BiH Dvorci | БиХ Дворци - Castles and Fortresses

STARI GRAD, Velika Kladusa



Stari-grad. Zanimljiv je oblik Starog
grada u Velikoj Kladusi. Naj starij
i dio grada, onaj sredisnji, opasan
je visokim i tvrdim, okruglim
bedemom, a u grad se ulazilo
pomocu uskih stepenica.
U unutrasnjosti iza okruglih zidina
bio je skoro do vrha napunjen
zemljom i kamenjem pa je tako
grad bilo nemoguce „oboriti"
jer mu ondasnji topovi nisu mogli
puno nauditi. Tako je stara
utvrda nalikovala na jednu
veliku i prostranu (tabiju) terasu.

Na strani te velike terase, koja se prostirala prema proplanku gradske kose, uzidana je bila tvrda kula ciji je zid, okrenut prema mogucem neprijatelju, bio ostrih ivica, ali iskoseno postavljen, kako bi se ublazili udarci topovski �uladi.

Dr. Ciro Truhelka, koji je prvi obradio temeljitije ovaj grad o njemu je napisao i ovo: „U Kladuskog grada gotovo je matematicki proraconat kut, pod kojim se hitac moze dohvatiti grada, da mu najmanje naskodi, a da je to i u praksi vrjedielo dokazuju topovska zrna, sto su zapela u zidinu kule, a da joj nisu naskodila. Tu su gra�u obarali vrijeme i gromovi a ne topovi".

Turski dio grada, dogra�en 1633. godine opasao je bedemom Stari grad. U gradu je bila i dzamija, a sa desne strane kapija s malenim predvorjem.


Korisceni kamen na ovom dogra�enom djelu grada nije svugdje tesan, jer se gradilo na brzinu, a i njegova tvrdoca, navodno, bila je slabija od onog koriscenog za gradnju starijeg djela prvobitnog grada.

Kapetanova Kula Bihać

U knjigama postoje podaci da je negdje iz vremena Matijasa Korvina, koji je zivio u 15. stoljecu, ali to se za sigurno ne moze uzeti, jer je oduvijek u ovim krajevima istorija bila rasijana i u prolazu se dogdjala, u hodu, a nikad se nije nasao neko vican kalemu da neponesto u pravo vrijeme zapise. Godine 1630. Anastazije Grgurevic opsita stanje u Biscu, te rece ko je grad drzao i kako, ali o Kuli ni on slovo ne ostavi. Ostase listine i skoro uzaludne, pa se istorija sam na kamenu prica, na makenu kojim puzevi laze, vec stoljecima, vanvremeni puzevi ciji trag jedino sunce jutrom iscitava.

U knizi "Bihac i Bihacka krjina" Lopasic zapisa:
"Osobite vrsti sgrada je kula, visoka na tri tavana, na jugoistocnoj strani grada prem Uni. Ne zna se da li su je nekoc Hrvati ili kasnije Turci gradili. U njoj je bio stan pase, ili sandzka, a sad slzui tamnicom okruznog suda."

I nista se vise ne rece o tom. Iz zidova zdanja otvorenih ociju gleda tajanstvo. Skorpija stoljetna u kamenu cuti i niko ne zna za koga svoj otrov cuva.
Ovovjekovni hronicar Ivan Tomasic, oslanjajuci se na H. Strausa "Bihacke kule i gradine" (izd. "Oblitelj", Zagreb 1923), smatra da je Kapetanova kula gradjena 1205 i da je bila jedna od cetiri bihacke kule, od koje su tri razorene 1291-92. Sta je istina nemoguce je reci, kao sto je nemoguce otici u proslost i sve to lijepo provjeriti. Zbog toga Kuli kao dosadno - ljeskari na suncu i sa cetiri strane motri svijet. I stepenice joj se dosadjuju; njima se penje tek dokono vrijeme i cita bogati rukopis prasine. A koji se sve silni podanik tu popne nekad, carski glas da javi. Koje li cudne fermane donesose bezimeni glasnici i suznji u nocima koje niko ne zapamti.

Kula jeste "sluzila tamnicom", kako je to prije sto ljeta zapisao Lopasic, ali je i ostala tamnica sve do 1959., i to tamnica svake vlasti koja je ovuda prosla. Od svijeta samo slusali nekada price o onima koji su "lezali" u kuli, krivi, ili, na pravdi boga. Desetak godina nakod ukidanja tamnice, Zavod za zastitu gradova iz Zagreba posla Andjelu Horvat da napravi projekat kojim bi se obnovila kula, pa se sedamdesetih prionu na posao i spasi se simbol sa razglednica grada.I tako Kula dobi novi krov i sve ostalo pod njim. Kasnije je i u muzej pretvorise, ali joj osta stari duh tajanstva.

I nastavi kula pricu za rijetke, za one sto znaju gonetati vrijeme, za one koji i pricinu vide. Prica ona, a glas joj pun magle. I gotovo niko ne razaznaje sta kaze o svojoj starosti. Uostalom, ko zna koliko moze biti star kamen; mladji je no vrijeme, a stariji no svijet. A sto to odozgo odavno mrtav kapetan zbori, i kome? Nista i nikom - i nema kapetana; to se jedino cuje vjetar sto kulu oblijece, ne bi li kako ustalasao mulj oskudne istorije. I nema onih sto su tamnovali za Austro-Ugarske, za stare i nove Jugovine. Na zidovima samo njihovi pogledi iznutra, i pogledi izvana onih sto ih zalise. Svuda po kamenu nestvarne projekcije vremena bremenitog zaumnim i proslim. Tajne, svuda tajne. Koji sve velemoza, a koji pasa, tu vijek svoj vjekova mocan? koji kapetan? I po kom se od njih kula nazva? Po Turnu, ili po Ravnikaru? Ili po nekom od nasljednika Murad-age, prvog zapovjednika Bisca iz turskog perioda? Kula to nikom nece reci. Ona stoji za inat i nedoumice je ne mogu da pomjere. Cuvaju je cetiri vjetra kroz vjekove, i pelikan, sit i nesit, na jednoj cosi, koji odnekud zaluta u ovaj grad potpis neimara da bude, neimara koji mozda i ne bi vican slovima, a znade da ljutcem i domacim mehkisem sazida tajnu knjigu svevremenu.

I tako, istorija minu, a mi na pocetku-o Kuli saznasmo malo. Doduse, neki od nas kraj nje i zastanu, i vide: ovdje nista nije proslo i sve se jos uvijek dogadja. Trajanje tu zapisuje sebe mimo nasih satova i kalendara. Konacno, nasi satovi nisu mjera i prije bi se reklo da su majstori i gospodari, tamnicari i zrtve, otisli negdje, privremeno, da se odmore od ponovljive istorije, negdje daleko od cudne proslosti ovog zdanja na cetiri vode.

(Dervišević)

Sokolačka kula

Legenda kaze da je jedan velmoza imao tri kceri : Biku, Soku i Vranu, kojima je sagradio tri grada - Bihac, Sokolac i Vrnograc. Na slikama je Sokolacka kula, jedna od najocuvanijih u ovim krajevima.

source: © Veoma Tamna Noc

Ljubuški







Srednjovjekovni grad Ljubuški
Nakon dolaska slavenskih i hrvatskih plemena u VII. stoljeću ljubuški kraj vjerojatno ulazi u sastav hrvatske županije Rastoke, koju u 10. st. spominje bizantski povjesničar car Konstantin Porfirogenet. U 14.–15. st. podignuta je na vrhu Buturovice (kota 349 m). tvrđava, koja se obično pripisuje hercegu Stjepanu, premda je starija od njega. Osim hercega Stjepana Vukčića Kosače i njegovih sinova, ističu se u 15. st. velikaši Radivojevići-Jurjevići-Vlatkovići. U pisanim izvorima Ljubuški se prvi put spominje 21. veljače 1444. pod nazivom Lubussa. Grad je pao u turske ruke nešto prije 1477., kada je postao pogranična tvrđava s jakom posadom. Turci su učvrstili i proširili tvrđavu, dogradili bedeme s puškarnicama i nastambe za vojnu posadu. Ljubuška tvrđava imala je žitnicu, pekaru, više cisterna (čatrnja) za vodu, zatvor, barutanu, oružarnicu, zapovjednikov (dizdarov) stan, te u blizini nastambe za vojnu posadu. U turskim dokumentima vodi se 1565. kao "k'ala Lupuška" (tvrđava Ljubuški). Grad su u 17. st. popravljali dubrovački majstori. Nakon 1835. Ljubuški gubi svoju obrambenu i strategiju ulogu i počinje lagano propadati. Srednjovjekovni grad sastoji se od kule Herceguše i obora ispred kule. Kula Herceguša ima četverokutni oblik, unutarnjih dimenzija 5,2 x 2,1m, a vanjskih 9,7 x 5m. Zidovi su joj sa sjeverozapadne strane debeli čak 4,5m, a bočni, istočni i jugozapadni zid 2m. Podgrađe srednjovjekovna grada razvilo se najvjerojatnije na terasi Crkvice, koja se nalazi ispod južnoga dijela grada. Kasnije se varoš spustila u dolini zapadno od grada, na područje oko današnje crkve Sv. Kate, na lokalitetu Crkvina. Turski dio grada sagrađen je oko srednjovjekovne tvrđave, koje tada postaje središnji dio grada, opasana sa svih strana zidovima. Na sjevernom dijelu nalazi se veliki donji obor s tabijom. Jugoistočno od utvrđena gradskoga sazidane su dvije masivne kule, okrenute prema istoku, koje također dominiraju gradom. Na svim obrambenim zidovima bile su puškarnice, od kojih su mnoge sačuvane. Danas se u grad ulazi kroz raniji unutarnji ulaz, koji je lučno zasvođen. U unutarnjem, sjeverozapadnom dijelu iza ulaza, izgrađene su dvije obrambene kule i čatrnja. Uz pregradni zid nalazilo se nekoliko prostorija nepoznate namjene. Čitav kompleks Staroga grada Ljubuškoga ima oblik nepravilnoga višekutnika, s ukupnom površinom oko 3.350 m2. Odlukom Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, graditeljska cjelina STARI GRAD U LJUBUŠKOM proglašena je u listopadu 2003. nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Osnivanjem Povjerenstva za zaštitu Staroga grada Ljubuškoga i dodjelom pomoći iz proračuna FBiH, pristupilo se radovima na njegovom čišćenju, sanaciji i i konzervaciji.

Svaka cast na izboru grba, ako vec treba da predstavlja Kotromanice i bosanske srednjovijekovne kraljeve onda si trebao staviti i od drugih loza.



ili bar malo izvorniji

malo angažiranosti po ovom pitanju

Blagaj: NVO traže da se asfaltna baza na Raševcu premjesti na drugi lokalitet

24SI - Stanovnici Blagaja i brojna nevladina udruženja koja djeluju na gradskom području Jugoistok pozvani su proteklog mjeseca da potpišu peticiju protiv izgradnje kamenoloma i asfaltne baze na području Raševac koje se nalazi u neposrednoj blizini Blagaja.

Naime, preduzeće H.P. Investing iz Mostara dobilo je okolinsku dozvolu od federalnog ministarstva uređenja i okoline te koncesiju od strane Hercegovačko-neretvanskog kantona za korištenje mineralne sirovine, kamena krečnjaka na period od 30. godina.

Lokalitet Raševca, objašnjavaju iz Sportsko-turističkog kluba Blagaj, odnosno površina od 25.000 kvadratnih metara na kojoj se vrši eksploatacija, u blizini je nacionalnog spomenika "Istorijsko područje Stari grad Blagaj-Stjepan grad" i radovi na izgradnji asfaltne baze ugrozit će zdravlje stanovnika, rijeku Bunu i riblji fond, floru i faunu.

"Razvoj turizma u Blagaju te ugrožavanje nacionalnog spomenika bio je samo povod da stanovnici ovog mjesta izraze svoju zabrinutost oko izgradnje asfaltne baze koja će svojim radom u budućnosti potpuno narušiti ambijentalni izgled Blagaja", rekao je Nedžad Klepo predsjednik Sportsko turističkog kluba Blagaj i pokretač inicijative za preispitivanje donesenih dozvola od strane nadležnih organa vlasti.

Nedžad Klepo u razgovoru ističe da na održanoj javnoj raspravi u restoranu "Kuluk" u Mostaru nije prisustvovala niti jedna NVO iz Blagaja niti ih je neko iz preduzeća H.P. Investing konsultirao prilikom njihove inicijative za izgradnju kamenoloma.

Iako je Gradsko vijeće Grada Mostara dalo pozitivno mišljenje o dodijeli koncesije, u Službenom glasniku iz marta 2006. godine stoji naznaka da se mora strogo voditi računa prilikom izgradnje, zbog mogućnosti da kamenolom i asfaltna baza ugroze istorijsko područje Stjepan-grada.

"Šest ne vladinih organizacija protekla tri mjeseca bavilo se istraživačkim radom te kontaktiralo sve nadležne institucije, a detaljno su preispitali priloženu dokumentaciju preduzeća H.P. Investing. Došli smo do podataka koji ukazuju na niz nepravilnosti u postupku dobijanja koncesije. Mi ćemo naredne sedmice organizovati sastanak sa mještanima te ih upoznati o svim saznanjima I nedosljednostima koja smo u istraživanjima pronašli", rekao je Klepo objasnivši da je već 1.200 građana potpisalo peticiju protiv izgradnje kamenoloma.

Jedna od osnovnih nepravilnosti koje se uočavaju u elaboratu koji je preduzeće H.P. Investing dostavio, a koje su uočile ne vladine organizacije jesu udaljenosti od mjesta kamenoloma i prvih naselja.



"Prema katastarskim podacima Grada Mostara koje smo dobili, udaljenost prvog naseljenog mjesta Pograđe u odnosu na kamenolom iznosi 1.240 metara, dok u elaboratu H.P. Investing stoji 2.000 metara vazdušne linije, a prema izvještaju Zavoda za javno zdravstvo HNK-a jasno je vidljivo da je zdravlje ljudi ugroženo ukoliko se asfaltna baza izgradi", naveo je samo neke od primjera Nedžad Klepo ističući da se ovom aktivnostima ne vodi kampanja protiv investitora nego se jednostavno želi lokacija kamenoloma i baze izmjestiti s blagajskog područja koje ima sve predispozicije za razvoj turizma kao i drugih popratnih djelatnosti.



Udruženje Sportskih ribolovaca Blagaj, Odred izvidjača Blagaj, Omladinski klub Novi val, Lovačko društvo Golub, Udruženje KUD Blagaj i Sportsko turistički klub u svojoj zajedničkoj inicijativi upozoravaju da je jedino i samo Blagaj ugrožen izgradnjom kamenoloma i asfaltne baze te će uraditi sve da se lokalitet izmjesti sa Raševca, čime se sada narušavaju svi segmenti života u ovom mjestu.

(24sata.info)