SkyscraperCity banner

2581 - 2600 of 2628 Posts

·
Registered
Joined
·
2,036 Posts
O projektima u Lici u vezi prometa, tj. bio je ministar Butkovic i pricao o projektima sa zupanom LSZ. ;)
Boldano je bitno za temu, ostalo je o ostalim projektima.

Uz ministra Butkovića, na sastanku u Gospiću su sudjelovali i pomoćnici ministra Siniša Orlić i Alen Gospočić, predsjednici Uprava Hrvatskih cesta i HŽ Infrastrukture te ravnatelj ŽUC-a LSŽ Luka Matijević i direktor firme Lika Ceste Željko Devčić.

Ministar Oleg Butković kaže da mnogi zaboravljaju da je Ličko-senjska županija okrenuta moru. Podsjeća da je u kolovozu u Senju potpisan ugovor o obnovi luke vrijedan oko 2 milijuna kuna. Ti radovi trebali bi započeti ovih dana.

Neću nabrajati sve investicije koje su sa razine ministarstva planirane za iduću godini i četverogodišnji period. Ako govorimo o sljedećečetiri godine riječ je o oko 300-400 milijuna kuna, Hrvatske ceste u obnovu i održavanje uložiti 60 milijuna kuna sljedeće godine. HŽ infrastrukture ide se u obnovu kolodvora, pruge, usjeka u koje će se uložiti 52 milijuna kuna..

Nezaobilazan projekt je autocesta Križišće-Žuta Lokva. To je taj dio autoceste koji je ostao zajedno sa dionicom Ploče-Dubrovnik i u ovome razdoblju taj dio nije izgrađen kao dio Jadransko-jonskog koridora. S obzirom na velika zaduženja HAC-a nismo u mogućnosti obećati da ćemo riješiti jednu i drugu dionicu u mandatu, ali definitivno napadamo dio tih dionica, pogotovo Senj-Vratnik za koji je postojala građevinska dozvola i dio obilaznice oko Novog Vinodolskog. To je realno i taj dio nastavljamo dalje.

Razgovarali smo i o obnovi, rekonstrukciji, modernizaciji i elektrifikaciji Ličke pruge. To je veliki infrastrukturni projekt koji se priprema u HŽ Infrastrukturi, veći je od milijarde kuna i treba ga pripremiti za EU fondove.

To je nešto čemu ćemo u budućnosti davati prioritet iz razloga što postoje europska sredstva za željezničke projekte i da to treba iskoristiti - kaže Butković.
Uskoro ce se imati sto pratiti u Senju.
 

·
Registered
Joined
·
3,662 Posts
Potpisan sporazum za gradnju ribarske luke u Biogradu
http://www.057info.hr/vijesti/2017-10-19/potpisan-sporazum-za-gradnju-ribarske-luke-u-biogradu

Državna tajnica za more Maja Markovčić Kostelac, potpisala je danas s ravnateljem Županijske lučke uprave Zadar, Davorom Škibolom, Sporazum o sufinanciranju izrade projektno tehničke dokumentacije za projekt izgradnje ribarske infrastrukture luke Biograd na Moru.

Buduća ribarska luka omogućit će uređenje iskrcajnih mjesta za ribarske brodove u luci u Biogradu. Potpisivanju Sporazuma prisustvovali su i zadarski župan Božidar Longin te gradonačelnik Biograda Ivan Knez. Tim povodom nakon puno godina Knez se pojavio na otvorenju sajma - najveće i najznačajnije manifestacije koju u Biogradu priređuje Ilirija.

„Prostornim planom Grada Biograda na Moru osigurana je funkcionalnost buduće ribarske luke, koja će po završetku građevinskih radova u infrastrukturnom smislu biti dostupna svim ribarima. Osim toga biogradska luka ima izvanrednu mogućnost komunikacije između ribarskog područja i tržišno usmjerenog dijela luke", rekla je nakon potpisivanja Sporazuma državna tajnica Markovčić Kostelac

Škibola je izjavio kako će izgradnja treće ribarske luke u Županiji dat će potpuno novi zamah ribarstvu, gospodarskoj aktivnosti koja je od iznimnog značaja za zadarsko područje" Škibola JE najavio je izmještanje te gradnju nove trajektne luke u Biogradu. - Vezat će se na trajektnu luku u Tkonu koja je već pri završetku, a s trajektnom lukom u Biogradu imat ćemo onda zaokruženu cjelinu, kazao je ravnatelj ŽLU.

Gradonačelnik Knez očekuje da će prvi brodovi u novoj ribarskoj biogradskoj luci biti privezani za 4 do 5 godina.

Za taj projekt Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u 2017. godini osiguralo iznos od 1,5 milijuna kuna, a današnjim potpisivanjem Sporazuma, omogućit će se izrada dokumentacije potrebne za prijavu projekta za financiranje iz Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo 2014.-2020
 

·
Registered
Joined
·
3,662 Posts
200 SVJETSKIH ZNANSTVENIKA: Jabučku kotlinu trajno zatvoriti za koćarenje
http://morski.hr/2017/10/17/200-svjetskih-znanstvenika-jabucku-kotlinu-trajno-zatvoriti-za-kocarenje/

“Zaštita od koćarenja hitno je potrebita”, rekao je Callum Roberts, profesor i oceanograf na Sveučilištu u Yorku. “Bez toga, Jadran će nastaviti svoj dugi put prema ribarstvenoj irelevantnosti”.

Više od 200 istraživača sa sveučilišta i istraživačkih instituta diljem svijeta potpisalo je apel za zaštitu Jabučke kotline smještene u međunarodnim vodama središnjeg Jadrana, između Italije i Hrvatske.
Uoči 41. zasjedanja Opće komisije za ribarstvo na Mediteranu (GFCM) u Crnoj Gori pri kojem će se raspravljati o prijedlogu MedReActa i Projekta za obnovu Jadrana da se uspostavi područje ograničenog ribarstva (FRA) na području koje je zatvoreno za koćarenje, više od 200 istraživača zatražilo je da se Jabučka kotlina trajno zatvori za koćarenje.

Jabučka kotlina, s maksimalnom dubinom od 200-260 metara, sadrži jedinstvene geomorfološke i oceanografske značajke. Smatra se jednim od najvažnijih bitnih staništa riba u Jadranu gdje se nalaze mrijestilišta i rasadnici komercijalno važnih vrsta kao što su oslić i škamp. Prekomjerno ribarstvo, a naročito koćarenje, uzrokovalo je pad ribljih zaliha ugrožavajući njihova osnovna staništa poput onih u Jabučkoj kotlini.
 

·
Registered
Joined
·
2,036 Posts
Ugovoreni radovi za lukobran u Karlobagu, ali to nije razlog zasto ovdje pisem.

Bas me zanima je li ovo patka ili ne.
https://www.lika-online.com/ministar-oleg-butkoviczeleno-svjetlo-projektima-opcine-karlobag/

Drago mi je što već sada mogu najaviti našem županu da će Županija uskoro dobiti jedan dopis u kojem ćemo definirati izgradnju luke za nautički turizam kapaciteta do 200 vezova. Riječ je luci Porat. U tom smislu smo već razgovarali s investitorima i zainteresiranim vlasnicima plovila, a na redu je ishodovanje koncesije. Riječ je o luci koja će u mnogome poboljšati broj vezova na ovome području i označiti novi korak u nautičkom turizmu, rekao je Boris Smojver.
 

·
Registered
Joined
·
18,959 Posts
Uz kumstvo Lidije Magaš, Ravu će na prvu plovidbu povesti kapetan Oliver Vitlov



Dva dana poslije nego je planirano, Tankerska plovidba preuzet će drugu prinovu u južnokorejskom brodogradilištu Sungdong - aframax tanker "Rava".

Tanker je blizanac "Frankopana" kojeg je Tankerska preuzla 15. rujna. Umjesto poznatih, političara ili investitora, kuma je bila unuka osnivača Tankerske plovidbe, lani preminulog Ivana Paše - Vlatka Paša Bašić. Frankopana je na svjetska mora izveo kapetan Robert Dorkin uz upravitelja stroja je Joška Barina.

Po principu nasljednici - kuma Ravi bit će Lidija Magaš, kćerka jednog od direktora zadarske brodarske kompanije Jose Magaša, koji je umro početkom ove godine.

Aframax tanker Rava ima nosivosti 114 tisuća tona, vrijedan je 52 milijuna dolara, naveo je direktor Tankerske plovidbe Mario Pavić za Radio Zadar. Brod je opremljen kao i njegov prethodnik za plovidbu ledom. Nadamo se kako ćemo već ovu zimu uspjeti pozicionirati brod u Sjeverno more u Europi, najavio je Pavić.

Na Ravi će biti 22 člana posade koju će predvoditi kapetan Oliver Vitlov.

- Tankerska uvijek nastoji taj brod nešto držati većim, s brojem kadeta i asistenata stroja, tako da će na prvo putovanje krenuti 24 člana posade. Kapetan Vitlov naš je dugogodišnji kapetan kojeg osobno jako cijenim, a i njegova dugogodišnja reputacija. S njim je brod u sigurnim rukama.

http://www.057info.hr/gospodarstvo/2017-11-01/uz-kumstvo-lidije-magas-ravu-ce-na-prvu-plovidbu-povesti-kapetan-oliver-vitlov
 

·
Registered
Joined
·
18,959 Posts
Povećani prihodi TNG ali i troškovi putovanja triju brodova



ZADAR - Osnovana prije tri godine, najmlađa hrvatska brodarska kompanija Tankerska Next Generation (TNG) nastavila je uspješno broditi turbulentnim vodama međunarodnog tržišta.
U prvih devet mjeseci ove godine EBITDA (iliti dobit prije poreza kao jedan od pokazatelja poslovne uspješnosti tvrtke) je na razini od 86 milijuna kuna.

Rezultat je ostvaren u komercijalno vrlo izazovnom okruženju volatilnih vozarina, što je dodatni pritisak na brodare, ističe se u izvještaju predsjednika Uprava Johna Karavnića, koji je važan za investitore, one koji su uložili svoj novac u stvaranje TNG, tvrtke-kćeri Tankerske plovidbe. Temeljeni kapital tvrtke su domaći pomorci i šest brodova. Na Vinjercu, Velebitu i Pagu došlo je do promjene strategije zapošljavanja i prelaska na novo tržište, što je utjecalo i na troškove poslovanja brodova, koja su iznosila 54,7 milijuna kuna. Lani u istom razdoblju oni su iznosili 15 milijuna kuna. Povećani trošak goriva, lučkih pristojbi, kompenzira se kroz veće prihode i podmiruje ih unajmitelj broda kada se ugovor o prijevozu na vrijeme ispuni, navodi se o detaljnom izvještaju Uprave.

Uvjeti u kojima posluju su promjenjivo tržište na kojem je važan i uragan, koliko i ekspanzija Kine, zatvorene rafinerije u Meksiku, cijena nafte i niz drugih faktora u konkurenciji skupog morskog prijevoza. Dobri ugovori i iznosi vozarina u svemu tome su prijelomni, pa je tako TNG u prvih 9 mjeseci ostvario 212 milijuna kuna prihoda, više za 7 posto nego lani, ali im je EBITDA s 86 milijuna kuna manja za 12.3 posto.

Uprava i za posljednja tri mjeseca ove godine, kada treba više tekućih energenata radi grijanja, očekuje iste trendove koji će TNG dovesti do pozitivnog poslovanja s dobiti i 2017. godine.

http://www.057info.hr/gospodarstvo/2017-11-07/povecani-prihodi-tng-ali-i-troskovi-putovanja-triju-brodova
 

·
Registered
Joined
·
3,662 Posts
Porast broja putnika na trajektima i putničkim brodovima

Više od 17 milijuna putnika ukrcano je i iskrcano u hrvatskim morskim lukama u trećem tromjesečju 2017. U usporedbi s istim razdobljem 2016. to je porast od 3,2%.

Broj putnika na trajektima i putničkim brodovima u trećem tromjesečju 2017. iznosio je 16,7 milijuna putnika, što je za 3,7% više nego u istom razdoblju 2016. Porast putnika zabilježen je u lukama sa znatnim prometom putnika kao što su Split, Jablanac, Korčula, Zadar i Dubrovnik. Na brodove se ukrcalo i iskrcalo 2,7% više osobnih vozila i 2,0% više autobusa u usporedbi s istim tromjesečjem 2016.

Od ukupnog broja putnika u morskim lukama samo 3% ili 557 tisuća iskrcano je s brodova za kružno putovanje te su, među ostalim, obišli luke Dubrovnik, Split, Zadar i u nešto manjem broju Hvar i Šibenik. U odnosu na isto razdoblje 2016. tih putnika bilo je 10,6% manje.
http://hrturizam.hr/rast-broja-putnika-u-zracnim-morskim-lukama/
 

·
Registered
Joined
·
3,662 Posts
NESTAJU TRPOVI: Organizirani kriminalci pustoše dno Jadrana



Organizirane skupine švercera trpovima, školjkašima i drugim morskim organizmima već godinama sustavno uništavaju dno Jadrana kako bi zadovoljili jezike gurmana širom svijeta, osobito Azije. Na lokalnoj razini takvi su pojedinci i skupine dobro poznati, no nažalost, nadležnih inspektora je premalo da bi nešto ozbiljno riješili, tvrdi za Index.hr Filip Bukša iz svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF Adria.

Trpovi, odnosno morski krastavci, izuzetno su važni za funkcioniranje ekološkog sustava morskog dna. Njihov je izlov danas zabranjen jer se nalaze u trajnom lovostaju, međutim to ne sprečava neodgovorne pojedince duž naše obale da ih izlovljavaju i švercaju u restorane u Italiji, Grčkoj, Turskoj i dalje u Aziji.

Problem je nastao 1990-ih kada je zbog propusta nekih odgovornih osoba, protivno preporukama stručnjaka, bilo dozvoljeno komercijalno iskorištavanje trpova. Nakon što je Makarsko primorje opustošeno, njihov je izlov zabranjen u cijeloj Hrvatskoj. No 2017. godine izlov je opet omogućen.


Unosan biznis – 500 dolara za kilo trpova

Trpovi se love jer se u azijskim, ali i nekim drugim zemljama suše i smatraju gastronomskom poslasticom. Standardno se love u Aziji, no u novija vremena i u zemljama Mediterana u kojima je to zakonski moguće. Kilogram sušenog trpa, ovisno o kvaliteti, postiže cijenu od 100 do 500 dolara. Od 100-tinjak kilograma svježeg trpa u najboljem slučaju na kraju prerade ostane osam do devet kilograma suhog proizvoda. Uglavnom ih love ronioci i koćari.

„Sakupljanje trpova je poput sječe drveća, oni se ne kreću i nemaju mehanizme obrane te se iz prirode izuzima cijeli organizam. Nastavi li se ova praksa sadašnjim intenzitetom, njihova će populacija kroz koji mjesec biti u potpunosti uništena“, upozorava Bukša.

U Jadranu je, kaže, u više navrata bilo inicijativa da se pokrene biznis s komercijalnim izlovom trpova. No, na sreću, Ministarstvo poljoprivrede uvijek je odbijalo takve ideje.

Kada je u 90-ima lov na njih ipak bio dozvoljen, ronioci su u Makarskom primorju opustošili morsko dno. To je uzrokovalo anoksične uvjete, odnosno manjak kisika, a time i nestanak riba i ostalih morskih organizama. Na sreću, nakon te katastrofe sve vrste trpova u Hrvatskoj proglašene su strogo zaštićenima.

U vrijeme dok su odobrenja za izlov bila važeća, trpovi su iz Hrvatske bili izvoženi preko tvrtke registrirane u Splitu. Put izvoza, kaže Bukša, išao je prvo u Grčku, odakle je sirovina odlazila u Tursku. Zakonodavstvo EU-a omogućuje da se u Grčkoj sirovina pakira kao hrana za životinjsku konzumaciju da bi se potom, čim izađe iz EU-a u Tursku, tamo prepakiravala kao hrana za ljudsku konzumaciju i slala dalje na azijska tržišta. Razlog je višestruko veći profit.


Najgore je u srednjoj Dalmaciji

Nakon zabrane izlova u Hrvatskoj situacija se poboljšala u Istri, ali ne i u Dalmaciji.

„Prema mojim informacijama u Istri više nema izlova, no u središnjoj Dalmaciji posao cvjeta čak i sada kada je ilegalan. Veze i rute uhodana su stvar jer ista ekipa koja se bavi trpovima isto tako već godinama ilegalno izlovljava školjkaše. Školjkaši se smiju izlovljavati samo u posebno propisanim područjima u Hrvatskoj na kojima se provodi nadzor i prati njihova sanitarno higijenska ispravnost. Naime, budući da su oni filtratori, vrlo su rizična skupina jer akumuliraju toksine iz okoliša. Međutim ove grupe, pogotovo usred turističke sezone, izranjaju na stotine kilograma raznih školjkaša dnevno koji dospijevaju izravno u naše restorane i ilegalno odlaze u Italiju. O prstacima u hrvatskim restoranima ne treba ni govoriti, to je priča za sebe. To je sve na razini organiziranog kriminala, a inicijatori svih tih skupina uglavnom su uvijek isti ljudi“, upozorava Bukša.


Neprocjenjiva važnost trpova

Trpovi su izuzetno važni za ekosustav jer su razlagači. To su organizmi koji kroz svoj probavni trakt “provlače” pijesak, odnosno morske sedimente i pritom iz njih odstranjuju organske tvari kojima se hrane. Nedostatak trpova kao najvažnijih bentičkih razlagača uzrokuje nakupljanje organskih tvari što dovodi do porasta broja bakterija koje se njima hrane. Zbog porasta bakterija dolazi do nestanka kisika i stanja koje se naziva anoksijom. Svi pokretni organizmi napustit će anoksično stanište dok će nepokretni uginuti, što će dodatno pogoršati situaciju.

Bukša kaže da je najbolje rješenje apsolutni moratorij na izlov trpova i ostalih organizama ključnih za uspješno funkcioniranje morskih ekosustava. Međutim, za njegovo postizanje potrebna je sinergija i odlučnost nadležnih administrativnih tijela kao i razumijevanje ribara i šire javnosti.

„U Hrvatskoj su poduzete konkretne mjere u dvama ministarstvima – poljoprivrede i zaštite okoliša i energetike. 24. veljače 2017. održan je sastanak na kojem je odlučeno da sva izdana odobrenja za sakupljanje trpova prestaju vrijediti s 1. 7. 2017. godine, da se nova neće izdavati, da nastupa lovostaj na trpove te da će se poduzeti sve potrebne mjere da se trpovi ponovno zaštite i u potpunosti onemogući njihov izlov“, rekao je za Index Bukša.

„Sve je to provedeno, odobrenja više ne vrijede, trpovi su dodani u novi Pravilnik o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta kao zaštićena skupina organizama čije je sakupljanje zabranjeno. Jedini je problem što pravilnik još uvijek nije stupio na snagu. Međutim, i bez njega sakupljanje trpova postalo je ilegalno jer odobrenja više ne vrijede. Nažalost, krivolov se i dalje nastavlja. Iskreno se nadam da će ovaj članak biti shvaćen kao apel Ministarstvu za što brže stupanje dotičnog Pravilnika na snagu, kao i građanima da prijavljuju sve nepravilnosti koje primjećuju na terenu. Pozitivne promjene ponekad su spore, ali ipak se događaju. Tako su od nedavno ponovno vraćene ovlasti ribarskim inspektorima, pomorskoj policiji, lučkoj kapetaniji, carini i obalnoj straži. Administrativni aparat ima svoja ograničenja, ali kada bude funkcionirao u sinergiji sa širom javnosti desit će se velike stvari.


Svi znaju i svi šute

Bukša kaže da lokalni ljudi dobro znaju tko lovi trpove, no boje se javno govoriti.

„WWF je u cijelom svijetu prepoznat kao organizacija koja nastoji zaštititi i poboljšati stanje prirode pa svakodnevno dobivamo velik broj prijava i upita građana koji nam šalju informacije, slike prijestupnika i mole za pomoć. No budući da smo nevladina organizacija, mi nemamo druge mogućnosti nego da ih uputimo na ovlaštene administrativne organe. Nažalost, tu često nailazimo na nerazumijevanje lokalnih ljudi koji se boje odmazde prijestupnika u slučaju da oni saznaju tko je proslijedio informacije. Boje se da im administrativni organi ne mogu jamčiti anonimnost te da je problem ukorijenjen puno dublje. Vjerujte mi da nije tako, svi smo mi na istoj strani. Iskreno se nadam da ćemo s vremenom prerasti takve razlike i svi mi, počevši od samoga sebe na dalje početi brinuti o našem moru na način dostojan budućih generacija od kojih smo ga posudili“, poručio je Bukša.
http://morski.hr/2017/11/14/nestaju-trpovi-organizirani-kriminalci-pustose-dno-jadrana/
 

·
Registered
Joined
·
3,662 Posts
Uskoro novi brod za Elafite, prioritet uvođenje brzobrodske linije Dubrovnik-Lastovo

DUBROVNIK – Bolja prometna povezanost Elafita bila je tema Dubrovačko-neretvanskog župana gradonačelnika Dubrovnika, gradonačelnika, lokalnih čelnika i drugih koji su se složili kako je Gradu Dubrovniku od iznimne važnosti što kvalitetnije povezivanje Elafita.

Župan Dobroslavić istaknuo je u izjavi medijima po završetku sastanka kako su posljednjih godina napravljeni brojni pozitivni koraci u vidu povećanja kapaciteta brodova kao i poboljšanja plovidbenih redova, no dodao je kako je ostalo još dosta problema za riješiti.

LASTOVO spada u “Još dosta toga za riješiti”

“Posebno smo istaknuli problem povezivanja Lastova sa županijskim središtem Dubrovnikom preko brzobrodske linije Lastovo – Korčula – Mljet – Dubrovnik. Također, postojeći brod koji s Lastova plovi za Split nije dovoljno dobar i ne može ploviti svaki dan što je potrebno. Bilo je riječi i o novom brodu za Elafite za kojeg očekujem da će se brzo izgraditi, a bilo je riječi i o cijeni karata za neotočane. Ta cijena za građane i turiste, ali i gospodarstvenike mora biti što povoljnija”, rekao je župan Dobroslavić te dodao i kako se među načetim temama našlo i uvođenje češćih linija između Trpnja i Ploča.

Još jednom prigodno saslušane želje otočana

Ravnateljica Agencije za obalni linijski promet, Paula Vidović rekla je kako su saslušane potrebe i želje otočana kako bi se pospješilo povezivanje otoka s kopnom.

”Tijekom 2017 godine utrošeno je 297 milijuna kuna proračunskih sredstava za otočno povezivanje, a u 2018. godini bit će izdvojeno 310 milijuna kuna. Gotovo svi natječaji za brodske linije su okončani, a natječaji za linije na relaciji Split-Hvar-Prigradica-Korčula i Dubrovnik-Suđurađ će biti okončane tijekom prosinca”, rekla je ona.

Predsjednik uprave Jadrolinije David Sopta istaknuo je kako je osnovna ideja Jadrolinije pokušati podići kvalitetu usluge na svojim brodovima.

”To smo već napravili na linijama Orebić-Dominče-Orebić s novim brodovima i na relaciji Ploče – Trpanj. Tu je iskazano očito zadovoljstvo. Svjesni smo problema Lastova i potrebe za nabavkom novog broda. Intenzivno radimo na tome i u idućoj godini, u prvom kvartalu, cilj nam je otvoriti natječaj za izgradnju novog broda za Lastovo”, rekao je Sopta te dodao kako se sprema novi natječaj za izgradnju novog broda za povezivanje Elafita.

DOBRA VIJEST: 100 posto subvencija za otočane!

”Drago mi je da je gradonačelnik Mato Franković najavio kako bi Grad Dubrovnik u 100-postotnom iznosu subvencionirao karte za otočane i to je odlična vijest. Umjesto postojećeg broda Postira bit će novi, moderan brod koji će uvelike povećati kvalitetu usluge. Razgovarali smo i oko međunarodne linije Dubrovnik – Bari. Povećali smo vožnju za jedan mjesec u odnosu na prošlu godinu i tu vidimo napredak,“ zaključio je Sopta.
http://morski.hr/2017/11/28/uskoro-novi-brod-za-elafite-prioritet-uvodenje-brzobrodske-linije-dubrovnik-lastovo/
 

·
Registered
Joined
·
18,959 Posts
Herojski čin mladog Zadranina - spustio se s tankera u čamac i spasio brodolomce



Sindikat pomoraca Hrvatske Plavu vrpca Vjesnika 2017. u pojedinačnoj kategoriji dodijelio je Zadraninu Luki Perošu.

29-godišnji pomorac je kao 3. časnik palube na tankeru „STI Beryl", brodara Scorpio tankers, spasio četvoricu indonežanskih ribara s tonuće ribarice, 250 milja od Singapura.

Zbilo se to u noći na 2. prosinca 2016., a Peroš je zatražio od zapovjednika Indijca da ga u čamcu za spašavanje posada spusti u mrak i valove, s 21 m visine (kao sedmerokatnica), kako bi spasio brodolomce. Zbog opasnosti od prevrtanja čamca, Peroš je spašavao po dvojicu ribara, a pritom je uspio nožem prerezati sidreni konop tonućeg ribarskog broda, koji je u mraku stvarao problema prilikom spašavanja.

Za Plavu vrpcu Vjesnika 2017. bilo je nominirano ukupno 6 poduhvata - 3 u pojedinačnoj konkurenciji i 3 u momčadskoj. Jedinstveno priznanje koje slavi kvalitetu čovjeka utemeljio je 1966. novinar i pjesnik Ratko Zvrko, a likvidacijom političkog dnevnika Vjesnik 2012. godine pokroviteljstvo nad dodjelom preuzeo je Sindikat pomoraca Hrvatske.

http://www.057info.hr/vijesti/2017-12-03/herojski-cin-mladog-zadranina-spustio-se-s-tankera-u-camac-i-spasio-brodolomce
 

·
Registered
Joined
·
3,662 Posts
KULTURNO DOBRO – Kreće rekonstrukcija starog jedrenjaka



MALI LOŠINJ – Dodjelom bespovratnih sredstava od Ministarstva turizma u iznosu od gotovo 700 tisuća kuna, zatvorena je financijska konstrukcija projekta Loger Nerezinac, rekonstrukcije staroga drvenog jedrenjaka koji će krajem sljedeće godine biti postavljen uz Muzej Apoksiomena na rivi u Malom Lošinju kao interpretacijski centar.

Uz Ministarstvo, realizaciju projekta vrijednog ukupno 1,5 milijun kuna pomogli su i Primorsko-goranska županija iz EU fondova s 90 tisuća eura te Grad Mali Lošinj koji je nositelj projekta, no realizacija rekonstrukcije jedrenjaka koji je prije 120 godina prevozio pijesak u Veneciju rezultat je prije svega entuzijazma Lošinjana, prijatelja koji su prije šest godina odlučili udružiti snage kako vrijedno kulturno dobro ne bi potonulo, piše Poslovni dnevnik.

– Brod je bio poklon jednoga starog brodograditelja vlasniku škvera u Nerezinama i odlučili smo ga rekonstruirati kako bi ga priveli turističkoj i edukativnoj namjeni. Nakon rekonstrukcije koja se odvija pod kontrolom konzervatora u Lošinjskom brodogradilištu brod će biti u plovnom stanju i služit će kao turistička atrakcija, za predstavljanje Lošinja, ali i za eventualnu poduku učenika pomorske škole – pojasnio je Ferdinand Zorović, koordinator i jedan od idejnih začetnika projekta.



Inače, loger je vrsta teretnog jedrenjaka koji je služio za prijevoz drva, vapna, pijeska i ostalog tereta. Iako nekad mnogobrojan na sjevernojadranskim otocima, postoji samo jedan poznati preživjeli primjerak, loger Nerezinac. Pretpostavlja se da je izgrađen oko 1880., ali ne postoje točni podaci o tome. Loger Nerezinac jedan je od 46 projekata kojima su odobrena bespovratna sredstva temeljem Programa razvoja javne turističke infrastrukture u 2017., u ukupnoj vrijednosti od gotovo 20 milijuna kuna, a uložit će se u plaže, centre za posjetitelje i interpretacijske centre.

Radi se o novcu Fonda za turizam, koji se puni iz naknada za koncesije i prodaje zemljišta temeljem važećeg Zakona o turističkom zemljištu. Minimalni iznos potpore iznosi 100 tisuća kuna za centre za posjetitelje i interpretacijske centre te projekte javne turističke infrastrukture u funkciji aktivnog turizma, a 200.000,00 kn za projekte uređenja plaža.

Ministarstvo je u ovoj godini iz Fonda podržalo projekte uređenja 22 plaže, po 700 tisuća dobile su plaže u Starigradu (Kulina) i Ninu (Ždrijac) i Baškoj vodi, 600 tisuća Ministarstvo daje za plažu na bribirskoj obali, plaža Hidrobaza dobit će 400 tisuća, plaža Brodarica kod Šibenika 500 tisuća. Muzejski prostor za budućnost u Karlovcu dobit će 630 tisuća kuna, interpretacijski centar “Dravski zlatari” u općini Donji Vidovec dobit će 700 tisuća kuna, a Grad Vrbovsko dobiva pola milijuna kuna za Kamačnik.
http://morski.hr/2017/12/11/kulturno-dobro-krece-rekonstrukcija-starog-jedrenjaka/
 

·
Registered
Joined
·
3,662 Posts
JAVILI SE IZ SRBIJE: “Jadran nije ništa manje srpski nego crnogorski i hrvatski”

U tekstu „Titov ’Jadran’ muti vodu Crne Gore i Hrvatske“, objavljenom 26. studenog u srpskom dnevniku „Politika“, N. Đurić piše da je školski brod „Jadran“ postao kamen spoticanja između dvije zemlje. Da se slučaj otetog školskog broda dodatno pokuša zakomplicirati, pobrinuo se umirovljeni kapetan bojnog broda nekadašnje JNA i kapetan duge plovidbe Radoslav Kreclović. On u istom dnevniku tvrdi da je istina u vezi s ovim brodom složenija nego što se misli.
http://morski.hr/2017/12/13/javili-se-iz-srbije-jadran-nije-nista-manje-srpski-nego-crnogorski-i-hrvatski/


Hoće li se vratiti cjelogodišnja veza Zadra i Ancone?

ZADAR – Zadarski gradonačelnik Branko Dukić u srijedu je održao radni sastanak s direktorom Jadrolinije Davidom Soptom. Ovo je njihov drugi susret na istu temu, ponovno uspostavljanje cjelogodišnje linije Zadar -Ancona.

Ukidanjem ove linije Grad Zadar je već neko vrijeme, a naročito ove godine, zakinut u prometnoj povezanosti s Italijom, te se pokušava naći način na koji bi ju se ponovo uspostavilo, piše eZadar.

Dovršetkom izgradnje terminala u luci Gaženica stvaraju se uvjeti i Jadroliniji za puno bolju ekonomsku računicu održavanja cjelogodišnje linije, jer je to najkraći pomorski put koji povezuje Italiju i Hrvatsku.

Dogovoren je sljedeći susret gradonačelnika i direktora Jadrolinije, na kojem će nazočiti i Oleg Butković, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture kako bi se konkretnije dogovorio način povratka ove linije. U tome će zajednički sudjelovati Jadrolinija, Grad Zadar, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture i Zadarska županija, a Grad je spreman svim svojim resursima pripomoći u realizaciji ove ideje, koja bi donijela višestruke koristi za zadarsko gospodarstvo.
http://morski.hr/2017/12/13/hoce-li-se-vratiti-cjelogodisnja-veza-zadra-i-ancone/
 

·
Registered
Joined
·
3,662 Posts
MALI LOŠINJ: Ministar Marić najavio gradnju velike marine

MALI LOŠINJ – “Planiramo veliki projekt – izgradnju velike marine u Malom Lošinju, gdje će zapuštena državna imovina, ruglo na ulazu u Mali Lošinj, dobiti novu vrijednost, a gradit će je ACI”, izjavio je ministar državne imovine Goran Marić na konferenciji za novinare u Zagrebu.

ACI će biti vraćen na popis tvrtki od posebnog interesa, najavio je ovom prilikom. Izgradnjom marine u Malom Lošinju, ustvrdio je Marić, zapuštena državna imovina, koje kao ruglo na ulazu u to mjesto stoji već 27 godina, dobit će novu upotrebnu vrijednost i lice.

“Zračno pristanište Lošinj”, najavio je Marić, bit će skinuto s popisa strateškog i posebnog interesa za RH, zajedno s još deset poduzeća.
http://morski.hr/2018/01/06/mali-losinj-ministar-maric-najavio-gradnju-velike-marine/
 

·
Registered
Joined
·
18,959 Posts
GDJE ĆE SE GRADITI, RADITI, OBNAVLJATI... Branka Batur: Evo kako će Županijska lučka uprava potrošiti 26 milijuna kuna





Nastavak izgradnje obalnog pojasa u Petrčanima, rekonstrukcija i dogradnja pristana u Dragama te sanacija gata u Turnju, glavne su investicije Županijske lučke uprave Zadar (ŽLUZ) u 2018. godini.

To je najveća županijska lučka uprava u Hrvatskoj, koja gospodari s 108 luka i lučica na području Zadarske županije (osam luka od županijskog značenja i 100 luka od lokalnog značenja).

– Zadnje dvije godine orijentirani smo više na uređenje komunalnih dijelova luka, tako da smo, od njih 108 kojima gospodarimo, gotovo 60-ak potpuno uredili i potpisali ugovore s više od 3000 vlasnika komunalnih vezova – kaže Branka Batur, pomoćnica ravnatelja ŽLUZa Davora Škibole.

Naplata vezova

Povećanjem broja ugovorenih komunalnih vezova, naplatom nautičkih vezova te naplatom lučkih naknada (priveza i odveza u tri luke od županijskog značenja), ŽLUZ je gotovo udvostručio vlastite prihode pa oni sada na razini godine iznose više od 12 milijuna kuna. Zajedno sa sredstvima koja ŽLUZ godišnje dobije iz proračuna osnivača, Zadarske županije (oko četiri milijuna kuna) te Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, godišnji proračun ŽLUZ-a ove će se godine popeti na više od 26 milijuna kuna, što je najviše do sada.

– Kriteriji ulaganja i investiranja ovise o brojnim elementima, no ponajprije se želi zadovoljiti potrebe lokalnog stanovništva za vezom i olakšati život otočanima izgradnjom i poboljšanjem lučke infrastrukture, koja ima multiplikativan učinak i na razvoj turizma, a tu je i neophodna sanacija dotrajalih obalnih i podobalnih konstrukcija – ističe pomoćnica ravnatelja Branka Batur.

U Petrčanima će se tako u ovoj godini nastaviti s izgradnjom drugog dijela prve faze uređenja obalnog pojasa. Vrijednost posla je procijenjena na 7,6 milijuna kuna, no na javnom natječaju tvrtka "Kali gradnja" ponudila je najpovoljniju cijenu od 5,074 milijuna kuna (plus PDV). U sufinanciranju tih radova Grad Zadar će sudjelovati s 1,2 milijuna kuna.

Ako ne "zapne" u sustavu javne nabave, do kraja godine se planira realizirati i sljedeća faza radova u Petrčanima, vrijedna 6,2 milijuna kuna. U financiranju izgradnje obale u Petrčanima očekuje se i pomoć Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. U kojem točno iznosu, znat će se krajem drugog mjeseca.

Sanacija gata u Turnju, koji je u vrlo lošem stanju, trebala bi biti završena do kraja godine, a ŽLUZ je za to izdvojio 2,8 milijuna kuna. Gotovo milijun kuna više, 3,5 milijuna kuna, izdvojeno je za rekonstrukciju i dogradnju luke otvorene za javni promet lokalnog značenja u Dragama, u uvali Dugovača.

Sanacije i iskopi

Osim ta tri veća zahvata, u planu ŽLUZ-a za ovu godinu je i sanacija dijela obale u Mandrama (960 tisuća kuna), sanacija operativne obale u luci Silba-Žalić (1,8 milijuna kuna), sanacija trajektnog pristaništa u Ošljaku (750 tisuća kuna), kamenoklesarski radovi na obali u Jazinama (1,17 milijuna kuna), završetak iskopa dna i povećanje broja vezova s postavljanjem dva pontona u komunalnoj luci Pag (2,5 milijuna kuna plus PDV) te sanacija gata u Salima (614 tisuća kuna).

http://zadarski.slobodnadalmacija.hr/4-kantuna/clanak/id/527133/branka-batur-evo-kako-ce-zupanijska-lucka-uprava-potrositi-26-milijuna-kuna
 

·
Registered
Joined
·
18,959 Posts
Škibola predstavio plan razvoja luka: Tražit ćemo od Ministarstva još 8,5 milijuna kuna



Na današnjem Kolegiju župana predstavljen je Godišnji program rada i plana razvoja luka i Financijskog plana Županijske lučke uprave Zadar.

Za 2018. godinu planirani su prihodi u iznosu od 19 milijuna kuna, od kojih 12 milijuna kuna predstavlja prihode od djelatnosti, dok se ostatak odnosi na sredstva iz proračuna osnivača i države. Rashodi u iznosu od 32 milijuna kuna uključuju višak od prethodnih godina te sredstva iz EU fondova i Ministarstva koja ŽLU planira ostvariti ove godine.

Ravnatelj Davor Šikibola naveo je radove koji su završili 2017. godine (sanacija u Preku, Stivonu, Ljupču, prva faza rekonstrukcije obalnog zida u Pakoštanima) i najavio nova ulaganja u lučku infrastrukturu.

-Jazine ćemo popločati čim se završi rekonstrukcija obalnog zida, druga faza u Petrčanima kreće za koji dan, a slijedi sanacija postojećeg gata u luci otvorenoj za javni promet Sali. U drugom dijelu godine krenut će radovi na Ošljaku, Silbi, Dragama...

Pohvalio je i svoj tim za povlačenje sredstava iz EU fonda naglašavajući kako mu je "na ponos što će Županijska lučka uprava Zadar prva povući sredstva iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija za radove u Tkonu".

- Dosad je utrošeno 13 milijuna kuna, potrebno su još 32 milijuna, za koja planiramo da će se 85 % sufinancirati iz EU fondova, a 15 % pokrit će država. Nadam se da ćemo uspjeti u tome, svi u Ministarstvo govore da to nije upitno, poručio je Škibola dodajući kako se potpisivanje ugovora očekuje u ožujku.

Županijska lučka uprava za bespovratna sredstva kandidirala je i izgradnju novog lukobrana u luci Sali. Za mjesec dana predat će se zahtjev za građevinsku dozvolu, a prema riječima Škibole, radi se i na Vrgadi, ali taj je projekt još u povojima.

Lučka uprava tražit će još 8,5 milijuna kuna preko natječaja Ministarstva poljoprivrede za modernizaciju ribarskih luka. U najavi natječaja za kraj siječnja iz samog Ministarstva naglasili su kako je Gaženica među ribarskih lukama koje su već pripremile potrebnu dokumentaciju za prijavu na natječaj.

- Nadam se da će nas prepoznati i odobriti nam tražena sredstva, poručio je Škibola koji je za aktivnost lučke uprave dobio i pohvalu župana Božidara Longina.

http://www.057info.hr/vijesti/2018-01-24/skibola-predstavio-plan-razvoja-luka-trazit-cemo-od-ministarstva-jos-85-milijuna-kuna
 

·
Registered
Joined
·
3,645 Posts
Trajektna luka Soline otvara se u svibnju nakon dvogodišnjeg čekanja na pristupnu cestu

Nova trajektna luka Soline, koja će povezivati Trogir sa susjednim otocima Drvenikom velim i Drvenikom malim, bit će otvorena u svibnju, do kad će se izgraditi 257 metara duga pristupna cesta koja je nužna za njezino funkcioniranje, najavili su u petak na gradilištu te ceste splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban i gradonačelnik Trogira Ante Bilić.

“Kad pristupna cesta bude dovršena, luka Soline bit će stavljena u funkciju, a tako će se poboljšati prometna povezanost trogirskoga kopnenog područja s obližnjim otocima Drvenikom velim i Drvenikom malim”, rekao je župan Boban.

Po njegovim riječima, radove s 2,7 milijuna kuna financira Splitsko-dalmatinska županija, a Grad Trogir je dao oko tri milijun kuna za otkup zemljišta i potrebnu dokumentaciju. Bilić je istaknuo kako zbog neizgrađene pristupne ceste “imamo dvije godine izgrađenu, a neiskorištenu luku Soline”.

Župan Boban i trogirski gradonačelnik Bilić posjetili su danas i otoke Drvenik veli i Drvenik mali, koji, kako su rekli, dvadesetak godina imaju teškoća s vodoopskrbom.

“Ove godine izradit ćemo projektnu dokumentaciju za postavljanje (podmorskih) vodovodnih cijevi do dvaju otoka – Drvenika velog i Drvenika malog koje će stajati između 800.000 i milijun kuna”, rekao je Boban.

Bilić je istaknuo kako se na tim otocima povećava izgradnja apartmana, a planirana je i gradnja kampova, što će pridonijeti razvoju turizama, za što je nužno osigurati kvalitetnu vodoopskrbu.

“Trogirski turizam je u velikom razvoju. U prosincu smo imali porast boravka turista na trogirskom području za 20 posto u odnosu prema prosincu godinu dana prije, a prema dosadašnjim najavama, turistička sezona u ljeto 2018. bit će u porastu za 20 do 30 posto u odnosu prema lani”, istaknuo je Bilić.

Upozorio je kako bi u Trogiru na ljeto mogao biti prometni kolaps ako se do tada ne završi novi Čiovski most.
.


https://lider.media/aktualno/biznis-i-politika/hrvatska/trajektna-luka-soline-otvara-se-u-svibnju-nakon-dvogodisnjeg-cekanja-na-pristupnu-cestu/
 

·
Registered
Joined
·
72 Posts
Tijat kod Prvića pogodio teretnjak i potopio ga: Mještani iz mora izvukli dva člana posade


Jadrolinijin brod Tijat večeras oko 18,20 sati sudario se s teretnim brodom 'Plavi Jadran' oko 200 metara od obale otoka Prvića dok je plovio na relaciji od Šepurine do Luke, nakon čega je teretnjak dug 28 metara potonuo na dubinu od oko 20 do 25 metara, potvrdio nam je lučki kapetan Robert Baljkas.

- Ne vidimo nikakva onečišćenja, ako ima curenja, za njih ne znamo za sada. Brod je diesel i još moramo utvrditi sve činjenice. Tijat je dobio zabranu plovidbe i sutra će se po danu nastaviti istraga. Mogu reći da je najvažnije da nemamo traganje na moru jer je posada spašena - kazao nam je lučki kapetan Robert Baljkas.

- Možemo samo potvrditi kako je došlo do sudara dva broda i da su dvije osobe izvučene iz mora. Sve je u redu, a dalje morate pitati nadležne pomorske službe - kazali su u županijskom Centru 112.

Neslužbeno doznajemo kako sve dogodilo kod punte sv. Frane između Luke i Šepurine, a drugi brod koji je sudjelovao u ovoj pomorskoj nesreći 30-metarski je teretni brod 'Plavi Jadran' koji kroz kanal prevozi pijesak, a nakon što se sudario s Tijatom, potonuo je.

Čitatelji nam javljaju kako su dva člana posade završila u moru, a Prvićani su do njih došli gliserima i izvukli iz mora.

http://www.sibenik.in/crna-kronika/tijat-kod-prvica-pogodio-drugi-brod-i-potopio-ga-mjestani-iz-mora-izvukli-dva-clana-posade/87530.html
 

·
Registered
Joined
·
3,645 Posts
DZS: Promet robe u hrvatskim morskim lukama skočio 12 posto

U hrvatskim morskim lukama u 2017. godini zabilježeno je 338.603 uplovljavanja brodova, 2 posto više nego u istom razdoblju godinu dana ranije, pri čemu je porastao promet i putnika i robe, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Broj putnika porastao je lani za 5 posto, na 32,5 milijuna, dok je promet robe skočio 12,1 posto, na 20,8 milijuna tona.

U četvrtom pak tromjesečju prošle godine u hrvatske morske luke uplovilo je 60.019 brodova, 0,8 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine, broj putnika porastao je za 0,7 posto, na 4,05 milijuna, dok je promet robe skočio 1,3 posto, na 5,3 milijuna tona.

Pritom je unutarnji promet putnika u četvrtom kvartalu na godišnjoj razini porastao za 1,4 posto, na 3,8 milijuna, dok je međunarodni pao za 8,1 posto, na 250,06 tisuća.

Broj putnika porastao je lani za 5 posto, promet robe skočio je 12,1 posto, a broj uplovljavanja za 2 posto.Najveći promet putnika u razdoblju od listopada do prosinca ostvarila je splitska luka, 659,7 tisuće, što je 1,5 posto više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Na drugom je mjestu luka Zadar s 397,7 tisuća, što je 3,8 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, dok je na trećem Luka Preko na otoku Ugljanu s 338,5 tisuća putnika i padom od 0,7 posto na godišnjoj razini.

Od ukupnog broja putnika u morskim lukama, njih šest posto ili 239 tisuća iskrcano je s brodova za kružno putovanje te su, među ostalim, obišli luke Dubrovnik, Split, Zadar i u nešto manjem broju Korčulu, Hvar i Šibenik, a u odnosu na isto razdoblje 2016. tih putnika bilo je manje 4,3 posto, navodi se u izvješću DZS-a.

Broj putnika na trajektima i putničkim brodovima u četvrtom lanjskom kvartalu iznosio je 3,8 milijuna, što je više za 1,0 posto nego u istom razdoblju godini dana prije.
Više na:https://lider.media/aktualno/biznis-i-politika/hrvatska/dzs-promet-robe-u-hrvatskim-morskim-lukama-skocio-12-posto/
 
2581 - 2600 of 2628 Posts
Top