanja Gradske muzike Budve.

Podsjećamo, 12 budvanskih mladića, odjevenih u uniforme, prvi put je prošetalo gradom početkom prošlog vijeka, svirajući na limenim instrumentima, pod direngentskom palicom češkog muzičara Karla Vela. Tokom svog djelovanja orkestar je brojao i preko 40 članova, dok je danas ta brojka spala na tridesetak aktivnih članova, sa svakodnevnom potrebom i apelom za podmlatkom.



Poznato je da je ovaj orkestar neizbježan pratilac svih kako kulturnih tako i pučkih dešavanja već 110 godina, a zadnjih godina bez njega nije zamisliva nijedna turistička zabavna niti gastronomska manifestacija, od Budvanskog karnevala, preko Brodet festa i Petrovačke noći do Dana širuna. S obzirom na značaj ovog orkestra kao nematerijalnog, duhovnog dobra, svjedoka kulturne i muzičke istorije ovog podneblja, jubilarna 110. godina biće dostojanstveno obeležena.


22 11 1976 god.


Gradaska muzika Budva 1985 4. VII
 

·
Registered
Joined
·
16,375 Posts
Luštica pomaže u saniranju SD"Župa"

Kompanija Luštica Development AD učestvovala je u finansiranju sanacionih radova na dijelu zgrade stare opštine i sportske hale Župa u Tivtu, čime je nastavljena saradnja sa Opštinom Tivat na unapređenju lokalne zajednice.


„Luštica Development je obezbijedila 5882 eura za zamjenu prozora i vrata. Ovom donacijom je zaokružen iznos od 150 hiljada eura koliko je za donacije i sponzorstva kompanija obezbijedila u 2015.godini. Toliki iznos je predviđen i u ovoj godini“, saopštila je izvršna marketing menadžerka Luštica Development Slavica Milić.
Tokom prošle godine kompanija je sponzorisala sportske klubove „Teodo“, „Sloga, „Boka“, Aikido klub i druge, potom Centar za kulturu, monografiju Tivatski slikari i brošuru o Tivtu, nabavku prvih solarnih klupa, kao i radove u osnovnoj i srednjoj školi u Tivtu, sanaciju fasade stambeno-poslovne zgrade u Radovićima, kao i nekoliko donacija za zadravstveni sistem, poput Doma zdravlja Tivat, bolnice u Kotoru i drugo.
U okviru podrške mladima i razvoju lokalne zajednice, sportskih i kulturnih sadržaja, Luštica Divelopment AD do sada je uložila 869 hiljada eura za različite projekte, sportske i kulturne sadržaje i organizacije i javne ustanove u Crnoj Gori.
Pored podrške sportskim timovima i organizacijama, ove godine će kompanija nastaviti podršku razvoju lokalne zajednice kroz finansiranje kulturnih i sportskih aktivnosti, projekata iz oblasti energetske efikasnosti i slično.
„U jezgru našeg projekta koji se ubrzano razvija jesu aktivan, zdrav život, porodica i prijatelji, kultura, kao i razvoj lokalne zajednice. Zato i želimo da naše investicije u sport, kulturu i tivatsku zajednicu rastu jednako kao i naš projekat, i da zapravo zajedno, kao pravi partneri, kreiramo Luštica Bay kao vodeći centar aktivnog i zdravog življenja na Jadranu“, dodala je Milić.

http://radiotivat.com/index.php/turizam/24626-poamze.html
 

·
Registered
Joined
·
16,375 Posts
Nova rampa za lica sa invaliditetom



Direkcija za investicije opštine Tivat raspisala je tender šoping metodom za izbor izvođača radova na izgradnji prilazne rampe za lica sa invaliditetom.


Vrijednost tog posla iznosi 3 000 eura. Rok za podnošenje ponuda ističe 8.juna kada će se i otvoriti ponude, a rok za završetak posla je 20 dana od dana potpisivanja ugovora.
Rampa će se graditi na ulazu u Dom kulture „Graciaj Petković“.

http://radiotivat.com/index.php/opstina/24790-nova-rampa-za-invalidna-lica.html
 

·
Registered
Joined
·
16,375 Posts
Purgatorije u Tivtu: Scenski spektakl na otvaranju

“Na ovogodišnjim 'Purgatorijama“ biće obilježeno i 50. godina čuvene pjesme 'Bokeljska noć' naše sugrađanke Maje Perfiljeve, a CZK pregovara sa Radmilom Karaklajić koja je tu pjesmu otpjevala i sa njom pobijedila 1966. na Splitskom festivalu"

Muzičko-scenskim spektaklom, odnosno izvođenjem scenske kantate “Karmina Burana“ Karla Orfa, u produkciji Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada, ne ljetnjoj pozornici u Tivtu, u utorak 21. juna počinje ovogodišnji ljetnji festival kulture “Purgatorije“.

Festival će zvanično otvoriti glumica Jelena Đokić, a publika će tokom 72 dana trajanja ovogodišnjih “Purgatorija“ imati priliku da pogleda čak 75 raznovrsnih teatarskih, filmskih, muzičkih, likovnih i književnih programa koji će se odvjati na tri scene tivatskog Centra za kulturu, ali i u prostorima Porto Montenegra i kompleksa Luštica Bay, najavili su ortanizatori - Centar za kulturu Tivat, na juče održanoj kongferenciji za medije.

“Festival se ove godine odvija pd motom 'Da pređemo crtu - crossing the line' jer svojim konceptom izlazi iz onoga što su 'Purgatorije' bile u proteklih 10 izdanja i u mnogim segmentma predstavlja prelaženje crta i granica ustaljenih standarda kada je Crna Gora u pitanju“, kazao je producent “Purgatorija” Neven Staničić, dok je izvršni direktor CZK Tivat Vojsilav Kaluđerović kazao da će festival koštati oko 180.000 eura koje su obezbijedili Opština Tivat, Ministarstvo kulture i brojni sponzori predvođeni Porto Montenegrom i Lušticom Bay.

“Na to treba dodati i 70.000 eura koliko košta produkcija naše nove pozorišne predstave 'Koštana' koju radimo u koprodukciji sa Srpskim narodnim pozorištem i Studentskim kulturnim centrom iz Novog Sada. Ovaj autorski projekat Kokana Mladenovića sa Božom Vrećom u glavnoj ulozi, premijeru će imati u Tivtu petog avgusta, a publika u Srbiji prvi put će predstavu moći da pogleda 23. septembra u Novom Sadu”, kazao je Kaluđerović dodajući da okosnicu “Purgatorija” čini Međunarodni festival mediteranskog teatra koji je ove godine bogatiji nego ikada, sa čak deset predstava iz iz zemalja regiona u takmičarskoj konkurenciji.

Selektorka Tanja Mandić Rigonot u konkurenciju za nagrade “Purgatroija” osim nove domaće predstave “Koštana”, uvrstila je i komade “Rodljupci” Narodnog pozorišta iz Beograda, “Ptice” BITEF teatra, “Mrzim istinu” teatra “&TD” iz Zagreba, “Umišljeni bolesnik” zagrebačke Gavele, “Pogled s mosta” Gradskog pozorišta iz Podgorice, “Duh koji hoda” Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada, “Dnevnik jednog luđaka” Moving music teatra, “Mrešćenje šarana” Ateljea 212 i “Šćeri moja” CNP-a. Pored njih, ljubitelji pozorišta tokom trajanja “Purgatorija” moći će da pogledaju i brojne druge predstave poput komada u produkciji CZK Tivat “Betula u Malu Valu”, “Penelopijada”, “Hasanaginica” i “Filomena Marturano”, predstave “Moje nagrade” Narodnog pozorišta iz Beograda, “Adam i Eva” Hercegnovskog pozorišta, “Dr Nušić” Somborskog pozorišta, a premijerno će biti izvedena i koprodukcija Centra za kulturu Tivat i Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja - diplomska predstava cetinjskih studenata “Tre sorelle” po tekstu Stevana Koprivice.

“Na ovogodišnjim 'Purgatorijama“ biće obilježeno i 50. godina čuvene pjesme 'Bokeljska noć' naše sugrađanke Maje Perfiljeve, a CZK pregovara sa Radmilom Karaklajić koja je tu pjesmu otpjevala i sa njom pobijedila 1966. na Splitskom festivalu, da ponovo izvede tu numeru u Tivtu”, kazao je umjetnički direktor CZK Dragan Laković. On je u okviru mizičkog programa najavio i koncert čuvenog beogradskog hora “Viva Vox”. Svoje književne večeri tokom naredna dva i po mjeseca u Tivtu, pored ostalih imaće Miraš Martinović, Đuro Radosavović, Milan Draško, Dubravka Jovanović, Zoran Mujbegović i Aleksandar Gavranić, a ljubitelji likovne umjetnosti moći će da uživaju u izložbama Andree Ivande, Ivana Kneževića, Rajka Sušića, Jovete Ljumovića, Velibora Pavićevića, Milenka Peričića, Milijane Vujović. Zavjesa na “Purgatorije” biće 31. avgusta spuštena takođe spaktakularno, jer će tada u Tivtu gostovati sjajni mjuzikl “Monty Python`s Spamalot“ u kome pored ostalih igraju Nikola Kojo, Nikola Đuričko, Srđan Timarov, Jelena Jovičić...

http://www.vijesti.me/caffe/purgatorije-u-tivtu-scenski-spektakl-na-otvaranju-892628
 
141 - 160 of 181 Posts
Top