SkyscraperCity Forum banner

🛣️ Autoceste / Аутопутеви | Motorways IV

1880745 Views 9367 Replies 259 Participants Last post by  atlantis.


Ova tema se odnosi na autoputeve i brze ceste u BiH. Staru temu (2015-2017) možete naći ovdje.

This thread is about motorways in Bosnia and Herzegovina.


Overview map:



Green = In use
Red = Under construction
Purple = Starting soon
Grey = Future plans

Trenutno stanje | Current state (Jan 2021)

Izgrađeno i u prometu | Built, in use ~ 210 km

A1/Vc: Bijača-Međugorje - 10,3 km
A1/Vc: Tarčin-Zenica sjever - 91,6 km
E761: Sarajevo Bypass (Lot2) - 4,7 km
E661: Klašnice-Čatrnja - 31 km
A91: Mahovljani-Johovac - 71,9 km

Izgrađeno, nije u prometu | Built, not in use ~ 13 km
A1/Vc: Svilaj-Odžak - 9,3 km
A1/Vc: most Svilaj - 0,7 km
E661: Čatrnja-Sava - 3 km

U izgradnji | Under construction ~ 49 km
A1/Vc: Zvirovići-Počitelj - 10,8 km
A1/Vc: most Počitelj - 1 km
A1/Vc: Počitelj-Buna - 7,2 km
A1/Vc: tunel Ivan - 2 km
A1/Vc: Ivan-Tarčin - 4,9 km
A1/Vc: Zenica sjever-Vraca - 2 km
A1/Vc: tunel Zenica - 2,7 km
A1/Vc: Ponirak-Vranduk - 5,3 km
A1/Vc: Nemila-Poprikuše - 5,5 km
Vc: Johovac-Rudanka - 6,1 km
A1/Vc: GP Svilaj - 1,1 km
E661: most Gradiška - 0,7 km

Detalji o dionicama | Section details



See less See more
4
  • Like
Reactions: 5
Status
Not open for further replies.
1 - 20 of 9368 Posts
BiH dobila kredit od 70 miliona eura za autoput kroz RS



Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine i Evropska banka za obnovu i razvoj potpisali su danas ugovor o dodjeli kreditnih sredstava u iznosu od 70 miliona eura, a koji su odblokirani usvajanjem Zakona o akcizama.
Riječ je o novcu koji će biti korišten za gradnju prvih kilometara autoputa u sklopu Koridora 5c kroz Republiku Srpsku. Novac je zajam Autoputevima RS-a uz garanciju BiH i RS.

"Ovo su prvi kreditni dogovori nakon usvajanja Zakona o akcizama. Želim vam sretnu implementaciju ovih sredstava", rekao je između ostalog u kratkoj izjavi ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda.

Također, potpisan je i ugovor o dadatnih 15 miliona eura za autoput Doboj - Prnjavor.

Direktor Ureda Evropske banke za obnovu i razvitak (EBRD) Ian Brown kazao je da je izuzetno sretan zbog potpisanog ugovora.

"S potpisivanjem ovog ugovora ukupan iznos investicije EBRD-a u transportnu infrastrukturu u BiH prelazi milijardu eura. Ova investicija povećat će broj zaposlenih, povezivanje unutar BiH, ali i BiH sa susjedima. Ovo je dokaz da su akcize otvorile novi ciklus investiranja u sektor transporta. Već ove godine imat ćemo još jedno investiranje u iznosu od 200 miliona eura", rekao je Brown nakon potpisivanja ugovora u Sarajevu.
Klix
See less See more
Intenzivirani radovi na zaobilaznici autoceste A1 kod Zenice



Zaobilaznica autoceste A1 kod Zenice mjesto je intenzivnih radova, iako nije građevinska sezona. Na radilištima poddionica Drivuša - Klopče i Klopče - Donja Gračanica angažovano je oko 500 radnika. Zbog geografskih specifičnosti terena, na zaobilaznici dužine oko osam kilometara nalaze se mostovi, tuneli i vijadukti, ali i građevinski objekti za čiju se izgradnju, zbog aktivnih klizišta, mora stabilizovati teren.

Poddionica Drivuša Klopče, uz veliki most na rijeci Bosni dužine 650 metara, s tri saobraćajne trake prolazi kroz zonu klizišta, čije je stabiliziranje izuzetno zahtjevno.

"Na ovoj dionici se nalaze dva ozbiljna klizišta. Ona su do sad umirena, ali za umirenje tih klizišta morali smo potrošiti 25.000 kubika kamena, ugraditi šest kilometara geotehničkih sidara. Imamo u jednom usjeku potporni zid koji je dug 200 metara", pojašnjava predstavnik JP Autoceste FBiH Ahmed Mušija.

Poseban izazov na ovoj poddionici je bilo izmiještanje regionalnog gasovoda Sarajevo - Zenica u dužini od 2,5 kilometara jer se u toku radova morao osigurati kontinuitet isporuke gasa industrijskim pogonima u ArcelorMittalu. Jednako su zahtjevni i radovi na poddionici Klopče - Donja Gračanica, gdje se grade četiri vijadukta i dva tunela - Ričice i Pečuj. I ova su gradilišta na nestabilnom tlu.

"Zbog lošeg materijala prinuđeni smo koristiti takozvani tunelski kišobran, odnosno cijevni štit specijalnim materijalima kako bismo osigurali rad ljudi i mehanizacije", navodi predstavnik izvođača radova Enver Ajanović.

Na radilištima poddionica Drivuša - Klopče i Klopče - Donja Gračanica angažirano je oko 500 radnika. Zbog specifičnosti terena u hodu se traže rješenja i revidira projektna dokumentacija.

"To je nešto što se stalno mijenja, svakih 10 metara imamo različite geološke uslove tako da je nemoguće da imamo neko unikatno rješenje za pojas od 300-400 metara. Stalno se moramo prilagođavati trenutnim uslovima na terenu", ističe Reuf Kadrić, predstavnik JP Autoceste FBiH.

obilaznica autoceste A1 kod Zenice, ukupne dužine osam kilometara vrijednosti oko 140 miliona eura, trebala bi biti izgradjena do kraja ove godine.
Akta
See less See more
Jusko zadovoljan tempom izgradnje mosta Svilaj

Ministar komunikacija i transporta u Vijeću ministara Ismir Jusko izrazio je zadovoljstvo činjenicom da u ovom trenutku ne postoje naznake koje bi mogle uticati na dovršetak radova mosta Svilaj, koji je planiran za 28. maj naredne godine.

Jusko je danas sa saradnicima posjetio općinu Odžak i gradilište mosta Svilaj.



U Općini Odžak načelnik Jakov Ivanković upoznao je ministra Juska s aktuelnim dešavanjima, s posebnim naglaskom na ukupne pozitivne pokazatelje nakon početka radova na mostu Svilaj, plan izgradnje poslovne zone u blizini mosta te veliko zanimanje investitora nakon početka radova.

Nakon sastanka, zajedno s općinskim načelnikom Ivankovićem, ministar Jusko je obišao gradilište mosta Svilaj. Prilikom obilaska, voditeljica gradilišta je informirala prisutne da se radovi na izgradnji mosta izvode u skladu s dinamičkim planom.

Krajem januara 2018. godine bit će realizirano nešto manje od 40 posto ukupnog projekta. Okončani su svi pripremni radovi, dok je dio radova na donjem ustroju mosta u potpunosti okončan. Kad je riječ o gornjem ustroju mosta, sa zadovoljstvom je konstatirano da je nabavljeno svih 5.300 tona čelika za koje je pripremljena radionička dokumentacija. Od nabavljenih 5.300 tona, u pozicije je izrezano 974 tone, od kojih je 256 tona dovršeno, odnosno sklopljeno u gotove elemente. Isporuka čelične konstrukcije na gradilište je započela 20. januara 2018. godine, a početkom februara 2018. očekuje se početak montaže čelične konstrukcije.

Zaključujući radnu posjetu, ministar Jusko je izrazio zadovoljstvo činjenicom da u ovom trenutku ne postoje naznake okolnosti koje bi mogle utjecati na dovršetak radova, planiran za 28. maj 2019. godine.
biznisinfo
See less See more
Evo šta je dogovoreno u Turskoj: Od Sarajeva do Tuzle za sat i po



Predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan podržao je mogućnost izgradnje oba kraka ceste od Sarajeva do Beograda, onaj koji vodi preko Tuzle, Brčkog, Bijeljine i granice sa Republikom Srbijom te onaj koji bi preko Višegrada ulazio u Srbiju i dalje se spajao sa Požegom.

Epilog je to jučer održanog trilateralnog sastanka predsjednika Republike Turske Recepa Tayyipa Erdogana, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovića i predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića.

"U suštini, sa ta dva kraka zatvorio bi se 'krug' koji bi Sarajevo i Beograd spajao iz dva pravca. Ostalo je da se vidi šta će od toga biti autoceste, šta brze ceste, a to će odrediti komercijalni element. Dakle, riječ je o zaista velikom projektu za koji imamo punu podršku države Turske i predsjednika Erdogana. Bilo bi izgrađeno novih 350 kilometara puta, što kroz Bosnu i Hercegovinu, što kroz Srbiju", kazao je Izetbegović u razgovoru za Faktor.

Prijedloge koji su dogovoreni u Istanbulu će razmotriti institucije Bosne i Hercegovine, a Turska bi u izgradnji projekta učestvovala po modelu BOT. To u praksi znači da bi turske kompanije, uz korištenje domaće radne snage, gradile puteve, eksploatirale ih određeni vremenski period, a zatim ih vratile Bosni i Hercegovini.

Naročito je sa ekonomskog aspekta važna podrška trasi koja bi vodila od Sarajeva preko Žepča, Tuzle, Brčkog do Bijeljine, a zatim i granice sa Republikom Srbijom. Ovu trasu su, podsjećanja radi, ranije podržali Parlament FBiH i Parlament BiH te lokalne vlasti u područjima kroz koja će buduća autocesta prolaziti. Njenom izgradnjom će se ujedno modernom saobraćajnicom povezati dva najnaseljenija dijela BiH, Sarajevo i Tuzla. Prema stručnim analizama, na pojedinim postojećim magistralnim saobraćajnicama u području grada Tuzle postoji prosječna dnevna prohodnost od 22.000 automobila te bi izgradnja ove saobraćajnice značajno rasteretila odvijanje saobraćaja u tom gradu.

Buduća autocesta bi iz Sarajeva vodila ka Žepču postojećom dionicom autoputa do Zenice te do Žepča. Dionica Žepče – Tuzla – Brčko – Bijeljina – granica sa Republikom Srbijom duga je 150 kilometara, a procijenjena vrijednost njene izgradnje, prema postojećim procjenama, je 1.787,42 miliona eura. Ova trasa je ujedno najisplativija zbog obima saobraćaja koji bi se njome odvijao i sa aspekta povrata investicije. Projekcijom prihoda od cestarine za period od 2025. do 2050. godine je predviđeno prikupljanje 1.841,86 miliona eura.

Trasa autoceste od Žepča do Tuzle duga je 55,4 kilometra, a njena izgradnja bi koštala 726.263.801,5 eura. Od ukupne dužine dionice, na mostove i vijadukte se odnosi 15,7 kilometara, a na tunele 20 kilometara. Autocesta Tuzla – Žepče – priključak na Koridor Vc saobraćajno je podijeljena na pet dionica:



Dionica autoceste od Tuzle do Brčkog duga je 44,83 kilometra, a njena izgradnja bi koštala 466,432,981.69 eura. Ova dionica je jednostavnija za izgradnju u odnosu na prethodnu, s obzirom da se na mostove i vijadukte odnosi 14,62 kilometara, a na tunele 5,55 kilometara. Autocesta Tuzla-Brčko je saobraćajno podijeljena na četiri dionice:

Procjena saobraćaja za izgrađenu autocestu Tuzla - Brčko



Posljednja dionica autoceste je od Brčkog preko Bijeljine do granice sa Republikom Srbijom i duga je 50,4 kilometara. Njena izgradnja bi trebala koštati 594.720.000 eura. Na mostove i vijadukte se odnosi 7,20 kilometara, a na tunele 1,6 kilometara. Autocesta Brčko - Bijeljina – granica Republike Srbije je saobraćajno podijeljena na pet dionica:

Procjena saobraćaja za izgrađenu autocestu Brčko - Bijeljina - granica sa Republikom Srbijom



Prosječna predviđena brzina kretanja automobila na ovoj autocesti je 120 kilometara na sat, što bi u praksi značilo dolazak iz Sarajeva u Tuzlu za oko jedan sat i 30 minuta vožnje. S obzirom da se radi o procjeni zasnovanoj na postojećim idejnim rješenjima, otvorena je mogućnost optimatizacije trase zarad smanjenja troškova njene izgradnje.
Akta
See less See more
4
  • Like
Reactions: 1
Autoput Sarajevo - Beograd gradit će Turska, BiH neće imati troškova

Autoput Sarajevo - Beograd ne neće ništa koštati Bosnu i Hercegovinu, jer će ga Turci izgraditi i kroz zaradu od autoputa vraćati kredit, kazao je član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović gostujući sinoć u emisiji Telering na RTRS.

- Mislim da smo dobar posao napravili sa dvije trase preko Tuzle i Višegrada. Bio bi to sistem izgradi, koristi i vrati. BiH njen dio puta, Srbiji njen dio, te bi bilo izgrađeno novih 350 kilometara. Turska je jako zainteresirana kao moćna država da izgradi put. Turci su prvaci svijeta u gradnji s obzirom na veličinu nacije, ali ovdje bi oni preuzeli našu radnu stranu, kredit i rizike, te bi tu autocestu koristili 20-30 godina i onda bi je vratili", pojasnio je Izetbegović.

Kazao je kako je plan da jedan krak autoputa ide iz Sarajeva, preko Zenice, Žepča, Tuzle, Bijeljine, prema autocesti Zagreb - Beograd, dok će drugi krak autoputa ići ili preko Goražda ravnicom, ili postojećom cestom preko Rogatice i Sokoca, što je nešto skuplje.
"Taj autoput bi povezao BiH sa Sandžakom, ali i sa Kosovom, Albanijom, Makedonijom, Turskom i tako dalje", pojasnio je Izetbegović.

U intervjuu za BHT Izetbegović je rekao da bi izgradnja autoputa Sarajevo-Beograd mogla početi krajem ove godine.

Ministar komunikacija i transporta BiH Ismir Jusko dogovorio je juče sa ministrom saobraćaja, pomorstva i komunikacija Turske Ahmetom Arslanom da u ponedjeljak, 5. februara, predstavnici Turske dođu u našu zemlju kako bi prezentirali njihovo viđenje projekta gradnje autoputa Sarajevo-Beograd i način finansiranja izgradnje.
Indikator
See less See more
Mihajlović i Bilgič razgovarali o izgradnji autoputa Sarajevo-Beograd

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Zorana Mihajlović razgovarala je danas sa ambasadorom Turske u Beogradu Tanžuom Bilgičem o izgradnji auto-puta Beograd-Sarajevo.

Mihajlovićeva je rekla da će već naredne sedmice Vlada Srbije formirati zajedničku radnu grupu, da bi se što prije krenulo u realizaciju ovog projekta, saopštilo je Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije.

Ona je ponovila da je Srbija spremna da gradi dvije trase auto-puta koje će povezati Beograd sa Sarajevom, navodi se u saopštenju.

“Srbija je spremna da gradi dve trase puta, jednu dužine oko 60 kilometara od Požege do Kotromana, koja se nastavlja na postojeću trasu Koridora 11, i drugu, dužine 21 kilometar, koja će spojiti Sremsku Mitrovicu sa Bijeljinom”, rekla je Mihajlovićeva.

Ona je istakla da je prvi korak u realizaciji kompletiranje projektne dokumentacije, nakon čega slijede razgovori o načinu finansiranja.

Bilgič je najavio da će, povodom realizacije tog projekta, iduće sedmice Srbiju posjetiti tehnička delegacija iz Turske.
Biznisinfo
See less See more
Počinju razgovori za studiju izvodljivosti autoputa Sarajevo-Beograd

Predstavnici nadležnih institucija za cestogradnju iz Turske naredne sedmice započet će istovremene razgovore sa nadležnima iz BiH i Srbije kako bi se uradila analiza u vezi sa izgradnjom predloženih trasa autoputa Sarajevo- Beograd odnosno studija izvodljivosti, potvrdio je u intervjuu za Fenu ambasador Republike Turske u BiH Haldun Koç.

Izrazio je zadovoljstvo dokle se došlo u procesu razgovora o izgradnji autoputa Sarajevo – Beograd budući da je, kako kaže, na ovosedmičnom radno-konsultativnom sastanku predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdogana sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i članom Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem utvrđeno da će se graditi oba predložena pravca, preko Tuzle i preko Višegrada.

"U protekloj godini čule su se različite izjave dokle je došao ovaj projekat. Bilo je tu nedoumica koja će trasa biti izabrana odnosno kuda će sve prolaziti ovaj put između Sarajeva i Beograda. U tom pogledu Turska je stalno napominjala da koliko god je ovo jedan veliki ekonomski, privredni projekat, da ima socijalnu stranu, ali i političku, jer će sigurno doprinijeti stabilnosti Srbije i BiH", rekao je Koç.

Od početka razgovora u vezi izgradnje autoputa naglasio je da Turska nikada nije postala dio nekih rasprava, već naprotiv uvijek je na svim nivoima, uključujući i najviši nivo, uvijek podcrtavala svoju odlučnost da podrži jedan ovakav projekat.

"U tom smislu, Turska je zadovoljna što će jednog dana biti dijelom ovog projekta. O tome se razgovaralo prilikom nedavne zvanične posjete predsjednika Turske Srbiji, kao i na radnom sastanku Erdogana sa Vučićem i Izetbegovićem. Tom prilikom, Erdogan je želio razmotriti šta se može konkretno uraditi, te je veoma pozitivno što je zaključeno da treba graditi obje predložene trase i da tu nema alternative", konstatovao je Koç.

Odgovarajući na pitanje kako Turska finansijski planira podržati projekat kaže da u ovom trenutku to nije moguće reći jer se trebaju uraditi sve analize da bi se utvrdili tehnički detalji dionica od broja tunela do broja mostova i svega drugog što čini jedan autoput.

"Sve je to potrebno realizirati da bi se na kraju moglo reći za koje modalitete finansiranja se odredila Turska. Naša želja je da radne grupe već od naredne sedmice počnu raditi pa ćemo veoma brzo imati jasniju sliku", rekao je Koç.
Akta
See less See more
Jusko s turskim predstavnicima danas razgovara o izgradnji brze ceste Sarajevo-Beograd

Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Ismir Jusko održat će danas sastanak s predstavnicima Republike Turske, predvođenim zamjenikom generalnog direktora Direkcije autocesta Republike Turske Mehmetom Tutaşom o projektu brze ceste Sarajevo-Beograd.
Sastanku će prisustvotati i predstavnici Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske, Vlade Brčko distrikta BiH te javnih preduzeća za autoceste i ceste iz Federacije i Republike Srpske.

Tema sastanka je nastavak aktivnosti na realizaciji najavljenog projekta izgradnje brze ceste Sarajevo – Beograd, na kojem će također biti prezentovani raspoloživi podaci u vezi sa obje trase saobraćajnice Sarajevo - Beograd, najavljeno je iz Ministva komunikacija i prometa BiH.
Klix
See less See more
Srbija spremna da gradi dvije trase autoputa Sarajevo-Beograd

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Zorana Mihajlović izjavila je danas da je Srbija spremna da gradi dvije trase autoputa Sarajevo-Beograd.

"Za dionicu od Požege do Kotromana, dužine (na srbijanskoj strani) približno 60 kilometara, već imamo urađen dio projektne dokumentacije, a danas upravo tu rutu obilaze predstavnici srpskog i turskog ministarstva saobraćaja", rekla je Mihajlovićeva.

Iz Vlade Srbije saopšteno je da je Mihajlovićeva navela da je BiH zainteresovana i za drugu trasu, dužine 21 kilometar (na srbijanskoj strani), od Sremske Mitrovice do Bijeljine, za koju je, kako je rekla, Srbija takođe spremna.

Ona je podsjetila da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno razgovarao o tom projektu sa turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom i Bakirom Izetbegovićem.

Podsjećamo, ministar komunikacija i saobraćaja BiH Ismir Jusko održao je sastanak s predstavnicima Republike Turske, predvođenim zamjenikom generalnog direktora Direkcije autocesta Republike Turske Mehmetom Tutasom o projektu brze ceste Sarajevo-Beograd.

Jusko je rekao da je riječ o važnoj posjeti koja pokazuje da Turska želi što prije započeti realizaciju ovog projekta. Cilj sastanka je bio da se turska delegacija informiše o svim detaljima projekta kako bi mogla pristupiti izradi studije izvodljivosti.

Danas je razgovarano i o modelima finansiranja, ali je iz turske delegacije rečeno da će se tek naknadno utvrditi modeli finansiranja za oba putna pravca, odnosno da je još uvijek rano o tome govoriti.
Klix
See less See more
Turci poručili - Prvo studija izvodljivosti pa onda model finansiranja autoputa Sarajevo-Beograd

Ministar komunikacija i saobraćaja BiH Ismir Jusko održao je danas (6. februara 2018. godine) sastanak s predstavnicima Republike Turske, predvođenim zamjenikom generalnog direktora Direkcije autocesta Republike Turske Mehmetom Tutasom o projektu autoputa Sarajevo-Beograd.

Tema sastanka bio je nastavak aktivnosti na realizaciji najavljenog projekta izgradnje autoputa Sarajevo–Beograd, na kojem su također prezentovani raspoloživi podaci u vezi sa obje trase ove saobraćajnice.

Jusko je rekao da je riječ o važnoj posjeti koja pokazuje da Turska želi što prije krenuti u realizaciju ovog projekta. Cilj sastanka je bio da se turska delegacija informiše o svim detaljima projekata kako bi mogla pristupiti izradi studije izvodljivosti.

Danas se razgovaralo i o modelima finansiranja, ali je iz turske delegacije rečeno da će se tek naknadno utvrditi modeli finansiranja za oba putna pravca, odnosno da je još rano o tome govoriti.

Ambasador Republike Turske u BiH Haldun Koc rekao je da je predsjednik Turske nakon prošlosedmičnog sastanka u Istanbulu sazvao se relevantne institucije i od njih zatražio da što prije započnu sa radom.

Kako kaže, današnji sastanak je bio odlična prilika da se iz prve ruke prikupe sve relevantne informacije. Najavio je da će se u naredna dva dana ići u obilazak obje trase.

Koc je ponovio da je preuranjeno govoriti o bilo kakvim modalitetima i finansiranju u ovoj fazi. Ističe da će se o finansiranju moći govoriti tek nakon što turska delegacija obavi studiju izvodljivosti.

- Za Tursku je ovo regionalni socioekonomski projekat kojim želimo da damo na značaju razvoju ovog regiona. Veoma smo zadovoljni prezentacijom viđenja i strategija institucija - rekao je Koc.

Sastanku su prisustvovali i predstavnici Federalnog ministarstva saobraćaja i komunikacija, Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske, Vlade Brčko distrikta te javnih preduzeća za autoceste i ceste iz Federacije BiH i RS.
E-Kapija
See less See more
Turska delegacija u Tuzli: Zvanična trasa i model finansiranja ceste Sarajevo-Beograd do kraja godine



Predstavnici Vlade Tuzlanskog kantona (TK) na čelu s premijerom Begom Gutićem večeras su se u Tuzli sastali sa delegacijom Republike Turske, predvođenu zamjenikom generalnog direktora Direkcije autocesta Turske Mehmetom Tutaşom.

Tokom sastanka razgovarano je o izradi trase brze ceste Sarajevo-Beograd, koja bi trebala prolaziti i kroz najmnogoljudniji kanton u Federaciji BiH.

Iz Turske su poslane dvije delegacije Direkcije autocesta koje imaju zadatak obići trasu brze ceste u BiH i Srbiji te napraviti procjenu projekta.

Inžinjeri će na kraju sačiniti konačan izvještaj koji će uputiti turskoj Direkciji autocesta, na bazi čega će se kasnije donijeti odluka o budućoj trasi.



Premijer TK Bego Gutić nakon sastanka je kazao da je Kantonalna vlada već nekoliko puta zagovarala da je optimalna trasa koja prolazi kroz ovaj kanton. To je trasa, naveo je on, koja zadovoljava sve neophodne parametre.

"Ovaj region za sebe veže blizu milion i po stanovnika te je najrazvijeniji u BiH. Danas smo iznijeli i određene argumente, a to je da Tuzla u ovom trenutku ima na dnevnoj bazi oko 20.000 ulaza vozila te oko 12.000 izlaza prema Brčkom. Također smo kao prednost naveli da se ova trasa savršeno uklapa u postojeću dionicu budućeg koridora 5C, a znamo i za Y krak koji treba da se odvoji od Žepča prema Tuzli. Za tu dionicu je već urađena studija izvodljivosti, a imamo i idejno rješenje. Na neki način imamo već urađene i pripremne radove i to je prednost koju smo iznijeli na sastanku", naveo je Gutić.

Kao polazna tačka u izgradnji autoceste je navedena upravo Tuzla, a išla bi prema Brčkom te prema Žepču. Druga varijanta je da istovremeno ide sa petlje Šićki Brod prema Žepču.

Iz Kantonalne vlade smatraju da je ovo optimalna ruta, a Gutić naglašava da bi izvještaj turskih stručnjaka trebao biti sačinjen za nekoliko mjeseci.



Također, Gutić je naveo da spomenuta trasa pojeftinjuje projekat u samom startu, jer 80 posto buduće trase treba da prođe kroz državno zemljište čime će se pojeftiniti i eksproprijacija.

Prema nekim procjenama, dionica od Tuzle do Brčkog košta blizu 460 miliona eura, dok gruba procjena govori da će dionica od Žepča do Tuzle biti najskuplja, jer je tehnički najzahtjevnija te bi za nju trebalo izdvojiti blizu 760 miliona eura.

Dodao je i da su turski predstavnici u BiH kroz razgovore prihvatili argumente koje su naveli članovi Vlade TK.

"Budućom trasom autoceste mi rješavamo dva ključna problema kada je u pitanju putna blokada TK, a to je izlaz prema Brčkom, odnosno Evropskoj uniji, ali i kvalitetnija veza sa Sarajevom. Mislim da ovaj projekat nema alternativu, a mi smo kao Vlada dali punu podršku", dodao je kantonalni premijer.

Ministar trgovine, turizma i saobraćaja TK Mirsad Gluhić navodeći prednosti s kojima raspolaže ovaj kanton istakao je Međunarodni aerodrom Tuzla koji bi dodatno doživio ekspanziju, a procvat bi doživio i turizam.



"Ovaj projekat bi uveliko osigurao i sigurnost učesnika u saobraćaju, a svjedoci smo tragičnih događaja u 2017. godini koji su se dogodili na cesti Tuzla-Orašje, odnosno Tuzla-Brčko", dodao je Gluhić.

Sve ono što su naveli kao prednosti tokom razgovora, predstavnici Vlade TK su pretočili u pismo podrške koje je uručeno zamjeniku direktora Direkcije autocesta Turske.

S obzirom na trenutnu dinamiku koja se vodi vezano za priču o izgradnji spomenute brze ceste, na kraju je rečeno da bi do kraja godine mogli biti pokrenuti i konkretni potezi u smislu određivanja konačne trase, predlaganja modela finansiranja, ali i početka radova.
Klix
See less See more
4
Turska delegacija u Višegradu i Goraždu: Lokalna zajednica ključna u projektu brze ceste

Ministar komunikacija i prometa BiH Ismir Jusko i delegacija iz Turske posjetili su danas Višegrad i Goražde gdje su razgovarali sa predstavnicima lokalne vlasti i obišli područje koje je mogući dio trase brze ceste Sarajevo – Beograd.

Delegaciju je predvodio Mehmet Tutaš, zamjenik generalnog direktora Direkcije autocesta Republike Turske, a tokom sastanaka razgovaralo se o značaju prolaska dijela autoceste kroz Bosansko-podrinjski kanton, prenosi agencija Anadolija.

Nakon sastanka koji je prošle sedmice održan u Istanbulu, a kojem su prisustvovali predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan, član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, formirana su dva tima koji su ovih dana na terenu i prikupljaju podatke u BiH i Srbiji.

Ministar Jusko je nakon sastanka u Višegradu kazao da bez obzira što se ovdje radi o projektu koji spaja dvije države, jednu od ključnih uloga ipak će da igra lokalna zajednica.

“Jer, ljudi iz lokalnih zajednica najbolje poznaju ovaj teren, ustupljene informacije od strane njih, planska dokumentacija je nešto što u ovom trenutku ovoj delegaciji najviše treba. Ovo je prva faza koja se zasniva na tome da se prikupi što više informacija”, izjavio je Jusko.



Sastanak u Višegradu je, prema njegovim riječima, bio dosta konstruktivan i načelnik je rekao da će dati punu podršku ovom projektu i, kako je kazao, nema razloga da saradnja ne bude na najvećem nivou.

“Sutra će biti sumiranje dosadašnje posjete i da vidimo koji su daljnji tokovi koji su vezani za ovaj projekat i koji su rokovi koje ćemo odrediti kada će započeti druga faza. Naravno ne ovisi sve o nama, u tom momentu će ovisiti o svim prikupljenim informacijama i koliko vremena će trebati da delegacija Turske to objedini u jedan dokument i napravi studiju izvodljivosti, ali ne vjerujem da će to trajati dugo”, smatra ministar Jusko.

Ono što je mogao vidjeti ovih dana, kazao je, jeste da je turska strana stava da ovaj projekat ne treba razvlačiti i da treba ići što bržom dinamikom.

“Svima je u interesu da što prije vide gradilište na našem terenu. Realno je očekivati da otprilike treba oko dvije godine da se izađe na teren, da se sve snimi, jer radi se o obimnom poslu. Ovo nije projekat lokalne zajednice, kantona, entiteta, ovo je projekat svih nas i svima nam treba”, istakao je Jusko.

Ponovio je da je ključni cilj posjete turske delegacije prikupljanje što većeg broja informacija kako bi se napravila kvalitetna studija izvodljivosti.

Govoreći o tome da li postoji mogućnost da i Goražde bude uvršteno u trasu brze ceste, Jusko je kazao da će to zavisiti od studije izvodljivosti.

“U Goraždu je jaka industrijska zona, gdje radi veliki broj ljudi iz oba entiteta”, poručio je Jusko.

Ranije je izjavio da je sve svedeno na dva ključna projekta, jedan projekt koji bi išao preko Tuzle, a drugi projekt koji bi išao preko istočne Bosne, odnosno prema Višegradu i Vardištu.

Ambasador Republike Turske u BiH Haldun Koc podsjetio je danas u Goraždu da su ovih dana u obilasku terena i razgovorima sa predstavnicima lokalne vlasti.

“Naravno da smo krajnje zadovoljni dosadašnjim sastancima, rezultatima sastanaka obzirom da smo se lično uvjerili u političku volju BiH, svih nadležnih institucija u BiH, ali i želju građana ove zemlje da se realizuje ovakav jedan projekat. S tim u vezi, sve nadležne ustanove su nam ponudile podršku i stavile na raspolaganje sve svoje informacije kako bi se što lakše došlo do preciznijih podataka koji će omogućiti realizaciju ovog projekta”, istakao je Koc.

Da se od prvog dana i Grad Goražde uključio i dao svoj doprinos ovom projektu smatra gradonačelnik Muhamed Ramović.

“Da se svakako Goražde ni u kom slučaju ne zaobiđe iz više razloga, a posebno jer je Goražde na neki način centar ove regije. Grad koji bilježi veliki uspjeh u privredi i uvijek je problem ta putna komunikacija. Dali smo veliki doprinos u tome.”

Podsjetio je da su u novembru prošle godine u Goraždu imali sastanak s predstavnicima opština iz BiH, Srbije i Crne Gore, a u vezi s brzom cestom Beograd – Sarajevo.

“Bilo je više od 50 učesnika i ukazali smo na značaj prolaska ovog puta kroz Goražde. Imamo dvije opcije, jedna je preko Hranjena, a druga preko Foče do aerodroma”, poručio je Ramović.

Premijer Bosansko-podrinjskog kantona Goražde Emir Oković smatra da je mnogo argumenata koji idu u prilog tome da ta trasa treba proći kroz ovaj kanton.

“Mi, kao kanton, se već tri godine bavimo pitanjem cestovnog povezivanja pravoshodno sa Sarajevom i čini mi se da to kompatibilno sa cijelom ovom pričom. Mogu zaista reći da je dobrodošla ova ideja o mogućnosti razvijanja tzv. prstena koji će unutar BiH zadovoljiti sve kriterije”, pojasnio je Oković. (AA)
Biznisinfo
See less See more
Kako iz Sarajeva za Beograd: Turskim novcem, neisplativom rutom i opravdanim pesimizmom



Brza cesta, odnosno autoput Sarajevo-Beograd, najveća je infrastrukturna tema u BiH i Srbiji. Najave i glasni optimizam vezani za spomenutu cestu na dvije trase dobili su novu dimenziju održavanjem prvog konkretnog susreta predstavnika Turske i BiH. Rezultat? Prvo studija izvodljivosti pa tek onda model finansiranja.
To nužno nije identično dosadašnjim najavama za modernu saobraćajnicu gdje je turski novac najavljivan bez imalo sumnje. Podsjećamo, na sastanku u Istanbulu dogovoren je BOT model, po principu izgradi-posjeduj-koristi-predaj. U praksi to bi značilo da će Turska u potpunosti snositi troškove izgradnje, jedan određeni period naplaćivati korištenje, a poslije to predati BiH i Srbiji.

To bi, pokazuju posljednja dešavanja, lako moglo završiti u sekciji pustih želja. Ukoliko Turci procijene da se jedna od trasa finansijski ne isplati ne postoji valjan razlog da se novac iz Ankare koristi za gradnju ceste. Osim ako ne žele pokloniti novac.

Osman Lindov, profesor sa Saobraćajnog fakulteta u Sarajevu, smatra kako treba stati na loptu i prepustiti struci da da svoje mišljenje prije preuranjenih zaključaka.

"Treba prepustiti struci da odradi svoje i zauzme stav. Nadam se da će neko promijeniti ovu priču kroz jednu stručnu elaboraciju i poredati stvari na način da se, prije svega, angažuju stručnjaci koji će kroz studiju izvodljivosti predložiti način finansiranja. Ono što se u javnosti pojavljuje volio bih i da se realizuje – to je BOT sistem. Ono što se treba znati je to da za takav način finansiranja treba imati odgovarajući promet, ali poznavajući prostor koji je nominovan, mali broj dionica će biti isplativ osim ako investitor nema golemu ljubav. Ako goleme ljubavi nema, država će morati stati iza toga jer investitori neće moći izvući svoj novac", kazao je Lindov.

On podsjeća na to da Bosna i Hercegovina u svojoj ponudi ima isplativijih dionica koje trebaju biti prioritet.

"Mi imamo mnogo više isplativijih dionica. Volio bih da smo iskoristili dobru volju investitora radi dionica koje su neophodne i gdje je to opravdano, a to je Koridor 5C ili brza cesta od Lašve prema Jajcu i Krajini", zaključio je Lindov.

Mali promet


Dobro obaviješten izvor je za Klix.ba kazao kako postoji velika vjerovatnoća da će, jednom kada struka kaže svoje, turska strana ponuditi koncesioni model finansiranja koji podrazumijeva garanciju države da prosječni dnevni promet saobraćajnice preko Višegrada bude više od 12.000 vozila.

Poređenja radi, a što ilustruje surovu realnost, na cesti Sarajevo-Mostar prosječni dnevni promet saobraćajnice kreće se od 6.000 do 10.000 vozila.

Štaviše, prema podacima iz 2009. godine, putevi od Višegrada do Sarajeva jedva da prelaze 7.000 vozila dnevno, dok veći dio prometnica broji između 600 i 3.000 vozila dnevno. Ruta preko Tuzle, naravno, nema taj problem sa blizu 10.000 vozila dnevno na dionicama prema Brčkom i krajnjem istoku BiH.

Perspektiva prošlosti


Kada je riječ o novoj brzoj cesti i autocesti, valja se sjetiti kada su počeli prvi sastanci i planiranja nikada završenog autoputa na Koridoru 5C. Davne 1997. godine određena je trasa kojoj je dat evropski značaj i današnje poznato ime koridora. Ranih 2000-ih godina počela su prva lobiranja o gradnji, ali prvi kilometri nisu pušteni u promet sve do 2003. godine.

Računajući samo otvorenje prve dionice, od kojeg je proteklo 15 godina, i imajući u vidu da je do danas izgrađeno blizu 100 kilometara od potrebnih 334 kilometra - dakle manje od trećine - nemamo razloga za optimizam.

Projektujući ranija iskustva, to bi značilo da bismo prve kilometre mogli vidjeti za tek šest godina te da ćemo za 20 godina vidjeti završenih 100 kilometara od blizu 200 kilometara koliko bismo trebali izgraditi u BiH.

Predizborna kampanja?


Brza cesta ili autoput Sarajevo-Beograd (zavisno od rute) odlična su priča za vladajuće partije u Bosni i Hercegovini, Srbiji, ali i Turskoj.

Bakir Izetbegović je kazao da bi gradnja puta mogla početi već ove godine, što prevazilazi najoptimističnije prognoze. Prema pojedinim analizama, u ovom izbornom ciklusu, priča o brzoj cesti bi trebala pomoći SDA u pridobijanju SDP-ovog privrženog urbanog glasačkog tijela Tuzlanskog kantona.

Ipak, prema posljednjim informacijama, do kraja godine bi tek trebala biti poznata tačna trasa, a time i model finansiranja.

Trenutno stanje


Iako studija izvodljivosti u BiH još nije ni počela, ona na srbijanskoj strani ceste je završena. Također, autocesta ili brza cesta Sarajevo-Beograd nije nepostojeća saobraćajnica, bar ne jedan njen dio. Naime, ruta preko Tuzle na raspolaganju ima izgrađeni dio autoputa A1 od Sarajeva do Zenice, dok je Srbija u boljem položaju jer na toj ruti mora izgraditi svega 20-ak kilometara autoputa od granice s BiH kod Bijeljine do postojećeg autoputa Beograd-Zagreb.

Što se tiče najvjerovatnije neisplative rute preko Višegrada, ona se u BiH mora graditi od nule, dok u Srbiji postoji izgrađeni ili poluizgrađeni dio (Koridor 11) od Beograda do Čačka. Stoga Srbija mora izgraditi dio preko Požege i Užica do granice s BiH u dužini od blizu 70 kilometara. Cijena u srbijanskom dijelu trebala bi biti oko 760 miliona eura.

Cijena obje trase, što se tiče gradnje na teritoriji Bosne i Hercegovine, još uvijek nije poznata u cijelosti.
Klix
See less See more
Izgradnja dionice brze ceste Lašva - Nević Polje od vitalnog značaja

Projekt dionice brze ceste Lašva - Nević Polje je u završnoj fazi, a izgradnja ove prometnice je od vitalnog značaja, kako za lokalno stanovništvo, tako i za Federaciju BiH i državu, rečeno je jučer na prezentaciji koju su u Novom Travniku organizirali predstavnici Javnog poduzeća "Autoceste Federacije BiH".

Fokus prezentacije bio je na dijelu brze ceste u naselju Nević Polje, Općina Novi Travnik, gdje je planiran kružni tok, a, kako je rečeno, prvobitna trasa je pomjerena, s obzirom na to da se moralo zaštititi izvorište Trebišnjice.

Koordinator iz Vlade SBŽ-a za realizaciju projekta brze ceste Vinko Miljak kazao je kako se na izgradnju brze ceste čeka gotovo 30 godina, te da je ona od životnog interesa za sve građane, s obzirom na to da će rasteretiti jednu od najopterećenijih magistralnih cesta u BiH.

"O ovom projektu se govorilo i prije 1990-ih, a sada se došlo u fazu da se radi glavni projekt. Ne možemo reći da nam nije u interesu izgradnja brze ceste, jer ćemo se bez nje i dalje voziti 50 minuta od Travnika do Kaonika i sudjelovati u velikim gužvama. To nikome nije u interesu", kazao je Miljak.

Građani su tijekom prezentacije uputili brojne primjedbe, od toga da je ona izvedena šturo, bez adekvatne pripreme i informacija o tome kada počinje izgradnja, koliko i koji objekti će biti srušeni, te koliki će biti iznos odštete.

"Mještani ne znaju čija kuća se treba rušiti, niti čija smeta, a čija ne smeta. Ovo je za mene nepotpuna prezentacija i jako sam razočaran", kazao je jedna od sudionika današnjeg skupa Dragan Jukić.

Kako je rečeno, prije eksproprijacije je potrebna urbanistička suglasnost i izmjena postojećeg prostornog plana.
Akta
See less See more
Dionica Počitelj - Buna mogla bi se raditi u ožujku



Za dinamičniju gradnju Koridora 5C moraju se uključiti sve instance vlasti, prvenstveno državna razina, rekao je razgovoru za Dnevni avaz Adnan Terzić, direktor JP Autoceste FBiH.

''Prioritet je da država BiH potpiše dogovorene sporazume s Europskom investicijskom bankom (EIB) od 50 milijuna eura za tunel Zenica, s OFID-om od 49 milijuna eura za dionicu Vranduk - Ponirak, s KFAED-om od 36 milijuna eura, te za jug, Buna - tunel Kvanj od 100 miliona eura s EIB-om. To prošle godine, iako su sporazumi ispregovarani, Ministarstvo financija BiH nije moglo staviti u proceduru potpisivanja zbog toga što smo imali od Vlade FBiH uvjet da ti krediti budu efektivni ako dođe do povećanja putarina. Budući da je došlo do povećanja, sada je prioritetno da FBiH i država završe potpisivanje tih sporazumna kako bismo mi u ovoj godini po njima mogli izvršiti podjelu za izvođenje'', rekao je Terzić.

''Otvorili smo financijske ponude na dva projekta. Jedan je Počitelj - Buna od 30 milijuna eura koji financira EBRD, a drugi je nastavak ove dionice od Donje Gračanice do Vraca, do spuštanja na M-17, kod Zenice. I njega financira EBRD s 50 milijuna eura. Dakle, ta dva projekta trebala bi se, prema meni, dodijeliti u ožujku i početi s radovima'', kaže Terzić.

Naveo je kako su Autoceste FBiH napravile projekt hitne sanacije klizišta na dionici Lepenica - Vlakovo.

''Ponovno se pojavilo klizište. Nekoliko dana vršimo praćenja i nema novog pomjeranja. Za sljedeći tjedan planiran je sastanak nadzora, izvođača, investitora i da se utvrdi prvi razlog pojave klizišta'', rekao je Terzić, govoreći o problemu popuštanja potpornih zidova na toj dionici, koje je radila turska kompanija Celigiz Insaat.
Akta
See less See more
Ljudi su u pravu kad kažu da se ceste ne grade, u 2018. se to treba promijeniti

Ukoliko sve bude teklo po planu, u 2018. godini trebalo bi da budu otvorena tri gradilišta na autoputu A1. To je ono što građani žele - bagere na terenu, zaključak je razgovora s direktorom JP Autoceste Federacije BiH Adnanom Terzićem.

Percepcija javnosti je uvijek ista, ako se autoput ne gradi, onda se i ne radi. Svako objašnjenje o dugotrajnosti procesa pripreme za većinu građana pada u vodu, a naš sagovornik to vrlo dobro zna.

"Šta god da kažem, građani su na kraju u pravu. Imamo li gradnju ili nemamo? Trenutno ih nemamo onoliko koliko smo ih pripremili i koliko smo u mogućnosti. Također, treba spomenuti da je godinu dana postojao zastoj zbog neusvajanja akciza jer je Federalna vlada usvojila nova kreditna zaduženja s novim akcizama. Mi želimo ove godine otvoriti šest novih LOT-ova i da na njih uđu izvođači. Objašnjavati kako mi radimo svaki dan i da radimo više posla nego neki prije nas nema smisla – građani vide samo da li se gradi, a sada se pravi samo oko Zenice. Tu sliku konačno treba promijeniti", rekao je Terzić za Klix.ba.

Riječ je o dvije dionice u Hercegovini i dionici na Zeničkoj zaobilaznici.

Južna trasa


U decembru prošle godine Evropska Investicijska Banka (Banka) je dostavila pismo Austocestama Federacije BiH u kojem traži da se postupak dodjele ugovora na izgradnji dionice Počitelj - Zvirovići ponovi.

Naime, EIB smatra da je došlo do povrede postupka nabavke usljed objavljivanja povjerljivih informacija u pojedinim medijima. Navedeno je da su istim prekršene odredbe o povjerljivosti iz Ugovora o finansiranju zaključenog između BiH i EIB-a.

Najpovoljniju ponudu tada je dao konzorcij iz Azerbejdžana i Kine s podizvođačem Heringom iz Širokog Brijega, ali isti nije ispunio uslove Autocesta vezane za garancije, što je bio dodatni problem. Sada sve ide na ponovljeni postupak.

"Ja sam optimista, u srijedu smo imali 'conference call' s bankom. Mi sada imamo proceduru koju smo dogovorili s EIB-om, koja podrazumijeva da pripremimo tendersku dokumentaciju. Kada oni daju saglasnost, ona se objavljuje po normalnoj proceduri na stranici EIB-a i u našim medijima, nadamo se krajem marta. U međuvremenu, ovdje bi trebao doći njihov ekspert da pomogne u procesu evaluacije. Moram priznati da mi još uvijek nije jasna njegova potpuna uloga, ali mi nemamo ništa protiv da banka aktivno učestvuje u procesu dodjele tendera", objasnio je Terzić.

Podsjećamo, s EIB-om država ima potpisan ugovor od 100 miliona eura, što je procijenjena vrijednost radova. Posljednje ponude su se kretale u rasponu od 96 do 105 miliona eura. Riječ je o problematičnoj trasi koja čeka na početak gradnje već četiri godine, a do sada je poništeno nekoliko tendera.

Dionica Počitelj - Zvirovići duga je 11,75 km, a najznačajniji objekti su most Počitelj (945 m), petlja s naplatnim mjestom i pristupnim prometnicama do regionalne ceste Buna - Domanovići i magistralne ceste M-17, tri vijadukta, tunel i otvorena trasa. Predviđeni rok izgradnje bio bi 30 mjeseci.

Dvije dionice čekaju završetak tendera

"U toku je evaluacija ponuda za dva projekta, to su trase od Počitelja prema Buni od 7,2 kilometra, što košta blizu 30 miliona eura, te nastavak Zeničke zaobilaznice od Donje Gračanice do Vraca od blizu 4 kilometra, što košta 50 miliona eura. U sljedećih mjesec i po možemo očekivati potpisivanje ugovora na dvije dionice čime će blizu 80 miliona eura proći kroz finansijski krvotok Federacije BiH. Rok za izvođenje radova je 26 mjeseci", rekao je Terzić.

Trenutni radovi

Na izgradnji dvije poddionice Drivuša - Klopče i Klopče - Donja Gračanica, ukupne dužine osam kilometara, grade se dva tunela, četiri vijadukta i most u dužini od 5,78 km. Na gradilištu je ukupno angažovano 430 radnika, a vrijednost radova je 140 miliona eura. Zenička zaobilaznica je zbog konfiguracije i geološko-tehničkih karakteristika jedna od najzahtjevnijih dionica na Koridoru 5C.

Završetak radova se predviđa za kraj 2018. godine.

Odron

Pored novih dionica, Autoceste su se pozabavile problemima na izgrađenim dijelovima A1. Naime, došlo je do popuštanja na kamenoj oblozi na Ban brdu, na dionici Sarajevo zapad - Lepenica.

"Voda je učinila svoje i pojavilo se klizište. Mi smo intervenisali, napravljen je projekt hitne sanacije i klizište je zaustavljeno. Sada smo prešli na trodnevna praćenja jer više nema pomjeranja. Ipak, očito je da je tu klizište koje je moglo nastati iz više razloga. Mi ćemo ustanoviti da li u startu projekt nije bio adekvatan i da nije uzeo u obzir sve podzemne vode, da li je izvođač pogriješio i nije pratio projekt ili da li je u vrijeme održavanja nepravilnim radnjama došlo do aktiviranja klizišta. Možda su se pojavile neke nove podzemne vode, ali ne možemo prejudicirati. U sljedećih 10-ak dana znat ćemo rezultat evaluacije", kazao je naš sagovornik.

On je dodao kako se mora napraviti projekt trajnog rješenja i kako je on procijenjen na nekih 200.000 konvertibilnih maraka.

Iz Sarajeva za Beograd


Terzić pozdravlja ideju autoputa do Beograda s obzirom na to da bi za jedan dio gradnja i upravljanje pripali Autocestama Federacije BiH, tj. u dijelu trase preko Tuzle.

Ipak, naglašava naš sagovornik, za ovaj projekt veoma je bitno da ostane u rukama državnih vlasti.

"To je klasičan primjer ideje koju treba da vode država BiH i Ministarstvo prometa i komunikacija BiH. Meni je drago što je Ismir Jusko započeo te aktivnosti i što se krenulo u pravcu koji je najispravniji. Jer ako se krene preko entiteta i Distrikta Brčko, njihovih parlamenata, agencija za koncesije - to bi bila nemoguća misija. Ono u čemu mi dajemo kontribuciju to su svi resursi od naših već urađenih idejnih rješenja za spajanje Tuzle i Žepča i od Tuzle prema Brčkom. Svakako, entiteti učestvuju u skladu sa svojim zakonskim ovlastima kroz Autoceste FBiH i Autoputeve RS, ali opet – pod dirigentskom palicom države", zaključio je Terzić.
Klix
See less See more
EBRD udvostručila novac za Koridor Vc



Na nedavnom samitu premijera šest država zapadnog Balkana i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Londonu, Bosna i Hercegovina dobila je 700 miliona eura za gradnju Koridora 5C.
Kako je u razgovoru za „Avaz” istakao Pierre Heilbronn, jedan od potpredsjednika EBRD-a i čovjek zadužen za balkanske operacije, radi se o trenutno najvećoj investiciji koju daje EBRD u našem regionu.

Do nje je došlo zahvaljujući usvajanju izmjena Zakona o akcizama BiH.

– Zbog vrlo pozitivnih događaja krajem prošle godine, EBRD je mogao udvostručiti iznos investicija u infrastrukturu u BiH. Jasno nam je da su izmjene zakona bile teška odluka za bh. vlasti. No, njeni rezultati već se pokazuju. Pouka je to da što se više reformi bude provodilo, pa nekad i donosile teške odluke, to će više investicija – ističe Heilbronn.

On nije precizno mogao odgovoriti na naše pitanje koliko je novca Balkan dobio nakon samita u Londonu.

– EBRD je institucija koja funkcionira na principima zahtjeva. Ne planiramo unaprijed koliko ćemo uložiti u neku od država, već se novac distribuira na temeljima kvaliteta ponuđenih projekata. Godišnje smo u zemlje zapadnog Balkana ulagali oko milijardu eura. Taj se iznos može i povećati i mi bismo željeli to vidjeti. Ali, sve ovisi o tome koji nam projekti budu ponuđeni, privuku našu pažnju i kako se oni realiziraju. Mi smo, na primjer, ulagali godišnje oko 250 miliona u projekte transporta. Regionalno povezivanje podržali smo s neke tri milijarde ukupno. Na to je došlo još barem pet milijardi od drugih investitora. Cilj je i dalje poboljšavati uvjete transporta na zapadnom Balkanu – kaže sagovornik Avaza.

Precizira i da EBRD snažno ulaže u regionalne projekte. Ističe tako aktivnosti na gradnji koridora u Makedoniji, koji se sastoji od modernog autoputa i pruge, potom koridor X koji povezuje Srbiju i Makedoniju, Cestu 7 koja povezuje Srbiju, Kosovo i Albaniju, te brojne aktivnosti na poboljšanju cestovnih veza Crne Gore i Albanije.

– Angažirani smo i na tzv. mekom povezivanju. Jako ulažemo u reforme koje će Balkanu omogućiti da bude privlačniji za investitore, kako domaće tako i strane. Regionalna saradn ja vrlo je bitna, ali i njeno prenošenje na sasvim konkretne projekte. Finansiramo i regionalnu trgovinsku komoru. Uspostavili smo regionalnu online investicijsku platformu. Ko želi ulagati, na jednom mjestu može naći sve detalje. A predano radimo s partnerima u regionu i na ukidanju vancarinskih barijera – nabraja Heilbronn aktivnosti EBRD-a.
Biznisinfo
See less See more
  • Like
Reactions: 1
Potpisan sporazum o grantu vrijednom 6,8 miliona eura za važne objekte u Gradišci



Bosna i Hercegovina i Evropska investicijska banka danas su u Banjoj Luci potpisale sporazum o grantu vrijednom 6,8 miliona eura iz evropskih fondova za sufinansiranje izgradnje velikih infrastrukturnih objekata u Bosanskoj Gradišci.

Ovaj investicijski projekt odnosi se na izgradnju objekata na graničnom prijelazu na dijelu ceste 2a (R2a) između Banje Luke i Gradiške, mosta na granici preko rijeke Save, kao i priključnih cesta na autocestu Banja Luka – Gradiška. Projekt je dio indikativnog produžetka Transevropske prometne mreže (TEN-T) na Zapadni Balkan.

Ambasador Lars-Gunnar Wigemark, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH, istakao je da poboljšanje povezivosti na Zapadnom Balkanu, kao i između Zapadnog Balkana i Evropske unije, predstavlja ključni faktor za rast i radna mjesta, te da će donijeti očite koristi privredama i građanima u regiji.

"Ovo ulaganje u Gradišku važan je korak prema snažnijoj integraciji cijelog područja Zapadnog Balkana u skladu s novom strategijom za Zapadni Balkan. Grant sredstva Evropske unije u iznosu od 6,8 miliona eura će sufinansirati izgradnju mosta na graničnom prijelazu preko rijeke Save u Gradišci. Ovo ulaganje će Evropsku uniju približiti Bosni i Hercegovini", izjavio je ambasador Wigemark.

Matteo Rivellini, rukovoditelj odjela Evropske investicijske banke za Sloveniju, Hrvatsku i Zapadni Bakan, je izjavio: "Banka je vrlo zadovoljna što može danas potpisati ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava, koji daje značajan doprinos gospodarskom rastu, olakšavanju trgovine i integraciji Bosne i Hercegovine na Balkanu. Na linku Gradiška - Banja Luka, saobraćaj s autoputa mora biti usmjeren preko ulica Gradiške do gradskog mosta u samom središtu grada. Nakon što bude izgrađen, most će skratiti vrijeme putovanja, smanjiti potrošnju goriva i onečišćenje, i koristiti kao zaobilaznice grada Gradiške. Banka je također potpisala zajam od 47 miliona eura za dovršenje tekućih radova na autocesti Banja Luka – Doboj".

"Danas smo potpisali grant ugovor u vrijednosti 6,8 miliona eura sredstava Evropske unije za projekat koji uključuje izgradnju prekograničnog mosta u Gradišci i želim da se zahvalim na tome predstavnicima Delegacije EU i EIB-a, posebno Mateu Rivelliniju i Lars-Gunnaru Wigemarku i njihovim saradnicima. Ovaj projekat je važna spona ka uspostavi infrastrukturnih veza između Bosne i Hercegovine i njenih susjeda. Ova investicija će poboljšati regionalnu saradnju i komunikaciju s Evropskom unijom", izjavio je Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH.

Prema agendi za povezivanje, Evropska unija je izdvojila do milijardu eura grant sredstava za razdoblje od 2014. do 2020. godine za sufinansiranje, putem Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), zrelih projekata iz područja energije sa liste PECI (projekti od interesa za Energetsku zajednicu) i zrelih projekata iz područja transporta iz Transevropske prometne mreže (TEN-T), zajedno sa zajmovima od međunarodnih finansijskih institucija.
Klix
See less See more
Efekt akciza: Na računu za autoputeve za 28 dana prikupljeno dodatnih 16 miliona KM



Prvi mjesec ubiranja novca od povećanja akciza je iza nas. Prema podacima koje je portalu Klix.ba ustupila Uprava za indirektno oporezivanje BiH, a uzevši u obzir obećanje partija koje su donijele novi zakon, na računu za autoputeve i ceste nalazi se 16 miliona KM više nego prošle godine.

Naime, u februaru 2018. godine po osnovu putarine za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva iz cijene uvozne i domaće nafte i naftnih derivata prikupljeno je 25.873.072 KM, što je za 16.648.277 KM više u odnosu na februar 2017. godine.

Riječ je o dijelu akciza koji se odnosi na 0,25 KM po litru derivata koji se proda na tržištu BiH.

"U ukupnom iznosu sredstava prikupljenih po osnovu putarine od 0,25 KM po litru derivata, pored standardno prikupljene putarine nalaze se i sredstva prikupljena po osnovu popisa zaliha na dan početka primjene izmjena i dopuna Zakona o akcizama (1. februar 2018.). Ova putarina je prikupljena na posebnom podračunu Jedinstvenog računa koji je otvoren kod Centralne banke BiH", rečeno je za Klix.ba iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Podsjećamo, pored ove putarine prikuplja se i putarina u iznosu od 0,15 KM kao putarina za izgradnju puteva i po tom osnovu je u febraru 2018. godine prikupljeno ukupno 15.144.566 KM. Ova sredstva idu u raspodjelu korisnicima zajedno sa svim ostalim prihodina od indirektnih poreza (PDV, akciza, carina). Po ovom osnovu je u februaru 2017. godine bilo ukupno prikupljeno 13.790.726 KM.

Po osnovu akcize na naftu i naftne derivate u februaru 2018. godine ukupno je naplaćeno 32,3 miliona KM, dok je u februaru 2017. godine naplaćeno 31,1 milion KM.

Podsjećamo, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH usvojen je sredinom decembra 2017. godine u oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Klix
See less See more
  • Like
Reactions: 2
1 - 20 of 9368 Posts
Status
Not open for further replies.
Top