SkyscraperCity banner

461 - 480 of 503 Posts

·
Moderator
Joined
·
46,266 Posts
Nastavljena realizacija plana: Cazin će naredne godine biti potpuno očišćen od mina

Realizacija plana protuminskog djelovanja nastavljena je u Cazinu. U selu Handanagići deminirana je jedna od lokacija, a radovi su počeli i na području Skokova.



Iako je od rata prošla dvadeset i jedna godina, u našoj zemlji i dalje veliku opasnost predstavljaju mine i druga neeksplodirana ubojita sredstva. Općina Cazin je jedna od manje miniranih općina, no rizične lokacije i dalje postoje čak i u naseljenim mjestima.

U Skokovima je ovih dana počeo projekat "Pivka", kojim će se potpuno očistiti 61.500 kvadratnih metara od minsko eksplozivnih sredstava. Kompanija "Udruženje za eliminaciju mina" iz Sarajeva, naglasila je da su mine na ovom području već pronađene.

- Početkom oktobra počeli smo realizaciju projekta, a već nakon dva dana smo naišli na protupješadijsku minu. Za izvršenje projekta trebat će petnaest dana, a njegovu realizaciju osigurala je Ambasada SAD-a, koja je za ovaj projekat izdvojila 200 hiljada KM. U cazinskom naselju Ostrožac deminiranje je završeno - rečeno je iz Udruženja.

Prema riječima Senada Ždralića, koordinatora radova, očišćeno je područje od 85 hiljada kvadratnih metara i pronađeno desetak mina.

- Na području općine Cazin imamo već urađenih pet projekata, te dvije sumnjive lokalne zajednice u kojima ćemo u narednim danima početi s projektom ispitivanja - istakao je Ždralić.

Završetkom ovih projekata, Cazin će postati jedina općina u USK čiji je cjelokupni teren u potpunosti očišćen od mina.
Faktor
 
  • Like
Reactions: ButtersTM

·
Registered
Joined
·
21,885 Posts
Druga strana medalje :runaway:

To je nama naša vlast dala: Učionice škole u Cazinu izgledaju kao u horor filmovima


Zbog izuzetno loših uvjeta za odvijanje nastave u Osnovnoj školi "Cazin I", mladi cazinski fotograf i režiser Haris Samardžić htio je dati svoj doprinos kako bi se ubrzao proces izgradnje nove škole za cazinske mališane, napravivši nekoliko fotografija koje najbolje opisuju u kakvom se položaju nalaze učenici škole.


"Naše nasilje i vaše nasilje" naziv je projekta kojim je mladi cazinski fotograf i režiser Haris Samardžić odlučio javnosti ukazati na nehumane uvjete koji vladaju u Osnovnoj školi "Cazin I".

Potresne fotografije učenika u rukavicama na nastavi, ispucali zidovi škole prekriveni vlagom, katastrofalni uvjeti u WC-ovima, dotrajali stolovi i stolice, govore sami za sebe.

"Same fotografije su rađene u prolazu, pri mojoj posjeti školi. Neke priče zgroze čovjeka kao na primjer ispovijest jedne učiteljice koja ugleda pacova u učionici i odglumi kao da se ništa ne dešava, zbog djece u razredu", kaže Samardžić za Klix.ba.

On ističe da je njegov projekat potaknut jednim drugim umjetničkim izričajem.

"Projekat je inspirisan spornom predstavom reditelja Olivera Frljića koju su pokušali zabraniti na MESS-u u 'kulturnom Sarajevu' vjerski lideri, političari i kvazi-političari. Niko od njih tu predstavu nije pogledao, pa je potom sudio, iako se ne bi smio suditi nijedan umjetnički izražaj", govori naš sagovornik.

Samardžić ističe da je nedavno održana i mirna protestna šetnja roditelja, učenika i uposlenika ove škole, na Međunarodni dan ljudskih prava, kako bi se javnosti u našoj državi, bez bilo kakvih političkih i drugih konotacija, ukazalo na problem s kojim se svi oni već godinama susreću.

"Nije sve u politici, ima nešto i u ljudskosti. Ako nekog mogu kriviti za dozvoljavanje stanja u kojem se JU OŠ 'Cazin 1' to su građani, jer se mirna šetnja, protesti i sve drugo trebalo desiti nekoliko godina prije", kaže Samardžić.

On otkriva da je u pripremi i dokumentarni film na ovu temu, te da se nada da će dobiti pomoć od svih institucija vlasti u njegovoj izradi, kako bi cjelokupna bh. javnost dobila pravi uvid u problematiku, a škola u što kraćem roku bila izgrađena.




















Ovo je ujedno izvanredan primjer javnog angažmana mladog čovjeka :eek:kay:
 

·
Moderator
Joined
·
46,266 Posts
Općina Cazin izdala građevinsku dozvolu za izgradnju novog objekta OŠ "Cazin I"

Općina Cazin izdala je danas građevinsku dozvolu za građenje novog objekta Osnovne škole "Cazin I" čime su stvoreni svi zakonski preduslovi za otpočinjanje radova na projektu o kojem se ovih dana mnogo pisalo.



Nakon što je Uprava OŠ "Cazin I" danas dostavila kompletiranu dokumentaciju potrebnu za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju novog objekta ove škole, Služba za urbanizam i zaštitu okoliša općine Cazin je donijela Rješenje o odobrenju za građenje novog školskog objekta, fiskulturne sale i pratećih sadržaja.

Rješenje je danas uručeno direktoru ove školske ustanove.

Pored toga, na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća Cazin data je saglasnost na Memorandum sa kojim se Općina Cazin, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK i Uprava OŠ "Cazin I" obavezuju na zajedničku implementaciju projekta izgradnje novog objekta ove škole.

"Nakon što je kompletirana dokumentacija potrebna za izdavanje građevinske dozvole, koja je danas i izdana, preostaje još da nadležno Ministarstvo i Vlada USK ispune obećanja o obezbjeđenju preostalih 1,8 miliona maraka potrebnih za dovršetak ovog projekta, a što će biti potvrđeno i potpisivanjem pomenutog Memoranduma", saopćeno je iz kabineta općinskog načelnika.

Istaknuto je i da, iako školstvo niti školski objekti nisu u nadležnosti lokalnih zajednica, Općina Cazin je za ovaj projekat u budžetu za 2017. godinu predvidjela 400.000 KM.

U Memorandumu se predviđa da će finansiranje izgradnje novog objekta škole biti u iznosima od 400.000 KM Općina Cazin i 1,8 miliona KM Vlada USK te da će sredstva za ovu svrhu biti obezbijeđena u budžetima Općine cazin i Unsko-sanskog kantona za 2017. godinu.

Podsjećamo, zgrada Osnovne škole "Cazin I", koja se nalazi u samom centru Cazina, jedan je od najneuslovnijih školskih objekata u našoj zemlji: zidovi škole prekriveni su vlagom, u WC-ovi su krajnje nehigijenski, stolice i stolovi su stari i uništeni, a stolarija dotrajala i prevaziđena zbog čega je u zgradi veoma hladno te učenici na nastavu dolaze u rukavicama. Sigurnost preko 900 djece koja pohađaju školu je već godinama narušena.

Prije nekoliko dana školski časovi u OŠ "Cazin I" zbog hladnoće su skraćeni za 15 minuta.
http://www.klix.ba/vijesti/bih/opci...-izgradnju-novog-objekta-os-cazin-i/161223124
 

·
Moderator
Joined
·
46,266 Posts
Mještani vlastitim donacijama obnovili Policijsku stanicu

Mještani cazinskog naselja Pećigrad vlastitim su donacijama obnovili zgradu Policijske stanice u svom mjestu, budući da je, usljed loših uvjeta u objektu, postojala mogućnost zatvaranja ovog odjeljenja, što oni nikako nisu željeli.



Zgrada policijskog odjeljenja u Pećigradu, inače pod ingerencijom Ministarstva unutrašnjih poslova USK, od ovog vikenda se nalazi u novom ruhu.

Zahvaljujući brojnim mještanima, privrednicima i donaciji Općine Cazin obnovljene su prostorije u kojima su smješteni policijski službenici. Radi se o najstarijem policijskom objektu na području općine Cazin, kojem je prijetilo zatvaranje zbog izrazito loših uvjeta u samoj zgradi i njenom propadanju.

"Mještani su željeli da svojim donacijama poprave ovaj objekat iz razloga što smo željeli da policija ostane u našoj mjesnoj zajednici. Često se dešavaju izgredi na ulici i kafićima, tako da smo na sve načine htjeli da zadržimo policijsku stanicu u našem mjestu", kazao je Hasan Muhamedagić, predsjednik MZ Pećigrad, koji se zahvalio svima koji su učestvovali u ovoj akciji.



Foto: Klix.ba
Foto: Klix.ba


Akcija za obnovu objekta Policijske stanice trajala je dva mjeseca, što je uključivalo prikupljanje novčanih i materijalno-tehničkih sredstava. Tako su 44 privredna subjekta i fizička lica dali svoje vrijedne donacije te je na taj način prikupljeno oko 5.500 KM novčanih sredstava, dok su ostatak činile donacije u materijalno-tehničkim sredstvima.

Donacijom Općine Cazin obnovljena je stolarija na objektu.

Na zadovoljstvo svih učesnika u projektu, akcija je uspješno završena, zgrada je dobila novi krov budući da je stari prokišnjavao, novu stolariju i unutrašnje uređenje, čime su stvoreni znatno bolji uslovi za rad svih policijskih službenika.
http://www.klix.ba/vijesti/bih/cazi...acijama-obnovili-policijsku-stanicu/161225079
 

·
Moderator
Joined
·
46,266 Posts
Vlada USK investira u uređenje prekograničnog prelaza Tržačka raštela



Vlada USK će urediti pogranični prelaz između BiH i Hrvatske u mjestu Tržačka Raštela kod Cazina, asfaltirati put, te izgraditi pješačke prelaze, što bi trebalo da riješi probleme mještana tog kraja koji imaju zemlju u susjednoj državi.

Prema riječima ministra unutrašnjih poslova u Vladi USK Ervina Bibanovića, za ove poslove su osigurana sredstva. Radi se o prvoj fazi uređenja pomenutog graničnog prelaza, dok će u drugoj fazi biti izgrađeni neophodni objekti i ostala infrastruktura.

"Na ovaj način ćemo ispoštovati zahtjev Hrvatske, budući da je na njihovoj strani granice već izgrađena sva neophodna infrastruktura", istakao je ministar Bibanović.
Akta
 

·
Moderator
Joined
·
46,266 Posts
Cazin: Privredno čudo sa više od 2.400 malih i srednjih preduzeća

Dodjeljivanje statusa grada Cazinu u toj lokalnoj zajednici vide kao priznanje za sve ono što su do sada radili, ali i obavezu da u narednom periodu nastave još bolje sa razvojem. A, slika Cazina za relativno kratko vrijeme se drastično izmijenila. Na bolje.

Tako je Cazin od nekadašnje prijeratne, među četiri najnerazvijenije općine u Bosni i Hercegovini uspio da postane čudo. Sa 3.000 registrovanih poljoprivrednih gazdinstava na samom vrhu je u Bosni i Hercegovini po tom broju, najveći je pojedinačni proizvođač mlijeka u BiH…

Osim toga Cazin ima više od 2.000 registrovanih malih i srednjih preduzeća, uskoro treba da dobije dvije industrijske zone koje će još više olakšati i unaprijediti ekonomski razvoj. Uređena je i infrastruktura kroz izgradnju više stotina kilometara puteva, a gužve riješene izgradnjom kružnih tokova.

Voda je došla do domaćinstava u svim dijelovima, a uskoro se rješava i kompletno pitanje kanalizacije. Svaka mjesna zajednica ima igrališta, grade se i obnavljaju škole, parkovi, fontane, brine o čistoći…

– Infrastrukturni projekti prioritet –

Sa gradonačelnikom Cazina Nerminom Ogreševićem ekipa Anadolu Agency (AA) razgovarala je na centralnom cazinskom trgu Prvog predsjednika Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića na čijem izgledu bi pozavidjele i mnoge velike metropole. Uređene fasade okolnih objekata gradske uprave, gimnazije, policije, postavljene nove klupe za odmor, a na središtu oko fontane centralno mjesto krasi uređeni prostor u obliku cvijeta Srebrenice.


Facebook
“Zajedno sa građanima sada već grada Cazina mi već godinama u principu imamo jasan plan projekata i razvoja naše općine/grada. To se može naravno i uočiti i kroz statistiku projekata, ono što je urađeno u ovih desetak godina. Ono što možemo konstatirati za grad Cazin jeste da je 90-tih imao status, rejting jedne od nerazvijenijih, među ostalih 108 općina u Bosni i Hercegovini. Naime, Cazin je bio među četiri najnerazvijenije općine u svakom pogledu općina u tadašnjoj državi. Sada već možemo reći da takav status grad Cazin nema. Infrastrukturno smo se dosta razvili. U ovih desetak godina urađeno je preko 300 kilometara putne mreže zajedno sa našim građanima, udruživanjem novca i ideja”, rekao je Ogrešević.

Ističe kako je urađena vodoopskrba. Odnosno već osam godina, kaže Ogrešević, imaju situaciju kako je vodoopskrba riješena za čitavu općinu. A, imaju, veli, oko 70.000 stanovnika i spadaju u red, ustvari su u Unsko-sanskom kantonu najmnogoljudnija i gušće naseljena sredina.

“Imamo tako i dugačku vodoopskrbnu mrežu od preko 1.000 kilometara. Također, smo ulagali u drugu infrastrukturu što je svakom mjestu potrebno. Cilj nam je bio da uvedemo školske objekte na što više lokacija u općini/gradu. Tako smo više od 20 školskih objekata, naravno u partnerstvu sa svim nivoima smo uradili na području našeg grada. Cilj nam je bio da svako područje, svaka mjesna zajednica ima i igralište, a na hiljade rasvjetnih tijela je instalirano”, ističe Ogrešević.


Facebook
Uglavnom, naglašava cazinski gradonačelnik, kada je u pitanju infrastruktura i ti segmenti, oni su poprilično završeni. Ono što je sada aktuelno u Cazinu, navodi Ogrešević, jeste kanalizacioni sistem. U završnoj fazi je faktički tenderska procedura za izvođenje radova kada je u pitanju taj projekat. Zaokružena je i finansijska konstrukcija na 30 miliona KM.

“Od toga 70 posto su nepovratna sredstva što je izrazito povoljna finansijska struktura, a i ova kreditna sredstva, ostatak, sa EBRD-om su po veoma povoljnim uvjetima. To je završni, veliki infrastrukturni projekat s kojim ćemo zaokružiti te infrastrukturne standarde na području čitavog ne samo grada nego čitavog područja Cazina. Cilj nam je bio kada smo počeli u ovom pravcu razvoja da stvorimo jednake uslove života u svakom području našeg grada i da infrastruktura, a često je u ranijoj historiji bila razlog iseljavanja građana sa ovog područja, da to više ne bude. Mislim da smo taj efekat postigli”, cijeni Ogrešević.

– Javni sektor u službi građana i privrednika –

Naravno, to je omogućilo, smatra cazinski gradonačelnik, lakše funkcioniranje u samom gradu, na čitavoj teritoriji, ali i potaklo i poljoprivrednu proizvodnju koja je i onako bila razvijena.

“Imamo preko 3.000 registriranih poljoprivrednih gazdinstava, preko 2.400 registriranih malih i srednjih biznisa. Tu je dosta došlo do napretka, jer je jedan sektor vukao drugi. Finansijska kriza koja je bila 2008./2009./2010. godine koja je prouzročila propast mnogih industrija kod nas hvala Bogu nije imala velikog uticaja. I građevinski sektor i drugi, što znači da je općina bila investitor, ali i privatni sektor je bio investitor. Tako da imamo značajan broj firmi i kompanija niskogradnje i visokogradnje koje su opstale, koje su se razvile i koje ne rade samo na području Grada Cazina nego regionalno u čitavoj BiH i šire”, naglasio je Ogrešević.

Ono što može istaći, kaže Ogrešević, kada su u pitanju dosadašnji projekti infrastrukture, da su građani Cazina često bili inicijatori, imali ideju i sakupili i novčana sredstva i udruživali sa općinom.


Facebook
“Taj model zajedničkog finansiranja i zajedničkog osmišljavanja je u principu dao rezultate da imamo ovoliki broj realiziranih projekata. Naravno, ističeno da imamo 2.400 registriranih biznisa, a taj broj iz godine u godinu raste. Za Cazin možemo konstatirati da je poduzetnički općina/grad i da je poduzetnički trgovinski centar Unsko-sanskog kantona i regije. To statistika govori. Naš značajan iskorak jeste izgradnja. Mi radimo dvije industrijske zone. Ova centralna je oko 400 dunuma, i već smo u završnoj fazi otkupa zemljišta i infrastrukturnog uređenja. Time ćemo imati relevantan prostor koji će osigurati još bolje uslove, a imamo već zainteresirane investitore. Prije svega se oslanjamo na domaće investitore koji su u proizvodnji, a koji žele dalje investirati u proizvodnju, ali i strane partnere. Mi već u ovoj godini očekujemo investicije. U ovoj godini očekujemo i operativnu poslovnu zonu. Moći ćemo investirati, biti konkretni, ponuditi lokaciju, ponuditi određenu infrastrukturu na raspolaganje. Samo će trebati investitor koji želi uložiti i on će dobiti na raspolaganje ono što kažemo da je normalno u razvijenim sredinama”, naglašava Ogrešević.

Sa cazinskim gradonačelnikom smo razgovarali i o tome šta je zapravo recept uspjeha.

“Kada je u pitanju javni sektor, lokalna vlast i ovaj tim, mislim da je ključna stvar naša transparentnost i predanost radu i poslu i otvorenost za napredak naše sredine u svakom pogledu, u svakom sektoru, otvorenost prema svakom našem privredniku gdje smo se stavili maksimalno na raspolaganje, kao i uspješnost u međunarodnim projektima gdje smo stekli također relevantan rejting. Naravno da to jedno s drugim stvara jednu pozitivnu atmosferu povjerenja gdje se ljudi ne boje investirati ovdje u Cazin. Znaju da ima lokalnu vlast koja će im pomoći, a neće odmoći. Mislim da je to ključna formula i mi svoj posao doživljavamo ozbiljno, jer svaki uspjeh koji proizvede projekat mi u njemu uživamo, to nas ispunjava jer to je naša obaveza koju smo preuzeli. Jednostavno na takav način pristupamo poslu”, izričit je Ogrešević.

– Više graničnih prelaza –

Ekonomski razvoj, kaže Ogrešević, će biti u fokusu njihovog interesa i u narednom periodu. Naravno, ističe, u razgovoru želi da upozori da su lokalna zajednica da i kao takvi imaju i ograničene nadležnosti da utiču na mnoge trendove i kretanja u državi, na poreznu politiku, propise i primjenu tih propisa. Često je, veli, država spora, a često ima i prepreka.

“To naravno, sve stvara negativan ambijent i do sada nismo bili statični. Gledali smo šta možemo sami sa građanima uraditi. Mnogo toga smo uradili. Kao što sam istakao, poduzetnička smo općina, očekujemo da ćemo u narednom periodu imati nove investicije, nova radna mjesta. Infrastrukturno da se zaokružimo, što znači da završimo sa kanalizacijom, ali i dalje radimo ruralne projekte u našim ruralnim područjima, jer naši građani to žele. Žele i put, žele i školu koja nije do kraja urađena, ali je treba obnoviti. Žele i neke druge stvari koje im olakšavaju život. Mi ćemo i dalje na tome raditi. Ono što imamo kada je u pitanju urbani dio uređenja jeste uređenje starog grada. Imamo jedno šire uređenje koje želimo funkcionalno, estetski i prostorno urediti tako da će sa tim uređenjem funkcionalno i vizuelno Cazin dobiti jedan dodatni identitet, vizuelni identitet i to nam je cilj. Mislim da imamo potencijal i ako ne bude nekih značajnijih prepreka na koje mi ne možemo uticati, mislim da ćemo imati pozitivne trendove”, navodi Ogrešević.

Ono što im treba, ističe, treba im više graničnih prelaza. Imaju, zaključuje izražen problem, jer postoje samo dva granična prelaza. Jedan na Maljevcu sa kojim se služi većina građana tog regiona, a samo iz Cazina imaju više od 12.000 osoba u dijaspori, iz Unsko-sanskog kantona preko 30.000, a četiri -pet sati se čeka na granici.


Facebook
“Ljudi su, naša dijaspora značajan generator razvoja i ideja, investicija, izvora sredstava, a dešava nam se često i vikendima i svakodnevno po četiri-pet sati čekaju na granici. Ako poredimo da iz Beča ili Graca treba tri-četiri sata, a da na granici treba toliko, naravno da to stvara efekat odvraćanja od dolaska što nama stvara dugoročne prepreke. Mi smo naravno upoznali sve institucije u ovoj državi o tome. Konstantno to ponavljamo, možda smo i dosadni, ali mi moramo ponavljati jer nam to ne pravi samo Cazinu nego čitavoj državi štetu. Mi želimo da naša dijaspora dolazi, da dolaze mladi i da ih vežemo za domovinu. Granični prelazi nam trebaju, to je ono što u ranijem periodu nije urađeno, čemu se možda nije vodilo računa. Treba nam i, ali to se već previše ponavlja, bolja cestovna povezanost sa glavnim gradom BiH, Sarajevom. To je nešto što je neminovno. Mislim da to sve skupa sporo ide, da mi nismo bili u centralnim planovima i to je veliki propust. Zvučat će ambiciozno, ali mislim, da kada je u pitanju turizam, nama bi trebao aerodrom ili neki dovoljno blizu aerodorom gdje bi oni ljudi koji dolaze u BiH imali razloga da dođu i u našu regiju”, zaključuje Ogrešević.

– Poljoprivrednicima poticaj iz lokalnog budžeta-

Brojni su uspjesi Cazina i u drugim segmentima, a posebno kada se radi o poljoprivredi.

“Mi smo najveći proizvođači, pojedinačno gledajući mlijeka u BiH. Veliki proizvođači smo, među većim u BiH malina, jagodičastog voća, povrća, razvijena je staklenička proizvodnja. Imamo brendiran kestenov med kao geografsku oznaku. Sada smo potpisali sporazum o međunarodnom brendiranju gdje ćemo kao općina učestvovati sa finansijskim sredstvima. Tu postoji veliki potencijal, naravno mi smo bili konkretni kada je u pitanju podrška poljoprivrednicima tako što posljednjih osam-devet godina imamo finansijska sredstva za poticaj. Jedna smo od rijetkih općina koja izdvaja finansijske poticaje za poljoprivredne proizvođače”, navodi Ogrešević.

Tako Cazin iz lokalnog budžeta izdvaja 400-500.000 KM prosječno godišnje za poticaje lokalnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Na takav način, kaže Ogrešević, žele pokazati i ohrabriti svoje poljoprivredne proizvođače da i lokalna zajednica želi da im da podršku. Smatra da su u tome i uspjeli. O tome, kaže Ogrešević, količine koje su proizvedene govore dovoljno o tome. Naravno, veli, ono što stvara problem i u Cazinu i u čitavoj BiH jeste nestabilnost otkupa tržišta, plasmana tih poljoprivrednih proizvoda.

“Nekako u svom tom lancu taj poljoprivredni proizvođač ostane posljednji koji u principu rekao bih, izdvaja svoj rad, znoj, svoj trud, očekivanja. A, ostaje posljednji. Tu treba više intervencije države. Najviše BiH, pa Federacije BiH kao entiteta i više senzibiliteta i razumijevanja šta se dešava na terenu”, veli Ogrešević.

Cazinski gradonačelnik daje i razloge i argumente zašto treba doći i posjetiti tu krajišku općinu/grad.

“Cazin kao što možete vidjeti ako pogledate oko sebe je dinamična sredina, vidimo da ima ljudi puno u pokretu, on je poduzetnički i trgovinski centar. Puno je razloga zašto doći. Puno ljudi iz drugih općina dolazi u Cazin zbog usluga, zbog trgovine, zbog biznisa. Naravno ovdje je i gastronomska ponuda dobra, domaćinstva i ljudi su pristupaćni, imamo stare gradove i našu ponudu možemo uvezati regionalno. Naslanjamo se na druge sredine. Una se dijelom naslanja na teritoriju Cazina, tu su naravno i druge sredine kao Bosanska Krupa, Bihać, pa planine, rijeke, Nacionalni park Una. Sve to čini jedinstvenu, našu zajedničku ponudu. Mislim kada vizuelno pogledamo naše područje odmara oči, ne da sam subjektivan, sa svim tim vodnim, šumskim, planinskim i drugim resursima mislim da ima puno razloga da ljudi dođu”, kaže Ogrešević.

Ali, ono što ističe, da se mora uraditi, jeste riješiti saobraćajnu infrastrukturu i cestovnu i željezničku. Veli da su Unsku prugu pokušavali nametnuti kao interes države, da su je malo vratili u strateške planove. Ključan je i aerodorom.

“Onaj tursita koji dođe do Sarajeva, automobilom će maksimalno ići do Mostara i Travnika. Do Krajine će doći rijetki jer je to već pet-šest sati puta. Moramo skratiti taj put od Sarajeva do naše regije i na takav način će turisti onda zaista htjeti doći, a šta vidjeti i uživati imaju”, govori Ogrešević.

– Lokalnoj zajednici više nadležnosti-

Gradonačelnik Cazina Nermin Ogrešević govorio je i o tome kakav je trenutni položaj lokalne samouprave u BiH.

Generalno, kaže, može se reći da bi bilo dobro kada bi se neke nadležnosti preraspodijelile, i kada bi lokalna samouprava preuzela te nadležnosti naročito od kantona. Veli da zna da je to teško, i da u BiH to ide teško, ali bi to bilo dobro jer se život odvija u gradovima i općinama. Kaže, kako su oni u lokalnim zajednicama, u direktnim kontaktima sa građanima i izrazito često neke usluge za koje su građani zainteresirani ne mogu uraditi zato što nisu u njihovoj nadležnosti, a građani ne vole čuti – nije u našoj nadležnosti.

“Tu postoji jedan značajan prostor. Naravno finansiranje lokalnih zajednica. Mislim da mi imamo velika očekivanja i zakonom predviđene obaveze od infrastrukture pa ekonomskog razvoja u kojem moramo ulagati i da lokalne samouprave ne dobivaju sredstva. Čak se dešava da sa tog našeg jedinstvenog računa da se viši nivoi finansiraju pa zagrabe i taj naš skromni dio sredstava”, ističe Ogrešević.

Oni su, kaže, sada u sudskom sporu, sve općine sa višim nivoima, Federacijom BiH jer su uskraćeni za određena svoja sredstva. Smatra, kaže, da je to loše i da jedan nivo ne treba spašavati svoju finansijsku poziciju ili pokrivati neodgovornost sadašnjih ili ranijih struktura tako što će “uzimati naša sredstva”.

“Naročito u Cazinu mi godinama vodimo računa o stabilnosti budžeta. Mi imamo stabilan budžet, nemamo nepokrivenih obaveza, nismo nikome dužni da nas čeka za plaćanje. I ako smo mi godinama takvi, a ovo je četvrti mandat meni i ovom timu i lokalnoj upravi, i ako se mi na takav način ponašamo naravno da smo ljuti i osjetljivi na neodgovorno ponašanje drugih zato što se onda dio naših sredstava uzima ili zato što mi moramo pokrivati nečiju neodgovornost pa kroz aranžman MMF-a ili neke druge kreditne aranžmane. To se negativno odražava na stanje u našoj zajednici jer dio tih sredstava trebamo mi dobiti. Mi smo dugo godina odgovorni, trebali su i drugi tako i na taj način se ponašati. To su stvari o kojima mi razmišljamo i promišljamo. Ali, nećemo mi čekati kada će se promijeniti propis i ambijent. Mi ćemo gledati što možemo sami sa našim građanima, poduzetnicima i poljoprivrednicima i naravno dijasporom, da uradimo mi ćemo sami uraditi”, poručio je Nermin Ogrešević, gradonačelnik Cazina u razgovoru za Anadolu Agency.
MB
 

·
Moderator
Joined
·
46,266 Posts
Nekadašnji cazinski rudnik Klenovac uskoro postaje popularno izletište









Nekadašnji rudnik drvenog uglja Klenovac u naselju Tržac u Cazinu iz kojeg se godinama širio izrazito neugodan miris ovih dana se u potpunosti sanira, a na površini rudnika bi, prema najavama, trebao biti izgrađen sportsko-rekreacioni centar.
Tokom 60-tih godina prošlog stoljeća u cazinskom naselju Tržac počelo je otkopavanje drvenog uglja u rudniku Klenovac, koji pripada rudniku Kreka iz Tuzle. Ugalj se kopao svega desetak godina, s obzirom na to da je početkom 70-tih godina došlo do urušavanja podzemnih kopova, pa se odustalo od daljnje eksploatacije.

S obzirom da je rudnik bio napušten i ostavljen sili prirode, vremenom se iz njega počeo širiti jako neugodan miris, što je predstavljalo problem sa aspekta sigurnosti građana i ekologije. Naime, oko navedene lokacije prostire se naselje Tržac na koje direktno negativno utječe proces samozapaljenja uglja, kao i razni otrovni plinovi nastali isparavanjem koji ugrožavaju zdravlje okolnog stanovništva.

Posljednjih mjesec dana vrši se sanacija cjelokupnog područja.

"Postojao je problem samozapaljenja uglja što je stvaralo probleme u ovom području. Mi smo uradili projektnu dokumentaciju i kandidirali projekat, koji je u konačnici i dobio podršku. Vidimo da nema više dima i neugodnih mirisa", rekao je gradonačelnik Cazina Nermin Ogrešević.

Projekat se finansira iz sredstava Grada Cazina i Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH, a ukupna vrijednost ove faze radova iznosi 112.000 KM. Završetkom površinskih radova svakodnevni problemi mještana trebali bi biti trajno riješeni.

"Za mještane ovog područja je izuzetno značajan ovaj projekat. Rješavamo se neugodnih mirisa, odnosno sagorjevanja sumpora u bivšem rudniku Klenovac-Pjanići, kako se nekada zvao, a koji je građanima donosio zaista mnoštvo problema proteklih godina", rekao je Senad Ždralić, predsjednik mjesne zajednice Tržačka Raštela.

Prema njegovim riječima, iako su ove godine bile ogromne vrućine, neugodan miris se skoro nije ni osjetio, što znači da je projekat uspio.

Inače, projekat je planiran u tri faze. Prva faza podrazumijeva sanaciju samozapaljenja uglja i nastanka neugodnog mirisa, kao i nivelisanje terena. U drugoj i trećoj fazi ovo područje bi trebalo biti preuređeno u ogromno izletište sa sportskim kompleksom. U projektu je predviđena izgradnja fudbalskog stadiona sa atletskom stazom, teniskih i rukometnih terena.

Dodatnu atrakciju lokaciji daje i činjenica da su se na mjestima gdje je došlo do urušavanja kopova formirala tri manja jezera, od kojih je jedno u međuvremenu presušilo, a u blizini se nalazi i izvorište jednog potoka.

"U narednoj fazi ovdje planiramo uraditi jedan sportsko-rekreacioni kompleks. Ovom fazom rješavamo glavni problem, a u narednim fazama radit ćemo na detaljnijem uređenju ovog područja", rekao je gradonačelnik Ogrešević.

Nekadašnji rudnik Klenovac se i dalje nalazi u nadležnosti Rudnika Kreka, u Gradu Cazinu se nadaju da će uspjeti povratiti nadležnost nad ovim područjem, čime bi i uspjeli u svojim namjerama.
Klix
 

·
Moderator
Joined
·
46,266 Posts
Potpisan ugovor za početak radova na izgradnji nove škole "Cazin 1"



U Cazinu je danas upriličeno svečano potpisivanje ugovora za izgradnju nove zgrade Osnovne škole "Cazin 1", a riječ je projektu vrijednom 2,3 miliona KM.

Iz Vlade Unsko-sanskog kantona danas su najavili da su završene sve procedure za gradnju novog objekta Osnovne škole "Cazin 1", koja se nalazi u samom centru Cazina i zasigurno je jedan od najneuslovnijih školskih objekata u našoj zemlji. Uvjeti za odvijanje nastave ne dolikuju 21. stoljeću, a sigurnost oko 800 djece koja pohađaju nastavu u školi je već godinama narušena.

Ugovor o početku radova danas su potpisali predstavnici menadžmenta škole i izvođač radova.



"Od sutra kreće izgradnja novog objekta. Vlada USK je izdvojila milion KM i za ovu prvu fazu radova je to sasvim dovoljno kako bi se određeni grubi radovi završili. Iduće godine ćemo implementirati, uz 400.000 KM koliko je odobrilo Gradsko vijeće Cazina, i preostali dio do 2.300.000 KM, koliko košta čitav projekat, a to bi trebali osigurati uz pomoć Razvojne agencije Republike Turske TIKA-e", rekao je premijer USK Husein Rošić.

Zgrada Osnovne škole Cazin 1 sagrađena je krajem 60-ih godina prošlog stoljeća. Zakoni prirode i zub vremena uradili su svoje, pa su uvjeti za odvijanje nastave u školi postali veoma loši, skoro pa nehumani.

Već duži niz godina menadžment i nastavno osoblje OŠ "Cazin 1", te učenici i njihovi roditelji traže izgradnju nove škole, jer nema ekonomske opravdanosti za sanaciju starog, devastiranog i djelomično montažnog školskog objekta.

"Današnjim danom okrunjeni su naši dugogodišnji napori da konačno počne izgradnja novog objekta osnovne škole, nakon daleke 1969. godine kada je objekat prvobitno napravljen. Zahvaljujući odgovornosti menadžmenta škole i podršci osnivača Vlade USK mi smo došli do ove tačke i izražavam zahvalnost i Skupštini i Vladi USK koji su prepoznali naše napore i dali nam punu podršku u implementaciji projekta", kazao je Zlatko Sabljaković, direktor škole.

Projekat izgradnje nove škole započet je još 2009. godine, no ništa značajnije u devet godina nije urađeno. Roditelji djece koja pohađaju školu do sada su u nekoliko navrata organizirali i mirne protestne šetnje, želeći ukazati nadležnima i javnosti da svako dijete ima pravo na obrazovanje i odgovarajući školski prostor.

Grad Cazin je krajem prošle godine izdao građevinsku dozvolu za izgradnju novog školskog objekta, a kasnije su stvorene i finansijske pretpostavke za implementaciju projekta. Gradsko vijeće Cazina je u budžetu za 2017. godinu odobrilo 400.000 KM za izgradnju novog školskog objekta, dok je Skupština USK u budžetu kantona u istu svrhu predvidjela milion KM.
Klix
 
  • Like
Reactions: ButtersTM

·
Moderator
Joined
·
46,266 Posts
Počeli radovi na izgradnji bazena u Medresi "Džemaluddin Čaušević" u Cazinu

Medresa "Džemaluddin Čaušević" posjeduje dobro opremljenu sportsku dvoranu, a uskoro će ova obrazovna ustanova biti bogatija za bazen.







Proteklih dana potpisani su ugovori sa firmama koje će izvoditi radove na izgradnji bazena u cazinskoj Medresi, a nedavno se počelo i sa konkretnim radovima.

Završne, grube radove, radit će firma DOLA d.o.o. Cazin, koja je već krenula s poslom.

Firma A-Group bazeni d.o.o Mostar zadužena je za bazensku tehniku po važećim standardima, što je ujedno završetak radova i otvorenje bazena, dok će stručni nadzor radova izvoditi firma Euroing d.o.o Bihać.
Faktor
 

·
Moderator
Joined
·
5,040 Posts
Poslovna zona Ratkovac diže ekonomiju u Cazinu


Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) 2016. započeo je realizaciju Projekta općinskog okolišnog i ekonomskog upravljanja (MEG) kojeg finansira vlada Švicarske, a grad Cazin jedna je od 18 odabranih lokalnih zajednica u kojima se provodi. Nakon godinu od početka realizacije, napredak koji je ostvario Grad Cazin omogućava pristup korištenju maksimalnog granta sredstava u okviru MEG projekta od 160.000 švicarskih franaka. Ukupan iznos namijenjen je za razvoj Poslovne zone Ratkovac.

Rezultati
- Počeli smo sa radovima izgradnje pristupnih puteva i mostova, a s obzirom na to da je građevinska sezona već počela, uslijediće radovi na izgradnji kanalizacione, hidro i elektromreže u poslovnoj zoni, kazao je za Oslobođenje Suad Rošić, šef Službe za upravljanje i razvoj Grada Cazina.

Polovinu sredstava za poslove obezbijediće Grad Cazin, a polovina će da pristigne iz MEG projekta.

Inače, za osnivanje poslovne zone Grad Cazin je donio odluku 2011, a od tada su pribavljena sva odobrenja i rješenja, zajedno sa projektnom dokumentacijom.

- Trenutno se nalazimo u drugoj godini realizacije MEG projekta u kojoj ćemo imati i konkretne investicije zajedno sa Gradskom upravom i gradonačelnikom. Infrastrukturni projekti omogućit će investitorima da dođu u poslovnu zonu, da otvore nova radna mjesta.

Livada
Nadam se zaista da ćemo već iduće kalendarske godine vidjeti konkretne rezultate u poslovnoj zoni i da će tu biti investitori koji su već iskazali veliki interes da prošire proizvodnju ili je pokrenu u gradu Cazinu, koji u odnosu na druge lokalne zajednice, ima niz komparativnih prednosti, kazala je tokom posjete Cazinu Dimka Stantchev Skeie, viša savjetnica za socijalnu uključenost i upravu u švicarskoj ambasadi u BiH.

Gradonačelnik Cazina Nermin Ogrešević i ranije je pokušavao da stvori poslovnu zonu u gradu, poslanici iz Cazina tražili su u Skupštini USK-a odobrenje da to bude fabrički prostor Incela, ali od Vlade USK-a to nisu dobili. Zato su Cazinjani odlučili da naprave poslovnu zonu pa makar počevši od livade, što i jeste slučaj u Ratkovcu.

- Ukupna poslovna zona prostiraće se na 44 hektara. U prvoj fazi u kojoj se nalazimo otkupili smo i u funkciju stavljamo 140 dunuma zemlje, kazao je Rošić.
oslobodjenje.ba
 

·
Moderator
Joined
·
46,266 Posts
Grad Cazin jača turističku ponudu: U planu izgradnja hotela sa četiri zvjezdice



U Cazinu se aktivno radi na unapređenja turističke ponude, tako je u samom gradu u planu izgradnja novog hotela sa četiri zvjezdice.

Kako Akta.ba saznaje objekat će se graditi na parceli koju je Grad na prodaju stavio 2017. godine a nedavno je zvanično i prodata. Parcela se nalazi između Trga Zlatnih ljiljana i ulice Nurije Pozderca u Cazinu. Investitor je kompanija Imobiliare Beganović d.o.o. Cazin koja je do sada u ovom gradu izgradila nekoliko impozantnih objekata, i Općina Cazin. Do pisanja ovog teksta nismo uspjeli stupiti u kontak sa investitorima kako bi saznali datum početka gradnje hotela.

Riječ je o hotelskom kompleksu koji će u svom sadržaju imati 46 smještajnih jedinica sa svim propisanim hotelskim sadržajima za kategoriju hotela sa četiri zvjezdice, uslužni servisi, te poslovni prostori. Izgradnjom je planiran vanjski parking prostor sa sedam mjesta i 13 parking mjesta koja će se nalaziti u garaži objekta.



Okvirni gabariti objekta su 46,65 x 29,90, ukupna površina 5519,30 m2. Hotel bi u kranjoj izgradnji trebao imati suteren - dvije etaže, prizemlje i tri sprata. Kako investitor najavljuje riječ je o jednom modernom hotelu. Pošto se u njegovoj neposrednoj blizini nalazi i Tržni centar Ljiljan, novijeg datuma izgradnje i savremene arhitektonske forme, na objektu nastojalo se usvojiti i neke od njegovih savremenih stilskih karakteristika, da bi se lakše podržala metoda kontrasta savremenih i tradicionalnih stilskih elemenata na lokaciji Trg ljiljana.

Hamdija Ljubijankić, savjetnik gradonačelnika Cazina kazao je nedavno u jednom intervjuu kako turistička ponuda grada Cazina nije na nekom zavidnom nivou ali da posjeduju značajne resurse koje treba kvalitenije iskoristiti pa je tako i izgradnja ovog objekta jedan korak ka unapređenju te ponude.

"U narednom periodu planirane su obnove brojnih kulturno-hiostorijskih, ali i izgradnja novih objekata čime će biti unaprijeđena turistička ponuda, ne samo Cazina nego i šire regije. Naši resursi su upravo ovi objekti tako i aktivnosti grada prije svega idu u pravcu zaštite ovih objekata koji su, između ostalog, i na listi nacionalnih spomenika BiH", rekao je Ljubijankić.
Akta
 

·
Moderator
Joined
·
46,266 Posts
Cazinski hotel u kojem će biti smješteni migranti uskoro će se rušiti i graditi savremeni kompleks



















Hotel Sedra u Cazinu u kojem će, prema svemu sudeći, na određeni period biti smještene porodice migranata iz urbanog dijela Bihaća, uskoro će biti srušen, a na njegovom mjestu bit će sagrađen savremeni kompleks iz lanca brendiranih hotela.

Nakon što je ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić nedavno izjavio da će migrantski centar u Unsko-sanskom kantonu biti smješten u turističko-sportskom kompleksu Sedra u Cazinu, veoma brzo su demantovane takve najave i mogućnosti, uz zajedničko protivljenje lokalnih i kantonalnih vlasti.

Ipak, nakon posljednjeg sastanka premijera USK i načelnika krajiških općina poručeno je kako će migrantske porodice s područja grada Bihaća, prvenstveno žene i djeca, biti privremeno smještene na lokaciji hotela Sedra.

Vlasnik hotela Halil Bajramović potvrdio je za Klix.ba takve najave.

"Postoje razgovori između predstavnika menadžmenta Hotela Sedra d.o.o. i predstavnika ECHO-a, IOM-a i UNCHR-a u kojima su usaglašeni stavovi između njihovih zahtjeva i mogućnosti da se u hotel smjeste porodice sa ženama i malom djecom na period od četiri mjeseca. Njihovi timovi intenzivno rade, ali dalje od razgovora za sada nismo išli. Također, saznali smo i za ove razgovore i dogovore kod premijera, ako nas pozovu nastavit ćemo razgovore isključivo s predstavnicima navedenih međunarodnih organizacija“, kazao je Bajramović.

On ističe da se u određenom momentu distancirao od takve mogućnosti.

"Nakon stavova određenih osoba koje žele da određuju ko će boraviti u hotelu i pod kojim uvjetima menadžment hotela se privremeno sam isključio iz razgovora dok se te stvari ne raščiste – ko, kako i pod kojim uvjetima može osporavati rad hotela u okviru njegove registrirane djelatnosti. Već sam naveo, razgovor je bio o tome da se smjeste na period od četiri mjeseca, plus šest, ako zatreba. I to je sve. Dalje ni mi nemamo tehničke mogućnosti da produžimo", istakao je Bajramović.

On nam je potvrdio i da će hotel Sedra uskoro biti srušen, a na njegovom mjestu će biti sagrađen savremeni kompleks iz lanca brendiranih hotela.

"Već dugi niz godina rade se pripreme vezane za daljnju viziju postojanja i rada hotelskog kompleksa na tom mjestu u Krajini. Neko je davno veoma pažljivo odabrao lokaciju za hotelski kompleks i izgradio hotel koji je svojom arhitekturom i sadržajima sigurno vrijedan pažnje na toj lokaciji i tu tradiciju treba nastaviti. Međutim, prošlo je skoro 40 godina i standardi i zahtjevi gostiju za novim sadržajima su porasli. Tu mislim na visine, kvadrature sobe, wellness, spa, zatvorene bazene i druge prateće sadržaje, posebno kongresne dvorane koje danas moraju biti multifunkcionalne i prostrane. Oni koji dobro poznaju Hotel Sedra znaju da on svojom sadašnjom arhitekturom može zadovoljiti standard malo kvalitetnijeg etno naselja, kavih već ima nekoliko u BiH", objasnio je Bajramović.

U skladu tim Bajramović se odlučio na izgradnju novog hotela, a pronašao je i poslovne partnere.

"Naše mišljenje je da Hotel Sedra mora imati više standarde i da mora biti u lancu brendiranih hotela, a koji će to biti vidjet će se nakon svih analiza, projektovanja, analiza tržišta i slično. Za takvu ideju su potrebni partneri koji to mogu podržati i mi smo ih našli, usaglasili planove i pristupili razvijanju projekta. O kome se radi ne mogu puno govoriti bez njihove saglasnosti, osim da se radi o grupaciji koja je referentna i koja je već izgradila i pustila u rad nekoliko brendiranih hotela u BiH", rekao je Bajramović.

On je istakao da bi kapaciteti hotela bili dvostruko veći i s dvostruko većim standardom i sadržajima, a kako saznajemo vrijednost investicije je oko 10 miliona eura.

"Ovih dana završeno je i treće idejno rješenje, ali ne bih puno o tome, jer to još uvijek nije konačno. Nakon što u ime franšizera sve pregledaju osobe specijalizirane za brendiranje vidjet ćemo da li je to konačna verzija koja može proći ili ne. Uglavnom, plan je da se do 2020. godine kompleks stavi u funkciju, nadamo se da će do tada i pitanje migrantske krize, koja veoma negativno utječe na turizam u Krajini, biti kvalitetno riješeno", kazao je za kraj Bajramović.
Klix
 

·
Moderator
Joined
·
46,266 Posts
Migranti će biti smješteni u cazinski hotel Sedra, planirana i rekonstrukcija



"Ovih dana cazinski Hotel Sedra je u povećanoj medijskoj pažnji iz dva razloga, prvi je migrantska kriza i drugi je najava rušenja postojećeg objekta i izgradnja novog kompleksa koji bi bio atrakcija za ovaj dio Krajine isto kao što je i Hotel Sedra bila 1984. godine kad je otvorena bila je atrakcija za ovaj dio Jugoslavije", kazao je za Akta.ba Halil Bajramović, vlasnik hotela.

Smještaj migranata

Povodom rješavanja migrantskog pitanja, premijer Unsko-sanskog kantona Husein Rošić održao je danas u Bihaću sastanak Operativne grupe za koordiniranje aktivnosti i nadzora nad migrantskom krizom na području USK. Na sastanku su dogovorene aktivnosti koje trebaju biti realizirane kako bi se prioritetno izmjestila djeca i porodice sa djecom iz improvizovanih prihvališta za migrante u Bihaći i Velikoj Kladuši.

"Jučer je Međunarodna organizacija za migracije (IOM) potpisala dogovor sa vlasnikom hotela Sedra. U Sedru će biti premještene porodice sa djecom. Prema najavama IOM-a, premještanje bi trebalo početi u ponedjeljak", kazao je premijer Rošić koji predsjedava Operativnom grupom.

Hazim Kapić, ministar zdravstva i socijalne politike USK, kazao je da će prvo biti izvršene pripreme prostorija hotela za prihvat porodica, a nakon toga će liječnički timovi izvršiti preglede svih budućih korisnika smještaja.

"Što se tiče migranata ja sam tu transparentan, a nije tačan podatak da su trenutno migranti, isključivo žene i djeca smješteni u hotel. Tačan je podatak da je potpisan ugovor sa IOM te da ćemo kad se stvore uvjeti primiti žene i malu djecu koji danas nažalost borave u totalno nehumanim uvjetima na teritoriju Bihaća", objasnio je Bajramović.

Smatra da u ovom dijelu BiH imaju problem sa migrantima, te ga zanima ko je još ponudio rješenje za njih.

"I dok se ovi koji se bave samo kritikama kritiziraju, ovdje je postignuto rješenje i napaćenim migrantima djeci i njihovim majkama osiguran adekvatan privremeni smještaj koji bi ionako bio prazan. BiH to neće ništa koštati. Svi smo mi bili migranti i niko ne može garantirati da nećemo ponovo biti", rekao je Bajramović.

Izgradnja hotela

Objasnio je i da je već postojeći hotel bio popraćen aferama koje su tad vezali za političare "Pozderce", a "kasnije se uvidjelo da je investicija potpuno opravdana i kamo sreće da su izgradili više hotela na prostoru Une i Krajine". Dodao je i da "u Krajini samo znamo reći šta nećemo, ali ne i šta hoćemo. Vidjeli ste to sigurno ovih dana vezano za migrante".

Smatra da hotel izgrađen 1984. godine za potrebe Olimpijade u Sarajevu kao alternativni smještaj za putnike iz Europe svoju ulogu ispunio u proteklih 40 godina, te da "danas treba izgraditi kompleks sa novim standardima i sadržajima, bez kojih su hoteli danas nezamislivi, kao što je zatvoreni bazen, wellness, spa, fitness i drugi sadržaji".

"Mišljenja smo da pored svih ljepota Une i Krajine, taj hotel mora biti u lancu nekog brendiranog hotela radi bržeg razbijanja predrasuda nakon svih negativnih dešavanja u Bosni i Hercegovini koje se i danas pokušavaju održati u fokusu, od kojih ozbiljni gosti i danas zaziru nakon 20 godina", rekao je Bajramović.

Idejna rješenja za hotel

"Za ovaj projekat izgradnje hotela smo tražili partnere koji su referentni, ne želimo ih imenovati bez njihove saglasnosti, ali se radi o grupaciji koja je već uspješno izgradila i vodi nekoliko sličnih i puno većih projekata u BiH", kazao je Bajramović.



Uradili su nekoliko idejnih rješenja, a taj posao su povjerili Argentariji doo, referentnoj arhitektonskoj kući i njenom timu arhitekata, koji su uspješno isprojektovali puno sličnih realiziranih projekata iz oblasti hotelijerstva i ugostiteljstva.

U projektnoj dokumentaciji prezentovan je Idejni projekat za hotel Sedra spratnosti Su+Pr+4 kojeg karakteriše prizemlje ugostiteljsko poslovnog karaktera i smještajnih gornjih etaža.

Budući da stanje postojećeg objekta u velikoj mjeri zbog dotrajalih materijala i oštećenja na fasadi ne dozvoljava niti omogućava korisniku kvalitetnu organizaciju sadržaja te se shodno tome predviđa rušenje i izgradnja novog objekta.

Objekat je u potpunosti riješen na način da zadovolji tehničke norme, kao i estetke uslove, jer se predmetni objekat nalazi u žiži vizualnih i komunikacionih pravaca koji vode u pravcu Cazina, Bihaća i starog grada Ostrožac.

U prizemlju novoprojektovanog objekta planirano je formiranje prostor koji će svojim sadržajima privuči i primiti veći broj posjetilaca.

"Osnovna namjena objekta je hotel, gdje se prizemlje rješava na način da su predviđeni sadržaji koji su u službi hotela ali i mogu biti zasebna funkcionalna jedinica, restorani, cafe barovi, frizer, salon ljepote, sport. U podzemnoj etaži predviđa se prostor fitnesa, bazenski prostor sa unutrašnjim i vanjskim sunčalištem, saunama, hamamom, masažom, teretanom i ostalim pratećim sadržajima koji jedan hotel ovog tipa treba da ima", objašnjeno je u Idejnom projektu za ovaj hotel.

Pored javnog dijela suterena, također dio podzemne etaže se ostavlja i za smještaj raznih magacina, skladišta i ostava, kao i prostora za osoblje hotela.

Oblik i sadržaj

Hotel će sadržavati i liftove, požarna stepeništa, te sportsko-rekreacione sadržaje, vanjsko sunčalište sa kliznim staklenim portalima povezano sa unutrašnjim bazenskim prostorom, a preko istog, sa spa sadržajima (sauna, masaže, hamam, relax, teretana...).

Pored već spomenutih sadržaju u prizemlju, planiraju se i 3 kongresne sale, koje se po potrebi spajaju i razdvajaju što je svakako tretirano i vanjskim oblikovanjem. Vanjskim pješačkim mostom se omogućava brža i kraća veza sa a la carte restoranom koji se nalazi na sjevero-zapadnoj strani, do kojeg je omogućen pristup i internom vezom.



"Osnovna ideja je bila formirati fasadnu formu gornjih spratova koji dominiraju čitavim hotelskim zdanjem. Gornje etaže imaju nepravilan oblik, oblik "bumeranga", koji pruža daleko najbolju orjentaciju za 100 jedinica smještajnih jedinica. Spratovi ali i prizemlje su u velikoj mjeri ostakljeni velikim staklenim portalima", objašnjeno je u Idejnom projektu.

Staklena fasada prizemnog dijela objekta u potpunosti je transparenta kako bi se omogućio vizualni kontakt sa stražnjeg i prednjeg dijela objekta čineći da prizemlje postaje manje nametljivo nego da stvara osjećaj otvorenog , širokog prozračnog prostora lako sagledivog sa svih strana.

"Mislim da smo pri kraju sa odabirom idejnih rješenja i pristupa se projektovanju, a realan rok realizacije projekta je 2020. godina. Period do otpočinjanja izgradnje objekta, tačnije ugovor, preciziran je do 31. novembra 2018. godine​", naglasio je Bajramović.
Akta
 
461 - 480 of 503 Posts
Top