SkyscraperCity banner

1 - 20 of 162 Posts

·
Moderator
Joined
·
5,823 Posts
Discussion Starter #1 (Edited)



PROFIL TVRTKE


Jadrolinija je društvo za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta sa stoljetnom tradicijom. Osnovana je 20. siječnja 1947. godine u Rijeci, a nasljednica je raznih udruživanja malih brodara obalne plovidbe još od 1872. godine.

Povezivanjem otoka s kopnom i održavanjem dužobalne linije na hrvatskoj strani Jadrana, Jadrolinija ostvaruje svoju osnovnu zadaću. Djelatnost Jadrolinije, prijevoz putnika i vozila, izrazito je sezonskog karaktera i pod velikim utjecajem turizma.

Tri velika trajekta – Marko Polo, Dubrovnik i Zadar održavaju dužobalnu i međunarodne linije.
Dužobalna linija s ishodištem u Rijeci povezuje hrvatske otoke Hvar, Korčulu i Mljet, kao i gradove Split i Dubrovnik, a međunarodne linije održavaju se prema Italiji (Ancona i Bari).

U tri plovna područja – riječkom, zadarsko-šibenskom i splitsko-dubrovačkom, otoke s kopnom povezuju ukupno 38 trajekta, 7 katamarana, 3 klasična broda i 1 hidrobus.

U 2013. godini Jadrolinija je prevezla 9 823 683 putnika i 2 451 097 vozila sa svojom flotom od 50 brodova (4 velika putnička trajekta za dužobalnu i međunarodne linije, 33 trajekta u lokalnom putničkom prometu, 8 katamarana, 1 hidrobus i 3 klasičnih brodova) ukupnog kapaciteta 3 404 vozila i 26 720 putnika.

Brodovi tijekom ljetne sezone obavljaju preko 600 polazaka dnevno, a najfrekventnije linije održavaju se kontinuirano 24 sata.


KRATAK POVIJESNI PREGLED NASTANKA I RAZVOJA JADROLINIJE


Jadrolinija je jedna od najstarijih hrvatskih tvrtki koja se bavi pomorskim prijevozom. Pravno, Jadrolinija kao Jadranska linijska plovidba, osnovana je 20. siječnja 1947. godine u Rijeci, a nasljednica je Jadranske plovidbe d.d., dijela Dubrovačke plovidbe i ostatka Zetske plovidbe. Predratna je Jadranska plovidba isto tako nastala udruživanjem brodara male obalne plovidbe nakon propasti austrougarskog carstva, a ti su prethodni brodari nastali nekim drugim udruživanjem, i tako unazad sve do 1872.godine.

Te godine na inicijativu Senjskog brodarskog društva naručen je u Rijeci u Stabilimento tecnico (tadašnja tvornica torpeda, a kasnije Torpedo) parobrod Hrvat. Brod je porinut u more 13. srpnja iste godine i već je 4. rujna obavio probnu vožnju od Rijeke do Senja. Odmah nakon toga brod Hrvat uspostavlja redovitu liniju između Senja i Rijeke i tiče luke Novi, Selce, Crikvenica, Voz, Kraljevica i Bakar. I prije 1872. godine postojali su pokušaji prijevozničkog i izletničkog brodarskog poslovanja (Lloydove pruge i izleti - Arciduco Lodovico
1837. pruga Trst – Dubrovnik – Kotor s pristajanjem u Rijeci i pruga za Rijeku, izleti u Bakar, Krk 1845. i 1846. godine itd.). Krajem 19. stoljeća više hrvatskih brodovlasnika se udružuje u novu brodarsku tvrtku, a kao dioničari javljaju se S. Kopajtić, A. Štrk, M. Polić, braća Bakarčić i drugi brodovlasnici iz Kostrene, Drage, Sušaka i Istre. Oni 11. rujna 1899. godine osnivaju Ugarsko-hrvatsko dioničko društvo, nazvano Ungaro-Croata. To je bilo prvo moderno brodarsko društvo, gotovo u cjelini u hrvatskom vlasništvu, a bavilo se prijevozom robe i putnika po cijelom Jadranu i svim morima svijeta. Ungaro-Croata je bilo vrlo uspješno poduzeće s aktivnom bilancom sve do kraja svog postojanja 1919. godine. U vremenu od 1902. do 1908. godine osnovano je niz brodarskih društava: Hrvatsko parobrodarsko društvo na dionice Senj, Krčko parobrodarsko društvo u Šilu, Austro-hrvatsko parobrodarsko društvo na dionice u Puntu i još niz malih brodarskih društava. Istovremeno i na srednjem i južnom Jadranu osnivala su se i udruživala parobrodarska društva, od kojih je značajno udruživanje u društvo Dalmatiju te posebno važan razvoj Dubrovačke parobrodarske plovidbe, Bokeške plovidbe i drugih malih brodara.

Raspadom Austro-Ugarske, a nakon dugogodišnjih pregovora, svi brodari raznih društava su podijeljeni i od te mase brodova formirane su brodarske tvrtke u novoosnovanim državama. Tako je došlo do udruživanja Jadranske plovidbe (bivša Ungaro-Croata), Dalmatije, Austro-hrvatskog parobrodarskog društva, Obalne paroplovidbe (Dubrovnik), Hrvatskog parobrodarskog društva (Senj) i Oceanije iz Trsta u Jadransku plovidbu d.d. Sušak 1922. godine. Jadranska plovidba d.d. obavljala je sa svojih 70-ak brodova prijevoz putnika i robe na jadranskim linijama te za Albaniju, Grčku i Levant. Tijekom Drugog svjetskog rata stradali su manji brodovi, a 1947. godine svim preostalim brodovima upravljala je Direkcija pomorske plovidbe sa sjedištem u Splitu, sve do 20. siječnja 1947. kad je u Rijeci osnovano novo brodarsko poduzeće – Jadranska linijska plovidba. Nova tvrtka započinje svoje djelovanje sa starim brodovima, obnavlja oštećene i potopljene brodove, a tek 1952. godine dolaze novi brodovi iz naših brodogradilišta. Prve je isporučilo brodogradilište u Puli, a nakon njega Split.

Pri osnivanju, poduzeće je dobilo na upravljanje 41 brod, ali je kraj prve godine svog poslovanja dočekalo s 29 brodova male obalne plovidbe. Starosna struktura tih brodova je bila jako nepovoljna. Najnoviji brodovi tada su bili Bakar, Rab i Šipan, izgrađeni 1931. godine te Kotor 1938. godine. Svi ostali potjecali su još iz Austro-Ugarske, građeni od 1891. (Trogir) do 1914. godine (Kupari). Zbog toga se kontinuitet Jadrolinije može promatrati i istraživati samo u kontekstu razvoja obalne linijske plovidbe i to od 1872. godine do danas.

U periodu od 1952. do 1960. godine realizirane su velike narudžbe novih brodova i obnove starih. Tako je 1958. Jadrolinija raspolagala sa 65 uglavnom klasičnih brodova što je donekle i posljedica tradicionalnih shvaćanja u vezi s tipovima broda i organizacijom sustava linijske mreže. Početkom 60-ih godina uvode se u promet trajekti. Prvi trajekt Bodulka, uveden u promet 1. siječnja 1963. godine, otvorio je novo poglavlje u povijesti Jadrolinije jer su stari i dotrajali brodovi zamijenjeni modernijim načinom prijevoza, a počinje i uspostavljanje međunarodnih linija. Poseban značaj Jadrolinija je imala u Domovinskom ratu. U ratnim godinama, 1991. i 1992., brodovi Jadrolinije s hrabrim posadama prevezli su oko 50 000 ljudi s okupiranih hrvatskih i bosansko-hercegovačkih područja. Povezujući dva, ratom prepolovljena dijela Hrvatske, Jadrolinija je izgubila 4 broda: m/b Perast, m/t Klimno, m/t Supetar i m/t Kačjak, a 13 pomoraca dalo je svoje živote kao zalog slobode.


PALAČA JADRAN - SJEDIŠTE JADROLINIJE




Palača Jadran je najreprezentativnija građevina u Rijeci uz koju se od njezine izgradnje veže reputacija Rijeke kao pomorskog emporija kozmopolitskih razmjera. Građena je za sjedište prvog ugarskog pomorskog poduzeća Adria, osnovanog 1882. godine koje je u Rijeci započelo redovnu plovidbu trgovačke mornarice s početnim kapitalom od 2 500 000 fiorina i sedam brodova srednje tonaže.

U to je vrijeme riječka luka bila neuređena, a austrijska konkurencija iz Trsta golema. Ipak se društvo od 1887. godine, uz suvremene načine rada i popunjavajući osoblje iskusnim primorskim pomorcima, a flotu modernim parobrodima, hrabro i moćno okrenulo prema budućnosti. Subvencije za Lloyd povećane su i usmjerene na Adriju, povećan je broj parobroda u redovnoj ili brzoj plovidbi koji su stizali u sve luke Zapada.

S otvaranjem novih linija rasla je potreba za reprezentativnim sjedištem, dostojanstvenim i impozantnim zdanjem iz kojeg će se upravljati Adrijom. Uključena u rizične odnose svjetske trgovine, Adria je povjeravala kormilo svojih brodova rukama naših morskih vukova, koji su držali krmu i tražili more s manje podvodnih grebena i vodili Adrijine brodove u svjetske luke Španjolske, zapadne Afrike, Tunisa, Alžira, Gibraltara i Messine. Ti su parobrodi kasnije plovili za Brazil, u Rio de Janeiro i Santos, izvozili panonsko žito, a u povratku uvozili kavu.

Adria je održavala linije za Liverpool, Glasgow, Antwerpen i Rotterdam. Ti su dodiri naših smjelih pomoraca sa svijetom proširivali njihove kulturne horizonte i osjećaj za kozmopolitizam. Upravo zbog ozbiljnosti naših pomoraca u svim lukama Zapada, Adria Steamship Company stekla je ugled ozbiljnog brodara. Kipovi pomoraca i simbolične figure kontinenata postavljene na pročeljima velebnog sjedišta Adrije, kao da su za ono i naše vrijeme znamenovali palaču sjedišta velike brodarske kompanije. Prenamjena tog zdanja nakon 1945. godine u Palaču Jadran nije mu oduzela smisao vjekovne poruke koja glasi: Ploviti se mora, živjeti se ne mora!

Budući da je Palača Adria trebala trajno simbolizirati brodarstvo, njen je graditelj, arhitekt Giacomo Zammatio naručio četiri visoka barokizirana kipa koji personificiraju glavna zanimanja moreplovaca: kapetana broda, zapovjednika stroja, kormilara i peljara. Prema saznanjima, ta četiri lika ujedno su i portreti četiri vodeća čovjeka Adrije. Tako je Emilio Curanda portretiran kao kormilar, a kao kapetan prikazan je direktor Adrije Ugo Eidlitz, obojica stupovi kompanije. Tada čuveni talijanski kipar Sebastiano Bonomi, autor tih radova, svih je osam izveo kvalitetno pa je svaki na svoj način umjetnički vrijedan. Budući da su postavljeni veoma visoko, naš pogled rijetko dopire do njih, pa se njihovoj simbolici i poruci rijetko divimo iako oni to zaslužuju.

Kipovi pomoraca su veoma upečatljivi i izražajni. Svaki je lik sinteza osebujnih značajki određene profesije, a sva četiri čine zajedničku cjelinu. Spomenik je to svim pomorcima što su ih odnjihali Rijeka i njena susjedna pomorska mjesta, Dalmacija i njeni otoci. Također, vrlo kvalitetne simbolične skulpture četiriju kontinenata označavaju itinerar riječkih brodova po svim svjetskim morima. Personifikacija Afrike prikazana je u liku Egipćanke, Azija u liku Japanke, Amerika u liku Indijanke i Europa u liku nordijskog ribara.

Sa svake strane ulaznog portala u palaču postavljena je jedna gigantska figura Atlanta, moćnih nosača tereta, jakih pleća, nabreklih mišića, energične ekspresivne fizinomije, koji simbolički nose teret odgovornosti i težinu pomoračkih poduhvata. I te su masivne figure rad istoga skulptora, a od sveukupne arhitekturne plastike izrađene u Rijeci potkraj 19. stoljeća predstavljaju najkvalitetnije rukotvorine.

Na ovoj stranici možete pronaći sve brodove koji su kroz povijest prošli kroz jadroliniju: http://www.simplonpc.co.uk/Jadrolinija3.html
 

·
Moderator
Joined
·
5,823 Posts
Discussion Starter #2
FLOTA


Trajekti lokalnih linija


- Petar Hektorović

Izgrađen je 1989. u Danskoj, za potrebe danskog naručitelja. Tamo je plovio pod imenom Langeland III. 1998. ga kupuje Jadrolinija i preimenuje u Petar Hektorović.

Kapacitet putnika: 1080 osoba
Kapacitet vozila: 120 automobila

Tehničke karakteristike:

Dužina preko svega: 91.80m
Širina (konstruktivna): 18.00m
Visina (konstruktivna): 5.25m
Gaz: 3.80m
Nosivost: 800 t
Brzina: 15.5 čvorova
Brod ima 2 restorana i 2 bara kapaciteta 900 mjesta, te prostor za trgovinu.
Prostori su uređeni i kulturološki oplemenjeni motivima iz života hvarskog pjesnika Petra Hektorovića.




- Lubenice

Izgrađen je 1983. u Japanu, za potrebe jednog japanskog naručitelja. Od tada pa do 1998. (kada ga kupuje Jadrolinija) Lubenice su plovile pod imenom Seto. Nakon toga, Lubenice su plovile na mnogim linijama splitskog i riječkog okružja.

Kapacitet putnika: 350 osoba
Kapacitet vozila: 70 automobila

Tehničke karakteristike:

Dužina: 57,92 m
Širina: 16,70 m
Max. brzina: 13 čvorova
Gaz: 3,10 m

U japanskoj službi



U jadrolinijinoj službi




- Brestova

Izgrađen je 1985. u Japanu, za potrebe japanskog naručitelja. Tamo je plovio do 1999. pod imenom Bisan. Tada ga kupuje Jadrolinija i preimenuje u Brestova. Trajekt obično održava linije riječkog okružja.

Kapacitet putnika: 338 osoba
Kapacitet vozila: 70 automobila

Tehničke karakteristike:

Dužina: 57,67 m
Širina: 16,80 m
Max. brzina: 12,5 čvorova
Gaz: 3,10 m

U japanskoj službi



U jadrolinijinoj službi




- Prizna

Izgrađen je 1970. u Švedskoj za švedskog naručitelja. Jadrolinija ga je kupila 1991. (bio je zadnji trajekt koji je Jadrolinija kupila za vrijeme Jugoslavije) i stavila na liniju Prizna-Žigljen.

Kapacitet putnika: 300 osoba
Kapacitet vozila: 60 automobila

Tehničke karakteristike:

Dužina: 54,00 m
Širina: 13,70 m
Max. brzina: 8 čvorova
Gaz: 2,50 m




- Sveti Juraj

Izgrađen je 1980. u brodogradilištu Kraljevica. Od tada pa do 1991. (do osamostaljenja Hrvatske) trajekt je nosio naziv Jurjevo. Tadašnje Jurjevo je bilo građeno za potrebe zatvora na Golom otoku, te je neko vrijeme i služilo toj svrsi. Danas Sveti Juraj plovi najčešće na relaciji Prizna-Žigljen, te na ostalim relacijama riječkoga ili zadarskog okružja. Trajekt ima sposobnost probiti orkanske bure, te stoga u vrijeme jakih vjetrova i oluja upravo on prevozi putnike između odredišta.

Kapacitet putnika: 300 osoba
Kapacitet vozila: 45 automobila

Tehničke karakteristike:

Dužina: 49,90 m
Širina: 12,80 m
Max. brzina: 11 čvorova
Gaz: 3,21 m




- Šoltanka

Izgrađen je 1971. u Kraljevici. Dio je serije tzv. škovacera, u kojoj su još i trajekti: Pelješčanka, Lošinjanka i Krčanka. Svi ti trajekti, pa i Šoltanka su izgrađeni za mala pristaništa gdje veliki trajekti teško pristaju.

Kapacitet putnika: 200 osoba
Kapacitet vozila: 30 automobila

Tehničke karakteristike:

Dužina: 48,0 m
Širina: 9,0 m
Max. brzina: 11,5 čvorova
Gaz: 2,40 m






- Vladimir Nazor

Izgrađen je 1986., te iste godine pušten u promet. Izgrađen je u Brodogradilištu Kraljevica. Gradio se za potrebe tvornice DINA Petrokemija, a trebao je prevoziti željezničke vagone. Nedugo poslije, projekt propada, pa brodogradilište postiže dogovor sa Jadrolinijom. Uklanjaju se tračnice, te je trajekt spreman za putnike. U prvim je godinama, najčešće održavao linije u splitskom okružju. Plovio je za Supetar, Stari Grad, Vis, no najčešće za Supetar.

Ovaj je trajekt poznat po tome što je on, uz Bartola Kašića, jedini trajekt na splitskom području koji je bio oštećen u napadu Jugoslavenske mornarice na Split, u studenom 1991. Trajekt je bio propucan, a poginula su i dva člana posade: Dinko Maras i Jure Kalpić. Još nekoliko članova posade je bilo ozlijeđeno.

M/T Vladimir Nazor je na liniju Split-Supetar, plovio do 2002., jer je godinu kasnije došao M/T Tin Ujević. Od tada do srpnja 2010. trajekt je plovio na relacijama zadarskog okružja, najčešće na relaciji Zadar-Brbinj. Već prvog dana mjeseca srpnja 2010. trajekt je premješten na liniju Ploče-Trpanj, čime je zamijenio trajekt Pelješčanku i povećao protočnost linije. Naime, tada je nadograđena luka u Trpnju, čime je omogućeno pristajanje većih trajekata.

Kapacitet putnika: 450 osoba
Kapacitet vozila: 70 automobila

Tehničke karakteristike:

Dužina: 87,5 m
Širina:14,0 m
Max. brzina: 12,5 čvorova
Gaz: 3,01 m






- Sis

Izgrađen je 1974. u jednom engleskom brodogradilištu za engleskog naručitelja. Tamo je Sis do 1997. plovio pod imenom Netley Castle. Danas u Hrvatskoj plovi na linijama zadarskog okružja.

Kapacitet putnika: 700 osoba
Kapacitet vozila: 70 automobila

Tehničke karakteristike:

Dužina: 73,80 m
Širina: 16,40 m
Max. brzina: 10,5 čvorova
Gaz: 2.50 m
Visina garaže: 4,30 m




- Laslovo

Izgrađen je 1997. u splitskom BSO-u i dio je serije trajekata koju čine još M/T Kijevo i M/T Ston. Kao i M/T Kijevo Laslovo je ime dobio po naselju Laslovu, koje je u Domovinskom ratu bilo vrlo razoreno i uništeno.

Kapacitet putnika: 150 osoba
Kapacitet vozila: 36 automobila

Tehničke karakteristike:

Dužina: 41,20 m
Širina: 16,00 m
Gaz: 2,40 m
Max. brzina: 9,5 čvorova
Visina garaže: 4.40 m

 

·
Moderator
Joined
·
5,823 Posts
Discussion Starter #3 (Edited)
- Kijevo

Izgrađen je 1997. u brodogradilištu Kraljevica. M/T Kijevo je kao i "blizanac" M/T Laslovo dobio simbolično ime, koje podsjeća na naselje koje je u Domovinskom ratu bilo do temelja razoreno, dakle Kijevo.

Kapacitet putnika: 150 osoba
Kapacitet vozila: 36 automobila

Tehničke karakteristike:

Dužina: 41,20 m
Širina: 16,00 m
Gaz: 2,40 m
Max. brzina: 9,5 čvorova
Visina garaže: 4.40 m




- Ston

Izgrađen je 1997. u Brodogradilištu specijalnih objekata u Splitu, kao dio serije trajekata koju još čine M/T Kijevo i M/T Laslovo.

Kapacitet putnika: 150 osoba
Kapacitet vozila: 36 automobila

Tehničke karakteristike:

Dužina: 41,20 m
Širina: 16,00 m
Gaz: 2,40 m
Max. brzina: 9,5 čvorova
Visina garaže: 4.40 m






- Valun

Izgrađen je 1983. u Japanu, za potrebe jednog japanskog brodara. Prvo ime Valuna bilo je Koraku Maru.

1998. godine tadašnjeg Koraku Maru kupuje Jadrolinija i preimenuje ga u Valun. Od tada, pa do 2007. godine Valun je gotovo neprestano i neprekidno održavao trajektnu liniju Split-Supetar. Tada ga zamjenjuje novi i veći Hrvat. Valun danas najčešće plovi na liniji Valbiska - Merag. Često glasi kao najkvalitetniji trajekt u floti Jadrolinije.

Kapacitet putnika: 730 osoba
Kapacitet vozila: 80 automobila

Tehničke karakteristike:

Dužina: 81,22 m
Širina: 13,10 m
Max. brzina. 13 čvorova
Gaz: 3,30 m
Visina garaže: 4,10 m

U japanskoj službi



U jadrolinijinoj službi




- Bartol Kašić

Izgrađen je 1989. u Kraljevici pod imenom Vuk Karadžić. 1991. je preimenovan u Bartol Kašić.

Godine 2006. prilikom pristajanja brod je udario u splitsku obalu zbog toga što su otkazala oba brodska motora, odnosno nisu prihvatili vožnju krmom. Zapovjednik je neuspješno pokušao zaustaviti brod obaranjem obaju sidara. U nesreći je ozlijeđeno nekoliko putnika te je oštećeno nekoliko automobila.

15. listopada 2009. trajekt je prilikom pristajanja u luci Žalić na otoku Silbi udario u lukobran i probio oplatu broda, no more nije prodrlo u trajekt, jer se oštećenje nalazilo iznad vodene linije. U srpnju 2009. brod je u istoj luci udario u obalu.

26. srpnja 2014. oko 23:15, brod se prilikom pristajanja u trajektnu luku Gaženica u Zadru zbog olujnog vjetra sudario s trajektom Vladimir Nazor. Pretrpio je znatna oštećenja te je upućen na popravak.

Kapacitet putnika: 500 osoba
Kapacitet vozila: 54 automobila

Tehničke karakteristike:

Duljina: 65 m
Širina: 16 m
Max. brzina: 13 čvorova
Gaz: 3,20 m







- Hanibal Lucić

Izgrađen je 1993. u Latviji, za potrebe latvijskog brodara. Tamo je do 1995. plovio pod imenom Pramis-7. Tada ga kupuje Jadrolinija i preimenuje u Hanibal Lucić. O tada pa do danas, Hanibal Lucić je plovio na mnoge linije u zadarskom, splitskom i dubrovačkom okružju.

Kapacitet putnika: 360 osoba
Kapacitet vozila: 35 automobila

Tehničke karakteristike:

Duljina: 49,92 m
Širina: 12,80 m
Max. brzina: 12,5 čvorova
Gaz: 3,10 m




- Lastovo

Izgrađen je 1970. u Japanu za japanskog naručitelja. 1978. brod je kupila Jadrolinija i preimenovala u Partizanka. Iste godine ime je ponovno promjenjeno u Lastovo I. Najčešće je plovio na linijama splitskog okružja, kao i danas.

15. kolovoza 1993. oko 19 sati, kada se Lastovo nalazio 2 nautičke milje od luke Ubli, u strojarnici broda je izbio požar. Ubrzo je uspješno pristao, te su putnici i posada bili evakuirani. Vatra je ugašena tek 16. kolovoza u 03:30. Brod je teško oštećen odtegljen u splitsku sjevernu luku Vranjic. Zbog velikih oštećenja postojala je mogućnost da se brod pošalje u rezalište, no uskoro se od toga odustalo. 4. kolovoza 1994. tvrtka Brodoremont Jadran je završila obnovu trajekta, pri čemu su mu ugrađeni novi strojevi.

1998. brod je ponovno promijenio ime iz Lastovo I u Lastovo. Trajekt danas najčešće plovi na relaciji Split-Rogač.

Kapacitet putnika: 500 osoba
Kapacitet vozila: 60 automobila

Tehničke karakteristike:

Duljina: 72,7 m
Širina: 13,67 m
Max. brzina: 15 čvorova
Gaz: 3,70 m






- Lošinjanka

Izgrađen je 1969. u Kraljevici i dio je serije tzv. škovacera (Šoltanka, Pelješčanka i Krčanka). Ti trajekti su izgrađeni za mala pristaništa.

Kapacitet putnika: 200 osoba
Kapacitet vozila: 30 automobila

Tehničke karakteristike:

Dužina: 48,0 m
Širina: 9,0 m
Max. brzina: 10,8 čvorova
Gaz: 1,80 m




- Mate Balota

Izgrađen je 1988. u Brodogradilištu Kraljevica. Najprije je plovio na liniji Valbiska - Merag, a nakon toga i danas M/T Mate Balota je najčešće plovio na linijama oko Zadra.

Kapacitet putnika: 440 osoba
Kapacitet vozila: 50 automobila

Tehničke karakteristike:

Dužina: 64,7 m
Širina: 13,4 m
Max. brzina: 11 čvorova
Gaz: 2,90 m




- Pelješčanka

Izgrađena je 1971. u Kraljevici kao dio serije tzv. škovacera (M/T Šoltanka, M/T Lošinjanka i M/T Krčanka). Svi ti trajekti su građeni za mala pristaništa.

Kapacitet putnika: 209 osoba
Kapacitet vozila: 30 automobila

Tehničke karakteristike:

Dužina: 48,0 m
Širina: 9,0 m
Max. brzina: 11,5 čvorova
Gaz: 2,20 m

 

·
Moderator
Joined
·
5,823 Posts
Discussion Starter #4
- Tin Ujević

Brod je izgrađen 2002. godine u Grčkoj, a u redovnu plovidbu uveden je 4. srpnja 2003. godine. Trajekt najčešće plovi na linijama splitskog područja.

Kapacitet putnika: 1000 osoba
Kapacitet vozila: 200 automobila

Tehničke karakteristike:

Dužina: 98,3 m
Širina: 17,0 m
Max. brzina: 14 čvorova
Gaz: 2,70 m




- Supetar

Izgrađen je 2004. u BSO Split, za potrebe održavanja trajektne linije Split-Supetar. M/T Supetar je tu liniju i održavao sve do 2008. kada ga zamjenjuje M/T Bol. Danas uglavnom plovi zadarskim područjem.

Kapacitet putnika: 600 osoba
Kapacitet vozila : 100 osobnih ili 12 trailera svaki 40 t

Tehničke karakteristike:

Dužina preko svega : 87,6m
Širina : 17,5 m
Visina garaže: 4,40 m
Gaz max.: 2,4 m
Brzina: 11,5 čvorova




- Sveti Krševan

Izgrađen je 2004. u brodogradilištu Kraljevica, za potrebe linija zadarskog okružja, gdje je i plovio do 2007. kada dolazi M/T Juraj Dalmatinac.

Kapacitet putnika: 600 osoba
Kapacitet vozila : 100 osobnih ili 12 trailera svaki 40 t

Tehničke karakteristike:

Dužina preko svega : 87,6m
Širina : 17,5 m
Visina garaže: 4,40 m
Gaz max.: 2,4 m
Brzina: 11,5 čvorova




- Cres

Izgrađen je 2005. u splitskom BSO-u. Blizanac je trajekata M/T Supetar i M/T Sveti Krševan. Sva tri trajekta su građeni u Hrvatskoj. Cres najčešće održava linije riječkog okružja.

Kapacitet putnika: 600 osoba
Kapacitet vozila : 100 osobnih ili 12 trailera svaki 40 t

Tehničke karakteristike:

Dužina preko svega: 87,6m
Širina: 17,5 m
Visina garaže: 4,40 m
Gaz max.: 2,4 m
Brzina max: 11,5 čvorova




- Marjan

Izgrađen je 2005. godine u brodogradilištu Kraljevica. Namijenjen je za održavanje trajektne linije Split-Supetar, koju trenutno održava zajedno sa Hrvatom i Biokovom.

Broj putnika: 1200 osoba
Broj automobila: 130 osobnih vozila ili 12 trailera nosivosti 40 t svaki

Tehničke karakteristike:

Dužina preko svega: 87,60 m
Max.širina: 17,50 m
Gaz: 2,40 m
Visina garaže: 4,80 m
Snaga motora: 4 diesel motora po 403 kW
Brzina: 11,5 /12,3 čvorova




- Hrvat

Izgrađen je 2007., u hrvatskom brodogradilištu Kraljevica. Izgrađen je za održavanje trajektne linije Split-Supetar. Ime je dobio po jednom poznatom hrvatskom parobrodu iz 20. stoljeća, koji se također zvao Hrvat.

Ovaj je trajekt izgrađen zajedno sa Jurajom Dalmatincem, koji održava liniju Zadar-Preko. Oba su trajekta novija inačica, nešto starijeg Marjana, koji je izgrađen 2005. Danas Hrvat, liniju Split-Supetar, održava zajedno sa Marjanom i Biokovom.

Broj putnika: 1200 osoba
Broj automobila: 138 osobnih vozila ili 12 trailera nosivosti 40 t svaki

Tehničke karakteristike:

Dužina preko svega: 87,60 m
Max.širina: 17,50 m
Gaz: 2,40 m
Visina garaže: 4,80 m
Snaga motora: 4 diesel motora po 537 kW
Brzina: 13 čvorova




- Juraj Dalmatinac

Izgrađen je 2007. godine u Kraljevici, zajedno sa svojim "blizancem" Hrvatom. To je deveti novonabavljeni brod iz Programa obnove putničke flote Jadrolinije u razdoblju od 2004. do 2008. godine, a šesta novogradnja u hrvatskim brodogradilišima u tom periodu.

Broj putnika: 1200 osoba
Broj automobila: 138 osobnih vozila ili 12 trailera nosivosti 40 t svaki

Tehničke karakteristike:

Dužina preko svega: 87,60 m
Max.širina: 17,50 m
Gaz: 2,40 m
Visina garaže: 4,80 m
Snaga motora: 4 diesel motora po 537 kW
Brzina: 13 čvorova






- Bol

Izgrađen je 2005. u grčkoj Perami za potrebe grčkog naručitelja. Tamo je nosio ime Glikofilousa. 2008., zajedno sa još dva trajekta, koji danas nose imena M/T Ilovik i M/T Korčula, kupuje ga Jadrolinija.

Broj putnika: 600 osoba
Broj automobila: 197 automobila

Tehničke karakteristike:

Dužina preko svega: 95,40 m
Širina: 20,00 m
Gaz: 2,40 m
Visina garaže: 4,30 m
Brzina: 11,5 čvorova




- Ilovik

Izgrađen je 2006., u grčkom Pireusu, za potrebe grčkog naručitelja. Dok je plovio pod grčkom zastavom, Ilovik je nosio ime Theologos V.

2008. prodan je Jadroliniji, koja ga je kupila za potrebe poboljšanja relacije Valbiska-Merag.

Broj putnika: 500 osoba
Broj automobila: 170 automobila

Tehničke karakteristike:

Dužina preko svega: 95,8 m
Širina: 7,56 m
Gaz: 2,80 m
Visina garaže: 5,0 m
Brzina: 12,0 čvorova

 

·
Moderator
Joined
·
5,823 Posts
Discussion Starter #5
- Korčula

Izgrađen je 2007., u grčkoj Perami, pod imenom Ariti, za potrebe grčkog naručitelja. Već godinu kasnije, kupuje ga Jadrolinija, te preimenuje u Korčula.

Broj putnika: 700 osoba
Broj automobila: 170 automobila

Tehničke karakteristike:

Dužina preko svega: 101,4 m
Širina: 17,3 m
Gaz: 3,50 m
Visina garaže: 4,70 m
Brzina: 16,0 čvorova




- Biokovo

Izgrađen je 2009. Za razliku od svojih "blizanaca" Marjana, Hrvata i Jurja Dalmatinca, koji su napravljeni u Brodogradilištu Kraljevica, M/T Biokovo je napravljeno u Brodosplitovom BSO-u. Biokovo je izgrađen za potrebe održavanja trajektne linije Split-Supetar, koju i danas održava.

Broj putnika: 1200 osoba
Broj automobila: 138 osobnih vozila ili 12 trailera nosivosti 40 t svaki

Tehničke karakteristike:

Dužina preko svega: 87,60 m
Širina: 17,50 m
Gaz: 2,40 m
Visina garaže: 4,80 m
Brzina: 13,0 čvorova




- Jadran

Brod „Jadran" izgrađen je u BSO Split. promet je pušten 29. svibnja 2010. Namijenjen je za održavanje trajektne linije Split-Stari Grad.

Broj putnika: 1200 osoba
Broj automobila: 138 osobnih vozila ili 12 trailera nosivosti 40 t svaki

Tehničke karakteristike:

Dužina preko svega: 87,60 m
Širina: 17,50 m
Gaz: 2,40 m
Visina garaže: 4,80 m
Brzina: 13,0 čvorova




- Kornati

U sastavu je flote hrvatskog brodara Jadrolinije u koju je ušao svečanom primopredajom koja se održala 17. lipnja 2014.

Porinut je kao gradnja 503 u siječnju 2014. u Uljaniku u Puli za potrebe hrvatskog naručitelja. Jedan je od četiri istovjetna broda građena za Jadroliniju zbog obnavljanja postojeće flote. Brod pogone četiri Volvo Penta motora od 442 kW svaki pri 1800 o/min. Kuma novog trajekta je proslavljena hrvatska skijašica Janica Kostelić.

Broj putnika: 616 osoba
Broj automobila: 145 osobnih vozila

Tehničke karakteristike:

Dužina preko svega: 99,80 m
Širina: 17,50 m
Gaz: 2,40 m
Snaga motora: 4 x 442 kW
Brzina: 12,5 čvorova




- Brač

Brač je ro-ro putnički brod izgrađen u brodogradilištu Uljanik. Kapacitet broda je 616 putnika te 145 osobnih vozila, a na brodu se nalazi klimatizirani salon kapaciteta 322 putnika. M/T „Brač“ opremljen je hidrauličnim rampama za ukrcaj i iskrcaj vozila. U promet je pušten 11. srpnja 2014.

Broj putnika: 616 osoba
Broj automobila: 145 osobnih vozila

Tehničke karakteristike:

Dužina preko svega: 99,80 m
Širina: 17,50 m
Gaz: 2,40 m
Snaga motora: 4 x 442 kW
Brzina: 12,5 čvorova




- Krk

Novogradnja broj 505, treći je trajekt u seriji od četiri ista naručena od Jadrolinije u Uljanik Brodogradilištu. U promet je pušten 2. listopada 2014. i plovi između Valbiske i Meraga. Treći je trajekt u seriji koju još čine trajekti Kornati, Brač i Mljet. Kume su hrvatske tekvandoašice, sestre Ana i Lucija Zaninović.

Broj putnika: 616 osoba
Broj automobila: 145 osobnih vozila

Tehničke karakteristike:

Dužina preko svega: 99,80 m
Širina: 17,50 m
Gaz: 2,40 m
Snaga motora: 4 x 442 kW
Brzina: 12,5 čvorova




- Mljet

Zanji je trajekt u seriji od četiri ista naručena od Jadrolinije u Uljanik Brodogradilištu. Primopredan je i kršten 14. studenog 2014.

Broj putnika: 616 osoba
Broj automobila: 145 osobnih vozila

Tehničke karakteristike:

Dužina preko svega: 99,80 m
Širina: 17,50 m
Gaz: 2,40 m
Snaga motora: 4 x 442 kW
Brzina: 12,5 čvorova

 

·
Registered
Joined
·
12,468 Posts
Odlično otvaranje dretve :cheers:

Znaš možda zakaj je Jadrolinija tak puno brodova kupila u Grčkoj (i to vrlo novih)? Kaj je Grke stila kriza onda? :D
 

·
L'amour du risque
Airbus A380
Joined
·
10,006 Posts
Big up za dretvu! Di si za kraj pustio Dubrovnik, Zadar i Marka Pola?! :nuts:
@Gedeon, Grci imaju nekih 40ak tvrtki s trajektima, pa je valjda neke propala i jeftino prodala. :D
 

·
L'amour du risque
Airbus A380
Joined
·
10,006 Posts
Lako za katamarane. Nema lijepšeg osjećaja kad ti digne auto na Dubrovniku ili ex-Liburniji na gornju etažu pa nemožeš vrata otvorit a sve miriši po dizelu. :D
 

·
Moderator
Joined
·
5,823 Posts
Discussion Starter #12
Trajekti za međunarodnu plovidbu


Dubrovnik

Trenutno plovi na linijama između Hrvatske i Italije, to je najčešće linija iz Dubrovnika za Bari. Izgrađen je 1979. u Irskoj, za britanskog naručitelja. U povijest 3 puta je promijenio vlasnika i 4 puta naziv. Jadrolinija ga je kupila 1996.

M/T Dubrovnik je kapaciteta 1300 osoba i 300 vozila. Trajekt sadrži 149 kabina s ukupno 459 kreveta i 384 avio sjedala. Također tu je i restoran sa 135 mjesta, restoran za samoposluživanje sa 224 mjesta, slastičarnica, bar-kavana (274 mjesta), video prostorija, kino prostorija sa 96 mjesta, dječji prostor, prostor za trgovinu.

Kapacitet putnika: 1300 osoba
Kapacitet vozila: 300 automobila

Tehničke karakteristike:

Dužina: 122,06 m
Širina: 18,82 m
Visina: 12,55 m
Gaz: 4,83 m
Brzina: 20,00 čvorova










Marko Polo

Porinut je u listopadu 1972. u Francuskoj. 1988. kupuje ga Jadrolinija i dobiva ime Marko Polo. Brod "Marko Polo" ima 158 kabina odnosno ukupno 574 kreveta. Sadržaji broda su raznoliki: velika kavana s plesnim podijem (368 mjesta) i dječijim kutkom, restoran (222 mjesta), salon (80 mjesta), aperitiv bar (60 mjesta) i kapelica.

Trajekt je u noći 24. listopada 2009. godine doživio havariju nasukavši se na obalu otočića Sita. Do nasukanja broda Marko Polo došlo uslijed nautičke pogreške članova posade u straži. Članovi posade nisu pravodobno promijenili kurs plovidbe na utvrđenoj poziciji, pa je brod najprije zastrugao desnim bokom i udario desnim vijkom i kormilom u otočić Balabra, a nakon toga se nasukao na sjeverozapadni dio obale otočića Sit.[3] Odsukan je nakon mjesec dana i odtegljen u Mali Lošinj gdje je i popravljen. Akciju odsukavanja i tegljenja provela je tvrtka Jadranski pomorski servis uz pomoć stručnjaka iz nizozemske tvrtke "Smith Salvage" iz Rotterdama. Za odsukavanje broda korišteni su zračni omotači. Pod trup broda postavljene su i šine, kako bi brod, koji su povlačila tri tegljača Jadranskog pomorskog servisa, mogao skliznuti u more. Kako bi se olakšalo oduskavanje, korištena je i plovna dizalica, a prepiljen je i dio trupa s kojim je brod "nasjeo" na otok Sit, i koji je ionako bio oštećen. Nakon remonta u brodogradilištu Mali Lošinj, od svibnja 2010. ponovo je u službi.

Kapacitet putnika: 1100 osoba
Kapacitet vozila: 270 automobila

Tehničke karakteristike:

Dužina: 128,13 m
Širina: 19,62 m
Visina: 12,20 m
Gaz: 5,73 m
Brzina: 19;50 čvorova











Zadar

Brod je izgrađen 1993. godine u Španjolskoj. Najčešće održava međunarodnu liniju Zadar - Ancona. Od 2004. plovi za Jadroliniju. Brod Zadar ima brojne sadržaje namijenjene ugodnom putovanju: restaurant (self service), dječji kutak, palubu za sunčanje, VIP-salon, caffe barove i avio-sjedala.

Kapacitet putnika: 1053
Kapacitet kabinskih putnika: 56
Kapacitet automobila: 280

Tehničke karakteristike:

Dužina preko svega: 116 m
Širina: 18,90 m
Gaz: 5,2 m
Brzina max: 17,5 čvorova



 

·
Gajetanska
Joined
·
89 Posts
- Kijevo

Izgrađen je 1997. u BSO-u u Splitu, zajedno sa svojim "blizancima" M/T Laslovo i M/T Ston. M/T Kijevo je kao i "blizanac" M/T Laslovo dobio simbolično ime, koje podsjeća na naselje koje je u Domovinskom ratu bilo do temelja razoreno, dakle Kijevo.

Kapacitet putnika: 150 osoba
Kapacitet vozila: 36 automobila

Tehničke karakteristike:

Dužina: 41,20 m
Širina: 16,00 m
Gaz: 2,40 m
Max. brzina: 9,5 čvorova
Visina garaže: 4.40 m


Izgrađen 1997. godine u Brodogradilištu Kraljevica !
 

·
Moderator
Joined
·
47,356 Posts
Jadrolinija za povijest: Lani prevezeno jedanaest milijuna putnika



Prvi put dosegnut je rekordan broj od 10 milijuna putnika dva mjeseca prije kraja godine. Ukupan promet bit će rekordan u povijesti kompanije s oko 11 milijuna putnika

Putovanje trajektima i katamaranima do hrvatskih otoka postalo je ove godine brže i jednostavnije. Ta vijest odavno više nije vijest, ali je obilježila 2015., koja je po mnogočemu bila posebna za Jadroliniju, sve pomorce, djelatnike i putnike. Prvi put dosegnut je rekordan broj od 10 milijuna putnika dva mjeseca prije kraja godine. Ukupan promet bit će rekordan u povijesti kompanije s oko 11 milijuna putnika. Postalo je normalno ukrcati se na brod bez čekanja na kupnju karte. Internetska prodaja je u punoj funkciji. Prvi put su stanovnici hrvatskih otoka dobili svoje iskaznice te danas više od 100.000 otočana povlašteni prijevoz brodovima ostvaruje na temelju jedne sasvim nove identifikacijske isprave.
Ali nije sve bilo isključivo pozitivno. Ovog smo ljeta ostali bez dužobalne linije Rijeka – Dubrovnik. Legendarna »Liburnija« završila je u rezalištu u Turskoj i time je ugašena vrijedna pomorska tradicija dužobalnog putovanja Jadranom, tradicija duga nekoliko stoljeća. Ostala je tek nada kako je linija nestala samo privremeno, pa će u godinama što dolaze od Rijeke do krajnjeg juga Hrvatske, ljeti ponovo zaploviti neka nova »Liburnija«. Bilo je i nesvakidašnjih radosti, jer je trajektom »Kornati« zaplovila i najmlađa putnica. Dogodilo se to 15. veljače u sitnim satima na liniji Merag – Valbiska. Na brodu je rođena Rene Lukša, čiji će roditelji ovaj datum zauvijek pamtiti. Neobičan niz tu ne prestaje jer je prvi put baš ove godine na jednom brodu u bijeloj floti održana kinopredstava. Film je sjajan i dirljiv, nježan i okrutan u isto vrijeme. Zove se »Modri kavez«, dokumentarac o životu pomoraca, pa je baš zato sasvim prirodno što je pozornicu za premijeru pronašao u utrobi »Marka Pola«. Sve to dogodilo se u jednoj godini, koja stoga zaslužuje i poseban osvrt.
Prodaja on-line

Iskorak prema potrebama putnika u Jadroliniji se objektivno predugo čekao. To se posebno odnosi na početak internetske prodaje karata za koju su najveći interes pokazali strani turisti, koji unaprijed žele znati kada će biti ukrcani na brod na bilo kojoj liniji, a pritom izbjeći čekanje u redu za karte. Početak on-line prodaje karata krenuo je postupno, ali je u najvažnijerm razdoblju godine od početka turističke sezone kupnja karata putem interneta omogućena za sve linije na Jadranu. Cilj je bio smanjiti čekanje i redove u agencijama, smanjiti gužve na pristaništima te lakše i brže ukrcati putnike i vozila.
U veljači je predstavljen projekt »e-Jadrolinija« pod geslom »Jadrolinija po mjeri putnika« te je prvi put u pomorskom prometu u Hrvatskoj uveden princip sličan uvjetima putovanja na autocestama korištenjem tzv. ENC uređaja, koji služi za elektronsku naplatu cestarine. Otočani na svoje otočne iskaznice imaju mogućnost uplatiti željeni novčani iznos i otvoriti prepaid račun te se s iskaznicom ukrcavati na brodove Jadrolinije bez kupnje karte u agenciji. Svi ostali putnici mogu koristiti karticu »Jadrolinija2Go«, također unaprijed uplatiti sredstva za plaćanje putne karte prilikom ukrcaja na brodu. Dosad je izdano više od 5.000 kartica »Jadrolinija2Go«, a cijeli projekt »e-Jadrolinija« nagrađen je u prosincu od strane HGK-Županijske komore Rijeka u kategoriji »inovacija godine«. Sve to ukazuje da se dogodio najvažniji iskorak prema bržem i jednostavnijem sustavu kupnje karata, kao i da u idućim godinama preostaje osluškivati želje i zamjerke korisnika te sustav unapređivati kako bi bio što atraktivniji i privukao još veći interes putnika.
Strateške smjernice

Taj sustav tek je dio dokumenta pod nazivom »Strateške smjernice i mogućnosti razvoja Jadrolinije 2015. – 2027.«, koji je usvojen u rujnu ove godine kako bi detaljno odredio dugoročnu poslovnu strategiju kompanije za idućih 12 godina. Kratkoročno najvažniji izazov svakako je priprema za dolazak tržišne konkurencije u poslu povezivanja hrvatskog kopna i otoka, jer će od 1. siječnja 2017. i strani brodari moći na međunarodnim natječajima konkurirati za linije na Jadranu. Strategija predviđa kao cilj zadržavanje svih od ukupno 34 koncesionirane linije u Hrvatskoj, koje Jadrolinija u ovom trenutku ima. I to je apsolutno najveći izazov u idućim godinama koji se može ispuniti ukoliko se ostvari ambiociozni plan obnove flote. U razdoblju do 2027. najveći hrvatski putnički brodar trebao bi investirati 281 milijun eura u nabavku ukupno 26 novih brodova od čega su 23 novogradnje. Istovremeno je predviđen otpis 26 brodova. Flota ostaje temeljna snaga Jadrolinije, brodova će ukupno biti manje, ali će njihov kapacitet i komfor biti veći.
U ovom trenutku na svih 49 brodova kompanije moguće je istovremeno ukrcati oko 28.000 putnika i 3.924 vozila. To je grad srednje veličine za hrvatske prilike, koji bi trebao biti i veći te 2027. godine jer bi tada kompanija trebala imati 44 broda u floti koja bi istovremeno mogla ukrcati 31.377 putnika i 4.710 vozila. Smanjio bi se i sadašnji prosjek starosti brodova od 25,4 godine, te bi vremešnost bijele flote u roku od 12 godina trebala biti smanjena na svega 15,9 godina, što je standard kakav je nezabilježen u povijesti kompanije. Neki će brodovi sigurno krenuti putem legendarne »Liburnije« koja je početkom travnja ove godine krenula na svoje posljednje putovanje, iz Malog Lošinja prema turskoj luci Aliaga u blizini Izmira. Brod će se spominjati za povijest i u uspomenama onih koji su njim putovali ili bili članovi posade. Usporedba s »Liburnijom« može se povući i s jednim drugim brodom u bijeloj floti. Riječ je o danas najstarijem brodu »Tijat«, koji je svoj 60. rođendan proslavio u listopadu ove godine. Ono što je »Liburnija« bila za dužobalnu liniju Rijeka – Dubrovnik, to je »Tijat« i danas za stanovnike otoka u šibenskom arhipelagu. Većinu svog vijeka plovio je na jednoj liniji povezujući Šibenik, otok Zlarin, otok Prvić i Vodice. Mještanima je postao drugi dnevni boravak. Neki su s »Tijatom« krenuli u školu, a danas su umirovljenici. Stoga nije čudno što su osjetili potrebu organizirati rođendansku proslavu za brod koji doživljavaju svojim. Od početne ideje nekoliko entuzijasta s Facebook grupe »Tijat u srcu« sve je preraslo u nezapamćenu feštu kakvom se malo koji brod može pohvaliti. Tako je 24. listopada gotovo tisuću Zlarinjana, Lučana, Šepurinjana i Vodičana dočekivalo »Tijat« u svakoj luci.
Jubilarac i prinova

Nesvakidašnja proslava zabilježena je i na milenijskoj fotografiji Šime Strikomana. Ta proslava nije bila i jedina. Istog mjeseca, točnije 30. listopada dogodila se još jedna, ovaj put u luci Valbiska, gdje je svečano dočekan trajekt »Brač«. Naoko, nije se događalo ništa posebno i bilo je to samo redovno putovanje iz Merga za sve putnike, pa tako i za Marka Letića s Lošinja, koji se ukrcao i ne znajući da će uskoro postati jubilarac, putnik Jadrolinije s rednim brojem 10.000.000 u jednoj godini. Letić je nagrađen prigodnim besplatnim putovanjem na nekom od brodova Jadrolinije po vlastitom izboru. I nagrada je otišla u prave ruke, jer Letić radi kao vozač Hitne pomoći pa je zbog prirode posla često na trajektima. Ponekad na dnevnoj redovnoj liniji, a ponekad i na onim izvanrednim, iznenadnim i nenajavljenim putovanjima kakvih u pravilu ima puno. Jedno takvo dogodilo se u nedjelju, 15. veljače na poziv Državne uprave za zaštitu i spašavanje. Posada trajekta »Kornat« pod zapovjedništvom kapetana Saše Radića bila je spremna krenuti rano ujutro, u 3 sata i 45 minuta prevesti jednu trudnicu iz luke Merag na Cresu u luku Valbiska na Krku. Hitan medicinski transport bio je dobro uigran i brz, ali ne dovoljno. Nešto poslije 4 sata pred pristanak u Valbiski u kolima Hitne pomoći na svijet je došla najmlađa putnica Jadrolinije i broda »Kornati«. Porod je protekao u najboljem redu i u utrobi broda na svijet je stigla živa i zdrava djevojčica. Mala Rene Lukša. Bilo je to putovanje za pamćenje, prije svega za sretne roditelje, a onda i za posadu. Takvo što se ne doživljava često na izvanrednim vožnjama brodova Jadrolinije na kakve su pomorci u kompaniji ipak navikli zato što Jadrolinija nije strogo komercijalna kompanija, već otočanima predstavlja most do kopna koji ponekad doista život znači. Pogotovo kad treba što prije stići do bolnice i nekome spasiti život.

U godini za pamćenje ima mjesta i za budućnost. Na adresu Jadrolinije pristigao je niz prijedloga za dodjelu imena nekim novim brodovima. Možda u slavu one stare, neka nova »Liburnija«, a možda čak i »Rene« ili »Arsen« u spomen na jednog od najvećih hrvatskih pjesnika, nedavno preminulog Arsena Dedića. Ostaje za razmisliti. U godinama što dolaze...

http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/More/Jadrolinija-za-povijest-Lani-prevezeno-jedanaest-milijuna-putnika
 
1 - 20 of 162 Posts
Top