Skyscraper City Forum banner
1 - 20 of 5874 Posts

·
Moderator
Joined
·
6,156 Posts
Discussion Starter · #1 · (Edited)
HRVATSKA RATNA MORNARICA




Uloga Hrvatske ratne mornarice proizlazi iz ustavne uloge OS RH, a sastoji se u obrani suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti te zaštiti nacionalnih interesa i suverenih prava RH na moru.

Misija HRM-a, kao dijela Oružanih snaga RH, prepoznaje se kroz misije Oružanih snaga RH: obrana Republike Hrvatske i saveznika, doprinos međunarodnoj sigurnosti i potpora civilnim institucijama.


S ciljem operacionalizacije svoje temeljne misije, HRM razvija sposobnosti te provodi čitav niz tradicionalnih i netradicionalnih zadaća:

■ odvraćanje prijetnje i obrana Republike Hrvatske s mora ostvaruje s kroz održavanje i razvoj sposobnosti za protupovršinsko, minsko-protuminsko, ograničeno protupodmorničko i protuterorističko djelovanje, samostalno i u združenom djelovanju sa HkoV, HRZ i PZO;

■ stalni senzorski te fizički nadzor Jadranskog mora u području interesa RH i prijenos podataka u realnom vremenu za potrebe OS RH i /ili drugih subjekata;

■ zaštita suverenih prava i provedba jurisdikcije RH u ZERP-u i epikontinentalnom pojasu te potpora nadležnim tijelima državne uprave u provođenju zakona i drugih propisa iz njihove nadležnosti u teritorijalnom moru te unutarnjim vodama RH;

■ traganje i spašavanje na moru;

■ evakuacija i prevoženje morem ljudi i sredstava iz ugroženih priobalnih i otočnih područja;

■ prevoženje morem vatrogasnih i drugih snaga i sredstava u ugrožena priobalna i otočna područja;

■ sudjelovanje u gašenju šumskih požara na obalnom rubu i otocima.





Struktura i lokacije Hrvatske ratne mornarice




Obuka​

U cilju izvršavanja misije HRM-a, te sukladno Doktrini obuke u OS RH, obuka u HRM-u je usredotočena na stjecanje, održavanje i unaprjeđivanje sposobnosti pripadnika i postrojbi HRM-a za provedbu postavljenih zadaća.

Obuka u HRM je jedinstvena te se po svojim načelima i načinu provođenja ne razlikuje bez obzira dali je riječ o usmjerenost na nacionalne ili međunarodne operacije. Ista se provodi pojedinačno, u timovima, sa posadama brodova i sa postrojbama.

HRM, kao dio OS RH, s ciljem ispunjavanja misije, priprema, obučava i održava pomorske snage s tradicionalnim sposobnostima ratovanja na moru, ali i snage koje imaju sposobnosti zaštite suverenih prava i provedbe jurisdikcije Republike Hrvatske u zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu (ZERP), epikontinentalnom pojasu i na otvorenom moru, a u teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama moraju imati sposobnosti obavljanja tih zadaća u suradnji s ostalim subjektima za zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru.

Završetkom procesa integracije u NATO pred HRM-om je nastavak transformacije. Proces transformacije usmjeren je na dostizanje potrebne razine vojnih sposobnosti za izvršavanje svih vojnih zadaća i stalnu prilagodbu dinamičnom sigurnosnom i operativnom okružju. Usvajanjem paketa ciljeva sposobnosti pred HRM se postavljaju zahtjevi temeljem kojih će se nastaviti proces transformacije. Zahtjevi se odnose na sposobnosti koje HRM razvija u sklopu implementacije ciljeva snaga te na razvoj sposobnosti stvaranja pomorske situacijske slike na Jadranu i dostizanje sposobnosti protu-minskih ronitelja.

Radi dostizanja sposobnosti, ispunjavanja zahtjeva i standarda za djelovanje pomorskih snaga unutar savezništva, HRM je usvojila i implementirala kroz obuku i vježbe niz HRVN-a (Hrvatske vojne norme) prihvaćajući djelomično ili u potpunosti NATO STANAG-e.

Obuka i priprema pojedinaca za sudjelovanje u međunarodnim vojnim operacijama organizira se i provodi prema Konceptu obuke za MVO. Sukladno odobrenom programu obuke, u Središtu za obuku HRM-a, HRM provodi preduputnu obuku pripadnika HRM-a odabranih za sudjelovanje u pomorskoj Operaciji EU NAVFOR ''ATALANTA''.


Postrojbe Hrvatske ratne mornarice

Fotila HRM

Flotila Hrvatske ratne mornarice sastoji se od zapovjedništva, divizijuna za površinsko djelovanje, protuminskog divizijuna, divizijuna za potporu i odreda rezidencijalnih brodova.

Razvojem i održavanjem odgovarajućih sposobnosti, kako za tradicionalne tako i za netradicionalne zadaće, Flotila HRM-a nastoji dostići zahtijevanu razinu interoperabilnosti s NATO-om u skladu s prihvaćenim ciljevima snaga / ciljevima sposobnosti.

Misija: Flotila HRM razvija, unaprjeđuje i održava sposobnost za izvođenje protubrodskih, minskih, protuminskih, ograničenih protupodmorničkih i protuterorističkih djelovanja, samostalno i u suradnji s drugim snagama HRM-a i OS RH u združenom i međunarodnom okružju, pomoć u prirodnim i drugim katastrofama, te rezidencijalno prevoženje.

Zadaće Flotile HRM su:

■ Raketni i topnički udar po snagama protivnika,

■ Protuminska djelovanja na prilazima lukama i u lukama,

■ Ograničena protupodmornička djelovanja,

■ Minska zaprečivanja,

■ Protuteroristička zaštita brodova u području baziranja,

■ Pomorsko presretanje,

■ Evakuacija ljudi i sredstava iz ugroženih područja,

■Traganje i spašavanje na moru,

■ Sudjelovanje u protokolu pri zadaćama VIP prevoženja.


Obalna straža RH

Obalna straža Republike Hrvatske je služba u sustavu obrane RH i nadzora i zaštite interesa RH na moru. Sastavni je dio Hrvatske ratne mornarice.

Temeljni poslovi i zadaće Obalne straže jesu zaštita suverenih prava i provedba jurisdikcije Republike Hrvatske u zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu, epikontinentalnom pojasu i na otvorenom moru. U teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske Obalna straža RH pruža potporu drugim nadležnim tijelima državne uprave u provođenju zakona i drugih propisa iz njihove nadležnosti u skladu s odredbama Zakona o obalnoj straži.

Misija Obalne straže: Razviti, unaprijediti i održati sposobnosti i spremnost za zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru u skladu s međunarodnim pravom i propisima RH, samostalno i u suradnji s drugim snagama HRM-a, Oružanim snagama RH i drugim tijelima nadležnim za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru, te za sudjelovanje u osiguranju međuotočnih prolaza i područja baziranja.

Obalna straža RH (OSt RH) sastoji se od zapovjedništva, 1. divizijuna u Splitu i 2. divizijuna u Puli. U svom sastavu ima devet brodova, četiri helikoptera Mi 8 MTV-1 i dva zrakoplova PC-9 Hrvatskog ratnog zrakoplovstva koji su operativno podređeni zapovjedniku OSt RH.

Prema Zakonu o Obalnoj straži zadaće OSt RH su:

■ suzbijanje i sprječavanje terorizma, organiziranog međunarodnog kriminala i širenja oružja za masovno uništenje,

■ suzbijanje piratstva i drugih oblika korištenja otvorenog mora u nemiroljubive svrhe,

■ sigurnost plovidbe,

■ traganje i spašavanje,

■ zaštita morskog okoliša, prirodne i kulturne baštine,

■ nadzor morskog ribarstva.

Zajedno s ostalim državnim subjektima koji sudjeluju u zaštiti nacionalnih interesa na Jadranskom moru, Obalna straža RH pridonosi sigurnosti i zaštiti ljudskih života, materijalnih dobara, očuvanju okoliša, te štiti morske resurse na način da se oni koriste u skladu s hrvatskim zakonima.

Obalna straža Republike Hrvatske uspostavljena je početkom studenoga 2007. godine Zakonom koji je donio Sabor Republike Hrvatske radi učinkovitog nadzora i zaštite interesa Republike Hrvatske na moru u skladu s međunarodnim pravom i propisima Republike Hrvatske.


Pomorska baza Split

Pomorska baza Split ustrojstvena je jedinica Hrvatske ratne mornarice s temeljnom zadaćom osiguranja logističke i sanitetske potpore postrojbama HRM, i osiguranja dijela logističke potpore postrojbama na razmještaju u vojarni Sv. Nikola - Lora u Splitu koje nisu iz sastava HRM. Pored logističke potpore na lokacijama stalnog razmještaja postrojbi HRM, osigurava uvjete izdvojene logističke potpore za brodove i postrojbe na lokacijama izvan pomorske baze.

Kroz redovite zadaće, Pomorska baza razvija i održava sposobnosti osiguranja logističke potpore u provedbi svakodnevnih aktivnosti postrojbi HRM kroz održavanje borbenih i neborbenih sustava.

U skladu sa svojim sposobnostima, Pomorska baza provodi logističku potporu kroz funkcije mornaričko-tehničke, opskrbne, transportne, sanitetske i opslužne potpore, te upravlja vojarnom Sv. Nikola – Lora u Splitu.

Pomorska baza sastoji se od zapovjedništva, Bojne za održavanje plovila i TMS, Satnije za opskrbu i transport, opslužništva vojarne Sv.Nikola- Lora, sanitetske ambulante i Satnije za osiguranje. Uz ustrojbeni raspored u Splitu u sastavu Pomorske baze ustrojeni su odjeljci „Sjever“- Pula i „Jug“ - Ploče.

Pomorska baza kao sastavnica sustava logističke potpore u OS RH dio je koncepta nacionalnih sposobnosti prihvata potpore savezničkim pomorskim snagama (HNS – Host Nation Support).

Kroz upravljanje vojarnom Sv. Nikola – Lora, s ciljem potpore javnosti i društvenih aktivnosti, Pomorska baza učestalo surađuje i sa civilnim organizacijama i institucijama te daje potporu kroz domaćinstvo održavanja sportskih i humanitarnih događanja u vojarni.


Bojna obalnog motrenja i obavješćivanja

Bojna OSMiO je postrojba roda borbene potpore i ustrojstvena cjelina HRM-a. Element je obalnih pomorskih snaga u sustavu pomorske obrane i zaštite suvereniteta, suverenih prava i interesa Republike Hrvatske.

Namjena Bojne OSMiO je prikupljanje podataka motrenja stalnim multisenzorskim motrenjem morske površine i zračnog prostora, u dometu senzora u cilju kreiranja i održavanja prepoznate pomorske situacijske slike (RMP) i pružanje integralne komunikacijske i informacijske potpore pomorskim snagama i zapovjedništvima u području odgovornosti HRM-a, u potpori mornaričkog C2 sustava.

Temeljne zadaće Bojne OSMiO su:

■ Tehničko i vizualno motrenje akvatorija i zračnog prostora (do 3000 m),

■ Prijenos podataka motrenja,

■ Kreiranje i prezentacija prepoznate pomorske situacijske slike (PSS),

■ Navođenje plovnih objekata na ciljeve na moru,

■ Pružanje navigacijske i meteorološke potpore,

■ Osiguranje, sigurnost i samozaštita,

■ Komunikacijsko-informacijska potpora i održavanje sustava za potrebe HRM.

Ostale zadaće Bojne OSMiO su pružanje potpore i suradnja s nadležnim državnim i javnim službama i tijelima izvan sustava OS RH, koja sudjeluju u osiguranju, nadzoru i zaštiti prava i interesa RH na moru.

Bojna OSMiO aktivno sudjeluje u razvoju i održavanju operativnih sposobnosti nadzora morske površine te pružanja integrirane komunikacijsko-informatičke (KI) potpore zapovjedništvu HRM i pomorskim snagama samostalno i u suradnji s ostalim državnim tijelima koja sudjeluju u nadzoru i zaštiti suvereniteta, suverenih prava i interesa RH nad morskim i zračnim prostorom RH.


Središte za obuku HRM

Misija Središta za obuku HRM-a je: razviti, unaprijediti i održati sposobnosti realizacije programa obuke pripadnika HRM-a, specijalističkog dijela programa školovanja u sustavu slijedno rastuće izobrazbe, te implementacije u proces obuke doktrinarnih dokumenata i dokumenata standardizacije i normizacije u HRM-u.

Školovanje i obuka mornaričkog osoblja započinje već u Domovinskom ratu ustrojavanjem Mornaričkog nastavnog centra utemeljenog 26.11.1992. godine. Tijekom dvadesetak godina svog postojanja, postrojba je mijenjala svoj naziv. Središte za obuku Hrvatske ratne mornarice (SzO HRM-a) ustrojeno je 1. ožujka 2008. godine preustrojavanjem nekadašnjeg Zapovjedništva za izobrazbu i obuku „Petar Krešimir IV“. Središte za obuku HRM-a tako nastavlja dugogodišnju tradiciju provedbe obuke i specijalističkog dijela školovanja djelatnih mornara, dočasnika, časnika i kadeta.

SzO HRM-a kroz provedbu i organizaciju raznih obučnih aktivnosti zadovoljava najviše zahtjeve i standarde obuke. Na taj način daje svoj puni doprinos usvajanju potrebnih znanja i vještina za učinkovito djelovanje postrojbi HRM-a te ostalih grana OSRH i doprinosi punoj integraciji HRM-a i OSRH u NATO kroz implementaciju usvojenih ciljeva sposobnosti, standarda i procedura djelovanja.

Središte za obuku HRM-a provodi sve vrste obuke koje su potrebne HRM-u i dio obuke na zahtjev postrojbi iz sastava OS RH. Godišnje se provede preko 30 različitih tečajeva. U izobrazbi i obuci dočasnika i časnika SzO sudjeluje u provođenju specijalističkog dijela izobrazbe i obuke te obuke mornara za stjecanje vojno-stručne specijalnosti (VSSp).

U sklopu SzO HRM nalazi se Odjel za obuku ronilaca koji je zadužen za provedbu kompletne ronilačke obuke kako za pripadnike HRM tako i za potrebe ostalih ustrojbenih cjelina OS RH. Središte za obuku provodi obuku iz mornarskih vještina za sve ustrojstvene cjeline OS RH.

U Središtu za obuku HRM-a, uz druge sadržaje, provodi se i pripremni tečaj djelatnika HRM-a za upućivanje u mirovnu operaciju EU NAVFOR SOMALIA „ATALANTA“, te u suradnji sa drugim ministarstvima i Tečaj za stjecanje statusa ovlaštene osobe Obalne straže RH.

Osim za vojne potrebe, SzO HRM-a povremeno provodi praktični dio obuke za studente sveučilišta u Splitu (Pomorski, Kineziološki i Medicinski fakulteti) te obuku pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova za specifične zadaće iz područja podvodnih minsko-eksplozivnih sredstava.

Polaznicima obuke na raspolaganju je veliki broj kabineta, simulatora, poligona i učionica:

■ Kabinet minsko-prituminskog oružja,

■ Kabinet protupodmorničkog oružja,

■ Topničko- raketni kabinet,

■ Kabineti brodostrojarstva,

■ Kabinet brodske elektro-energetike,

■ Kabinet navigacije,

■ Kabinet pomorstva,

■ Kabinet radarske tehnike,

■ Kabinet signalnih sredstava,

■ Informatička učionica,

■ Taktički simulator s računalima i softverom za specifične vojne zadaće,

■ Poligon borbene otpornosti broda i NBKO zaštitu,

■ Poligon za obuku ronitelja.


Prioriteti razvoja HRM-a za plansko razdoblje 2015.-2024.

HRM će se razvijati kao mornarica s ograničenim spektrom borbenih sposobnosti fokusiranih na obranu i upravljanje krizama. Prvenstveno će se razvijati sposobnosti koje su prepoznate kao kritično važne za izvršavanje temeljnih zadaća obrane i zaštite nacionalnih interesa na moru.

To su:
■ Sposobnost za djelovanje protiv površinskih ciljeva,

■ Sposobnost za minska i protuminska djelovanja,

■ Sposobnost za zapovijedanje i nadzor, informatičko-komunikacijsko uvezivanje, prikupljanje podataka te nadzor mora.

Imajući u vidu odgovornost HRM za sigurnost na moruu mirnodopsko vrijeme, prioritet opremanja i modernizacije HRM je razvoj sposobnosti Obalne straže kroz nastavak projekta opremanja obalnim ophodnim brodom. U razdoblju do 2017. kao prioritetna definiraju se još dva projekta:
(1) Postizanje pune sposobnosti nadzora morske površine kroz modernizaciju radarskog sustava „Enhanced Peregrine“ i nabavu zamjenskih radara za zastarjele radare tipa „GEM“. U okviru ovog projekta, prioritet je postići integraciju svih nacionalnih izvora u jednu radarsku sliku pomorske situacije na Jadranu uz sposobnost dijeljenja informacija s NATO-om;
(2) U razdoblju od 2015 - 2018. dostizanje sposobnosti protuminskog djelovanja nabavkom dva lovca mina te njihovo opremanje i modernizacija do 2020. godine.

Pri kraju planskog razdoblja započeti s projektom višenamjenskog ophodnog broda, kao nositelja sposobnosti borbe protiv površinskih ciljeva i elemenata protupodmorničke borbe.

Ovisno o nalazima analize sigurnosnog okružja, najkasnije do kraja planskog razdoblja opremiti HRM novim protubrodskim sustavom.



 

·
Moderator
Joined
·
6,156 Posts
Discussion Starter · #2 ·
Povjesnica Hrvatske ratne mornarice

Hrvati su odmah po doseljenju u ova područja uočili da je zbog geopolitičke važnosti Jadran teško čuvati. Ovladavaju pomorskim vještinama i postaju mediteranski narod s pomorskom tradicijom. Iako izravno izloženi povijesnoj vjetrometini, uspijevaju očuvati nacionalni identitet pomorske države.

Prema izvoru langobardskog pisca Pavla Đakona (Paulus Diaconus, o.720 - o.799), godine 642. pod gradom Sepontom (današnja Manfredonija, Italija) Hrvati su nazočni s mnoštvom brodova. U mletačkim zapisima iz druge polovine VII. stoljeća brojni su zapisi o problemima Mletačke republike s hrvatskim gusarima. Isti izvori govore o Hrvatima kao uspješnim brodograditeljima.

Već za vladavine kneza Vladislava, od 821. do 835., izvori spominju jaku mornaricu. Zahvaljujući pomorskoj moći Hrvatske, Mislav (835. - 845.) omogućuje Veneciji uspostaviti kontrolu na istočnom Jadranu. Za vladavine kneza Trpimira (845. - 864.) Hrvati su prodrli do Furlanije i pred samu Veneciju.

Jaka Hrvatska mornarica za vladavine kneza Domagoja (864.-876.) uspješno je obranila svoju obalu od Venecije, te je 866. Mletački dužd Partezipazio bio prisiljen sklopiti mir. Velika napast u to doba na Jadranu bili su i Saraceni. Stoga je sklopljen savez Bizanta, Venecije i Hrvata, a kasnije i Pape i Franaka, pa se godine 871. Hrvatska mornarica istakla kao saveznik franačkog cara Ludovika II. u oslobađanju Barija od Saracena.

U vrijeme kneza Branimira (879. - 892.), odnosno, u vrijeme kada Hrvatska postaje potpuno neovisna država, razvija se i njena mornarica. To je razdoblje u kojem se u srednje-dalmatinskom akvatoriju na dan 18. rujna 887. odvija poznata bitka u kojoj pogiba i sam mletački dužd Petar Candiano i u kojoj su Mlečani u potpunosti poraženi. Slijedećih stotinu godina za slobodnu plovidbu Jadranom Mlečani su Hrvatima plaćali danak.

Konstantin Porfirogenet u djelu "De administando imperio" navodi da je Hrvatska imala 80 sagena s po 40 mornara i 100 kondura s 10 do 20 mornara, ne računajući veslače. Sudeći po tome jedino je Bizant raspolagao većom mornaricom. Osim moćne mornarice, kralj Tomislav (910. - 928.) raspolagao je i jakim kopnenim snagama koje su brojile 60 000 konjanika i 100 000 pješaka. Razdoblje Stjepana Držislava (969. - 996.) obilježeno je uspješnom pomorskom trgovinom i čuvanjem pomorskih puteva, te dominacijom Hrvatske na istočnoj obali Jadranskog mora.

Kralj Hrvatske i Dalmacije Petar Krešimir IV. (1058. - 1074.) proširio je svoje kraljevstvo "na kopnu i na moru". U njegovoj darovnici samostanu Sv. Kreševana u Zadru godine 1069. navodi se da im on daruje otok Maun koji se nalazi "u našem dalmatinskom moru" (in nostro dalmatico mari). U to vrijeme spominje se i vojvoda Hrvatske kraljevske mornarice Rusin. Već sama titula vojvode, koju su nosili samo državni dostojanstvenici, govori o važnosti mornarice.

U prvoj godini vladavine Zvonimira (1074. - 1089.) na Jadran prodiru Normani koji, izuzev Raba, zaposjedaju gradove na istočnoj obali. Razdoblje od 1082. do 1084. označava savez Normana i Hrvata sklopljen pod utjecajem Pape Grgura VII, pa oni zajedno vode niz pomorskih bitaka protiv Bizantsko-mletačke mornarice. U studenom 1084. te kolovoza 1085. mletačka flota broji snažne poraze. Zvonimirovom smrću pada državna i pomorska moć Hrvatske, a obalu osim Dubrovačke republike, zauzima Venecija, te 1787. Napoleon.

Snaga Dubrovačke republike posebno se očitovala u pomorskoj moći. Dubrovačka flota godine 1800. zajedno s ribarskim brodovima brojila je 673 jedrenjaka, od čega 255 većih brodova plovi izvan teritorijalnih voda Dubrovnika. Ukupan broj jedrenjaka prekooceanske plovidbe iznosio je oko 230 brodova. Republika je imala svoja konzularna predstavništva u preko 80 gradova.Tada je u Dubrovniku bilo oko 7000 pomoraca, brodograditelja, brodovlasnika i drugih pomorskih struka.

Razdoblje od 1806. do 1813. doba je vladavine francuskog maršala Marmonta u Dalmaciji i razvoja pomorske trgovine. Nakon Napoleona nastupa razdoblje Austro-Ugarske. Godine 1818., 02. studenog, Jadranskim morem zaplovio je prvi parobrod "Carolina". Početkom 1838. godine proglašena je slobodna parobrodska plovidba na Jadranu s redovitom parobrodskom prugom na relaciji Trst-MaliLošinj-Zadar-Šibenik-Split-Hvar-Korčula-Dubrovnik-Kotor. Ovu godinuobilježava posustajanje dominacije jedrenjaka, i ulazak parobroda u ratnu flotu.

Talijanski kralj Victor Emanuel II. u lipnju 1866. objavljuje rat Austriji i Jadran opet postaje ratno poprište. Na dan 20. rujna 1866. sukobljavaju se obje flote i otvaraju žestoku artiljerijsku vatru. Zapovjednik austrijske flote Tegetthoff uplovljava sa svim topovnjačama u višku luku, pa tom pobjedom kod Visa Austrija osigurava prevlast na Jadranskom moru. Svakako je potrebno spomenuti i godinu 1869., kada austrijska fregata "Donau" od 2000 BRT s 350 članova posade (koji su, osim viših časnika, bili pomorci s otoka i obale istočnog Jadrana) kreće na putovanje oko svijeta. Brod je krenuo iz Pule u srpnju i vratio se u ožujku 1871. obišavši cijelu zemaljsku kuglu. Sačuvan je i brodski dnevnik kojeg je vodio član posade Matija Politeo iz Starigrada na otoku Hvaru.

Razdoblje od 1911. do 1914. izuzetno je bitno za razvoj ratne mornarice. U to vrijeme porinuti su njeni najveći brodovi: "Viribus Unitis", "Tegetthoff" , "Prinz Eugen" i "Szent Istvan".

Godine 1918. na admiralskom brodu "Viribus Unitis" (lat. zajedničkim snagama) Austro-Ugarska ratna mornarica u Puli, po nalogu cara Karla, prisiljena je predati se delegatima zagrebačkog Narodnog vijeća dr. Anti Tresiću Pavičiću, Vilimu Bukšegu i dr. Ivanu Čopu, te članovima Mjesnog odbora Narodnog vijeća u Puli, i na brod istaknuti hrvatsku zastavu. Već sutradan ujutro, 1. studenog 1918. Mignatta, talijanska brodica specijalne konstrukcije, slična upravljanom torpedu, prodrla je u pulsku luku i potopila ovaj brod, na kojem je bilo 250 hrvatskih mornara i pri čemu se utopio i prvi hrvatski admiral Janko Vuković.

Ipak, zahvaljujući znanju i sposobnostima brojnih pomoraca entuzijasta, ratna i trgovačka mornarica nadalje se razvija kako u vrijeme Kraljevine SHS tako i za vrijeme obiju Jugoslavija.

Današnja Hrvatska ratna mornarica ustrojena je Ukazom predsjednika RH dr Franje Tuđmana 12. rujna 1991. godine kao grana Oružanih snaga s ciljem da objedini i rukovodi cjelokupnim bojnim djelovanjima na moru i otocima. Za prvog zapovjednika imenovan je admiral Sveto Letica

Prvi brod koji je ušao u sastav Hrvatske ratne mornarice bio je desantno-jurišni čamac 103. isti je otet Jugoslavenskoj ratnoj mornarici iz Brodogradilišta Greben (o. Korčula) noću sa 14. na 15. rujna 1991. g. Većina naoružanja i vojne opreme te ratnog brodovlja oduzeti su neprijatelju na području Šibenika tijekom rujanskog rata (od 16. do 23. 9. 1991.). Radnici Mornaričko-Tehničkog Remontnog Zavoda Velimir Škorpik preuzeli su zavod sa 34 broda i plovila, od kojih 15 u bazi Kuline 20. 9. 91. a njih 19 u MTRZ-u (19. rujna 1991.). Brodovi zarobljeni u Remontnom brodogradilištu Šibenik i bazi Kuline postaju jezgro Pomorskih snaga (buduće FLOTE) HRM-a. Brzi gliseri u Dubrovniku od 23. rujna 1991. godine ulaze u službu i čine postrojbu pod nazivom «Odred naoružanih brodova Dubrovnik» (ONB)

Tijekom Domovinskog rata Hrvatska ratna mornarica se istakla brojnim akcijama od kojih su najvažnije:

■ boj u Splitskom kanalu, 14/15. studenog 1991., kada je JRM poražena i potisnuta na vanjske otoke Lastovo i Vis (osam brodova JRM-a onesposobljeno je ili potopljeno),

■ postavljenje pomorskih minskih zapreka, otežane komunikacije i snabdijevanje na priobalnim ratnim lukama Jugoslavenske ratne mornarice,

■ brodovi Jugoslavenske ratne mornarice napustile su luku Lora u siječnju 1992. godine te otoke Vis i Lastovo u svibnju 1992. godine,

■ u srpnju 1992. godine izvršena je deblokada Dubrovnika.

Tijekom 1992. do 1995. godine snage HRM sudjeluju u svim operacijama izvođenim u zahvatu obalnog ruba (oslobađanje južnog Jadrana i operacija «Maslenica») te u konačnom oslobađanju RH – operacije "Bljesak" i "Oluja".

Danas Hrvatsku ratnu mornaricu čine Obalna straža Republike Hrvatske, Flotila HRM, Bojna obalnog motrenja i obavješćivanja (bOSMIO), Pomorska baza Split, Središte za obuku HRM i Zapovjedna satnija HRM. Zapovjednik Hrvatske ratne mornarice je komodor Robert Hranj, a zapovjedništvo je smješteno u vojarni „Sv. Nikola“ u Pomorskoj bazi Lora u Splitu.

DAN GRANE: Dan Hrvatske ratne mornarice obilježava se 18. rujna.
 

·
Moderator
Joined
·
6,156 Posts
Discussion Starter · #3 · (Edited)
Fotila HRM





Borbeni sustavi i naoružanje

Raketne topovnjače klase „Kralj“

RTOP-11 „Kralj Petar Krešimir IV“

RTOP-11 „Kralj Petar Krešimir IV“ izgrađena je 1992. godine u Kraljevici, te prvi put porinuta u more 21.03.1992. godine. U operativnoj uporabi nalazi se od 07.06.1992. godine. Namjena broda je učinkovito topničko djelovanje po ciljevima u zraku te po manjim i slabije zaštićenim površinskim brodovima kao i po ciljevima na kopnu, nanošenje učinkovitih raketnih udara po protivničkim brodovima od 200 do 15000 T, polaganje mina na mogućim putovima nailaska protivničkih pomorskih snaga namjenske zadaće i u složenijim uvjetima, na otvorenom moru, prilazima s njega i u međuotočnom području; zapovjedno mjesto zapovjednika skupine brodova.




Klasa: Kralj

Brodogradilište: Kraljevica

Porinuće: 07.06.1992.

Istisnina: 381.8 t

Duljina/širina/gaz:53,63m/8,54 m/ 2,94m

Pogon: 3x M 504 B-2

Brzina: 36 ČV

Doplov: 640 NM sa 36 čv

Naoružanje:

■ 8x RB-15 B Mk I,

■ 1x Bofors 57 mm,

■ 1x AK 630 30 mm,

■ 4x Mine AIM M70,

■ 6x Mine SAG-1,

■ 2x lanser lažnih ciljeva PAO1


RTOP-12 „Kralj Dmitar Zvonimir“

RTOP-12 „Kralj Dmitar Zvonimir“ izgrađena je 2001. godine u Kraljevici, te prvi put porinuta u more 30.03.2001. godine. U operativnoj uporabi nalazi se od 16.09.2001. godine. Namjena broda je učinkovito topničko djelovanje po ciljevima u zraku te po manjim i slabije zaštićenim površinskim brodovima kao i po ciljevima na kopnu, nanošenje učinkovitih raketnih udara po protivničkim brodovima od 200 do 15000 T, polaganje mina na mogućim putovima nailaska protivničkih pomorskih snaga, namjenske zadaće i u složenijim uvjetima, na otvorenom moru, prilazima s njega i u međuotočnom području; zapovjedno mjesto zapovjednika skupine brodova.






Klasa: Kralj

Brodogradilište: Kraljevica

Porinuće: 30.06.2001.

Istisnina: 396 t

Duljina/širina/gaz:54,16m/8,66 m/ 2,99 m

Pogon: 3x M 504 B-2

Brzina: 28 ČV

Doplov: 900 NM sa 28 čv

Naoružanje:

■ 8x RB-15 B Mk I,

■ 1x Bofors 57 mm,

■ 1x AK 630 30 mm,

■ 7x Mine AIM M70

■ 10x Mine SAG-1.

■ 2x lanser lažnih ciljeva PAO1


RTOP-21 „Šibenik“

RTOP-21 „Šibenik“ izgrađena je 1976. godine u Kraljevici, te prvi put porinuta u more 15.10.1976. godine. U operativnoj uporabi nalazi se od 1977. godine. Namjena broda je učinkovito topničko djelovanje po ciljevima u zraku te po manjim i slabije zaštićenim površinskim brodovima kao i po ciljevima na kopnu, nanošenje učinkovitih raketnih udara po protivničkim brodovima od 200 do 15000 T, namjenske zadaće i u složenijim uvjetima, na otvorenom moru, prilazima s njega i u međuotočnom području.




Klasa: RTOP

Brodogradilište: Kraljevica

Porinuće: 15.10.1976.

Istisnina: 263.8 t

Duljina/širina/gaz:44,99 m /7,86 m/ 2,55m

Pogon: 2x MTU 16V538CB91, 2x PT PROTEUS MARINE M52558,

Brzina: 38 ČV

Doplov: 380 NM sa 38 čv

Naoružanje:

■ 4x RB-15 B Mk I,

■ 1x Bofors 57 mm,

■ 1x AK 630 30 mm,



Raketne topovnjače klase „Helsinki“

RTOP-41 „Vukovar“

RTOP-41 „Vukovar“ izgrađen je 1985. godine u Wartsilli, Finska, te prvi put porinut u more 1985. godine. U operativnoj uporabi u Flotili HRM nalazi se od 2008. godine. Namjena broda je učinkovito topničko djelovanje po ciljevima u zraku te po manjim i slabije zaštićenim površinskim brodovima kao i po ciljevima na kopnu, nanošenje učinkovitih raketnih udara po protivničkim brodovima od 200 do 15000 T, polaganje mina na mogućim putovima nailaska protivničkih pomorskih snaga, namjenske zadaće i u složenijim uvjetima, na otvorenom moru, prilazima s njega i u međuotočnom području, ograničeno PPd djelovanje, provedba prekrcaja na sumnjivi brod u sklopu nadzora pomorskog prometa i provedba embarga.




Klasa: Helsinki

Brodogradilište: Wartsilla, Finska,

Porinuće: 1985. godine

Istisnina: 312.5 t

Duljina/širina/gaz: 44,95m /8,9 m/ 3,21 m

Pogon: 3x MTU 16V538 TB 92

Brzina: 28 ČV

Doplov: 700 NM sa 28 čv

Naoružanje:

■ 8x RB-15 B Mk I,

■ 1x Bofors 57 mm,

■ 1x SAKO Zu 23 mm,

■ 2x PHILAX bacači lažnih ciljeva,

RTOP-42 „Dubrovnik“

RTOP-42 „Dubrovnik“ izgrađena je 1985. godine u Wartsilli, Finska, te prvi put porinuta u more 1985. godine. U operativnoj uporabi u Flotili HRM nalazi se od 2008. godine. Namjena broda je učinkovito topničko djelovanje po ciljevima u zraku te po manjim i slabije zaštićenim površinskim brodovima kao i po ciljevima na kopnu, nanošenje učinkovitih raketnih udara po protivničkim brodovima od 200 do 15000 T, polaganje mina na mogućim putovima nailaska protivničkih pomorskih snaga, namjenske zadaće i u složenijim uvjetima, na otvorenom moru, prilazima s njega i u međuotočnom području, ograničeno PPd djelovanje, provedba prekrcaja na sumnjivi brod u sklopu nadzora pomorskog prometa i provedba embarga.




Klasa: Helsinki

Brodogradilište: Wartsilla, Finska,

Porinuće: 1985. godine

Istisnina: 312.5 t

Duljina/širina/gaz: 44,95m /8,9 m/ 3,21 m

Pogon: 3x MTU 16V538 TB 92

Brzina: 28 ČV

Doplov: 700 NM sa 28 čv

Naoružanje:

■ 8x RB-15 B Mk I,

■ 1x Bofors 57 mm,

■ 1x SAKO Zu 23 mm,

■ 2x PHILAX bacači lažnih ciljeva,



MOL – Mobilni obalni lanser

Raketni sustav MOL je visoko automatiziran sustav s mogućnošću veoma brze reakcije na pojavu i odabir potencijalnog cilja. Odlikuje se velikom otpornošću na neprijateljska ometanja, razornim djelovanjem u širokom opsegu i odličnim performansama u samonavođenju na cilj. U potpunosti je izgrađen u RH.

Namijenjen je za nanošenje raketnih udara protu-brodskim raketama RBS-15 po protivničkim brodovima deplasmana 200 t i većeg.

Raketni udari se provode pojedinačnim lansiranjem ili plotunima po 2 rakete sa paljbenih položaja na obali i otocima. Velika otpornost na ometanje od strane protivnika. Djeluje samostalno ili u suradnji s drugim MOL-ovima i brodovima (nositeljima raketnog protu-brodskog naoružanja).







Ukupna masa s b/k raketa: 17 000 kg

Naoružanje: 4 x RBS-15B

Posada: 4 djelatnika

Smjer na cilj: 0 - 360

Daljina gađanja: 12 – 80 km

Gađanje cilja pod kutom: +/- 90°

brzina rakete > 0,8 Maha

Vrijeme leta rakete: do 400 s

Spremnost RS:

■ niski stupanj 120 s (400 h)

■ visoki stupanj 40 s (24 h)

Masa bojne glave: 170 kg

Masa rakete (sa startnim motorom): 758 kg

Uvjeti za gađanje:

■ brzina cilja do 50 čv

■ brzina vjetra do 30 m/s

■ temperatura zraka - 35°C do + 57°C



Desantni brodovi minopolagači

DBM-81 „Cetina“

Kobilica broda (DBM-242 RAB bivše JRM) postavljena je još početkom 1990. godine u splitskom brodogradilištu. Brod je dovršen nakon osamostaljenja Hrvatske, a porinut je 18.7.1992. godine. Nakon ispitivanja od 9. 2. do 19. 2. 1993. godine brod ulazi u i sastav Flote HRM-a s prvim zapovjednikom pbb Ivom Raffanellijem. DBM-81 od tada izvršava zadaće prevoženja ljudi i tehnike. Najvažnije zadaće bile su prevoženja MOMP-ova sa srednjodalmatinskih otoka i opskrba ljudstva na prvoj crti obrane tijekom OA Maslenica. Tijekom 1994. godine brod je sudjelovao u prevoženju vojske i MTS-a u području južnog Jadrana. Iste godine sudjelovao je u ispitivanju mine MNS-M90. Brod je sudjelovao u potpori vježbe Posejdon 94.




Klasa: SILBA

Brodogradilište: BSO SPLIT

Porinuće: 18.07.1992.

Istisnina: 957,17 t

Duljina/širina/gaz:49,69m/10,20 m/3,4m

Pogon: 2x B&W APLHA DIESEL 10V23L-VO

Brzina: 12,5 ČV

Doplov: 1200 NM sa 12 čv

Naoružanje:

■ 2x AK230 30 mm,

■ 1x M75 20/4 20 mm,

■ Mine do 152 kom ovisno o tipu.


DBM-82 „Krka“

Kobilica broda postavljena je 19.2.1993. godine u splitskom brodogradilištu, a brod je porinut 17. 9. 1994. godine. Primopredaja broda izvršena je od 8. veljače do 9. ožujka 1995. godine. DBM-82 Krka od tada provodi svoje namjenske zadaće. Prvi zapovjednik broda bio je poručnik fregate Jerko Bošnjak. Najvažnije zadaće bile su prevoženje vojnog naoružanja i opreme na južnom Jadranu.




Klasa: SILBA

Brodogradilište: BSO SPLIT

Porinuće: 17.09.1994.

Istisnina: 950 t

Duljina/širina/gaz:49,76m/10,20 m/3,4m

Pogon: 2x B&W APLHA DIESEL 10V23LU

Brzina: 12,5 ČV

Doplov: 1200 NM sa 12 čv

Naoružanje:

■ 1x Bofors D70 40 mm,

■ 2x M71 20 mm,

■ Mine do 114 kom ovisno o tipu.


Desantni jurišni brodovi

DJB-104

Zaplijenjen je u MTRZ-u Šibenik pod imenom DJČ-615. Prvi zapovjednik bio je Zvonko Tomić. Brodom su potom zapovijedali Nikola Raičković, Jerko Bošnjak i Vasko Timovski. Od 22.12.1991. godine do 29.10.1992. godine sudjeluje u prevoženju vojnog naoružanja i opreme iz l.Ploče do l.Gruž. Nakon toga pet mjeseci izvršava zadaće logističke potpore na zadarskoj bojišnici. Sudjelovao je u operaciji Maslenica 1993. godine.





Klasa:

Brodogradilište: VELA LUKA Brodogradilište „GREBEN“

Porinuće: 1978.

Istisnina: 38 t

Duljina/širina/gaz: 21,30m/4,80 m/1,50 m

Pogon: 1X MTU 331 TC81

Brzina: 20 ČV

Doplov: 300 NM sa 20 čv

Naoružanje:

■ 1x M71 20 mm,

■ Bacač granata BP-30, 30 mm


DJB-106

Zaplijenjen je u luci Šibenik (vojarna Kuline) pod imenom DJČ-624, gdje ga 24. 9. 1991. godine preuzimaju Jerko Bošnjak kao zapovjednik i Vladimir Šabić kao strojar.

Dana 28. 9. 1991. godine brod odlazi u MTRZ Šibenik gdje se do 18. 10. 1991. godine uz velike napore posade i djelatnika MTRZ-a, dovodi u operativno stanje.

Od 12. 12. 1991. godine do siječnja1993. godine provodi prevoženje vojnog naoružanja i opreme na južnom Jadranu. Sudjeluje u akciji HV-a u deblokadi grada Dubrovnika. Sudjelovao je u OA Maslenica 1993. godine te vježbama BANDIRA 94 i POSEJDON 94.




Klasa:

Brodogradilište: VELA LUKA Brodogradilište „GREBEN“

Porinuće: 16.03.1984.

Istisnina: 42 t

Duljina/širina/gaz: 22,27m/4,82 m/1,50 m

Pogon: 1X MWM TURBODIESEL AG

Brzina: 25 ČV

Doplov: 400 NM sa 20 čv

Naoružanje:

■ 1x M71 20 mm,

■ Bacač granata BP-30, 30 mm


DJB-107

Zaplijenjen je u MTRZ-u Šibenik pod imenom DJČ-613, gdje se nalazio u velikom remontu do svibnja 1993. godine kada zapovijedanje brodom preuzima Mustafa Hodžić. Od tada je izvršavao zadaće prevoženja na zadarskoj bojišnici, a potom i na južnom Jadranu.


]​

Klasa:

Brodogradilište: VELA LUKA Brodogradilište „GREBEN“

Porinuće: 1977.

Istisnina: 38 t

Duljina/širina/gaz: 21,30m/4,80 m/1,50 m

Pogon: 1X MTU 331 TC81

Brzina: 20 ČV

Doplov: 300 NM sa 20 čv

Naoružanje:

■ 1x M71 20 mm,

■ Bacač granata BP-30, 30 mm



LM-51 „Korčula“

Brod je izgrađen 2006. godine u Veloj Luci. Njegova osnovna namjena je otkrivanje, obilježavanje i uništavanje na dnu ležećih i sidrenih morskih mina, snimanje i zapis stanja morskog dna. Predstavlja ekonomično prijelazno rješenje u općem sustavu protu-minske obrane HRM.




Klasa: Mali protu-minski brod MPMB

Brodogradilište: VELA LUKA, KORČULA (MONTMONTAŽA GREBEN d.o.o)

Porinuće: 22.04.2006.

Istisnina: Standardna 153,7 t i puna 172,9 t

Duljina/Širina/Gaz: 25,525 m/ 7,076 m/ 3,099 m

Pogon: 2 x MTU (2 x 365 kW)

Brzina: 12 čv

Doplov: 1000 NM sa 10 čv

Naoružanje:

■ TOP M71 20mm
 

·
Moderator
Joined
·
6,156 Posts
Discussion Starter · #4 · (Edited)
Obalna straža RH




Borbeni sustavi i naoružanje


Ophodni brodovi

OB-01 “Novigrad”

Izgrađen je 1980. godine u brodogradilištu “Kraljevica”. Brod je u JRM-u nosio oznaku PČ-171 „Biokovo“. Početkom Domovinskog rata zatekao se u MTRZ Šibenik u potpunoj raspremi. Velikim naporima radnika brod se osposobljava te 14. srpnja 1992. godine prvi put plovi pod hrvatskim stijegom. U operativnu uporabu ulazi 8. rujna 1993. godine pod oznakom PB-61 i imenom Novigrad. Prvi zapovjednik broda u HRM-u bio je Branko Svirčić.




Klasa: Mirna

Brodogradilište: Kraljevica

Porinuće: 1980./1991.

Istisnina: puna 143 t

Duljina/Širina/Gaz: 32 m/ 6.7 m/ 1.7 m

Pogon: 2 x diezelski motor SEMT-Pielstick 12PA4V200VGDS (5.292 KS)

Brzina: 28 čv

Doplov: 600 NM pri 15 čv

Posada: 22

Naoružanje:

■ 1 x Bofors L70 40mm/70

■ 1 x M71 Hispano 4x20mm/90


OB-02 “Šolta”

Izgrađen je 1983. godine u brodogradilištu “Kraljevica”. Početkom Domovinskog rata PČ-176 pod nazivom „Mukos“ u sastavu JRM sudjeluje u neprijateljskoj pomorskoj blokadi akvatorija Bračkog kanala i luke Split. Dana 14. studenoga 1991. u Splitskim vratima brod je pogođen i onesposobljen od strane diverzanata HRM-a navođenim diverzantskim torpedom. Oštećen, i pramcem potopljeni brod žitelji otoka Šolte doteglili su u uvalu Nečujam 15. studenoga iste godine. Tijekom noći sa 17. na 18. studenoga 1991. brod su doteglili na popravak u Remontno brodogradilište Šibenik.

U znak zahvalnosti žiteljima otoka Šolte za spašavanje broda, brod je dobio ime tog otoka. Prvi zapovjednik broda u HRM-u bio je Mile Tomas. U operativnu uporabu brod ulazi 15. svibnja 1992. godine kada je prvi put uplovio u luku Lora. Nakon povlačenja brodovlja JRM-a s otoka Visa i Lastova, brod 31. svibnja 1992. zajedno s RTOP-21 Šibenik provodi prevoženje 2. satnije MDP-a iz luke Lora na otok Vis.

Do kraja Domovinskog rata brod provodi zadaće potpore operacija OS RH i osiguranja pomorskog prometa, a po završetku rata je na zadaćama nadzora državne granice RH na moru.




Klasa: Mirna

Brodogradilište: Kraljevica

Porinuće: 1980./1991.

Istisnina: puna 143 t

Duljina/Širina/Gaz: 32 m/ 6.7 m/ 1.7 m

Pogon: 2 x diezelski motor SEMT-Pielstick 12PA4V200VGDS (5.292 KS)

Brzina: 28 čv

Doplov: 600 NM pri 15 čv

Posada: 19

Naoružanje:

■ 1 x Bofors D70 40mm/70

■ 1 x M71 Hispano 4x20mm/90


OB-03 “Cavtat”

Izgrađen je 1984. godine u brodogradilištu “Kraljevica”. U sastavu JRM početkom Domovinskog rata PČ-180 „Cer“ topničkom vatrom djeluje po Šibeniku i pogađa kupolu šibenske katedrale Sv. Jakova.

Nakon djelovanja hrvatskih snaga po brodu posada JRM pokušava potopiti brod te napušta. Djelatnici Remontnog brodogradilišta Šibenik i HV-a sprječavaju potonuće i tegle ga u brodogradilište gdje se osposobljava za plovidbu.

Prva plovidba pod zastavom RH bila je 30. 01. 1992. godine, a prvi zapovjednik broda u HRM-u je Boris Katičin. U operativnu uporabu brod ulazi 21. 04. 1992. godine.

Do kraja Domovinskog rata brod provodi zadaće potpore operacija OS RH i osiguranja pomorskog prometa. Po završetku rata je u sastavu je Flote HRM i na zadaćama nadzora državne granice RH na moru.






Klasa: Mirna

Brodogradilište: Kraljevica

Porinuće: 1980./1991.

Istisnina: puna 143 t

Duljina/Širina/Gaz: 32 m/ 6.7 m/ 1.7 m

Pogon: 2 x diezelski motor SEMT-Pielstick 12PA4V200VGDS (5.292 KS)

Brzina: 28 čv

Doplov: 600 NM pri 15 čv

Posada: 19

Naoružanje:

■ 1 x Bofors L70 40mm/70

■ 1 x M71 Hispano 4x20mm/90


OB-04 “Hrvatska Kostajnica”

Izgrađen je 1980. godine u brodogradilištu “Kraljevica”(PČ-181 „Durmitor“). Poput mnogih drugih brodova JRM-a i ovaj se brod u vrijeme početka rata zatekao u Remontnom brodogradilištu Šibenik, u završnoj fazi velikog remonta. Radnici brodogradilišta ga preuzimaju 26. 9. 1991. godine a već 28. 9. 1991. godine porinut je u more.

Dana 1. 10. 1991. godine na Kulinama je opremljen i u potpunosti naoružan PZO topovima 20 mm sa 7.000 komada streljiva. Dana 6. listopada 1991. godine na brod stiže prvih osam pričuvnih mornara, a od 10. do 26. listopada popunjava se časničkim i mornaričkim kadrom. Dana 10. i 11. listopada 1991. godine brod je operativno razmješten u potkop na Dugom otoku. Ime „Hrvatska Kostajnica“ dobiva 15. listopada 1991. godine u spomen braniteljima istoimenog grada. Prvi zapovjednik broda u HRM-u bio je Davor Valdec.

Do kraja Domovinskog rata brod provodi zadaće potpore operacija OS RH i osiguranja pomorskog prometa. Po završetku rata je u sastavu je Flote HRM i na zadaćama nadzora državne granice RH na moru.

Preustrojem HRM-a 2007./2008. prelazi u sastav Obalne straže RH.




Klasa: Mirna

Brodogradilište: Kraljevica

Porinuće: 1980./1991.

Istisnina: puna 143 t

Duljina/Širina/Gaz: 32 m/ 6.7 m/ 1.7 m

Pogon: 2 x diezelski motor SEMT-Pielstick 12PA4V200VGDS (5.292 KS)

Brzina: 28 čv

Doplov: 600 NM pri 15 čv

Posada: 19

Naoružanje:

■ 1 x Bofors L70 40mm/70

■ 1 x M71 Hispano 4x20mm/90


Brod spasilac (BS)

BS-73 „Faust Vrančić“


Brod je izgrađen 1976. godine u Beogradu pod oznakom PS-12 „Spasilac“. U JRM-u je služio kao ronilački brod za podvodne radove, za spašavanje podmornica s velikih dubina (do 150 metara uz asistenciju ronilaca i do 600 metara dubine sa spasilačkom podmornicom) kao i za druge zadaće spašavanja na moru kao što su tegljenje, odsukivanje, gašenje požara i druge zadaće u potpori aktivnosti na moru.

Za vrijeme tijekom rujna 1991. godine radnici RB-a Šibenik preuzeli su brod te je na njega ukrcana posada HRM-a i promijenjeno ime u BS-73 „Faust Vrančić“. Za potrebe MTRZ-a Šibenik brod je služio kao pričuvni izvor vode za PP zaštitu i kao baza za posade drugih brodova HRM-a. U jednom napadu pogođen je granatom koja nije eksplodirala. Pretrpio je samo lakša oštećenja na oplati i pregradama. Remont broda obavljen je u Remontnom brodogradilištu Šibenik. Nakon završetka radova 24. 11. 1995. godine pod oznakom BS-73 „Faust Vrančić“ te pod zapovijedanjem Gorana Pestića ulazi u sastav Flote HRM-a.

BS-73 više nije u funkciji spašavanja podmorničara i potpore ronjenja na velikim dubinama. Osnivanjem Obalne straže RH 2008. godine brod provodi zadaće spašavanja na moru, a koristi se i za školske te protokolarne plovidbe u Jadranu i izvan njega.

Preustrojem HRM-a 2007./2008. prelazi u sastav Obalne straže RH.






Školski brod (BŠ)

BŠ-72 „Andrija Mohorovičić“


Brod PH-33 „Andrija Mohorovičić“ od 10. 9. 1971. godine u sastavu je JRM-a kao specijalizirani hidrografski brod Hidrografskog instituta tadašnje ratne mornarice. Od listopada 1990.godine brod je na remontu i preinaci u Šibeniku. Planirana je bila njegova prenamjena u školski brod kako bi zamijenio Galeba. Zarobljen je u rujnu 1991. godine a preinaka je završena koncem 1993. godine. Prvi zapovjednik BŠ-72 je bio Renato Žarković.

BŠ-72 „Andrija Mohorovičić“ od siječnja 1994. godine služi kao školski brod HRM-a.

Preustrojem HRM-a 2007./2008. prelazi u sastav Obalne straže RH.




Pomoćni teretni brod (PT)

PT-71

PT-71 izgrađen je 1956. godine u Trogiru kao brod pomoćne namjene za prijevoz tereta.

Kasnijom ugradnjom spremnika za vodu u skladišni prostor prenamijenjen je za prijevoz vode. Tijekom rujanskoga rata 1991. godine zarobili su ga radnici MTRZ-a Šibenik i stavljen je pod nadzor HV-a. Brod se nalazio u remontu, no s tek započetim radovima.

Velikim naporima radnika RB-a Šibenik i ustrojene posade remont je završen u svibnju 1992. godine.

Odmah po završetku remonta otpočeo je s provedbom namjenske zadaće, tj. opskrbom vodom

postrojbi HV-a na Jadranu kao i izbjegličkih centara na otoku Obonjan, Ugljanu i Šolti. Brod je aktivno sudjelovao u operaciji Maslenica.

Preustrojem HRM-a 2007./2008. prelazi u sastav Obalne straže.



:cheers:
 

·
Moderator
Joined
·
6,156 Posts
Discussion Starter · #5 ·
Bojna obalnog motrenja i obavješćivanja​




Radarski i komunikacijsko-informacijski sustavi Bojne OSMiO​

Radarski sustav GEM SC-2050XS

Radarski sustav GEM SC-2050XS je navigacijski sustav, u operativnoj je uporabi od 1995. godine. Njegove ključne značajke su točnost i pouzdanost.

Instaliran je na postajama obalnog motrenja: Savudrija, Brijuni, Mali Lošinj, Dugi otok, Žirje, Vis, Lastovo, Mljet i Molunat.




Taktičko-tehnički podaci:

■ 50 kW impulsna snaga

■ S (3,050 GHz) valno područje

■ X (9,375 GHz) valno područje

■ ARPA

■ Automatsko praćenje do 50 ciljeva

■ C3 sučelje


Radarski sustav ENHANCED PEREGRINE

Radarski sustav Enhanced Peregrine je vojni obalni motriteljski radar. Namijenjen je za detekciju i praćenje zračnih ciljeva na malim visinama i ciljeva na moru, ima sposobnost otkrivanja i otklanjanja smetnji od drugih radara (IEMZ).

Instaliran je na postajama obalnog motrenja: Vis (2013.), Lastovo i Dugi otok (2004..), Mljet (2005.), a dvije dodatne upravljačko prikazne konzole instalirane su u OpSr HRM.




Taktičko-tehnički podaci:

■ 55 kW impulsna snaga

■ C (5,4 – 5,9 GHz) valno područje

■ Frekventno agilan

■ Automatsko praćenje do 100 ciljeva



Komunikacijsko-informacijski sustavi

■ ZIS „JADRAN“ i IS „SEVID“

■ NTDR (UHF) mreža

■ SINCGARS (VHF) mreža

■ Kratkovalni sustavi veza

■ Radio-relejni sustavi veza

■ Računalna mreža HRM (pod-domena OSRH)
 

·
Moderator
Joined
·
6,156 Posts
Discussion Starter · #14 · (Edited)
PLOVNA POSTROJBA U SASTAVU KOPNENE VOJSKE

Riječna je bojna po mnogočemu jedinstvena postrojba Oružanih snaga Republike Hrvatske. Jedina je takva postrojba u Hrvatskoj vojsci, u sastavu je Hrvatske kopnene vojske a smještena je u vojarni "Vrbik" u Osijeku. Među njezinim zadaćama svakako treba istaknuti one vezane uz angažman njezinih pripadnika u slučaju poplava, a osposobljeni su za nadzor plovnog puta i obala, prijevoz ronilaca, njihove opreme i osiguranja, te za potrebe traganja i spašavanja na unutarnjim vodama...

U vojarni "Vrbik" u Osijeku smještena je jedna po mnogočemu jedinstvena postrojba Oružanih snaga Republike Hrvatske. Riječ je o Riječnoj bojni. Ne samo da je po svojim zadaćama jedina takva postrojba u Hrvatskoj vojsci, nego je i zanimljivo što je to plovna postrojba u sastavu Hrvatske kopnene vojske.
Riječna bojna dio je Inženjerijske pukovnije Zapovjedništva za obuku i doktrinu "Fran Krsto Frankopan". U sadašnjem je obliku ustrojena 2007. godine, a od prvog dana njezin zapovjednik, koji nam ju je i predstavio, jest pukovnik Boris Stubičar.
Postrojba je dobro popunjena, više od devedeset posto, gotovo 50 posto njezinih pripadnika sudionici su Domovinskog rata a bili su u Odredu riječne ratne flotile i drugim postrojbama HKoV-a. Od tuda i njihovo iskustvo i profesionalnost pa i ne čudi što su i ovu prigodu iskoristili da bi se podsjetili na djelovanje riječnih snaga tijekom Domovinskog rata koje je na području istočne Slavonije započelo početkom svibnja 1991. Riječne su snage tada bile formirane uglavnom od privrednih subjekata na rijeci Dravi koji su svoja plovila i posade stavili u obranu suvereniteta Republike Hrvatske.

Stalni nadzor rijeka Drave i Dunava te opskrba Nastavnog centra ZNG RH u Erdutu, prijevoz ljudstva, opskrba položaja naoružanjem, streljivom, hranom, lijekovima i izvlačenje ranjenih plovnim putem Drave i Dunava bile su temeljne zadaće riječnih snaga. Riječna satnija osnovana je 28. lipnja 1991. u 3. "A" brigadi ZNG-a, a već 1. kolovoza iste godine sudjelovala je u spašavanju civilnog stanovništva iz Aljmaša, Dalja i Erduta. Spašavanje je izvršeno brodovima i teglenicama, a prevezeno je oko 1500 ljudi. Odred Riječne ratne flotile Drava osnovan je 1. listopada 1991., a 1993. ustrojen je Drugi riječni zdrug Osijek čiji je svojevrsni nasljednik Riječna bojna.
Riječna bojna ima pet ustrojbenih cjelina i to Zapovjedništvo, Zapovjedni vod, Satniju riječnih brodova te Minsko - protuminski i Logistički vod.
Sve cjeline ove funkcionalne i dobro organizirane postrojbe u funkciji su provođenja njezinih zadaća - osiguranje planske i učinkovite obuke ustrojbenog sastava radi dostizanja i održavanja pune operativne sposobnosti za provedbu namjenskih zadaća, zadaća prema ciljevima snaga te neratnih zadaća kao i provođenje obuke iz svojih funkcionalnih područja za potrebe Inženjerijske pukovnije.

Među njezinim zadaćama svakako treba istaknuti one vezane uz angažman njezinih pripadnika u slučaju poplava. Tada se ustrojavaju namjenski organizirane snage za obranu od poplava u čijem su sastavu pripadnici Bojne osposobljeni za spašavanje ljudi i imovine u svim meteo i hidrouvjetima.
Osim toga pripadnici Bojne osposobljeni su za nadzor plovnog puta i obala, prijevoz ronilaca, njihove opreme i osiguranja, te za potrebe traganja i spašavanja na unutarnjim vodama.
Tako je primjerice cjelokupna posada dvaju ophodnih brodova u sastavu Satnije riječnih brodova osposobljena za samostalno obavljanje zadaća, a svi djelatnici imaju potrebnu vojno-stručnu specijalnost za svoju dužnost. Dio njih ima i civilna zvanja u unutarnjoj plovidbi, a za one koji nemaju planirano je civilno stručno osposobljavanje za zvanja u unutarnjoj plovidbi.
U sastavu Riječne bojne i to u njezinu Minsko-protuminskom vodu su ronioci. Vod se sastoji od dvije desetine za zaprečavanje. Ronioci 1. desetine za zaprečavanje u sklopu Riječne bojne obučeni su za izvršavanje zadaća u teškim uvjetima ronjenja što znači ronjenje na dubinama do 40 metara u vodi sa smanjenom vidljivosti i smanjenom temperaturom, dnevno-noćna ronjenja, ronjenja u kontaminiranoj vodi, plavetnilu i slično. Opremljeni su lakom autonomnom ronilačkom opremom (LARO) s ronilačkim aparatima otvorenog kruga disanja na zrak. U Bojni su brodski ronioci, ronioci za nadzor i održavanje podvodnog dijela trupa broda na moru i plovnim rijekama, te protuminski za izvođenje protuminskih djelovanja na plovnim rijekama. Riječna bojna obuku svojih ronilaca provodi u suradnji s Bojnom za specijalna djelovanja i Hrvatskom ratnom mornaricom. Riječna bojna dobro surađuje s drugim postrojbama OSRH-a. Potrebno je istaknuti suradnju s HRM-om. Naime bojna gađanja s PZT 20 mm M71 ne provodi na ophodnom brodu OB 93 već u suradnji s Flotilom HRM-a tijekom provedbe redovitih bojnih gađanja brodova HRM-a.

Za održavanje materijalno-tehničkih i ostalih sredstava za rad zadužen je Logistički vod. Održavanje se provodi planski, a u Vodu su djelatnici za održavanje broda i brodskih sustava, brodski elektromehaničar i mehaničar koji je osposobljen za održavanje izvanbrodskih motora.
Zapovjedni vod namijenjen je pružanju potpore i osiguranju uvjeta za nesmetani rad postrojbi Riječne bojne u svakodnevnom radu i njezinu operativnom djelovanju.
Tehnika kojom raspolaže u funkciji je obavljanja njezinih zadaća. Tako uz ophodni brod OB-93 ima između ostalog i ophodne čamce, a aluminijskim desantnim čamcima koriste se namjenski organizirane snage koje sudjeluju u slučaju poplava i drugim potrebama.
Vojarna "Vrbik" u kojoj je smještena Bojna svojim geografskim položajem namijenjena je i prilagođena ovoj plovnoj postrojbi.

Aktivni i u međunarodnim aktivnostima

Osim što su osposobljeni i spremni za obavljanje svojih redovitih zadaća u zemlji, pripadnici Riječne bojne aktivni su i u međunarodnom okruženju. Pritom je naravno riječ o njihovu sudjelovanju u međunarodnim mirovnim misijama i operacijama. Tako su pripadnici Bojne svoje sposobnosti i profesionalnost dokazali i u misiji ISAF u Afganistanu kao i u UN misijama kao što je UNMOGIP. Zapovjednik Riječne bojne pukovnik Stubičar zadovoljan je radom postrojbe kojom zapovijeda, a njezini će pripadnici i nadalje profesionalno i kvalitetno obavljati sve postavljene zadaće.



Riječna bojna obuku svojih ronilaca provodi u suradnji s Bojnom za specijalna djelovanja i Hrvatskom ratnom mornaricom. Riječna bojna dobro surađuje s drugim postrojbama OSRH. Potrebno je istaknuti suradnju s HRM-om u obuci. Naime bojna gađanja s PZT 20 mm M71 ne provodi na ophodnom brodu OB 93 već u suradnji s Flotilom HRM-a tijekom provedbe redovitih bojnih gađanja brodova HRM-a.



Riječna satnija osnovana je 28. lipnja 1991. u 3. "A" brigadi ZNG-a, a već 1. kolovoza iste godine sudjelovala je u spašavanju civilnog stanovništva iz Aljmaša, Dalja i Erduta. Spašavanje je izvršeno brodovima i teglenicama, a prevezeno je oko 1500 ljudi. Odred Riječne ratne flotile Drava osnovan je 1. listopada 1991., a godine 1993. ustrojen je Drugi riječni zdrug Osijek čiji je svojevrsni nasljednik Riječna bojna.



Vojarna "Vrbik" u kojoj je smještena Bojna svojim geografskim položajem namijenjena je i prilagođena ovoj plovnoj postrojbi.



Održavanje se provodi planski, a u Vodu su djelatnici za održavanje broda i brodskih sustava, brodski elektromehaničar i mehaničar koji je osposobljen za održavanje izvanbrodskih motora.

 

·
Moderator
Joined
·
6,156 Posts
Discussion Starter · #15 · (Edited)
Riječni patrolni brodovi iz sastava Satnije riječnih brodova:

PB-91 Šokadija (ex-Slavonac) riječni je patrolni brod Hrvatske ratne mornarice.

Brod, poznatiji pod nazivom Slavonac, izgrađen je 1952. godine u brodogradilištu u Mačvanskoj Mitrovici (Srbija) za potrebe riječne ratne flotile bivše JNA, s obilježjima riječnog minolovca. U JNA je nosio oznaku RML-307. Potkraj 1980-ih brod se povlači iz aktivne službe, te biva 1990. raspremljen, a kupuje ga tadašnje Ministarstvo pomorstva, prometa i veza za potrebe inspekcije sigurnosti plovidbe i kao takav bio je na vezu u Vukovaru. Jačanjem neprijateljstava na vukovarskom području 1991., brod je Dunavom i Savom doplovio do Siska na sigurno, te dobio novu oznaku - PB-91. 2. listopada 1991. na temelju zapovjedi Zapovjedništva ZNG-a za Baniju brod je dan na raspolaganje Zapovjedništvu obrane Sunje (prethodno je Ministarstvo odobrilo davanje na korištenje broda ZNG-u). Time je PB-91 postao prvi ratni brod oružanih snaga Republike Hrvatske. Brod je bio u sastavu Prvog mornaričkog odreda ZNG-e (od 1992.RRF Sisak), kasnije 1. zdruga riječnog do njegovog ukidanja.

Brod je dugačak 19,5 metara, širine 4,4 metara i visine trupa 2,1 metara. Trup broda izgrađen je od specijalnih legura čelika, a nadgrađe je od aluminijske legure. Sam trup i nadgrađe podijeljeni su brojnim nepropusnim pregradama kroz koje dijelom postoje vodonepropusni prolazi i vrata. Borbeno mjesto zapovjednika broda i radiotelegrafista je kormilarnica, tj. zapovjedni most koji je opskrbljen svim daljinskim uređajima za upravljanje brodom. Posjeduje uređaje za signalizaciju, navigaciju, sustav veza i drugo.

Remontiran i ponovno porinut 6. lipnja 2003. godine. Nalazi se u sastavu 2. zdruga riječnog.





Istisnina: puna - 48 t

Dužina: 19,5 m

Širina: 4,4 m

Visina: 2,1 m

Gaz: 1,20 m

Brzina: 12 čv

Posada: 9

Naoružanje:

■ pramačani top 40 mm Bofors

■ krmeni top 20/1 mm Bofors

■ bočne strojnice 12,7 Browning

Nakon remonta dobiva novu oznaku 93





 

·
Moderator
Joined
·
6,156 Posts
Discussion Starter · #18 ·
Potkopi

■ "Zagračina" – Dugi Otok



■ "Paprenica" – Dugi Otok



■ "Bukašin" – Dugi Otok





■ "Parja" – otok Vis



■ "Maslinova" – Otok Brač



■ "Smrka" – Otok Brač



■ "Kruščica" – Otok Brač

■ "Sito" – otok Lastovo





■ "Kremena" – otok Lastovo



■ "Duba" – Ploče





■ "Brijesta" – Ploče





■ "Soline" – Ploče
 

·
Powered by Jet-A1
Joined
·
34,775 Posts
1 - 20 of 5874 Posts
Top