SkyscraperCity banner

1 - 20 of 119 Posts

·
Registered
Joined
·
4,833 Posts
Ok, tema je otvorena, neka ostane na ovome dok netko ne bude imao konkretan materijal za stavit ovdje.
 

·
Moderator
Joined
·
27,706 Posts
Da nepropadne tema evo par mojih fotki osječkog KBC-a

Zgrada kirurgije iz 1921. godine



Novije zgrade unutar KBC-a



Najstarija zgrada KBC-a Osijek sagrađena 1874. godine,nastala zakladom Monsperger,Hutler,Kohlhoffer.Bila je proglašena najljepšom bolnicom u ovom dijelu Europe.

 

·
Registered
Joined
·
39 Posts
Discussion Starter #8 (Edited)
INGRA PREDALA CENTAR ZA TUMORE VRIJEDNOST 60 MIL KN

Ingra predala Kliniku za tumore

Više od godinu dana nakon završetka objekta Ingra je u srijedu Ministarstvu zdravlja predala novu zgradu Klinike za tumore.

Klinika je izgrađena još u prosincu 2010./PXL Postignut je dogovor s državom, tvrdi se u priopćenju, da će se "otvorena pitanja riješiti u što kraćem roku". Ingra od Ministarstva potražuje još šest milijuna kuna za naknadne troškove izgradnje i čuvanja objekta, što ni stari ni novi ministar ne priznaju te su tvrtki spremni platiti tek 1,5 milijuna kuna. Nakon niza pregovora dogovoreno je da će se razmirice rješavati nakon primopredaje, što je Ingra dosad odbijala u strahu da će ostati bez novca koji potražuje kao što je bio slučaj u Koprivnici. Igor Oppenheim sad je okrenuo ploču i poručio da mu je drago što je novo vodstvo Ministarstva otvoreno za razgovor.

Hvala Miki i Rocky na podrzci za moju novu dretvu...a onim drugima koji su se sprdali sa mojom dretvom porucujem im da procitaju ovaj gornji post zato sto ce im to biti korisna informacija...jedan dan ce mozda u ovoj klinici stanovati he he
 

·
Danas sam ok...
Joined
·
1,125 Posts
Evo, onda napišite dojmove o hrvatskom zdravstvu kako se vama, čini naš sistem i tako to da li smatrate da bi trebalo mijenjati zakon o zdravstvu?
 

·
Banned
Joined
·
105 Posts
Hvala Miki i Rocky na podrzci za moju novu dretvu...a onim drugima koji su se sprdali sa mojom dretvom porucujem im da procitaju ovaj gornji post zato sto ce im to biti korisna informacija...jedan dan ce mozda u ovoj klinici stanovati he he
Krasan si :crazy:

Netko te opravdano kritizira, a ti mu odmah želiš da dobije najgadniju bolest koju čovječanstvo poznaje. :weird:

Ako se već toliko ponosiš svojom dretvom, dopuni uvodni post nekim slikovnim i statističkim pregledom (najvećih) bolnica u HR, ostvarenih i planiranih investicija... da dretva ima pošteni uvod.
 

·
Registered
Joined
·
4,833 Posts
OB "DR. JOSIP BENČEVIĆ"
Liste čekanja smanjili za dva mjeseca




'Prema nama dostupnim podacima iz Ministarstva zdravlja, u odnosu na druge bolnice, nalazimo se u donjoj trećini po čekanju pacijenata na dijagnostičke pretrage'.

SLAVONSKI BROD - Kako će idući Dan žena (8.ožujka) proći godina od kada je, i službeno, u rad pušten novi uređaj za magnetsku rezonanciju u Općoj bolnici Dr. Josip Benčević u Slavonskom Brodu, odlučili smo upitati kako 'stroj' funkcionira? Koliko su, s njegovom učinkovitošću, zadovoljni djelatnici bolnice, a koliko pacijenti. I, što je najvažnije - koliko pacijenti moraju čekati na pregled s obzirom da se novi ministar zdravstva, Rajko Ostojić, pohvalio kako će liste čekanja prepoloviti.

Odgovore na pitanja, koje prenosimo bezmalo u cijelosti, dobili smo od pomoćnika ravnatelja za kvalitetu, Đure Miškića, dr.med.

„Kao i sve bolnice u Hrvatskoj, svaki mjesec dostavljamo Ministarstvu zdravlja Liste čekanja na dijagnostičke pretrage i preglede (Listu objavljujemo u prilogu op.a.).

Prema nama dostupnim podacima od Ministarstva zdravlja, u odnosu na druge bolnice, naša bolnica se nalazi u donjoj trećini po čekanju pacijenata na dijagnostičke pretrage.

Najduže Liste čekanja su za CT i MR. Za te dvije dijagnostičke pretrage ne stojimo najbolje u odnosu na druge bolnice.

CT uređaj bio je u kvaru šest tjedana krajem 2011. godine, a od 15.veljače 2011. godine, imamo i uređaj za magnetsku rezonanciju (MR).

U bolnici se trenutno nalazi šest liječnika specijalista radiologije i osam specijalizanata radiologije. Svi liječnici specijalisti su tijekom 2010. i 2011. godine prolazili edukaciju za rad na MR. Obzirom da je MR dijagnostika u našoj bolnici nova metoda, liječnici specijalisti radiologije i dalje prolaze edukacije za rad na MR po određenim segmentima. S postojećim brojem liječnika specijalista radiologije bolnica ne može odraditi broj MR pretraga koliko je potrebito. Radi toga smo angažirali dva liječnika specijaliste radiologije iz drugih bolnica, kao pomoć za MR pretrage. Bolnica nije mogla angažirati za pomoć više liječnika specijalista radiologije iz drugih zdravstvenih ustanova jer su specijalisti radiologije svugdje opterećeni radom.

S svojim brojem specijalista radiologije, koji je nedostatan, bolnica mora održavati i druge dijagnostičke pretrage, a koje se obavljaju na radiologiji (CT, sve ultrazvučne pretrage, RTG snimke pluća, RTG snimke kostiju, ostale RTG snimke tijela , mamografije, ortopan, angiografije itd.). Dežurstvo na radiologiji mogu obavljati samostalno jedino liječnici specijalisti radiologije. Situacija će se bitno popraviti kada osam mladih liječnika završe svoju specijalizaciju.

Unatoč manjku liječnika specijalista radiologije, bolnica je tijekom studenog i prosinca 2011. godine, na zahtjev Ministarstva zdravlja i HZZO-a, pojačanim prekovremenim radom liječnika specijalista, bitno smanjila Liste čekanja pacijenata.

Tijekom studenog i prosinca 2011. godine u bolnici su se smanjile Liste čekanja za sve dijagnostičke pretrage za dva mjeseca.

Bolnica će nastojati i u slijedećem, što kraćem, vremenskom periodu raditi na smanjivanju Listi čekanja kroz unutarnju reorganizaciju, prekovremeni rad i angažiranjem liječnika iz drugih ustanova, na korist pacijentima i bolesnicima", kazao je pomoćnik ravnatelja Đuro Miškić.

http://www.sbplus.hr/slavonski_brod/zivot/zdravlje/liste_cekanja_smanjili_za_dva_mjeseca/default.aspx
 

·
Moderator
Joined
·
47,382 Posts
USKORO »REZANJE VRPCE« TIJEKOM OŽUJKA OČEKUJE SE UPORABNA DOZVOLA ZA VELIKI MATULJSKI PROJEKT

U Zdravstveni centar ulaze sve »razbacane« ambulante

Ideja o izgradnji kvalitetnog objekta koji bi objedinio zdravstvenu skrb za sve mještane Općine Matulji rođena je pred deset godina, no realizacija je uspjela tek u 2012. godini i sada se učekuje useljenje




MATULJI Od ideje do realizacije često treba proteći jako puno vremena. Još ako je u igri politika i novac, usklađenje želja, potreba i mogućnosti – ispada da je i deset godina malo. Naime, prije više od deset godina začeta je ideja ili bolje rečeno definirana potreba da područje matuljske općine dobije jedan kvalitetan zdravstveni centar u kojem bi se pod zajedničkim krovom objedinile ambulante razbacane na nekoliko neprimjerenih lokacija. Konačno izgrađeni Zdravstveni centar u Matuljima prema svim najavama uporabnu dozvolu dobiva tijekom ovog mjeseca, a potom će krenuti proces useljenja liječnika u nove moderne prostore koje su arhitekti potpisali po mjerama zdravstvenog standarda 21. stoljeća. Ukupna kvadratura centra s dvije etaže te arhivom, kotlovnicom i podrumima iznosi 2.150 četvornih metara. Radi se o objektu koji spada u red kapitalnih objekata Općine Matulji, prvi takve vrste izgrađen na ovom području u novohrvatskoj državi i gotovo u cijelosti isfinanciran sredstvima jedinice lokalne samouprave. U ukupnom iznosu, investicija koja podrazumijeva i izgradnju pristupne ceste teška je 20 milijuna kuna. Ministarstvo zdravstva RH priložilo je 500 tisuća kuna, Primorsko-goranska županija milijun kuna, a još toliko, prema najavama, namjerava doznačiti na ime opreme ordinacija.

Dr. Baša: Dobar pomak

Ukupno će u centru biti pet ordinacija obiteljske medicine, zatim pedijatrija, ginekologija, apoteka... Istovremeno, ispraznit će se prostori u kojima se sada nalaze ambulante obiteljske medicine i to one u Jušićima, zatim ambulanta što djeluje u prostoru zgrade Općine Matulji te u ambulante u Laginjinoj ulici, a svugdje je riječ o prostorima koji su u vlasništvu Općine.
Reći da svi jedva čekaju da se otvore vrata novog zdanja što se smjestilo uz Specijalnu bolnicu dr. Nemec bilo bi točno kada uz taj veliki trenutak ne bi bilo puno pitanja i nedoumica koje će, vjerujemo, biti riješene u hodu.
– Nakon 24 godine rada ući ću u svoju ordinaciju koja će istovremeno biti i suvremeno uređen prostor, za razliku od ovoga u kojem se sada ambulanta nalazi. Novi Zdravstveni centar ima pristup za invalide, parkirališni prostor i u konačnici – sve je novo. Što će to za pacijente značiti i kako će oni to prihvatiti, druga je priča. Moć navike i komocija uvijek čine svoje. Mnogi su navikli do ambulante u Jušićima dolaziti pješke, a sada im to neće biti moguće. Bila sam na prvom radnom sastanku kada se struka dogovarala oko toga kako budući zdravstveni centar u Matuljima treba izgledati i od tada je prošlo više od deset godina. Situacija u zdravstvu se od tada promijenila. Tada smo svi radili u sklopu Doma zdravlja, nismo bili ni zakupci ni koncesionari, pa je računica bila druga. U svakom slučaju, otvaranje Zdravstvenog centra vidim kao dobar pomak, a kada ću tamo preseliti ne znam budući da neke službene obavijesti o tome što, kada i kako još nisam dobila. Tako nam komentira novo matuljsko zadnje uoči otvaranja dr. Biserka Baša, liječnica obiteljske medicine čija je ambulanta sada smještena u derutnoj zgradi u Jušićima. Ordinaciju, radeći u suprotnim smjenama, dijeli sa svojim kolegom dr. Mladenom Prencom, liječnikom obiteljske medicine koji na otvaranje Zdravstvenog centra ne gleda baš s optimizmom.

Dr. Prenc: Puno nejasnoća

– Srediti stanje s ambulantama na području općine Matulji bila je nužnost, no mislim da su zdravstvenu struku koju će taj centar opsluživati tijekom godina nadglasali drugi interesi. Zajednička čekaonica za sve ambulante nije nešto što je omiljeno ni kod liječnika ni kod pacijenata. Tu bih posebno izdvojio, primjerice, susret pacijenta koji je došao k liječniku opće prakse i pacijentice koja je došla na pregled ginekologu. Apoteka će se, navodno, nalaziti na katu, iako ona po logici stvari treba biti u prizemlju. Ideja koja je začeta pred deset godina kada se zdravstvo još dobrano oslanjalo na »socijalistički pristup« finalizira se u vrijeme kada zdravstvo funkcionira na posve drugoj računici pa je pitanje kako će svaki od nas liječnika koji djelujemo na području općine Matulji odgovoriti na tu računicu. Nejasno je sada da li svi mi moramo ili možemo ići unutra. Iz pozicije politike pak, mogu samo ustvrditi da se radi o golemom zadnju koje je samo po sebi trošak i zanima me kako će sve to funkcionirati, od kotlovnice i lifta, do klime i zaštitara, a da se ne stvori financijski minus za vlasnika, a to je, pretpostavljam, Općina Matulji odnosno svi oni koji pune njezin proračun, pitanja su kojima dr. Mladen Prenc iščekuje otvaranje centra.
A da je cilj izgradnje zdravstvenog centra prije svega podizanje standarda građana čitave Općine Matulji i to prije svega u domeni zdravstvenih usluga, a nikakva zarada, isplativost i slično, ističe već na početku razgovora o ovoj temi Mario Ćiković, načelnik Općine Matulji koji potpisuje finalizaciju ovog desetogodišnjeg projekta koji je začet u vrijeme načelnikovanja Radivoja Marmilića, a razvija se kasnije u doba načelnika Bruna Frlana.

Ćiković: Građanima ponuditi više

– Ovu je vlast dočekala lokacijska dozvola, a na nama je bilo da ishodujemo građevinsku dozvolu, odaberemo izvođača i krenemo u izgradnju u čemu smo uspjeli. Osim što ćemo ambulante useliti u nove prostore oslobodit ćemo postojeće objekte za druge sadržaje. Treba reći da je ovo prvi veliki projekt koji je u cijelosti izgrađen iz općinskog proračuna i namijenjen je stanovnicima cijele općine. Gotovo sav proračunski novac, od osnutka Općine Matulji, do sada išao je u vodu i kanalizaciju, ukupno je bilo riječi o 120 milijuna, i izuzetno mi je drago da građanima možemo konačno ponuditi i nešto više. Riječ je o investiranju u podizanje standarda u jednom osjetljivom segmentu kao što je zdravlje, a ne u investiciju radi profita, kaže Mario Ćiković.

Suradnja s PGŽ-om i ministarstvom

Načelnik Ćiković vjeruje da će se sve nedoumice vezane za samo funkcioniranje Centra riješiti u najduže tri mjeseca od trenutka kada se objekt bude stavio u funkciju. Očekuje dobru suradnju s Primorsko-goranskom županijom, posebice odjelom za zdravstvo, kao i suradnju s nadležnim ministarstvom RH.

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A2863285B2863285A28582859285A28632897289828632863285E28582858285E285E285F28632863286328592863I
 

·
Registered
Joined
·
4,833 Posts
U poliklinici cjelodnevni rad specijalističkih ambulanti



Gradnja poliklinike Opće bolnice "Dr. Josip Benčević" počela je 2. prosinca 2011. godine. Đuro Đaković Inženjering, izradio je projektnu dokumentaciju, Slavica Vitas, dipl. arh., glavni je projektant, a izvođač radova je Gradnja iz Osijeka. Ugovor o gradnji 5700 kvadratnih metara Poliklinike potpisan je sredinom studenoga 2011. godine, posao je ugovoren prema modelu "ključ u ruke" a rok gradnje je 18 mjeseci.

Naziru se konture brodsko-bolničke poliklinke. - Primarno je graditi polikliniku zbog pacijenata, ali i zbog organizacije rada u bolnici. Moramo dobiti kvalitetniji rad. Razdvojit ćemo bolnički rad s bolesnicima od polikliničkog, što podrazumijeva prve i kontrolne preglede, te dijagnostiku... sve ono što se svodi pod polikliničku, odnosno konzilijarno-zdravstvenu zaštitu. Imat ćemo bolje uvjete rada. Najveći kapaciteti su nam u podrumskim, neadekvatnim prostorima i to godinama. Opseg posla se povećao i više nije moguće raditi u dosadašnjim prostorima. U startu je taj prostor bio neprikladan. U prostoru poliklinike bit će zastupljene sve ambulante za preglede i dijagnostiku, kazao je Milan Bitunjac, dr. med., ravnatelj bolnice.

Moderna medicina u cijelom svijetu dnevnom bolnicom želi obuhvatiti sve veći broj pacijenata. - Sada imamo ugovoreno s HZZO-om 32 kreveta za dnevnu bolnicu i 20 postelja za Odjel psihijatrije, gdje se u pravilu ugovaraju stolice. Pacijenti borave cijeli dan u bolnici i u danu se obavi potrebna dijagnostika i terapija. Do sada brodska bolnica nije imala prostor za dnevnu bolnicu, pa je za taj posao predviđen dio u prostoru poliklinike, objasnio je ravnatelj, a o najosjetljivijem pitanju lista čekanja i smjenskom radu dodao: - Sa zgradom poliklinike dobit ćemo prostraniji i brojniji ambulantni prostor. S HZZO-om imamo ugovoren poliklinički rad, a s novom zgradom moći ćemo ugovarati više polikliničkih usluga. Sigurno će ambulante raditi cijeli dan.

Poliklinika bi prema ugovoru o gradnji trebala biti završena do 2. lipnja 2013. godine. Još uvijek je na snazi ministrova zabrana o zapošljavanju, ali ravnatelj Bitunjac je optimističan: - Siguran sam da će ministar zdravlja imati razumijevanja, i da će biti novozaposlenih. Sada je 65 mladih liječnikana specijalizaciji, koja traje od jedne do pet godina. U 2011. godini 12 liječnika završilo je specijalizaciju.

Financijska konstrukcija

Investitori Ministarstvo zdravlja i Županija, uz kredit


Za gradnju poliklinike bilo je nužno osigurati 33 milijuna i 595 tisuća kuna, a u ovom iznosu je i cijena nadzora vrijedna 400 tisuća kuna. Ministarstvo zdravlja izdvojit će 10 milijuna kuna, u 2012. godini 8 milijuna i sljedeće 2013. godine 2 milijuna kuna. Iz decentraliziranih županijskih sredstava za 2011. godine za polikliniku namijenjeno je 6 milijuna kuna. Ostatak je osiguran kreditom od 18 milijuna i 600 tisuća kuna, a sredstva će biti vraćena kroz 6 godina iz decentraliziranih sredstava. Županija se suglasila s ovakvim financijskim planom, čeka se suglasnost Ministarstva financija, poslije kojega bi Županija trebala dati kreditno jamstvo bolnici.

Ambulante u novoj poliklinici

Služba - broj specijalističkih ambulanti

Služba za urološke bolesti - 4

Služba za kožne i spolne bolesti - 5

Služba za zarazne bolesti - 2

Psihijatrija - 5

Služba za kirurške bolesti - 8

Služba za ortopedske bolesti - 4

Služba za očne bolesti - 7

Služba za zaštitu zdravlja djece - 11

Služba za unutarnje bolesti - 22

Služba za anesteziju, reanimaciju i intenzivno liječenje - 3

Služba za zaštitu zdravlja žena - 6

Neurologija - 7

Ukupno: 84
http://www.posavskahrvatska.hr/Novost.aspx?kat=16&id=16_2012041392541
 

·
Moderator
Joined
·
47,382 Posts
Zdravstveni dom sa zvjezdanim standardom

U rujnu će Centar primarne zdravstvene zaštite u Matuljima primiti prve pacijente




MATULJI Novoizgrađeni Centar primarne zdravstvene zaštite u Matuljima svoja će vrata pacijentima otvoriti u rujnu. Do onda još predstoji raspisivanje javnog natječaja za nabavku opreme. To se ponajprije odnosi na opremu za tri stomatološke ordinacije te ultrazvuk za ginekološku ambulantu čime žene s područja ove općine sada dobivaju »svog« ginekologa, što je u smislu podizanja zdravstvenih usluga najveći pomak koji donosi ovaj centar. Osim, naravno, same činjenice da će se liječnici opće prakse, pedijatri i drugi specijalisti smjestiti u najmodreniji prostor kakvim raspolaže zdravstvo na području Primorsko-goranske županije. Istaknuto je to na jučerašnoj pressici ispred Centra zdravstvene zaštite u Matuljima. Povod okupljanju je bio završetak radova te dobivanje uporabne dozvole, a objekt je otvorio vrata prvom čovjeku županije Vidoju Vujiću te Borisu Ritoši, ravnatelju Doma zdravlja PGŽ-a.
– Centar je idejno začet 2005., a njegov ukupan trošak do ovoga trenutka iznosi 24 milijuna kuna, od čega je na samu zgradu otišlo 17 milijuna, na pristupnu i okolne ceste ukupno 4,7 milijuna, dok je sam teren koštao 2,3 milijuna kuna, obrazložio je domaćin jučerašnjeg susreta Mario Ćiković, načelnik Općine Matulji, naglasivši da je ovo najveća investicija »iznad zemlje« koja je iznikla na području Općine Matulji od njezina osnutka. Vidoje Vujić je nakon razgledavanja zgrade centra ukupne neto površine 1.700 četvornih metara izrazio zadovljstvo što je jedan takav objekt uspješno izgrađen sredstvima jedinice lokalne samouprave, te da na području županije postoje još dva slična centra i to na Cresu i Rabu, no oni su izgrađeni sredstvima ministarstva, a ovaj je novi matuljski zdravstveni dom ipak za jednu zvjezdicu jači u poštovanju standarda suvremene gradnje i zahtjeva modernoga zdravstva.
Zahvalu svim liječnicima i liječnicima koncesionarima koji su iskazali zavidnu suradnju oko preseljenja podvukao je Boris Ritoša, ističući da su financijska sredstva za preseljenje liječnika iz dosadašnjih prostora u novi centar osigurana. Liječnici koji bi trebali useliti u ovaj objekt koji tek čeka svoj inventar, sada se nalaze na tri lokacije na području Općine Matulji.

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285E2863285E2863285A28582859285A28632897289828632863285E2859285E285B2860285D28632863286328592863J
 

·
Registered
Joined
·
4,833 Posts
Da malo oživimo temu, zbivanja oko brodske bolnice:

Zgrada poliklinike:


Ministar Ostojić otvorio novi Hitni medicinski prijem



„Uvođenje radne obveze za liječnike je apsolutno sa zakonom“, kratko je jučerašnju odluku Vlade prokomentirao ministar zdravlja Rajko Ostojić, za svog boravka u Slavonskom Brodu, gdje je došao pustiti u rad gotovo 6 milijuna kuna vrijedan objedinjeni Hitni liječnički prijam u sklopu Opće bolnice „Dr. Josip Benčević“. Ministar Ostojić, kazao je kako je dovoljno da samo jedan strukovni sindikat potpiše granski kolektivni ugovor pa da se krene s njegovom primjenom. „Sada očekujem da će bolnice profunkcionirati, jer mi smo imali jedno desetak bolnica koje su bile usko grlo i gdje je bilo ugroženo pružanje zdravstvene zaštite, što će nadam se sada biti riješeno“, pojasnio je ministar Ostojić. Odgovarajući na upite novinara je li mu dostavljen popis liječnika koji su bili u štrajku Ostojić je naglasio kako se štrajkači nisu popisivali, ali se vodila evidencija o njihovom ispunjavanju obveza prema ugovoru o radu. „To su šefovi Odjela prezentirali ravnateljima, i u skladu s odlukom Vlade svima onima koji se nisu pridržavali Ugovora plaća je smanjena od 500 do 14 tisuća kuna“, pojasnio je Ostojić, koji je u Slavonskom Brodu izrazio zadovoljstvom radom brodskih liječnika općenito.

Podsjetio je kako je od - ukupno gotovo 6 milijuna kuna uloženih u Hitni bolnički prijem slavonskobrodske Opće bolnice „Dr. Josip Benčević“ - tri milijuna kuna uloženo u uređenje prostora a ostatak u nabavku suvremene opreme koja se sastoji od respiratora, ultrazvuka i RTG uređaja, ali i operacijskih stolova i kreveta. Brodski odjel hitne medicine osmi je odjel koji je uređen u sklopu projekta unapređenja hitne medicinske službe i investicijskog planiranja u zdravstvu koje Ministarstvo provodi u suradnji sa Hrvatskim zavodom za hitnu medicinu, a uz pomoć zajma Svjetske banke. „Sve županije trebale bi imati jedan ovakav odjel kao jedinstveno mjesto zbrinjavanja svih hitnih medicinskih slučajeva. Prije su pacijenti hodali od vrata do vrata a sada dolaze na jedno mjesto, gdje će im biti pružena sva potrebna pomoć. Ovo je primjer organiziranosti hrvatske zdravstvene službe“, poručio je Ostojić, izrazivši pohvale radu brodskih liječnika, te najavivši kako će brodska bolnica, uz KBC Rebro i osječku bolnicu, dobiti uskoro novi uređaj za koronarografiju. „Naša bolnica je bolnica od Regionalnog značaja, gravitira nam veliki broj pacijenata i ovaj Hitni prijam znatno će doprinjeti kvaliteti usluge jer je ovdje pacijent u središtu zbivanja. Od sada će liječnik dolaziti pacijentu a ne da pacijent traži liječnike“, kazao je sanacijski upravitelj slavonskobrodske bolnice, dr. Hrvoje Mitrović.

Činjenicu da je otvorenje prošlo bez nazočnosti čelnika Županije, koji nisu niti dobili poziv, ministar Ostojić je komentirao riječima kako ne zna jesu li dobili poziv ili ne. „Županije su svoja osnivačka prava prenijele na državu, što je učinila i Vaša Županija, kako bi išli u sanaciju. One su napravile dugove koje su prebacili na državu“, zaključio je kratko Ostojić.

http://www.ebrod.net/slavonski-brod/vijest/ministar_ostoji___otvorio_novi_hitni_medicinski_prijem-3834.html


Uskoro u brodsku bolnicu stiže uređaj za koronarografiju

Nakon što je prvih dana studenog slavonskobrodska Opća bolnica „Dr. Josip Benčević“ dobila na dar dvije ultrazvučne sonde za Odjel za anesteziju, reanimaciju i intenzivno liječenje vrijedne 40 tisuća kuna, a za koje su sredstva prikupili članovi Lige protiv raka, ovih dana u brodsku bi bolnicu trebao stići i novi vrijedan uređaj.

- Radi se o uređaju za koronarografiju, koji izravno omogućava vašim kardiolozima, od kojih njih četvero od ukupno osam koliko ih imate mogu postaviti stentove, da pomognu pacijentima te uz pomoć ovoga uređaja izravnu spase život pacijenata u infarktu – kazao je ministar dr. Rajko Ostojić, najavljujući, za nedavna posjeta Slavonskom Brodu, doniranje ovoga uređaja kojeg će, uz brodsku bolnicu dobiti i osječka te KBC Rebro. Uređaj će u potpunosti financirati Ministarstvo zdravlja. – Uz Hitni bolnički prijam u čiju smo obnovu i opremanju uložili gotovo 6 milijuna kuna, dolazak novoga aparata za koronarografiju, samo je još jedan dokaz da na bolnicu u Slavonskom Brodu i njene liječnike koji su iznimno stručni, ozbiljno računamo – kazao je Ostojić, dodajući kako je brodska bolnica, po kvaliteti usluga koje pruža svojim pacijentima, „uzor bolnica“. Uz novi Hitni bolnički prijam, prostore Poliklinike koji se očekuju, uređaje koji su stigli i koji tek trebaju stići svakako da će i liječnicima biti olakšano pružanje kvalitetne skrbi svim pacijentima.

http://www.ebrod.net/slavonski-brod/vijest/uskoro_u_brodsku_bolnicu_sti__e_ure__aj_za_koronarografiju-3861.html
 

·
Registered
Joined
·
4,833 Posts
Devet hrvatskih bolnica ne zadovoljava normu jer liječnici imaju premalo pacijenata

Svaki liječnik mora imati 133 bolnička pacijenta godišnje, a u 9 bolnica nemaju ih niti 100

Jedan hrvatski liječnik u bolnici tijekom godine u prosjeku ima stotinu bolničkih pacijenta i približno 1000 ambulantnih, utvrdio je francuski konzultantski tim Conseil Sante.

Po narudžbi ministra zdravlja Rajka Ostojića, Francuzi su detaljno analizirali sve hrvatske bolnice i njihove odjele kako bi utvrdili i predložili racionalizaciju mreže bolnica. Koji odjeli i koje bolnice su preskupi, koje imaju premalo pacijenata i prevelik su trošak?

Francuski konzultanti utvrdili su da bi jedan bolnički odjel, da bi bio opravdan i efikasan, trebao imati najmanje 665 bolničkih pacijenata godišnje i pet liječnika.

To znači da bi svaki hrvatski liječnik u prosjeku trebao imati 133 bolnička pacijenta svake godine.

Od 64 hrvatske bolnice, devet ih ima manje od 100 pacijenata po liječniku godišnje. To su bolnice u Varaždinu, Vukovaru, Bjelovaru, Sisku te Kliničke bolnice Dubrava, Sveti duh i Klinički bolnički centar Osijek.
Slučaj KB Merkur


U kliničkim bolničkim centrima liječnici u pravilu imaju manji broj pacijenata nego u općim bolnicama jer su slučajevi koje obrađuju teži. U KBC-u Zagreb, Rijeci i Splitu, te u Sestre milosrdnice imaju više od 100 pacijenata, ali u KBC-u Osijek samo 66.

Od općih bolnica najviše bolničkih pacijenta po liječniku ima ona u Gospiću - 342 pacijenta, u Zadru 173, a u Koprivnici 164.

No, u Vukovaru, Bjelovaru i Sisku liječnici imaju samo od 61 do 86 pacijenta svake godine, što znači da ni približno ne zadovoljavaju kriterij od 133 pacijenata po liječniku.

Francuzi u dokumentu Master plan za hrvatske bolnice predlažu da bi za uspostavu nove, racionalnije mreže bolnica trebala nova podjela na četiri zdravstvene regije, i to kontinentalnu Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju te Istru i Kvarner. Cilj je smanjiti trošak u zdravstvu i istodobno povećati kvalitetu i efikasnost.

Opća bolnica Vukovar, na primjer, koja ima manje od 86 pacijenata po liječniku godišnje, prva je u Hrvatskoj po broju zaposlenih po krevetu. U toj je bolnici zaposleno gotovo četvero ljudi (3,58) po jednom krevetu, što, naravno, znači da predstavlja prevelik trošak i premalu korist za pacijente.

KB Dubrava, koja također spada među devet bolnica s najmanje pacijenata po liječniku, istodobno je treća u zemlji s brojem zaposlenih po krevetu (3,09).

Klinička bolnica Merkur ima najnegativnije reference. Drugi su u zemlji po broju zaposlenih po krevetu, i to sa 3,32 radnika na jedan krevet. U toj zagrebačkoj bolnici, koja je u blizini KBC-a Rebro, krevet je ujedno i najskuplji u zemlji i stoji 749.600 kuna.

U KBC-u Split godišnji je trošak po krevetu, na primjer, 427.600 kuna, u KB-u Dubrava 553.000 kuna, a u Općoj bolnici Šibenik 552.900 kuna.

U KB-u Merkur najveći je i trošak boravka u bolnici po pacijentu i iznosi 15.135 kuna. U bolnici Vukovar također je vrlo skup (zbog prevelikog broja liječnika i zaposlenika) i iznosi 14.854 kune po pacijentu.
11 indikatora

KB Merkur ima i previše liječnika po krevetu jer jedan liječnik dolazi na samo 1,3 kreveta. U KBC-u Split ili KBC-u Rijeka jedan liječnik ide na 2,6 kreveta.

Analiza francuskih konzultanata trebala bi biti podloga za promjene koje uključuju moguće integracije nekih ustanova ili odjela, a sve bi se trebalo temeljiti na realnim osnovama čiji bi cilj, svi se nadaju, u konačnici bilo kvalitetnije liječenje i veća dostupnost zdravstvene zaštite.

Ukupno je analizirano 11 indikatora za sve 64 bolnice: od potrošnje do broja zaposlenih, broja pacijenata, kreveta, broja liječnika po krevetu i pacijentu, produljene i palijativne skrbi, psihijatrijske zdravstvene zaštite...
Bolnički limit

Akcijski će se plan reorganizacije bolnica testirati pilot-projektom u samo jednoj zdravstvenoj regiji, i to Slavoniji, gdje ima najviše bolničkih ustanova po stanovniku.

Autori Master plana bolnica analizirali su i način njihova financiranja i zapravo istaknuli ono što muči sve ustanove i njihove ravnatelje, a to je tzv. bolnički limit.
Zašto rade malo

Naime, konzultanti kažu kako se bolnice financiraju na temelju povijesnog limita i prema učinjenim uslugama. No, problem nastaje kad obave previše posla jer onda upadaju u gubitke.

Rezultat je da bolnice rade manje nego što to objektivno prema broju zaposlenih i broju kreveta mogu. Upravo su zato i liste čekanja sve duže, a istodobno ni jedna državna bolnica nema iskorištenost kreveta sto posto, već se ona kreće između 50 i 95 posto.

Najviše bolničkih pacijenta liječi se u KBC-u Zagreb, 73.942 godišnje, a po kapacitetu mogao bi imati dvadesetak posto veću iskorištenost kreveta. Opće bolnice imaju još manju iskorištenost kreveta nego klinički bolnički centri, što je bilo i očekivano jer su njihovi proračuni još tanji i financiranje je problematično.

Sve promjene u bolničkom sustavu trebale bi se, zaključuju francuski konzultanti, raditi postupno.

Bolnički odjeli koji će biti ukinuti

Francuski konzultanti predložili su minimalne kriterije koje mora zadovoljavati jedan odjel. Onaj odjel koji ovo ne zadovoljava bit će pripojen drugom odjelu u drugoj bolnici:

Prosječna iskoristivost bolničkih kreveta mora biti 85 posto
Minimalni broj kreveta na odjelu mora biti 15
Godišnje ne bi smio imati manje od 665 bolničkih pacijenata i pet liječnika po odjelu, ili 133 po liječniku
Ne zadovoljava li te kriterije, predložit će se spajanje ili ukidanje odjela, ali sće se bolnici dati određeno razdoblje za transformaciju i prilagodbu
Do spajanja odjela može doći samo ako druga bolnica nije udaljena više od 30 kilometara
Nijedan odjel ne može imati više od 45 kreveta
Većini malih bolnica ostat će četiri osnovna odjela, i to interna, pedijatrija, opća kirurgija te ginekologija i porodništvo.

BROJ ZAPOSLENIH PO KREVETU

Najviše radnika (doktora i drugog osoblja) po krevetu imaju KB Merkur i KB Vukovar. Liječnici u Vukovaru imaju ujedno i premali broj pacijenata i spadaju u bolnice koje ne zadovoljavaju normu.

CIJENA KREVETA

(u tisućama kuna godišnje)

Najskuplji je KB Merkur jer je to transplantacijski centar. KB Dubrava ima samo 89 bolničkih pacijenata po liječniku godišnje i 3,09 zaposlenika po krevetu. Zato je krevet skup: čak 553 tisuće kuna godišnje

http://www.jutarnji.hr/devet-bolnica-ne-zadovoljava-normu-jer-lijecnici-imaju-premalo-pacijenata-/1145984/
 

·
free-lance
Joined
·
9,928 Posts
^^
To su neke političke liste za odstrel...
Zdravstvo treba također regionalizirati na način kao i policijske uprave.
Smanjiti administraciju a zadržati liječnike i odjele. Jednostavno.
Nemoram ni pisati da kontinentalna HR treba barem na 2 djela. Tu živi ljudi za 2 i pol Slavonije ili 3 Dalmacije.;)
 

·
Registered
Joined
·
4,833 Posts
Novi ustroj: Svaka županija imat će samo jednu bolnicu

Umjesto devet bolnica u četiri županije, od sljedeće godine bit će ih četiri, prijedlog je koji ovog tjedna stiže pred Vladu. Opća županijska bolnica Pakrac pripaja se Općoj županijskoj bolnici Požega, Opća bolnica Nova Gradiška Općoj bolnici “Dr. Josip Benčević” Slavonski Brod, dok se Specijalna bolnica za kronične bolesti Novi Marof i Bolnica za plućne bolesti i TBC Klenovnik pripajaju varaždinskoj bolnici, a Klinika za ortopediju Lovran pripaja se pak KBC-u Rijeka. Doći će do značajne reorganizacije u djelatnosti u dijelovima koji se preklapaju.

Neće se, dakle, ista liječenja odvijati, primjerice, i u Novoj Gradiški i Požegi, već će se u jednoj bolnici raditi ambulantno liječenje, u drugoj bolničko.

Minimalno 15 kreveta

Spajanje i pripajanje bolnica europski je trend radi poboljšanja kvalitete zdravstvenih usluga i financijskog poslovanja. U Velikoj Britaniji 112 bolnica spojilo se do 2006. godine, u Francuskoj je bilo 99 bolničkih spajanja, u Njemačkoj 129. Tim se trendom vodi i Ministarstvo zdravlja pa su u tom smjeru krenuli i prije nego što će im masterplanom to preporučiti francuski konzultanti Conseil Santé – najkasnije za četiri tjedna.

Ljetos se već zdravstvene ustanove podijelilo u četiri regije i Grad Zagreb: Južna Hrvatska, Istra i Primorje te Središnja i Sjeverna Hrvatska, a plan je da u tranzicijskom razdoblju svaka županija ima jednu županijsku bolnicu. Izmijenjeni su i pravilnici o ustroju i minimalnom broju kreveta na odjelima kojih, kako u županijskim tako i u kliničkim bolnicama, može biti 15.

Pripajanja su i rezultat intencije rješavanja strateških problema hrvatskog zdravstvenog sustava, kao što su slaba povezanost i manjkav kontinuitet u zdravstvu, neujednačena kvaliteta zaštite, slaba ili neujednačena dostupnost zdravstvene zaštite te nagomilani dugovi. Novi ustroj otvara veću mogućnost konzilijarnog rada i sinergijsku koordinaciju liječnika različitih specijalnosti prema pacijentu kojeg treba pozicionirati u središte, za razliku od modela u kojem pacijent obilazi različite liječnike u različitim bolnicama. Uz veći broj stručnjaka na jednome mjestu otvara se i mogućnost smjenskog rada koji povećava iskoristivost opreme i dvorana pa bi se smanjivale liste čekanja.

Otpuštanja zbog ovih spajanja ne bi trebalo biti, ali bit će premještaja, što zbog nevelikih udaljenosti ne bi trebalo izazvati veće probleme. Zasigurno će biti poticajnog umirovljenja, osobito u dijelovima gdje se posao preklapa. Svaka će bolnica procijeniti ima li preklapanja, primjerice, trebaju li dvije kuhinje nakon objedinjavanja. Uvjet za ova objedinjavanja bili su i objedinjeni hitni bolnički prijemi, oni ostaju na svim objedinjenim lokacijama, a do kraja godine zaživjet će i ostatku bolnica.

Nacionalna strategija

Pripajanja su i dio reformskih mjera koje provodi resorno ministarstvo u skladu s Nacionalnom strategijom razvoja zdravstva od 2012. do 2020. Njima će se racionalizirati dobar dio troškova, koji će se bolje kontrolirati, planira zakonodavac. Dugovi u zdravstvu krajem 2011. godine dosegli su 5,7 milijardi kuna uz 677 milijuna kuna neevidentiranih dugoročnih obveza, a racionalizacijom su 2012. godine smanjeni na pet milijardi.

http://www.vecernji.hr/hrvatska/novi-ustroj-svaka-zupanija-imat-ce-samo-jednu-zupanijsku-bolnicu-909343
 
1 - 20 of 119 Posts
Top