Joined
·
2,811 Posts
Probijen tunel Trsat
Do proboja tunela, dugog 858 metara stiglo se prije zacrtanog roka, što ostavlja dovoljno vremena za betoniranje i unutrašnje opremanje u Trsatu, objašnjava Zrinko Šiljeg. Radovi na zaobilaznici stat će samo za Božića i Nove godine
RIJEKA – Jučer je probijen i posljednji od ukupno četiri tunela na gradilištu riječke zaobilaznice – tunel Trsat dug 858 metara. Za svega nakoliko sekundi građevinskim strojem iskopan je i posljednji metar Trsata, pa su radnici tvrtke Hidroelektra Niskogradnja mogli proći kroz Trsat te prijeći na drugu stranu udaljenu svega 50-ak metara od temelja mosta Rječina. Riječ je o nesvakidašnjem prizoru, jer se praktično odmah iz tunela dolazi iznad ponora kanjona Rječine, gdje se gradi istoimeni most, najteži i ujedno najatraktivniji objekt na obilaznici. Jučer je prvi put i službeno potvrđeno da su dogovoreni rokovi djelomičnog skraćenja izgradnje obilaznice i to na dionici dugoj oko četiri kilometra od čvora Diračje do čvora Škurinje, koja bi trebala biti u prometu već početkom svibnja iduće godine. Predsjednik Uprave »Autoceste Rijeka-Zagreb«, Zlatko Korpar potvrdio je da su na sastanku s predstavnicima Grada Rijeke održanom neposredno prije proboja dogovoreni još neki dosad sporni detalji u projektu punog profila dionice Diračje – Orehovica.
– Konačno smo utvrdili arhitektonsko rješenje za zidove od buke, što će biti postavljenipored kolnika ceste i bit će visoki oko pet metara .Po ambicioznosti, načinu dogovaranja s predstavnicima lokalne samouprave i drugim pojedinostima ovakav projekt »bukobrana« nitko nikada ranije nije izradio u Hrvatskoj. Mi sada idemo u postupak ishodovanja građevinske dozvole za »bukobrane«, koji će biti postavljeni naknadno nakon što obilaznica već bude otvorena, kazao je Korpar pojasnivši zatim kako i dalje službeni rok za otvorenje obilaznice ostaje lipanj iduće godine. Potvrdio je kako najteža situacija ostaje na gradilištu mosta Rječina, gdje postoji određeni vremenski zaostatak na strani Katarine koju u izuzetno složenim uvjetima gradi Konstruktor iz Splita. Riječ je o izrazito nepristupačnom mjestu gdje su smješteni temelji budućeg mosta Rječina čija dužina iznosi 208 metara.
– Upravo zbog toga Konstruktor neće ići na uobičajeni kolektivni godišnji odmor kojeg uzimaju građevinari. Radit će se praktično bez prestanka s izuzetkom samih blagdana na Božić i Novu godinu. Uvjeren sam da ćemo u svibnju imati prvo slavlje zbog otvaranja obilaznice te još jedno tijekom ljeta, kazao je Korpar uz pojašnjenje da je na zamolbu predstavnika Grada Rijeka prihvaćena opcija ubrzavanja gradnje čvora Rujevica i cijele pripadajuće dionice od Diračja do Škurinja s ciljem otvaranja do svibnja. Za ljeto bi ostalo dovršenje ostatka od Škurinja do Orehovice.
Kako je naglasio Hidroelektrin voditelj gradilišta tunela Trsat Zrinko Šiljeg do proboja tunela stiglo se desetak dana prije zacrtanog roka, što ostavlja dovoljno vremena za betoniranje i unutrašnje opremanje u Trsatu, gdje je ukupno obavljeno oko 270 miniranja. Tunel je prošao ispod gusto naseljenog područja Strmice na Trsatu i to 20 do 60 metara ispod stambenih objekata.
Obilaznica duga 33 godine
Riječka obilaznica bila je od samog početka gradnje, negdje od 1976. godine, izrazito težak i složen projekt oko kojega nikada nije bilo potpunog suglasja politike i struke. Kako se sjećaju stariji građevinari iz Hidroelektre trebalo je punih 13 godina da se izgradi obilaznica. Radilo se toliko sporim tempom da se napredak godišnje znao mjeriti i u stotinama metara. Sve je postalo još teže sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća kada je stigla direktiva iz Beograda o prekidu svih cestovnih investicija u Hrvatskoj. Tada se obilaznica čak i krišom gradila. Sve je dodatno zakomplicirao i odron u tunelu Trsat u cijevi koja je sada u prometu, kojeg se zbog sigurnosti moralo sanirati. Na kraju je cijela priča dovršena 1988. godine i obilaznica je konačno otvorena. Cijela priča o natezanjima i višegodišnjem lobiranju da se krene u puni profila od Diračja do Orehovice uglavnom je poznata. Epilog će se dočekati tek naredne godine i tada će se slobodno moći zaključiti da je riječka zaobilaznica cesta čija je gradnja najduže trajala. Sve će trajati najmanje 33 godine
(Novi list)
Do proboja tunela, dugog 858 metara stiglo se prije zacrtanog roka, što ostavlja dovoljno vremena za betoniranje i unutrašnje opremanje u Trsatu, objašnjava Zrinko Šiljeg. Radovi na zaobilaznici stat će samo za Božića i Nove godine
RIJEKA – Jučer je probijen i posljednji od ukupno četiri tunela na gradilištu riječke zaobilaznice – tunel Trsat dug 858 metara. Za svega nakoliko sekundi građevinskim strojem iskopan je i posljednji metar Trsata, pa su radnici tvrtke Hidroelektra Niskogradnja mogli proći kroz Trsat te prijeći na drugu stranu udaljenu svega 50-ak metara od temelja mosta Rječina. Riječ je o nesvakidašnjem prizoru, jer se praktično odmah iz tunela dolazi iznad ponora kanjona Rječine, gdje se gradi istoimeni most, najteži i ujedno najatraktivniji objekt na obilaznici. Jučer je prvi put i službeno potvrđeno da su dogovoreni rokovi djelomičnog skraćenja izgradnje obilaznice i to na dionici dugoj oko četiri kilometra od čvora Diračje do čvora Škurinje, koja bi trebala biti u prometu već početkom svibnja iduće godine. Predsjednik Uprave »Autoceste Rijeka-Zagreb«, Zlatko Korpar potvrdio je da su na sastanku s predstavnicima Grada Rijeke održanom neposredno prije proboja dogovoreni još neki dosad sporni detalji u projektu punog profila dionice Diračje – Orehovica.
– Konačno smo utvrdili arhitektonsko rješenje za zidove od buke, što će biti postavljenipored kolnika ceste i bit će visoki oko pet metara .Po ambicioznosti, načinu dogovaranja s predstavnicima lokalne samouprave i drugim pojedinostima ovakav projekt »bukobrana« nitko nikada ranije nije izradio u Hrvatskoj. Mi sada idemo u postupak ishodovanja građevinske dozvole za »bukobrane«, koji će biti postavljeni naknadno nakon što obilaznica već bude otvorena, kazao je Korpar pojasnivši zatim kako i dalje službeni rok za otvorenje obilaznice ostaje lipanj iduće godine. Potvrdio je kako najteža situacija ostaje na gradilištu mosta Rječina, gdje postoji određeni vremenski zaostatak na strani Katarine koju u izuzetno složenim uvjetima gradi Konstruktor iz Splita. Riječ je o izrazito nepristupačnom mjestu gdje su smješteni temelji budućeg mosta Rječina čija dužina iznosi 208 metara.
– Upravo zbog toga Konstruktor neće ići na uobičajeni kolektivni godišnji odmor kojeg uzimaju građevinari. Radit će se praktično bez prestanka s izuzetkom samih blagdana na Božić i Novu godinu. Uvjeren sam da ćemo u svibnju imati prvo slavlje zbog otvaranja obilaznice te još jedno tijekom ljeta, kazao je Korpar uz pojašnjenje da je na zamolbu predstavnika Grada Rijeka prihvaćena opcija ubrzavanja gradnje čvora Rujevica i cijele pripadajuće dionice od Diračja do Škurinja s ciljem otvaranja do svibnja. Za ljeto bi ostalo dovršenje ostatka od Škurinja do Orehovice.
Kako je naglasio Hidroelektrin voditelj gradilišta tunela Trsat Zrinko Šiljeg do proboja tunela stiglo se desetak dana prije zacrtanog roka, što ostavlja dovoljno vremena za betoniranje i unutrašnje opremanje u Trsatu, gdje je ukupno obavljeno oko 270 miniranja. Tunel je prošao ispod gusto naseljenog područja Strmice na Trsatu i to 20 do 60 metara ispod stambenih objekata.
Obilaznica duga 33 godine
Riječka obilaznica bila je od samog početka gradnje, negdje od 1976. godine, izrazito težak i složen projekt oko kojega nikada nije bilo potpunog suglasja politike i struke. Kako se sjećaju stariji građevinari iz Hidroelektre trebalo je punih 13 godina da se izgradi obilaznica. Radilo se toliko sporim tempom da se napredak godišnje znao mjeriti i u stotinama metara. Sve je postalo još teže sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća kada je stigla direktiva iz Beograda o prekidu svih cestovnih investicija u Hrvatskoj. Tada se obilaznica čak i krišom gradila. Sve je dodatno zakomplicirao i odron u tunelu Trsat u cijevi koja je sada u prometu, kojeg se zbog sigurnosti moralo sanirati. Na kraju je cijela priča dovršena 1988. godine i obilaznica je konačno otvorena. Cijela priča o natezanjima i višegodišnjem lobiranju da se krene u puni profila od Diračja do Orehovice uglavnom je poznata. Epilog će se dočekati tek naredne godine i tada će se slobodno moći zaključiti da je riječka zaobilaznica cesta čija je gradnja najduže trajala. Sve će trajati najmanje 33 godine
(Novi list)
