SkyscraperCity banner

8501 - 8520 of 8549 Posts

·
Registered
Joined
·
357 Posts
I sa zemlje





poruka je legendarna. kakve kamere??? hvala na slikama i trudu. ovo naselje ima neku auru mistike,. Cuvar je sigurno neki zen lik, nemre bas svsko zivjeti sam u šumi.
A i Tunel pored divljenja, ima i auru mistike . Sjeća li se itko priče o "duhu iz Tunela"? Na proljeće 1988. ili 89. Novi list pisao niz članaka o tajanstvenoj mladoj stoperici koja bi nestala u Tunelu...

Pa onda 1991. priče da je u tunelu i vojno skladište. Ne bi me iznenadilo, čitav projekt imao je itekako stratešku namjenu u kontekstu Hladnog rata. Mozda je upravo ta namjena bila presudna za zeleno svjetlo u tim suhim godinama za cestogradnju. U najmanju ruku, postoji sigurno plan miniranja i mozda neka kritična točka.
A govorilo se i da se Tunel može pretvoriti u atomslo sklonište .
Kriznih 80ih su Tunel i Most (Krk) bili baš ponos Kvarnera, Istre, a i šire, dva brata, prvjenci u domeni velikih infrastrukturnih objekata, rijetke pozitivne vijesti tih sumornoh kriznih godina, projekcija neke sretnije budućnosti. Kratka pauza u sumornoj vožnji kaldrmama. Najbolji uvod bila je ona ogromna tabla "Rijeka" na čvoru Lupoglav, koja je upućivala u tu kratku blještavu voznju. Ljudi o njima govorili s divljenjem, snimale se posebne emisije , hvalospjevi o CCTV (valjda prvi objekt s tim u Jugi). Fora je listati luksuzne monografije posvećene tim projektima, zrače opravdanim ponosom.
Nekako sam emocionalno vezan za njega, koji je to doživljaj bila prva vožnja u tada najdužem cestovnom tunelu Juge i jednom od najdužih u Europi.
 

·
Registered
Joined
·
979 Posts
A i Tunel pored divljenja, ima i auru mistike . Sjeća li se itko priče o "duhu iz Tunela"? Na proljeće 1988. ili 89. Novi list pisao niz članaka o tajanstvenoj mladoj stoperici koja bi nestala u Tunelu...
A još kada dodamo spiljski kompleks pored i ispod tunela (y)

(1977. -1984.)
Prilikom miniranja 22. srpnja 1977. u cestovnom Tunelu Učka, na stacionaži 1+632 s kvarnenrske strane neočekivano se otvorila šupljina u lijevom boku, na kontaktu fliša i vapnenca, te je iz dna tog otvora istekla znatna količina vode, poplavljujući tunel do samog izlaza. Ulaz u špilju ubrzo je pregrađen armirano-betonskim zidom, u kojemu je pušten uski prolaz za ulaz u nabušenu kavernu. Zbog sigurnosti daljnje gradnje tunela, ali i same prirode prostora, izvršena je speleološka i hidrogeološka istraživanja koja je proveo Geološki institut iz Zagreba (dr. Srećko Božičević).

U kolovozu 1977. godine izrađen je nacrt ovoga dugoga špiljskog sustava te su otkriveni dijelovi prostora iz kojeg je dolazio vodotok. U prosincu 1977. u jedno sifonsko suženje vodenog toka ubačeno je 400 litara razrijeđene boje (230 kg Na-fluorescina i 15 kg Na-lužine rastopljene u vodi), čija je pojava kasnije registrirana uz obalu (protok vode u trenutku ubacivanja boje bio je 10 l/s, voda je istekla u rok od 10 minuta na koti od 495 m). Uzorci vode uzimani šest lokacija, u intervalu od po šest sati, i prikupljeno je 367 uzoraka. Najjači intenzitet pojave boje, od 1 mg/m3, registriran je na izvoru kod bolnice u Lovranu, udaljenom 4650 m od mjesta ubacivanja boje, te na izvoru u Ičićima (teoretska brzina protoka obojenog toka bila je 5 cm/s ili 184 m/h).

Više na donjem linku

 

·
Registered
Joined
·
3,323 Posts
🔼
Ne znam da li su ove podzemne vode možda uzrokovale one probleme s dizanjem asfalta na istočnoj polovici tunela? Nakon šta su prije nekih cca 10 godina promijenili asfalt, stalno je bilo nekakvih problema jer su nekoliko puta poravnavali i stavljali novi asfalt. Ni sad nije ravno. Možda će nakon otvaranja nove cijevi ovdje trebat napravit neku konkretniju rekonstrukciju.
 

·
Registered
Joined
·
576 Posts
To je objekt na k.č. 3161/2 K.O. Zamet i po projektu je predviđen za uklanjanje. Zašto to do sada nije učinjeno neznam
Hvala na trudu. Zbilja neobično, možda je neka žalba na žalbu na žalbu još u tijeku, makar računam da bi u trenutku početka radova to sve već trebalo biti riješeno.
 

·
Registered
Joined
·
917 Posts
A još kada dodamo spiljski kompleks pored i ispod tunela (y)

(1977. -1984.)
Prilikom miniranja 22. srpnja 1977. u cestovnom Tunelu Učka, na stacionaži 1+632 s kvarnenrske strane neočekivano se otvorila šupljina u lijevom boku, na kontaktu fliša i vapnenca, te je iz dna tog otvora istekla znatna količina vode, poplavljujući tunel do samog izlaza. Ulaz u špilju ubrzo je pregrađen armirano-betonskim zidom, u kojemu je pušten uski prolaz za ulaz u nabušenu kavernu. Zbog sigurnosti daljnje gradnje tunela, ali i same prirode prostora, izvršena je speleološka i hidrogeološka istraživanja koja je proveo Geološki institut iz Zagreba (dr. Srećko Božičević).

U kolovozu 1977. godine izrađen je nacrt ovoga dugoga špiljskog sustava te su otkriveni dijelovi prostora iz kojeg je dolazio vodotok. U prosincu 1977. u jedno sifonsko suženje vodenog toka ubačeno je 400 litara razrijeđene boje (230 kg Na-fluorescina i 15 kg Na-lužine rastopljene u vodi), čija je pojava kasnije registrirana uz obalu (protok vode u trenutku ubacivanja boje bio je 10 l/s, voda je istekla u rok od 10 minuta na koti od 495 m). Uzorci vode uzimani šest lokacija, u intervalu od po šest sati, i prikupljeno je 367 uzoraka. Najjači intenzitet pojave boje, od 1 mg/m3, registriran je na izvoru kod bolnice u Lovranu, udaljenom 4650 m od mjesta ubacivanja boje, te na izvoru u Ičićima (teoretska brzina protoka obojenog toka bila je 5 cm/s ili 184 m/h).

Više na donjem linku

Špiljski sustav se i dalje istražuje, trenutno je istraženo u dužini 6.160 metara i dubini od 460 metara

Ovaj sustav je i razlog zašto će se druga cijev probijati na većoj osnoj udaljenosti nego je uobičajeno. Druga cijev je trasirana na način da se izbjegnu sve poznate kaverne. Biti će vrlo zanimljivo vidjeti što će se pronaći prilikom iskopa druge cijevi

više na:
Jama Zračak nade 2 i Kaverna u tunelu Učka povezane u jedinstveni špiljski sustav – Hrvatski speleološki savez

Kako je propuh otkrio Zračak nade: Sustav špilja unutar Učke puno je dublji nego se isprva mislilo - Novi list

a1.png


a2.png


Izvor slika: Jama Zračak nade 2 i Kaverna u tunelu Učka povezane u jedinstveni špiljski sustav – Hrvatski speleološki savez
 

·
Moderator
Joined
·
48,823 Posts
Zaobilaznicu Novog Vinodolskog željeli bi graditi i Turci i Kinezi. Najjeftinije ponude stigle iz Slovenije i Italije



Uz slovensko-talijanski konzorcij, unutar procijenjene vrijednosti projekta je i ponuda DIV grupe i turskih građevinara, dok su Strabag i GP Krk premašili procijenjenu vrijednost

Šest ponuda stiglo je na natječaj Hrvatskih autocesta (HAC) za gradnju gotovo pola milijarde kuna vrijedne obilaznice Novog Vinodolskog, potvrđeno je jučer iz HAC-a i Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture. Procijenjena vrijednost projekta izgradnje ove desetak kilometara duge prometnice bila je 495 milijuna kuna, bez PDV-a, odnosno nešto manje od 619 milijuna kuna, s uključenim PDV-om.
Od šest pristiglih ponuda, samo su dvije unutar procijenjene vrijednosti projekta, s tim da je najpovoljniju ponudu za gradnju dala zajednica ponuditelja koju čine slovenski Kolektor CPG i talijanska tvrtka ICM SPA, s cijenom od 593 milijuna kuna, s PDV-om. Drugu financijski najpovoljniju ponudu, u iznosu od 599 milijuna kuna, predala je zajednica ponuditelja koju čine DIV grupa i turski Yapi Merkezi Inaat ve Sanayi A.

Dva puta odgađano

Ostale četiri ponude premašuju procjenu vrijednosti projekta izgradnje ceste koja će najvećim dijelom pratiti trasu buduće autoceste od Križišća do Žute Lokve. Zajednica ponuditelja Strabag AG i GP Krk ponudila je izgradnju po cijeni od 650 milijuna kuna, Kineski China Road and Bridges Corporation (CRBC), tvrtka koja gradi Pelješki most, ponudila je cijenu od 662 milijuna, dok ponuda još jedne kineske tvrtke, China Railway 14TH Bureau group company ltd, iznosi 883 milijuna kuna, a uvjerljivo najskuplju ponudu od 902 milijuna kuna istaknula je turska tvrtka Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret A.S., koja s HŽ Infrastrukturom potpisala ugovor za izvođenje radova na projektu Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica vrijednom 2 milijarde i 418 milijuna kuna, bez PDV-a.

Otvaranje ponuda za izgradnju obilaznice do sad je dva puta odgađano, prvi put u studenom, zbog žalbe na natječajnu dokumentaciju kineskog CRBC-a, a drugi put u siječnju ove godine, zbog upita domaće tvrtke Izgradnja Zaprešić.
Obilaznica Novog Vinodolskog najvećim dijelom, na 6,5 km duljine, bit će izgrađena na trasi buduće autoceste A7, između Križišća i Žute Lokve, a ostatak će činiti spojne ceste ukupne duljine 3,3 km na Jadransku magistralu, odnosno Državnu cestu D8.


Ojačati razvoj

Obilaznica će prolaziti zaleđem Novog Vinodolskog od Selca, gdje će biti izgrađen novi čvor, do spoja na Jadransku magistralu poslije Povila, u smjeru Senja. Na trasi će biti izgrađen tunel Zagori dug 834 metra te vijadukt Ričina dug 1.062 metra, koji će mjestimice biti visok i do 40 metara, a kojim će cesta prelaziti Vinodolsku dolinu.

Izgradnja obilaznice Novog Vinodolskog je jedna najvećih investicija koje trenutno provodimo budući da se radi o projektu koji predstavlja prvu fazu buduće dionice Križišće – Žuta Lokva u duljini od 56,5 kilometara. Drago mi je da svjedočimo velikom broju pristiglih ponuda jer to govori o značaju ovog projekta kao i o njegovoj kompleksnosti, unatoč tome što se radi o 9,8 kilometara. Vjerujem da ćemo se za tri godine, koliko iznosi rok za izvođenje radova, voziti novom obilaznicom koja će u potpunosti rasteretiti Novi koji svakog ljeta postaje jedna je od najprometnijih destinacija na Jadranskoj magistrali. Ova dionica, kao budući sastavni dio jadranskog prometnog pravca, ima značajan međunarodni ali i regionalni i lokalni značaj, jer će omogućiti još jači razvoj cijele Crikveničko-vinodolske rivijere i primorja, ali i obližnjih otoka Krka, Cresa, Lošinja, Raba i Paga, rekao je Butković.


Na dobitku i Lika


Sadašnji gradonačelnik Novog Vinodolskog Velimir Piškulić ističe kako je dionica Jadranske magistrale koja prolazi kroz Novi, uz onu u Omišu, najopterećenija dionica te državne ceste te će izgradnja obilaznice omogućiti brže prometovanje vozilima, ali i daljnji razvoj Grada.
– U ljetnim mjesecima kroz Novi dnevno prođe i po dvadeset tisuća vozila, što je veliko opterećenje, koje nerijetko uzrokuje gužve i zastoje, ali i otežava život građanima i posjetiteljima Novog. Izgradnjom obilaznice taj će problem biti riješen, a pridonijet će i razvoju Novog te približavanju grada moru. Smanjenje prometa kroz grad olakšat će pristup i komunikaciju između hotela, marina i središta grada. Nadam se da je ovo tek početak, nakon kojeg će uslijediti i izgradnja punog profila autoceste od Križišća do Žute Lokve, što bi dodatno doprinijelo razvoju Novog, ali i zaleđa grada, kao i bolju povezanost s mrežom autocesta prema Rijeci, Lici i Dalmaciji, rekao je Piškulić.
Izgradnji autoceste u punom profilu nada se i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina koji je pozdravio okončanje natječaja za gradnju obilaznice Novog kao prvi korak ka ostvarenju tog cilja.
– Još prije dvadesetak godina prepoznali smo važnost izgradnje ove autoceste i uvrstili je u Prostorni plan Primorsko-goranske županije. To je prometnica od izuzetne važnosti za cijeli Jadran i naše otoke, ali i Liku, pri čemu će imati veliku važnost i u zimskim uvjetima, kada je otežano prometovanje preko Bosiljeva. Izgradnja obilaznice, kao prve dionice autoceste, značajno će rasteretiti Novi Vinodolski u prometnom smislu i drago mi je da taj projekt kreće. Početak ovog projekta pokazuje da smo bili u pravu u pogledu važnosti te prometnice, rekao je Komadina.

Tri godine posla



Obilaznica Novog Vinodolskog gradit će se tri godine od potpisivanja ugovora s odabranim izvođačem, a sama cesta će se poklapati s lijevim kolničkim trakom buduće autoceste. Inače, autocesta Križišće – Žuta Lokva je dio europskog prometnog pravca E-65, odnosno E-61, a osim međunarodnog, ističu iz HAC-a, imat će i veliki regionalni i lokalni značaj, posebno za razvitak Crikveničko-vinodolske rivijere, Senja i Velebitskog primorja pa i otoka Krka, Cresa, Lošinja, Raba i Paga.

Otvaranje ponuda komentirao je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković, koji je prije ministarske funkcije niz godina bio gradonačelnik Novog.
 

·
Moderator
Joined
·
48,823 Posts

·
Vegas, baby!
King of Vegas And Other Great Lands
Joined
·
1,815 Posts


mislim da ce biti problema oko ovih maslinika i vinograda. Mislim da je to nedavno napravljeno
To su maslinici i vinogradi koji su prigodno nastali baš negdje u vrijeme kada se znalo konačnu trasu ceste. Slučajno, naravno.
 

·
Registered
Joined
·
1,115 Posts
Pa tako se izvlaci $$$$ sta se cudimo, tako sve u HR funkcionira...
realno ta petlja selce je trebala biti odmah iznad selca... negdje na cesti selce- bribir, da je to projektirao netko tko zna, ali da je rađeno sa logikom, ta cesta bi se napravila prije 15 godina, prije onoga dijela juznije od splita, jer bi ona vec zaradila poprilicno u tih 15 godina
 

·
Registered
Joined
·
1,115 Posts
To su maslinici i vinogradi koji su prigodno nastali baš negdje u vrijeme kada se znalo konačnu trasu ceste. Slučajno, naravno.
Čiji tata, kum, pajdo je napravio maslinik 5-10 godina prije nego se počne raditi baš tu petlja ...


Kako se takve stvari jednostavno automatizmom mogu riješiti.. da računala odmah izbace javno, kad je neko zemljište zamjenilo vlasnike ili se promjenila svrha zemljišta.. i automatizmom da se signalizira javnosti
 
8501 - 8520 of 8549 Posts
Top