1 - 20 of 28 Posts
Nemam fotke, ali živio sam u Belgiji neko vrijeme pa mogu reći da su njihove autoceste osvijetljene i puno ih ima, ali to su im jedine prednosti. Čvorovi su često loše riješeni, putokazi za odvajanja nepregledni, postavljeni tek na samim izlazima i slično, a i asfalt je često loš (star) i ima puno kolotragova. U Nizozemskoj, osim širine, sve super.
A JJAC od Trsta do Rupe (ili od Ljubljane do Rupe, ili možda Y)? Kad bi to moglo?
2,4 km, što će biti otvoreno tek 2011. :lol: Kod Trebnja bi trebalo završiti sljedeće godine, a KP - Izola (tunel Markovec) 2012. Zaboravio sam još 0,6 km A4 kod GP Gruškovje/Macelj, što je već gotovo, tako da prvi put mi čekamo vas.
Braća Srbi, kao i uvijek, vide ustaše posvuda pa im se tako pričinjava da je Hrvatska stavila apsolutni prioritet na A1 umjesto na pravce prema susjednim zemljama. To je točno djelomice: A3 do bregane je završena prije A1 do Splita, isto tako i A4 do Goričana i A7 do Rupe, a A3 do Lipovca je dovršena otprilike u isto vrijeme.
Ma to je zezancija, jasno je iz članka da oni žale što se njihova vlast ne ponaša na način da više štiti nacionalne interese, kao što, po njima, radi RH. Srbi imaju, što je čest slučaj, više mišljenje o nama nego mi sami.
90% Srbija, budući da je taj smjer prvenstveno alternativa za autocestu Budimpešta-Horgoš-Beograd (skoro gotovu?), koja je trenutno najkraća veza Beča, Praga i Berlina s Istanbulom i Atenom.
Zato što je A3 još uvijek najkraća veza Turske sa Stuttgartom, Munchenom, Salzburgom, Švicarskom, sjevernom Italijom, dok je ovim sjevernijim i istočnijim krajevima već sada u svakom slučaju puno brže preko (Beograda i) Budimpešte.
Ionako Bugari nemaju baš planova za osovinu sjever-jug, što je i logično budući da im najveći gradovi leže na osovini istok-zapad. Prije ćemo mi ući u EU (negdje 2015.) nego oni napraviti te autoceste.
V C
Odgađa se kredit od 240 miliona eura?
Onaj ko bude neargumentirano prouzrokovao kašnjenje, mora preuzeti odgovornost, kazao Vidović...
29.09.2009. 11:30
Federalna direkcija za autoceste danas će izvijestiti predstavnike Evropske investicijske banke (EIB) da im do dogovorenog roka, dakle do 1. oktobra, neće moći dostaviti svu potrebnu dokumentaciju za odobravanje kredita za tri dionice na koridoru 5C, ukupne vrijednosti 240 miliona eura.
Dokument koji nedostaje i zbog kojeg će odobravanje kredita, prema svemu sudeći, biti prolongirano jeste konačna lokacija mosta Počitelj, o čemu se ministri u Federalnoj vladi nisu uspjeli dogovoriti.
Probijen rok
- Taj rok bio je dat kako bi oni u oktobru sve analizirali, jer je to veoma obiman materijal. Htjeli su sve završiti prije Božića i u januaru nam poslati finansijski ugovor - kazao je za "Avaz" direktor Direkcije Erdal Trhulj.
Iako je ostala dokumentacija spremna, ona vjerovatno neće biti poslata, jer iz EIB-a zahtijevaju da sve stigne u paketu. Trhulj ističe da se još ne zna kakva će biti reakcija banke.
Državni ministar komunikacija i prometa Rudo Vidović izjavio je za naš list da ovaj izrazito povoljni kredit EIB-a "ne smije kasniti" i da "onaj ko bude neargumentirano prouzrokovao kašnjenje, mora preuzeti odgovornost".
Iako predstavnici vlasti tvrde da je na sastanku u četvrtak, kojem su prisustvovali i brojni stručnjaci, učinjen napredak, konkretan rezultat ipak nije postignut. Predstavnici hrvatskih i bošnjačkih stranaka i dalje su ostali pri svojim stavovima.
Vidović ističe da je pokazana spremnost da se "u obzir uzme zaštita povijesnih tekovina u Počitelju, ali da to ne bude šire izmještanje trase, što bi uzrokovalo dodatna istraživanja".
Pomjeranje trase
- Putni pojas predviđen je u studiji izvodljivosti u širini od 500 metara. Eksperti kažu da bi toliko pomjeranje bilo dopustivo - kazao je Vidović.
No, most je idejnim projektom pozicioniran oko 500 metara nizvodno od Počitelja, što znači da bi, ako bi se pomjerio pola kilometra uzvodno, prošao kroz sam grad. Ako bi se, pak, pomjerio nizvodno, prošao bi kroz vodozaštitnu zonu Dretelj.
Stoga je prijedlog Federalnog ministarstva prostornog uređenja da se on pomjeri za oko 1.500 metara uzvodno, kako bi se udaljio kilometar od grada.
Dogovor za tri dionice
Zbog sporne lokacije mosta neće moći biti odobreni ni krediti za druge dvije dionice, koje s njim nemaju nikakve veze, i to zbog toga što je naša zemlja insistirala da se sve tri dionice ugovaraju zajedno, a ne pojedinačno.
Kredit za dionicu Počitelj - Bijača iznosio bi 60 miliona eura, kao i za Svilaj - Odžak, dok je aranžman za Vlakovo - Tračin vrijedan 120 miliona eura.
http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/teme/odgadja-se-kredit-od-240-miliona-eura
Odgađa se kredit od 240 miliona eura?
Onaj ko bude neargumentirano prouzrokovao kašnjenje, mora preuzeti odgovornost, kazao Vidović...
29.09.2009. 11:30
Federalna direkcija za autoceste danas će izvijestiti predstavnike Evropske investicijske banke (EIB) da im do dogovorenog roka, dakle do 1. oktobra, neće moći dostaviti svu potrebnu dokumentaciju za odobravanje kredita za tri dionice na koridoru 5C, ukupne vrijednosti 240 miliona eura.
Dokument koji nedostaje i zbog kojeg će odobravanje kredita, prema svemu sudeći, biti prolongirano jeste konačna lokacija mosta Počitelj, o čemu se ministri u Federalnoj vladi nisu uspjeli dogovoriti.
Probijen rok
- Taj rok bio je dat kako bi oni u oktobru sve analizirali, jer je to veoma obiman materijal. Htjeli su sve završiti prije Božića i u januaru nam poslati finansijski ugovor - kazao je za "Avaz" direktor Direkcije Erdal Trhulj.
Iako je ostala dokumentacija spremna, ona vjerovatno neće biti poslata, jer iz EIB-a zahtijevaju da sve stigne u paketu. Trhulj ističe da se još ne zna kakva će biti reakcija banke.
Državni ministar komunikacija i prometa Rudo Vidović izjavio je za naš list da ovaj izrazito povoljni kredit EIB-a "ne smije kasniti" i da "onaj ko bude neargumentirano prouzrokovao kašnjenje, mora preuzeti odgovornost".
Iako predstavnici vlasti tvrde da je na sastanku u četvrtak, kojem su prisustvovali i brojni stručnjaci, učinjen napredak, konkretan rezultat ipak nije postignut. Predstavnici hrvatskih i bošnjačkih stranaka i dalje su ostali pri svojim stavovima.
Vidović ističe da je pokazana spremnost da se "u obzir uzme zaštita povijesnih tekovina u Počitelju, ali da to ne bude šire izmještanje trase, što bi uzrokovalo dodatna istraživanja".
Pomjeranje trase
- Putni pojas predviđen je u studiji izvodljivosti u širini od 500 metara. Eksperti kažu da bi toliko pomjeranje bilo dopustivo - kazao je Vidović.
No, most je idejnim projektom pozicioniran oko 500 metara nizvodno od Počitelja, što znači da bi, ako bi se pomjerio pola kilometra uzvodno, prošao kroz sam grad. Ako bi se, pak, pomjerio nizvodno, prošao bi kroz vodozaštitnu zonu Dretelj.
Stoga je prijedlog Federalnog ministarstva prostornog uređenja da se on pomjeri za oko 1.500 metara uzvodno, kako bi se udaljio kilometar od grada.
Dogovor za tri dionice
Zbog sporne lokacije mosta neće moći biti odobreni ni krediti za druge dvije dionice, koje s njim nemaju nikakve veze, i to zbog toga što je naša zemlja insistirala da se sve tri dionice ugovaraju zajedno, a ne pojedinačno.
Kredit za dionicu Počitelj - Bijača iznosio bi 60 miliona eura, kao i za Svilaj - Odžak, dok je aranžman za Vlakovo - Tračin vrijedan 120 miliona eura.
http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/teme/odgadja-se-kredit-od-240-miliona-eura
i dalje
Jildirim: Za razvoj zemlje potrebna jaka i stabilna vladaFoto: ArhivŽelimo učestvovati u izgradnji autoputa
Jedna ozbiljna firma spremna za ulaganje u autoput na koridoru 5C...
02.10.2009. 13:00
Turska je zainteresirana za ulaganje u izgradnju autoputa na koridoru 5C i za dokapitalizaciju Postbanka BH, izjavio je u ekskluzivnom razgovoru za "Dnevni avaz" Binali Jildirim (Yildirim), turski ministar prometa i komunikacija.
- Vlasti BiH informirale su nas o tom projektu i mi ćemo uraditi sve što je u našoj moći da saradnja i na tom polju bude realizirana. No, za razvoj jedne zemlje potrebna je jaka i stabilna vlada koja bi privukla domaće, ali i strane investitore - rekao je Jildirim.
Erdoanove informacije
Vlasti BiH pozvale su Tursku da se uključi u izgradnju autoputa na koridoru 5C kroz BiH. Je li Vaša zemlja spremna da finansijski i sa svojim kompanijama učestvuje u realizaciji najvećeg infrastrukturnog projekta u BiH?
- Premijer FBiH i resorni ministar prisustvovali su Desetom transportnom forumu u Istanbulu i zahvalni smo na tome. Premijer Mustafa Mujezinović dao nam je informaciju o projektima u BiH i detaljnije smo o tome razgovarali. Jedan od tih projekata je gradnja autoputa koji veže BiH s panevropskim koridorom. Upoznati smo s tim da je dio puta već izgrađen i da su osigurana sredstva za još jedan dio. Ali, kako nam je rečeno, potrebno je još oko milijardu i po eura za završetak.
Oni su nam ponudili saradnju i tražili da uložimo novac u taj projekt. Poznato je da mi imamo veoma mnogo firmi koje se bave tim poslovima i do sada su realizirale mnoge od njih. Naš premijer Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) prenio nam je informacije o projektu u BiH i mi već imamo informaciju da je jedna ozbiljna firma spremna i zainteresirana za ulaganje. Više detalja, naravno, bit će poznato naknadno. Mi ćemo uraditi sve što je u našoj moći.
Prema Vašim riječima, čini se da nije sporna volja da Turska ulaže u BiH, ali svi se suočavamo s ekonomskom krizom. Koliko je realno u ovakvoj situaciji očekivati da takva ulaganja budu realizirana?
- Svi osjećamo ekonomsku krizu i ništa više nije kao što je bilo. Malo je teže naći finansijere i kredite, ali je ovo prolazna situacija i mislim da će na kraju ovi projekti ne samo u BiH nego i oni u Turskoj ugledati svjetlo dana. Naravno, ta želja i volja za ulaganjem postoji.
Želimo učestvovati u izgradnji BiH. Kao vlada odlučili smo da nakon rata u BiH moramo imati saradnju kako bismo olakšali ljudima život u BiH. Izgradili smo Stari most u Mostaru, imamo projekte u željeznicama, naša kompanija "Turkish Airlines" kupila je "BH Airlines". Vidjet ćemo u oblasti pošte i telekomunikacija koje projekte možemo realizirati. Cilj i želja nam je da pomognemo BiH da se poveća standard života ljudi.
Pripadnost Evropi
Vlada FBiH ponudila je da dokapitalizirate Postbank BH. Hoćete li to učiniti?
- Naši saradnici već su bili u BiH, napravili analize i istraživanje u vezi s tom bankom. Te analize bit će nastavljene i ja se nadam i mislim da ćemo na kraju doći do rješenja kojim će biti zadovoljne obje strane, i BiH i Turska.
Turska se snažno ekonomski, posebno infrastrukturno, razvija i gradi. U BiH nije tako. U čemu je problem, iz Vaše perspektive?
- Ne bih mogao govoriti o unutrašnjim problemima u BiH, ali moram vam ovo reći - da bi se jedna zemlja razvila, potrebna joj je jaka vlada koja ima povjerenje naroda i vlada koja ima povjerenje u narod. Turska u posljednjih šest-sedam godina ima vladu koja je stabilna, jaka i u koju se ima povjerenja. Takva situacija nije samo poziv poslovnim ljudima iz Turske, domaćim snagama, nego budi interesiranje i stranih ulagača.
Država i privatni sektor svaki sa svoje strane moraju ulagati u razvoj. U BiH je bio rat, hiljade ljudi su ubijene, vidjeli smo velika stradanja, država je srušena, infrastruktura uništena. Nakon toga potpisan je mir, ali je struktura vlasti, da tako kažem, neobična. Imate, naprimjer, ovu rotaciju u Predsjedništvu i ne znam koliko je to dobro za budućnost zemlje. Koliko to budi povjerenje kod svih. Ali, ne gubim nadu da će biti bolje. BiH je u Evropi i tamo pripada.
Međunarodna zajednica neće dozvoliti da se rat ponovi
- Mislim da bi ljudi u BiH trebali imati poštovanje prema sebi i narodi među sobom. Rat je trebao biti škola za sve koji su u njoj i oko nje. Neću da pomislim da će se to ponoviti i vjerujem da neće. Svako je vrlo skupo platio to iskustvo i niko to ne treba poželjeti, a ni međunarodna zajednica neće dozvoliti da se to ponovi - kaže Jildirim.
http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/intervju/zelimo-ucestvovati-u-izgradnji-autoputa
Jildirim: Za razvoj zemlje potrebna jaka i stabilna vladaFoto: ArhivŽelimo učestvovati u izgradnji autoputa
Jedna ozbiljna firma spremna za ulaganje u autoput na koridoru 5C...
02.10.2009. 13:00
Turska je zainteresirana za ulaganje u izgradnju autoputa na koridoru 5C i za dokapitalizaciju Postbanka BH, izjavio je u ekskluzivnom razgovoru za "Dnevni avaz" Binali Jildirim (Yildirim), turski ministar prometa i komunikacija.
- Vlasti BiH informirale su nas o tom projektu i mi ćemo uraditi sve što je u našoj moći da saradnja i na tom polju bude realizirana. No, za razvoj jedne zemlje potrebna je jaka i stabilna vlada koja bi privukla domaće, ali i strane investitore - rekao je Jildirim.
Erdoanove informacije
Vlasti BiH pozvale su Tursku da se uključi u izgradnju autoputa na koridoru 5C kroz BiH. Je li Vaša zemlja spremna da finansijski i sa svojim kompanijama učestvuje u realizaciji najvećeg infrastrukturnog projekta u BiH?
- Premijer FBiH i resorni ministar prisustvovali su Desetom transportnom forumu u Istanbulu i zahvalni smo na tome. Premijer Mustafa Mujezinović dao nam je informaciju o projektima u BiH i detaljnije smo o tome razgovarali. Jedan od tih projekata je gradnja autoputa koji veže BiH s panevropskim koridorom. Upoznati smo s tim da je dio puta već izgrađen i da su osigurana sredstva za još jedan dio. Ali, kako nam je rečeno, potrebno je još oko milijardu i po eura za završetak.
Oni su nam ponudili saradnju i tražili da uložimo novac u taj projekt. Poznato je da mi imamo veoma mnogo firmi koje se bave tim poslovima i do sada su realizirale mnoge od njih. Naš premijer Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) prenio nam je informacije o projektu u BiH i mi već imamo informaciju da je jedna ozbiljna firma spremna i zainteresirana za ulaganje. Više detalja, naravno, bit će poznato naknadno. Mi ćemo uraditi sve što je u našoj moći.
Prema Vašim riječima, čini se da nije sporna volja da Turska ulaže u BiH, ali svi se suočavamo s ekonomskom krizom. Koliko je realno u ovakvoj situaciji očekivati da takva ulaganja budu realizirana?
- Svi osjećamo ekonomsku krizu i ništa više nije kao što je bilo. Malo je teže naći finansijere i kredite, ali je ovo prolazna situacija i mislim da će na kraju ovi projekti ne samo u BiH nego i oni u Turskoj ugledati svjetlo dana. Naravno, ta želja i volja za ulaganjem postoji.
Želimo učestvovati u izgradnji BiH. Kao vlada odlučili smo da nakon rata u BiH moramo imati saradnju kako bismo olakšali ljudima život u BiH. Izgradili smo Stari most u Mostaru, imamo projekte u željeznicama, naša kompanija "Turkish Airlines" kupila je "BH Airlines". Vidjet ćemo u oblasti pošte i telekomunikacija koje projekte možemo realizirati. Cilj i želja nam je da pomognemo BiH da se poveća standard života ljudi.
Pripadnost Evropi
Vlada FBiH ponudila je da dokapitalizirate Postbank BH. Hoćete li to učiniti?
- Naši saradnici već su bili u BiH, napravili analize i istraživanje u vezi s tom bankom. Te analize bit će nastavljene i ja se nadam i mislim da ćemo na kraju doći do rješenja kojim će biti zadovoljne obje strane, i BiH i Turska.
Turska se snažno ekonomski, posebno infrastrukturno, razvija i gradi. U BiH nije tako. U čemu je problem, iz Vaše perspektive?
- Ne bih mogao govoriti o unutrašnjim problemima u BiH, ali moram vam ovo reći - da bi se jedna zemlja razvila, potrebna joj je jaka vlada koja ima povjerenje naroda i vlada koja ima povjerenje u narod. Turska u posljednjih šest-sedam godina ima vladu koja je stabilna, jaka i u koju se ima povjerenja. Takva situacija nije samo poziv poslovnim ljudima iz Turske, domaćim snagama, nego budi interesiranje i stranih ulagača.
Država i privatni sektor svaki sa svoje strane moraju ulagati u razvoj. U BiH je bio rat, hiljade ljudi su ubijene, vidjeli smo velika stradanja, država je srušena, infrastruktura uništena. Nakon toga potpisan je mir, ali je struktura vlasti, da tako kažem, neobična. Imate, naprimjer, ovu rotaciju u Predsjedništvu i ne znam koliko je to dobro za budućnost zemlje. Koliko to budi povjerenje kod svih. Ali, ne gubim nadu da će biti bolje. BiH je u Evropi i tamo pripada.
Međunarodna zajednica neće dozvoliti da se rat ponovi
- Mislim da bi ljudi u BiH trebali imati poštovanje prema sebi i narodi među sobom. Rat je trebao biti škola za sve koji su u njoj i oko nje. Neću da pomislim da će se to ponoviti i vjerujem da neće. Svako je vrlo skupo platio to iskustvo i niko to ne treba poželjeti, a ni međunarodna zajednica neće dozvoliti da se to ponovi - kaže Jildirim.
http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/intervju/zelimo-ucestvovati-u-izgradnji-autoputa
Brisel ukida čekanje na naplatnim kućicama
U nekim zemljama članicama Evropske unije već postoji elektronski sistem naplate putarine...
06.10.2009. 22:45
Evropska komisija u utorak je usvojila odluku koja bi mogla u sljedećih pet godina dovesti do jedinstvenog elektronskog sistema naplate putarine, što bi znatno smanjilo zastoje i čekanja na naplatnim kućicama.
U nekim zemljama članicama Evropske unije već postoji elektronski sistem naplate putarine, koji se sastoji od neke vrste vinjete ili uređaja u automobilu koji šalje signal s podacima o vozilu na temelju čega se određuje iznos koji vlasnik treba platiti.
Međutim, nacionalni elektronski sistemi međusobno nisu kompatibilni i slijedom toga, primjerice, za put od Danske do Portugala trebalo bi imati pet različitih uređaja, a svaki od tih uređaja izdalo je pet različitih tvrtki.
Odluka Evropske komisije stvara pretpostavke da se na jednom mjestu u bilo kojoj zemlji članici Evropske unije kupi pretplata za korištenje autocesta, koja bi se mogla koristiti diljem Unije.
Novi jedinstveni evropski sistem trebao bi biti dostupan za tri godine za vozila nosivosti preko 3,5 tone, a za pet godina za sva ostala vozila.
Takva vrsta naplate vrijedila bi za autoceste, tunele i mostove.
Povjerenik za saobraćaj Evropske komisije Antonio Tajani smatra ovu odluku najvažnijom za vozače nakon uvođenja schengenskog režima, kojim su ukinute granične kontrole između država članica EU-a.
http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/globus/brisel-ukida-cekanje-na-naplatnim-kucicama
U nekim zemljama članicama Evropske unije već postoji elektronski sistem naplate putarine...
06.10.2009. 22:45
Evropska komisija u utorak je usvojila odluku koja bi mogla u sljedećih pet godina dovesti do jedinstvenog elektronskog sistema naplate putarine, što bi znatno smanjilo zastoje i čekanja na naplatnim kućicama.
U nekim zemljama članicama Evropske unije već postoji elektronski sistem naplate putarine, koji se sastoji od neke vrste vinjete ili uređaja u automobilu koji šalje signal s podacima o vozilu na temelju čega se određuje iznos koji vlasnik treba platiti.
Međutim, nacionalni elektronski sistemi međusobno nisu kompatibilni i slijedom toga, primjerice, za put od Danske do Portugala trebalo bi imati pet različitih uređaja, a svaki od tih uređaja izdalo je pet različitih tvrtki.
Odluka Evropske komisije stvara pretpostavke da se na jednom mjestu u bilo kojoj zemlji članici Evropske unije kupi pretplata za korištenje autocesta, koja bi se mogla koristiti diljem Unije.
Novi jedinstveni evropski sistem trebao bi biti dostupan za tri godine za vozila nosivosti preko 3,5 tone, a za pet godina za sva ostala vozila.
Takva vrsta naplate vrijedila bi za autoceste, tunele i mostove.
Povjerenik za saobraćaj Evropske komisije Antonio Tajani smatra ovu odluku najvažnijom za vozače nakon uvođenja schengenskog režima, kojim su ukinute granične kontrole između država članica EU-a.
http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/globus/brisel-ukida-cekanje-na-naplatnim-kucicama
Pročitaj daljnje postove.
Je li CG definirala u prostornim planovima svoj dio JJAC do kraja, uključujući spojeve s RH i Albanijom?
Nije, zajednička je samo dionica oko Podgorice. To je, na ovoj mapi autoputa Bar - Boljare, ovaj dio koji jedini ide pravcem istok - zapad, neposredno sjeverno i sjeverozapadno od Podgorice...ako me ko razumije
![]()
Hvala na informacijama. Kakav je teren na ovoj potencijalnoj južnoj trasi, koja bi se nastavljala na Karasoviće?
^^ Nema problema, ali tko će sagraditi tu autocestu kroz Popovo polje? Hrvatska će graditi brzu cestu Osojnik-Ćilipi i bilo bi suludo da RH još financira, na bilo koji način, paralelnu autocestu preko Trebinja.
Apsolutno. Ja sam samo kolegi iz Banja Luke rekao da ako hoće autocestu kroz BiH neka ju sami i grade, pa dogovaraju s Federacijom rutu (sretno im bilo:lol. Hrvatskoj je strateški interes spojiti Dubrovnik s ostatkom preko Pelješca.
Što se tiče koridora, JJAC bi trebao biti koridor, i ima velikog geostrateškog potencijala za zemlje koje su na ruti, ali te priče da će EU pohrliti da ju financira ako bude proglašena koridorom, se mogu okačiti mačku o rep, ako je suditi po dosadašnjoj praksi.
. Hrvatskoj je strateški interes spojiti Dubrovnik s ostatkom preko Pelješca. Što se tiče koridora, JJAC bi trebao biti koridor, i ima velikog geostrateškog potencijala za zemlje koje su na ruti, ali te priče da će EU pohrliti da ju financira ako bude proglašena koridorom, se mogu okačiti mačku o rep, ako je suditi po dosadašnjoj praksi.
Ja ti kažem da je autocesta do Dubrovnika preko Pelješca hrvatski interes, a o daljnjoj trasi se može dogovarati. Dakle, ako Milo hoće autocestu do Karasovića (što je u članku citiranom na jednoj drugoj temi sam spomenuo, to je bio njegov citat), super. Ako hoće preko Trebinja, onda neka Dodo financira dio autoceste koji ide kroz RS, a Hrvatska bi trebala financirati taj kratak spoj Dubrovnik-granica RS. RH sigurno neće finacirati spoj od Dubrovnika do Trebinja ako će JJAC ići kroz Konavle.
Ono što je sigurno je da će RH sagraditi brzu četverotračnu cestu Osojnik-Ćilipi vjerojatno prije nego druge zemlje išta naprave. Crnoj Gori je Beograd-Bar prioritet, Albaniji Drač-Kosovo, Slovence boli neka stvar za sve i to je to.
Ono što je sigurno je da će RH sagraditi brzu četverotračnu cestu Osojnik-Ćilipi vjerojatno prije nego druge zemlje išta naprave. Crnoj Gori je Beograd-Bar prioritet, Albaniji Drač-Kosovo, Slovence boli neka stvar za sve i to je to.
Ja sam govorio o spoju Dubrovnik-granica, oko toga je rasprava. A meni iskreno nije problem RS nego Hare i njegovi i zato bih želio da RH ništa ne mora pregovarati s Federacijom. Uz to, pregovaračka pozicija RH oko Ploča i nekih drugih stvari je jača ako A1 ne ide kroz Neum.
Ukratko, Hrvatska će napraviti A1 preko Pelješca do Osojnika, brzu cestu Osojnik-Ćilipi (četverotračnu, dakle praktički autocestu), a onda ćemo vidjeti što dalje. Osobno mislim da, ako se do tad u BiH ne napravi ništa, će Milo tražiti koncesionara za autocestu do Karasovića, koja, u apsolutnom iznosu, sigurno neće biti skuplja od Bar-Boljare.
P.S. Ovo za JJAP kroz Konavle je spomenuo Milo Đukanović, kad je s Jacom otvarao gradilište Podgorica-Mateševo.
Ukratko, Hrvatska će napraviti A1 preko Pelješca do Osojnika, brzu cestu Osojnik-Ćilipi (četverotračnu, dakle praktički autocestu), a onda ćemo vidjeti što dalje. Osobno mislim da, ako se do tad u BiH ne napravi ništa, će Milo tražiti koncesionara za autocestu do Karasovića, koja, u apsolutnom iznosu, sigurno neće biti skuplja od Bar-Boljare.
P.S. Ovo za JJAP kroz Konavle je spomenuo Milo Đukanović, kad je s Jacom otvarao gradilište Podgorica-Mateševo.
Po treći put: Ako taj spoj bude glavna ruta JJAP, onda neka svatko sagradi dio na svom teritoriju. Ako to bude spoj Trebinja s glavnom rutom JJAP gdje JJAP ide kompletno kroz RH, neka gradi onaj kome to treba.
JJAP bi mogao, kad se napravi cijeli i kad Albanci naprave spoj do Kastorije, biti isplativ kao A3 Zagreb-Beograd, jer će biti najkraća veza zapadne Europe i Soluna (i dalje), kao jadransko-egejska cesta.
Što se Pelješca tiče: Most se gradi a prolaz kroz Neum ne. Obzirom da je suludo imati dvije paralelne ceste na 20 km, i obzirom da je most naknadno preprojektiran iz dvotračnog u četverotračni, zaključi sam.
JJAP bi mogao, kad se napravi cijeli i kad Albanci naprave spoj do Kastorije, biti isplativ kao A3 Zagreb-Beograd, jer će biti najkraća veza zapadne Europe i Soluna (i dalje), kao jadransko-egejska cesta.
Što se Pelješca tiče: Most se gradi a prolaz kroz Neum ne. Obzirom da je suludo imati dvije paralelne ceste na 20 km, i obzirom da je most naknadno preprojektiran iz dvotračnog u četverotračni, zaključi sam.
Da, ali i zvanične odluke se kod nas mijenjaju kad god hoćeš, tako da ti ni one ništa ne znače, dok se ne počne graditi.
Što se Slovenaca tiče, da RH ima državnu politiku mogla bi organizirati konzorcij koji bi tražio koncesiju na zapadnom dijelu tog ipsilona, i sagradio ga o svom trošku. Nažalost, to sada nije realno, ali nikad ne znaš.
Što se tiče CG, ona će početi graditi JJAC kad završi pravac za Srbiju, dakle u najboljem slučaju za 7-8 godina. No dobro, autoceste se grade za dugi period, pa to i nije tako puno vremena.
Problem je u tome što će Crnogorci početi graditi onda kad budu vidjeli neki potencijal u tome, a to se neće dogoditi dok A1 ne dođe do Dubrovnika i dok Albanci ne naprave svoj dio, a mislim da je u tome i najveći problem. Njima je prioritet cesta za Kosovo, a nastavak prema Skadru i od Tirane (ili Vlore) prema Grčkoj je daleeeeeeeeko (finacijski problemi, problem nedostatka domaće operative pa puno ekonomskih efekata izostaje i sl.).
Dalje, JJ pravac nije nešto po potencijalu zbog trajekata, ali jadransko-egejski bi mogao biti, jer spoj od autoceste koju Grci zovu Via Egnatia (mada ne prati baš njenu rutu) prema Kastoriji, a koji je pred završetkom i dalje za Tiranu (koji nije ni u planu Albanaca nažalost) skraćuje put za zapad (sjevernu Italiju, Francusku, Švicarsku, pa čak i JZ Njemačku).
Na kraju, jadransko-egejski pravac integrira zemlje koje su zemljopisno blizu, ali su se zbog politike, vjere, planinskog reljefa i sličnih stvari cijelu povijest odvojeno razvijale (primorski dio Hrvatske, CG, Albanija, Grčka, Makedonija, pa i Kosovo). To je taj regionalni element.
Ukratko, potencijala ima.
Što se tiče CG, ona će početi graditi JJAC kad završi pravac za Srbiju, dakle u najboljem slučaju za 7-8 godina. No dobro, autoceste se grade za dugi period, pa to i nije tako puno vremena.
Problem je u tome što će Crnogorci početi graditi onda kad budu vidjeli neki potencijal u tome, a to se neće dogoditi dok A1 ne dođe do Dubrovnika i dok Albanci ne naprave svoj dio, a mislim da je u tome i najveći problem. Njima je prioritet cesta za Kosovo, a nastavak prema Skadru i od Tirane (ili Vlore) prema Grčkoj je daleeeeeeeeko (finacijski problemi, problem nedostatka domaće operative pa puno ekonomskih efekata izostaje i sl.).
Dalje, JJ pravac nije nešto po potencijalu zbog trajekata, ali jadransko-egejski bi mogao biti, jer spoj od autoceste koju Grci zovu Via Egnatia (mada ne prati baš njenu rutu) prema Kastoriji, a koji je pred završetkom i dalje za Tiranu (koji nije ni u planu Albanaca nažalost) skraćuje put za zapad (sjevernu Italiju, Francusku, Švicarsku, pa čak i JZ Njemačku).
Na kraju, jadransko-egejski pravac integrira zemlje koje su zemljopisno blizu, ali su se zbog politike, vjere, planinskog reljefa i sličnih stvari cijelu povijest odvojeno razvijale (primorski dio Hrvatske, CG, Albanija, Grčka, Makedonija, pa i Kosovo). To je taj regionalni element.
Ukratko, potencijala ima.
nije to niakkav inatljiv stav. činjenica je da HR neće dobiti niti kvalitetan spoj prema SLO ako ne uzme stvari u svoje ruke. a kuda bi to onda dovelo da još gradimo spojeve na teritoriju BIH? malo morgen! turistički jesmo atraktivni, ali baš nam nije sila graditi autoceste po drugim državama o svom trošku.
o JJAC - da pratiš moje stavove, onda bi znao i to da sam mišljenja da JJAC nikad neće imati neki bitan značaj povezivanja Balkanskog poluotoka sa zapadnom Europom te da je prema meni ta autocesta samo regionalnog karaktera. Albanija je premala da bi samo ona opravdala tu autocestu, Grčka na istoku ima kvalitetan spoj sa zapadom Europe, a na istoku ništa ne može konkurirati trajektima. da ne govorim o zavrzlami oko SLO dijela JJAC koja nikad neće biti riješena kao međunarodni pravac (a to bi bio spoj Starod - Kozina; u najboljem slučaju će se dobiti spoj Jelšane - Postojna koji posve odudara od trase JJAC).
MNE je pokazala svoj stav prema toj autocesti istaknuviš kao najveći prioritet autocestu prema SRB. što bi reklo da MNE razmišlja slično kao i ja
1 - 20 of 28 Posts
