[Croatia] - Graditeljska baština - zaštita i obnova | Architectural heritage - conservation and restoration

Ljudi jel ima kakvih naznaka o obnovi škole jordanovac, nekad remek djela a danas... pa... totalnog rugla...?

Obnova starog mosta na Pagu
Prvo je srušenposljedni ostatak starogh mosta iz 15 stoljeća





zatim je telekomunikacijski kabel postavljen na "posebnu konstrukciju"



sljedom tih događnja Pažani su imali priliku vijdeti prizor koji su zadnji put vijdjeli njihovi pretci prije petsto godina a to je prizor rive bez vizualne prepreke



a zatim se počelo s gradnjom novog mosta koji će zapravo biti replika starog

Senzacionalno otkriće konzervatora: šest povijesnih liftova s početka 20. stoljeća

Foto: Riječke zgrade skrivaju najstarija hrvatska dizala

Najstariji lift otkriven je u zgradi na adresi Frana Supila 13 i datira iz 1912. godine, a dva slična u Ulici Ivana Grohovca 1 i 3 proizvedena su 1916. godine



Dok mnogi suvlasnici stanova u zaštićenoj urbanoj cjelini centra Rijeke zbrajaju probleme oko održavanja starih zgrada, vrlo se rijetko stignu osvrnuti na bogato urbano naslijeđe u vlastitim portunima.

U urbanu opremu zgrada spadaju i dizala, a intenzivan rad riječkih konzervatora u protekle dvije godine pridonio je senzacionalnom otkriću - Rijeka ima čak šest secesijskih dizala s početka 20. stoljeća, koja predstavljaju najstarije primjerke u cijeloj Hrvatskoj!

Najstariji među njima nalazi se u zgradi na adresi Frana Supila 13 i datira iz 1912. godine, dva slična nalaze se u Ulici Ivana Grohovca na broju 1 i 3 proizvedena 1916. godine, još je jedan iz 1920. godine u Ulici žrtava fašizma te još dva u zgradi Jadrolinije (Palazzo Adria) iz sličnog vremenskog razdoblja, koje još nije točno utvrđeno.

Na oživljavanju ovog zaboravljenog dijela riječke povijesne baštine najveći trud uložila je konzervatorica pokretne baštine Gordana Sobota Matejčić, koja je u sklopu svog redovitog terenskog rada naišla prvo na liftove u Grohovčevoj ulici.

– Još 2007. godine uspjeli smo ova dva dizala upisati na Listu registriranih kulturnih dobara, što je bio svojevrsni presedan, budući da se do sad liftovi u Hrvatskoj nisi vrednovali kao kulturno dobro. Naknadno smo pronašli i preostala četiri lifta, za koje je također pokrenut postupak registracije, ističe Sobota Matejčić.

– Kada smo tek kretali u sve ovo, konzultirali smo se s arhitektonskom, strojarskom i »liftaškom« strukom, no isprva se bilo ispostavilo da ih se teško može obnoviti i ujedno prilagoditi modernim propisima koji vrijede za dizala. Ipak, kako isti liftovi koje smo pronašli u Rijeci postoje i u Madridu, Berlinu, Beču, Istanbulu, New Yorku i cijelom nizu svjetskih gradova, od kojih su mnogi od njih potpuno u funkciji, ponukani time odlučili smo tražiti dalje. Pozivali smo razne stručnjake da sve skupa provjere i analiziraju i konačno se našlo optimalno rješenje, priča naša sugovornica. Naime, išlo se na primjenu europskih propisa koji vrijede za povijesna dizala i općenito za zaštićena kulturna dobra, a čija je legislativa nešto drugačija u odnosu na onu koja se odnosi na suvremenije građevine i dijelove urbane opreme. Tako je ishodovan i konačni blagoslov tehničke struke te je izrađen projekt restauracije dva dizala u Grohovčevoj ulici.

– Dosad se već u najvećem dijelu restaurirala mreža okna, koja je očišćena i nanovo obojena, što je izvodila tvrtka Lukšić iz Kastva. Uslijedit će i obnova drvene kabine, stroja i kompletnog mehanizma, uvođenje nove struje i nekoliko građevinskih sanacijskih zahvata. Stvar se pokrenula, no koliko će sve trajati ovisi o financijama, jer se zbog značajnih ukupnih troškova sve skupa mora raditi etapno, dodaje naša sugovornica.

– Kulturno vijeće Grada Rijeke za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara u sva tri slučaja programe spomenutih stanara ocijenilo je najvišom ocjenom i predložilo njihovo sufinanciranje, odgovaraju iz gradske uprave. Tako je ove programe Cjelovite restauracije kulturnih dobara – secesijskih dizala u 2008. i 2009. godini sufinancirao Grad Rijeka sredstvima spomeničke rente u iznosu od 225.041,64 kuna. Taj je trošak obuhvatio arhitektonski snimak postojećeg stanja, izradu projektne dokumentacije (arhitektonski projekt, izvedbeni projekt, glavni projekt dizala, glavni i izvedbeni elektrotehnički projekt jake i slabe struje te troškovnik uz glavni projekt) i izvođenje radova u prvoj fazi, odnosno popravak već spomenute mreže okna. Konzervatori, jasno, sve nadziru, dok projekt vodi arhitektonski ured Projectura, licenciran za rad na kulturnim dobrima, a koji predstavlja arhitekt Siniša Glušica, koji je ujedno i jedan od stanara Grohovčeve 3.

Valja se nadati da će institucije i za preostala četiri riječka povijesna dizala pronaći potrebna sredstva te da će se Rijeka kroz nekoliko godina moći pohvaliti s restauriranom »kolekcijom« najstarijih hrvatskih liftova.


Pomoć Ministarstva kulture i Grada

Sam ukupni iznos cijele restauracije dvaju dizala u Grohovčevoj ulici još nije poznat, jer će se pojedini radovi koji još slijede naručivati »u hodu«, pa se u ovom trenutku ne zna kolike će biti ponude izvođača. No, kako bi se financiranje donekle olakšalo, projekt je prijavljen i za sredstva Ministarstva kulture u 2010. godini. Inače, stanari zgrada Ivana Grohovca 1 i 3 prijavili su se, zasebnim programima, na Natječaj za sufinanciranje Javnih potreba u kulturi Grada Rijeke u području zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2008., 2009. i 2010. godinu.


Stigler – secesijska »alfa i omega«

Konzervatorica Sobota Matejčić je obilazeći riječki centar doznala kako je sličnih dizala bilo na još četiri ili pet lokacija u gradu, no nažalost od tamo su uklonjeni, ponegdje zamijenjeni novim liftovima, dok se onim starima zameo svaki trag. No, i ovo što je ostalo od velike je vrijednosti, a tu treba naglasiti kako su dizala u Grohovčevoj i Supilovoj ulici proizvodne marke Stigler, koja je u ono vrijeme bila »alfa i omega« u proizvodnji liftova i čiji su primjerci ugrađeni u mnogim zgradama europskih i svjetskih metropola.

Iva VLAŠIMSKY

Foto: Sergej DRECHSLER

















http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/foto-3A-rijecke-zgrade-skrivaju-.aspx

ZAVRŠENO UREĐENJE PROČELJA BELIŠĆANSKOG PALEJA GUTMANN

Obnovu palače pomažu i Gutmannovi nasljednici

BELIŠĆE - Belišćani kažu da je ovog Božića njihov grad najljepši ukras dobio završetkom višegodišnje obnove eksterijera Palače ili Paleja Gutmann. Na žalost, unatoč dosad uloženih 11 milijuna kuna u ovaj spomenik kulture, za što su najzaslužniji Osječko-baranjska županija i država preko svojih ministarstava, te Grad Belišće i Belišće d.d., struka kaže da će bar još nekoliko milijuna biti potrebno da bi se u sljedećih nekoliko godina obnovila njezina unutrašnjost!
Podsjetimo, Palača Gutmann objekt je pod zaštitom Ministarstva kulture kao spomenik kulture A-kategorije. Palej je 1905. godine sagradio barun Edmund Gutmann kako bi sina Artura i njegovu suprugu, barunicu Stefaniju, privukao u Belišće, no u tomu nije uspio. Barunica je radije boravila u Beču, Parizu i drugim svjetskim metropolama, ali je zato Belišće dobilo svoje najvrjednije zdanje. Tijekom Domovinskog rata, točnije 3. siječnja 1992., u topničkom napadu na Belišće zgrada je pogođena zapaljivim projektilima i gotovo je u cijelosti uništena njezina unutrašnjost. Ostali su samo zidovi pa je odmah počelo konzerviranje objekta i sprječavanje daljnjih devastacija. Temeljita obnova zgrade počela je u rujnu 2005. godine, kada su osigurana dodatna sredstva Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka i Osječko-baranjske županije, no veliki teret u obnovi podnijeli su i Grad Belišće te tvrtka Belišće d.d., čiji građevinski inženjer Zvonko Dragila i koordinira obnovom Paleja. Najveći dio poslova na unutarnjem uređenju Paleja izvodi Izolirka d.o.o. Osijek, međutim, angažirani su i drugi izvođači za pojedine specifične poslove. Tako su već uvedene električne, vodovodne, toplinske, telefonske i informatičke instalacije, što su gotovo rutinski poslovi u odnosu na stolarsko uređenje hola i izradu vitraja na stropu Paleja, što je zahtijevalo posebne stručnjake.
Zanimljivo je naglasiti da će uz Osječko-baranjsku županiju, koja je ove godine u svom proračunu predvidjela 1,200.000 kuna za nastavak obnove Paleja, u obnovi sudjelovati i nasljednica obitelji Gutmann, Nelly Auersperg, koja je prije nekoliko godina posjetila Belišće i najavila da će s 10.000 eura vlastitih sredstava poduprijeti nastavak obnove, potvrdio je gradonačelnik Belišća Zvonko Borić.
Borić je također kazao kako je do početka obnove Palej bio u 100-postotnom vlasništvu Belišća d.d., međutim početkom obnove 50 posto vlasništva objekta prešlo je u ruke Grada Belišća.

Dosad je u obnovu palače uloženo oko 11 milijuna kuna uglavnom državnih i županijskih sredstava, a još nekoliko milijuna trebat će za uređenje unutrašnjosti

ZAPOČELA PETA GODINA OSJEČKOG SAJMA ANTIKVITETA U TVRĐI

Prijeđu i do 700 kilometara samo zbog Sajma antikviteta

Ljubitelji starina, kolekcionari i mnoštvo šetača razgledali su, kupovali i družili se izmjenjujući novogodišnje čestitke na Trgu sv. Trojstva tijekom prvog ovogodišnjeg Osječkog sajma antikviteta održanoga, kao i obično, prve subote u mjesecu.
U organizaciji Glasa Slavonije i pod pokroviteljstvom Grada Osijeka, Sajam je zakoračio u petu godinu postojanja na radost izlagača te posjetitelja iz Osijeka i okolice, koji sajamski dan doživljavaju kao društveni, kulturni i gospodarski događaj u idealnom okružju stare Tvrđe.
- Dolazim iz Baranje i uživam u posjetu Sajmu. Uvijek ima nečeg novog. Kupio sam stari pojas s hrvatskom trobojnicom i nekoliko starih igračaka - otkriva kolekcionar i poduzetnik Vladimir Škrobo, došavši na Sajam sa 20-ak gostiju.
- Prva subota u mjesecu prepoznatljiva je po hvalevrijednom događaju u našoj Tvrđi koja je postala mjesto gdje se mora doći. Uz starine nude se tematska iznenađenja kakvo je bilo s gastroponudom - ističe Jasminka Mesarić.
Skupljača lijepih starina Tomislava Kopačina raduje svaki dolazak na sajam koji je, kaže, sve bolji i bolji.
- Privlačenjem kupaca i prodavača iz inozemstva Osječki sajam treba postati međunarodni! Imamo prepoznatljivu vrijednost Tvrđe, tu je susretište ljudi, kulture, tradicije i poduzetnika iz regije koji trebaju poduprijeti Sajam kao kulturnu i gospodarsku ponudu - smatra Stjepan Kadović.
- U usporedbi sa sajmovima starina u Zagrebu, Puli, Rijeci, Varaždinu ili Koprivnici, osječki je na dobroj lokaciji, pristupačniji, nudi autentične predmete, dok su reprodukcije polovina ponude ostalih. Prevalim 700 kilometara da bih sudjelovao na Sajmu. Organizacija i mjesto održavanja su sjajni - zaključuje Nino Županić iz Poreča.
Suorganizator sajma je Turistička zajednica grada Osijeka, a medijski pokrovitelji Glas Slavonije i Slavonski radio.

ANTIKFANATIK

“Wasserleitung”

Uz dva štanda Vjekoslava Jurkina, redovnog izlagača još od prvoga Sajma antikviteta, naš stalni suradnik, povjesničar umjetnosti Grgur Marko Ivanković izdvojio je “wasserleitung”, restaurirani kuhinjski izljev. Izrađen je od gusa u nekoj od srednjoeuropskih tvornica na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Ovaj, tada inovativni, dio kuhinjske opreme odlikuje historicistički reljefni obrub oko emajlirane radne površine. Dovod vode iz gradskoga vodovoda osiguran je kroz mesinganu slavinu.

IZLAGAČI: OSJEČKI SAJAM NAJJAČI U HRVATSKOJ!

Osječki sajam antikviteta ima posjetitelje koji cijene originale i najjači je u Hrvatskoj! Tu možete kupiti lijep namještaj, petrolejske lampe, peći, a najtraženiji su svijećnjaci i žardinijere - oduševljeno će Vjekoslav Jurkin iz Aljmaša, ističući pohvale organizatorima. Među oduševljenim stalnim izlagačima su Virovitičanin Tihomir Vuk te Osječani Tomislav Pintarić i Senad Gradaščević koji ističu: “Sajam u Tvrđi ima drevni duh prostora, dok ga zagrebački nema, zasićen je “đinđama” i Zagrepčani dolaze kupiti starine u Osijek.”

Crkva u čazmi,nekada bijaše ovakva

a u bližoj povijesti

Veselimo se ,još jedan spomenik spašen
Prije obnove


tokom obnove


pri kraju







i na kraju

Tu je galerija sa nekoliko slika obnove dvorcanOVIGRAD NA dOBRI

http://www.google.hr/url?sa=t&sourc...zwrjYTAIB_RNfb__w&sig2=va2XOvHNCo9h0-K2St1bOQ

***** said:

Tu je galerija sa nekoliko slika obnove dvorcanOVIGRAD NA dOBRI

http://www.google.hr/url?sa=t&sourc...zwrjYTAIB_RNfb__w&sig2=va2XOvHNCo9h0-K2St1bOQ

Click to expand...

Bila je emisija na HRT-u Utvrde oko Karlovca gdje se upravo ova utvrda(dvorac) spominjala. Znaš li nešto više o utvrdi Bosiljevo?

A nšta više nego drugi, vlasništvo Frankopana,konsificiran nakon smaknuća,kasnije prodan Lavalu Nugentu,koji je obnavlja u duhu svog vremena, zatim je prodan nekoj obitelji ne znam točno kojoj,pa se nakon nacionalizacije krositi kao ugostiteljski objekt negdje ne znam do osamdesetih godina.Nakon toga se zatvara i prepušten je totalnoj pljački drugoj u svojoj dugoj povijesti.
Malo ljudi zna da je i Bosiljevo imalo pervivoj podno dvorca s jezerom,.Jezero se zamočvarilo a od perivoja su ostali samo tragovi.

***** said:

Crkva u čazmi,nekada bijaše ovakva

a u bližoj povijesti

Click to expand...

znači otkrivaju stare vitraje i portal? pa super. bila je bogatija nego sada. zašto li su uopće zatvarali tu raskoš?

***** said:

Hm crkva je romanička i najveća je takva crkva u HR zato će izvana biti obnovljena u romaničkom stilu a iznutra će biti barokna.
Rekonstruirat će se veliku ulazni portal i velika rozeta,zbog obnove rozete krovište će se morati podignuti na izvornui razinu.

Click to expand...

I onda mi neko veli da Crkva u Hrvata nema love. A ide se u totalno nepotrebne projekte jer, kao što se vidi, crkvi kao takvoj ništa nije falilo niti prije. A toliko je crkvi kojima uistinu treba obnova. Tako će nam i biti dok lokalni svećenici daju punomoć na župni račun u banci lokalnom čelniku HDZ-a (slučaj iz Požege, nestalo sa računa doniranih i prikupljenih 180 000 eurića za izgradnju nove župne crkve). hno:

Do početka ljeta pred očima javnosti do sada neotkriveni dijelovi povijesne i turističke znamenitosti

Uređuje se stambeni dio Trsatske gradine

S radovima na stambenom dijelu krenula su i arheološka istraživanja s obzirom na to da dio tog prostora ustvari i nije istražen a građani ga nisu mogli ni vidjeti



RIJEKA – Trsatsku gradinu, odnosno njen dio koji je pod upravljanjem Turističke zajednice grada Rijeke, ove godine očekuje nastavak uređenja i otvaranja prostora koji su do sada bili skriveni od očiju javnosti. Time se nastavljaju ulaganja u ovu gradsku i turističku znamenitost koju je riječka TZ na upravljanje dobila 2005. i u koju se iz godine u godinu ulažu znatna sredstva pa se tako lani, uz ostalo, saniran trsatska kula. Intencija je, ističu u gradskoj TZ-u, da se ovaj simbol Rijeke prezentira kao glavno mjesto u gradskoj turističkoj ponudi.

Vraćanje sjaja Gradini ove se godine, dakle, nastavlja otvaranjem stambenog dijela, odnosno dijela unutar same Gradine koji je ustvari dobrim dijelom urušen te ostavljen u takvom stanju te ga ni građani, a kamoli turisti do sada praktički nisu mogli vidjeti. Ni mnogi Riječani, vjerojatno, naime, ne znaju za postojanje tog stambenog dijela unutar fortifikacije.

– Ove godine krećemo dalje s investicijama i to u ovom stambenom dijelu kako bi se s vremenom dobila potpuna slika o Gradini i svemu onome što ona obuhvaća, a do sada je zbog opasnosti za posjetitelje bilo zatvoreno i nije se koristilo. S radovima na stambenom dijelu krenula su i arheološka istraživanja s obzirom na to da dio tog prostora ustvari i nije istražen – navodi direktor riječke Turističke zajednice Petar Škarpa prema kojem bi se ovog ljeta za posjetitelje moglo otvoriti barem polovicu novouređenih prostora.

Od građevinskih radova će se, uz ostalo, postaviti i unutrašnja dekorativna rasvjeta kojoj će se prilagoditi i vanjsku rasvjetu. Naime, unutrašnju rasvjetu se ustvari nikada nije riješilo u potpunosti. Dio je postavljan kada se posljednji put adaptirala Gradina, a što znači prije tridesetak godina. Vanjska je rasvjeta pak u jednom dijelu rješavana prije nekih pet godina, no kažu u Turističkoj zajednici, izvedena je tako da prejako »tuče« prema riječkoj obilaznici. A obzirom na to da se otvara novi prostor, intencija je kvalitetno zaokružiti cijeli posao.

Turisti će na Trsatskoj gradini od ove sezone moći koristiti i audiovodič, projekt po uzoru na brojne muzeje. Tako će gosti prilikom obilaska Gradine pritiskom na tipku vodiča na pojedinim punktovima u građevini dobiti kompletnu informaciju i priču koje se vežu za pojedinu lokaciju.

S novim ruhom »kamena« u Turističkoj zajednici kreću i u jaču prezentaciju nove priče o ovom simbolu i to krajem godine ili u 2011. Prema Škarpinim riječima tome će se prilagoditi i postav u izložbenim prostorima pri čemu će se dati naglasak na povijesne ličnosti i događaje koje su bile u izravnoj vezi s Gradinom, Trsatom i Rijekom kao što su knezovi Frankopani, grof Laval Nugent koji je u vezu s Frankopanima došao oženivši se plemkinjom Giovannom Riario-Sforza i koji je na Trsatu dao sagraditi kapelu i grobnicu za članove svoje obitelji te manji muzej... Cijelu priču oko Trsatske gradine, zaokružit će i nove uniforme ovdašnjih informatora koje će biti stilski prilagođene novoj promidžbi.

Što se tiče posjećenosti ovog simbola Rijeke, prošle je godine Gradinu posjetilo oko 15 tisuća posjetitelja. Očito je i kriza napravila svoje s obzirom na to da je posjećenost pala za 20 posto u odnosu na godinu ranije.

Zaokruživanje cjeline

Gradina ustvari nije samo – Gradina. Naime, onaj dio koji većina građana podrazumijeva pod ovim imenom, ustvari nije samo onaj dio koji je pod upravom Turističke zajednice. Stara utvrda obuhvaća i prostor okolnog parka kao i boćarije te zgrade u kojoj su prostorije Trsatske glazbe. Čitav je taj prostor, naime, gradski, a to područje još uvijek arhitektonski nije u potpunosti definirano. U Turističkoj su zajednici već navodili kako bi u budućnosti trebalo urediti cjelokupan park s Nugentovom kućom čime bi Gradina postala zaokružena cjelina u svojim povijesnim granicama. Inače, riječ je o registriranom spomeniku na listi zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Alenka JURIČIĆ


http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/ureduje-se--stambeni-dio-trsatsk.aspx