Skyscraper City Forum banner
Status
Not open for further replies.
1 - 20 of 501 Posts

·
Out of time
Joined
·
11,922 Posts
Discussion Starter · #1 ·
CROATIA - PROJECTS, CONSTRUCTION, & ECONOMIC NEWS X



Projects/Construction: Things being built that aren't particular to any single city.

Economic News: Developments in Croatia related to industry, the Croatian economy, foreign investment, Croatian companies, GDP Growth forecasts, etc.

Military: Newly added to the discussion. This mainly includes the purchase of new military equipment for the Croatian Armed Forces, including the Army, Navy, Air Force, and Coast Guard, release of outdated Croatian military equipment, and of any military developments happening within the Croatian Armed forces, such as military showcases, parades, joint practices, etc.

Other: All other miscellaneous developments in the interests of Croatia.



LINKS TO PREVIOUS CROATIA DISCUSSIONS:

CROATIA - Projects, Construction, & Economic News I

CROATIA - Projects, Construction, & Economic News II

CROATIA - Projects, Construction, & Economic News III

CROATIA - Projects, Construction, & Economic News IV

CROATIA - Projects, Construction, & Economic News V

CROATIA - Projects, Construction, & Economic News VI

CROATIA - Projects, Construction, & Economic News VII

CROATIA - Projects, Construction, & Economic News VIII

CROATIA - Projects, Construction, & Economic News IX

:cheers: :cheers: :cheers: :cheers: :cheers: :cheers:
 

·
Out of time
Joined
·
11,922 Posts
Discussion Starter · #2 ·
Dionički fondovi bježe u sigurnost banaka

Učetverostručena imovina fondova uložena u inozemne dionice

Nekoliko dana prije kraja lipnja čini se prilično izglednim da će dionička komponenta u portfeljima investicijskih fondova prvi put ove godine imati negativan utjecaj na ukupnu imovinu. Statički gledano i pretpostavi li se da se domaći dionički portfelj fondova više-manje poklapa s kretanjem Crobex indeksa, 6,7 milijardi kuna imovine koja je potkraj svibnja bila uložena u domaće dionice na vrijednosti je izgubilo između 200 i 300 milijuna kuna. Imajući u vidu da su i u regiji kojoj su znatnim dijelom okrenuti domaći fond menadžeri indeksi u posljednjih mjesec dana mahom oslabili, i dio dioničkog portfelja u inozemnim dionicama (a on je na kraju svibnja težio 5,8 milijardi kuna) teško će u lipnju pridonijeti porastu ukupne fondovske imovine. Hoće li korekcija na tržištu dionica koja se u slučaju Crobexa očituje u padu za manje od četiri posto nakon dugo vremena rezultirati i prvim mjesečnim izvješćem Hanfe u kojem se bilježi stagnacija ukupne imovine fondova ili će se dogoditi samo usporavanje rasta, vidjet će se za desetak dana. To će ovisiti o tome jesu li burzovna kretanja i nekoliko burzovno osjetljivih događaja u ovom mjesecu pokolebali i tempo priljeva novih uplata u fondove. Nešto kolebljivijem raspoloženju, naime, posredno su pridonijele najprije neizvjesnosti vezane uz uvjete povlaštene prodaje sedam posto dionica Ine zaposlenicima, a potom i negativan prizvuk korupcijske afere u HFP-u te najave širenja istraga. S druge strane, i najava početka upisa dionica u sklopu javne ponude dionica Magme vjerojatno je skrenula barem dio potencijalnih uloga u fondove na izravno sudjelovanje u tom IPO-u. Kao što je izglednije da su spomenuti događaji više bili povod negoli uzrok narušavanja uzlazne linije indeksa, tako lipanjska kretanja ne mijenjaju u bitnome ni ocjenu da je ekspanzija jedno od glavnih ovogodišnjih obilježja fondovske industrije. Sedamdesetak otvorenih investicijskih fondova (ne računajući one privatnom ponudom) potkraj svibnja je neto imovinom premašilo 26 milijardi kuna, što je u odnosu na početak godine porast za čak 10,5 milijardi. Dio tog porasta posljedica je novih uplata, a dio valja pripisati porastu vrijednosti portfelja slijedom zavidna tempa rasta burzovnih cijena.

U svemu, doduše, ima i malo privida zbog unakrsnih fondovskih ulaganja, ali nedvojbeno je da je porast imovine za više od dvije trećine u samo pet mjeseci više nego dojmljiv. Možda i zanimljivije od same brzine rasta su znatne promjene u strukturi ukupne imovine, i to u prvom redu kao rezultat ekspanzije dioničkih (i mješovitih) fondova. Potkraj 2006. petina (3,36 milijardi kuna) ukupne fondovske imovine bila je u domaćim dionicama, a na kraju svibnja svaka je četvrta kuna (6,7 milijardi) bila u domaćim dionicama. Raskorak u brzini rasta domaće (institucionalne) potražnje i ponude dionica jedno je od najčešćih objašnjenja i za već prilično dugo razdoblje visokih stopa rasta cijena domaćih dionica, a dosegnuti parametri vrednovanja ove su godine rezultirali jačim okretanjem fondova inozemnim burzama, kao i znatnom povećanju imovine plasirane u bankovne depozite. Imovina uložena u inozemne dionice od početka godine gotovo je učetverostručena; sa 1,5 na 5,8 milijardi kuna. Dionička ulaganja izvan Hrvatske tako su udjelom u ukupnoj imovini u pet mjeseci porasla sa 9,3 na 22 posto, posve se približivši domaćem dioničkom portfelju. Povećanje depozita može se promatrati kroz pitanje rizika i opreza, ali možda ne treba posve zanemariti ni to da je najveći dio fondovske imovine i dalje pod upravljanjem društava u vlasništvu (velikih) banaka koje posljednjih mjeseci više nego očito nastoje privući domaću štednju. Na kraju svibnja fondovi su u depozitima imali čak 6,4 milijarde kuna ili gotovo tri milijarde više nego početkom godine pa je i njihov udjel porastao s petine na gotovo četvrtinu. Kako su za ovogodišnji ukupni rast zaslužni fondovi koji ulažu i rizičnije instrumente, očito je da su njihovi fond menadžeri proteklih mjeseci više bježali u sigurnost. Na to, konačno, upućuju i promjene u portfeljima tih fondova. Još početkom godine dionički su fondovi u bankovnim depozitima imali samo osam posto imovine (371 milijun kuna), a danas u bankama drže šest puta veći iznos (2,2 milijarde kuna) ili svaku petu kunu. I kod mješovitih fondova zamjetan je oprezniji pristup; u depozitima imaju također 20 posto imovine ili gotovo dvije milijarde kuna, što je pak više nego dvostruko više u odnosu na početak godine. U obje kategorije je pak uočljivo pojačavanje inozemne komponente, u prvom redu inozemnih dionica, uz istodobno smanjenje udjela domaćih dionica. Tako je kod mješovitih fondova, čija je imovina u pet mjeseci uvećana 56 posto, stavka inozemnih dionica gotovo upeterostručena te se udjelom povećala sa pet na 16,5 posto. Kod dioničkih također brže raste portfelj inodionica nego domaćih, a od travnja ove godine one vrijednošću i premašuju imovinu u domaćim dionicama; 4,2 prema 3,9 milijardi kuna.

Sve tanji novčani i obveznički fondovi

Rast dioničkih i mješovitih fondova u prvih pet mjeseci 2007. bio je veći od porasta ukupne fondovske imovine jer su istodobno novčani i obveznički fondovi nastavili kopnjeti. Kako su se i mnoge tvrtke kao prirodni klijenti konzervativnijih vrsta fondova uvelike okrenule investiranjima viškova u fondove koji pretežito ulažu u dionice, novčanim i obvezničkim fondovima imovina je sa 5,4 milijarde kuna smanjena na 4,2 milijarde. Time su udjelom pali na samo 16 posto ukupne fondovske imovine, a prije samo dvije godine su participirali više od tri četvrtine.

http://www.poslovni.hr/46773.aspx
 

·
Out of time
Joined
·
11,922 Posts
Discussion Starter · #3 ·
U Zagrebu u četiri mjeseca 8,4 posto više turista nego lani

Do svibnja u Zagrebu je zabilježeno 285.000 turističkih noćenja, što je porast od 9 posto

ZAGREB Zagreb je tijekom prva četiri mjeseca ove godine posjetilo gotovo 160.000 turista, što je 8,4 posto više nego u istim mjesecima prošle godine, a porast od 9 posto zabilježen je s gotovo 285.000 turističkih noćenja, podaci su Gradskog zavoda za prostorno uređenje. Nešto malo više od 60 posto ukupnih turističkih dolazaka u Zagreb od siječnja do kraja travnja ove godine ostvarili su strani turisti, kojih je bilo gotovo 100.000 ili 7,6 posto više nego lani. Oni su ostvarili i 85 posto ukupnih noćenja, odnosno 187.000, što je porast od 9,5 posto. Domaćih je turista u Zagrebu boravilo 60-ak tisuća ili gotovo 10 posto više, a njihovih 97.000 noćenja porast je od 8 posto. Većina je stranih i domaćih turista u Zagrebu boravila i noćila u 39 zagrebačkih hotela, koji su u odnosu na prošlogodišnja četiri mjeseca zabilježili 8,3 posto više turističkih dolazaka i 9,3 posto više noćenja. Prosječan broj noćenja po dolasku u Zagreb bio je 1,8. Među stranim turistima u Zagrebu je tijekom prva četiri mjeseca ove godine najviše bilo Nijemaca, Austrijanaca i Talijana, ali u odnosu na lani iz svih je tih zemalja došlo u prosjeku 3 do 7 posto manje turista. Pritom su jedino Talijani zabilježili porast noćenja od 4 posto.

http://www.poslovni.hr/46784.aspx
 

·
Out of time
Joined
·
11,922 Posts
Discussion Starter · #4 ·
Nova kategorizacija u turizmu

Pravilnik propisuje uvjete smještaja u sobama, apartmanima i kampovima

I privatni iznajmljivači smještaja masovnije će se morati prilagoditi turističkoj politici pretvaranja Hrvatske u destinaciju visoke kvalitete. Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka priprema novi pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu, a zamijenit će postojeći koji datira još iz 1995. godine. Njime se uvode viši standardi ponude, pa će gost točno znati što će zateći u sobi ili apartmanu određene kategorije, odnosno imat će jamstvo da će i u novom privatnom smještaju koji je prvi put kategoriziran, dobiti apartman ili sobu s tri, četiri ili pet zvjezdica na razini hotelskog smještaja. Pravilnik bi trebao stupiti na snagu krajem rujna, trebao bi biti donesen do kraja ovoga mjeseca, a propisuje uvjete smještaja u sobama, apartmanima i kampovima u domaćinstvu te kućama za odmor. Načelnik Odjela za kategorizaciju u resornom ministarstvu Željko Cvrtila ističe da će se postojeći objekti trebati usklađivati s novim pravilnikom tek ako sami zatraže, a automatski će se primjenjivati za nove objekte, za koje se tek traži kategorizacija. Ostale će iznajmljivače, kaže Cvrtila, tržište i život, vremenom same po sebi navesti da povise standarde ponude ako to već nisu učinili. Inače, procjenjuje se da u Hrvatskoj ima 50.000 privatnih iznajmljivača. Soba s četiri zvjezdice, primjerice, obvezno će trebati imati klimu, sef, mini bar, ali i tri čista ručnika po osobi dnevno. Ako je riječ o apartmanu s pet zvjezdica, vlasnik gostu mora zajamčiti i natkriveni parking, priključak na Internet, fiksni telefon u kupaonici i čiste ručnike i plahte svakoga dana. Sobe će imati veću površinu, ukida se kategorija jedne zvjezdice, a dvije zvjezdice ubuduće će moći imati samo kamp u domaćinstvu, dok će tri zvjezdice biti minimalna kategorija soba, apartmana i kuća za odmor. Bez obzira na kategoriju, svaka će soba morati imati zasebnu kupaonicu. Privatni će iznajmljivači morati voditi brigu o okolišu i vanjskom izgledu objekta, skrbiti o otpadu. Uređenje, oprema i uređaji u objektu ne smiju biti dotrajali i oštećeni, već neprestano u ispravnom i funkcionalnom stanju. Objekt će morati stalno raspolagati dovoljnim količinama higijenski ispravne vode, što je posebno važno za destinacije koje u turističkoj sezoni muku muče s vodoopskrbom. Strože su odredbe zaštite od požara, buke i prašine, a novi će objekti morati ispunjavati i uvjete za osobe s invaliditetom. Među ostalim, propisani su minimalni uvjeti za pripremu i usluživanje doručka, polupansiona i pansiona te zdravstveno stanje iznajmljivača. Cvrtila ističe kako im je cilj standardu opremu i uređenje u privatnom smještaju približiti hotelima.

http://www.poslovni.hr/46844.aspx
 

·
Out of time
Joined
·
11,922 Posts
Discussion Starter · #5 ·
Zagrebačka banka i PBZ tržišno najvrjednije kompanije u regij

iMeđu deset najvećih četiri su banke, po dvije farmaceuta i naftaša, te po jedna telekom i trgovačka tvrtka

Među deset najvećih kompanija po tržišnoj kapitalizaciji u bivšoj Jugoslaviji, na prva su tri mjesta hrvatske kompanije, a prema sektorima najzastupljenije su banke, njih četiri, a slijede ih po dvije farmaceutske kompanije i dva naftaša, te jedan telekom i jedan trgovac. Naravno na burzama u matičnim zemljama to su i kompanije s najlikvidnijim dionicama. S najvećom kapitalizacijom prva je Zagrebačka banka sa 5,857 milijardi eura, na drugom mjestu je još jedna banka, Privredna banka Zagreb, sa 5,164 milijarde eura, a na trećem mjestu je hrvatska naftna kompanija Ina sa 4,548 milijardi eura.

Krka iznad Plive

Na šestom je mjestu posljednja od četiri hrvatske kompanije među prvih deset, nekadašnji ponos hrvatske farmaceutske industrije Pliva, s tržišnom kapitalizacijom od 2,12 milijardi eura. Na četvrtom je mjestu slovenski farmaceut Krka, koji je za gotovo pedeset posto veći prema tržišnoj kapitalizaciji od Plive, sa 3,48 milijardi eura. Na petom je mjestu još jedna slovenska kompanija, Telekom Slovenije, čija je vrijednost na Ljubljanskoj burzi prije nekoliko dana iznosila 2,93 milijarde eura. Tek na sedmom mjestu je prva srpska kompanija, Komercijalna banka Beograd, sa 1,36 milijardi eura tržišne kapitalizacije. Na osmom i devetom mjestu ponovno su dvije slovenske kompanije, i to naftaš Petrol sa 1,46 milijardi eura i trgovački lanac Mercator sa 1,32 milijarde eura tržišne kapitalizacije. Na posljednjem desetom mjestu je niška AIK banka, inače jedna od najlikvidnijih dionica Beogradske burze, s tržišnom kapitalizacijom od 0,94 milijarde eura. Među prvih deset kompanija najviše je dionica bankarskog sektora, i to dvije hrvatske i dvije srpske banke, od kojih su tri u stranom vlasništvu. Zaba i PBZ u većinskom su vlasništvu talijanskih bankarskih grupacija UniCredit i Banca IntesaSanpaolo, a u AIK banci najveći udjel, nešto veći od dvadeset posto ima grčka ATE banka. Zanimljivo je da je od deset najvećih kompanija čak sedam u većinskom vlasništvu domaćih investitora ili pak države. Gledajući ovogodišnju izvedbu deset najvećih, najsnažniji je rast ostvarila AIK banka čije su dionice ove godine uzletjele čak 88,3 posto, a slijedi je Komercijalna banka sa 73 posto rasta vrijednosti. Među slovenskim je kompanijama ove godine najbolje rezultate ostvario Mercator čije su dionice porasle 64,9 posto, a najsporije su rasle dionice Krke, tek 24,17 posto.

Među hrvatskim blue chipovima dominirao je PBZ s rastom cijene od visokih 76 posto, a slijedi Zagrebačka banka sa 64 posto plusa. Nakon lipanjske korekcije cijena dionica Ine ove je godine zaokružila rast na 33,1 posto. S obzirom na nedavno Barrovo preuzimanje, ne čudi što najmršaviju izvedbu ima Pliva čija se cijena nije mijenjala i stoji na 820 kuna.

Novi igrači

Zbog i dalje stroge kontrole države nad slovenskim bankarskim sektorom banaka na Ljubljanskoj burzi gotovo nema, ali očekuje se da će se bez problema među prvih deset najvećih kompanija u regiji naći Nova ljubljanska banka. Na Zagrebačku burzu uskoro stiže Magma, a mnogi ulagači priželjkuju najavljivanu kotaciju dionica Atlantic grupe i Agrokora, tvrtke koja bi sigurno ušla među deset najvećih u regiji. Na jesen će se na burzi naći dionice HT-a, a 2008. vjerojatno i HEP.

Najviše se očekuje od EPS-a i T-HT-a

Branko Železnik, analitičar ljubljanske brokerske kuće Medvešek Pušnik, smatra da su najprimamljivija velika izlistavanja koja ove godine možemo očekivati na tržištima u regiji Elektorprivreda Srbije i HT-a. Najatraktivniji je sektor energetike i telekomunikacija. Na žalost, privatizacija energetskog sektora u Sloveniji ne može se uskoro očekivati, smatra Železnik i dodaje kako je Slovenija u ovom kontekstu negativan primjer jer neke velike kompanije kao što je Perutnina Ptuj vjerojatno nikad neće na burzu.



http://www.poslovni.hr/46839.aspx
 

·
Out of time
Joined
·
11,922 Posts
Discussion Starter · #6 ·
Ericsson NT kupio 5500 vlastitih dionica

Ericsson Nikola Tesla je Zagrebačkoj burzi priopćio da je prekjučer na trezorski račun tvrtke sjelo 5500 vlastitih dionica tvrtke kupljenih 19. lipnja. Kupljene dionice čine 0,41 posto Ericssonova vlasničkog udjela. Razlika u datumima kupnje i sjedanja na račun Ericssona je posljedica t+3 sustava namire dionica u sustavu Središnje depozitarne agencije. Najveći je vlasnik ENT-a švedski Ercisson sa 49,07 posto dionica, a na popisu deset najvećih dioničara slijede skrbnički računi PBZ-a (5,58 posto), Zagrebačke banke (2,93 posto) i Societe Generale-Splitske banke (2,64 posto).

http://www.poslovni.hr/46834.aspx
 

·
Out of time
Joined
·
11,922 Posts
Discussion Starter · #7 ·
ZB aktiv u godinu dana do 92,57% prinosa

ZB aktiv, dionički fond ZB Investa, sa strategijom ulaganja pretežno u hrvatska dionička tržišta, tržišta srednje i istočne Europe te druge zemlje s tržištem kapitala u razvoju, obilježio je prvu godinu uspješnog poslovanja, pri čemu je ostvario apsolutni prinos u visini od 92,57 posto (za razdoblje od 26. lipnja 2006. do 26. lipnja 2007. godine), što ga svrstava u sam vrh fondovske industrije u Hrvatskoj. U strukturi imovine krajem lipnja prevladavaju ulaganja na sljedećim dioničkim tržištima: Hrvatska 14,20 posto, Srbija 23,39 posto, BiH 1,15 posto, zemlje G7 18,20 posto, Azija 3,31 posto, Latinska Amerika 6 posto i Rusija 3,69 posto.

http://www.poslovni.hr/46835.aspx
 

·
Out of time
Joined
·
11,922 Posts
Discussion Starter · #8 ·
Hanfa Antea Brokerima uvjetno oduzela dozvolu

Član Uprave Antee Žak Attias izjavio je da još nije odlučio hoće li poduzimati pravne korake protiv rješenja

Brokerskom društvu Antea Brokeri Hanfa je oduzela dozvolu za obavljanje svih poslova s vrijednosnim papirima, no sukladno točki II. izreke rješenja dozvola se neće oduzeti ako u razdoblju od godine dana od konačnosti rješenja ne nastupi bilo koji od razloga za oduzimanje dozvole koji je propisan odredbama članka 52. stavka 1. Zakona o tržištu vrijednosnih papira. Član Uprave Antee Brokera Žak Attias izjavio je za Poslovni dnevnik kako su u tijeku konzultacije s odvjetnikom, koji će odlučiti hoće li poduzimati kakve pravne korake protiv rješenja. Hanfa je provela nadzor nad Antea Brokerima tijekom kojeg je utvrdila kako Antea tijekom vremenskog razdoblja od 1. do 30. rujna 2006. nije vodila knjigu naloga sukladno zakonu. Antea nije sukladno odredbi članka 66. stavak 6. Zakona odmah bez odgode na trgovinskom sustavu Zagrebačke burze izložila naloge za kupnju vrijednosnih papira upisanih u knjigu naloga iako na nalozima rok izlaganja bije bio izričito drukčije određen, u razdoblju od 1. do 26. rujna 2006, što je prema rješenju Agencije bilo vidljivo iz realizacije tri naloga vezana uz prodaju dionica Vupika te po jednog razloga vezanog uz kupnju dionica Petrokemije i jednog vezanog uz kupnju dionica Dalekovoda. U rješenju stoji kako Antea nije izvršavala naloge prema redoslijedu određenom pripadajućim brojem i cijenom, tj. u slučaju dva naloga identična u pogledu cijene Antea nije izvršavala nalog s nižim rednim brojem, te sukladno odredbi članka 66. stavka 2. Zakona nije izvršavala naloge prema prioritetu iz knjige naloga u razdoblju od 5. do 18. rujna 2006. Društvo nije sukladno odredbi članka 66. st. 6. Zakona odmah bez odgode na trgovinskom sustavu izložilo nalog za kupnju vrijednosnica upisanih u knjigu naloga iako na nalozima rok nije bio izričito drukčije naveden. U svojem očitovanju Antea izjavljuje kako je uzrok nepravilnosti u provedbi tih naloga u kvaru nastalom na informatičkoj opremi, a ne o ljudskoj pogrešci, odnosno propustu. Prema mišljenju Agencije, očitovanje nije sadržavalo nove činjenice.

http://www.poslovni.hr/46863.aspx
 

·
Ta☼
Joined
·
3,479 Posts
^^ :cheers: :cheers: :cheers:
 

·
Banned
Joined
·
322 Posts
^^ Slovenia, Hrvatska dio Zapadnog Balkana? Well thats debatable.
 

·
cake or death
Joined
·
2,636 Posts
http://www.finfacts.ie/biz10/globalworldincomepercapita.htm
http://www.nationmaster.com/graph/eco_gdp_percap-economy-gdp-nominal-per-capita
http://www.indexmundi.com/g/r.aspx?c=mr&v=67
http://earthtrends.wri.org/text/economics-business/variable-638.html
evo nekoliko razlicitih izvora i ogromne razlike izmedju podataka.Bas me zanima jel postoji neka mjerodavna institucija ili je ovo po principu svako uzima onaj izvor koji mu u tom trenutku odgovara.
btw.o ovoj temi smo jutros polemisali i na threadu o bh prijektima i vijestima.
I jel neko znao koji je izvor ove tabele sto ju je izbacio poslovni?
 

·
Registered
Joined
·
343 Posts
Nego, nešto mi je čudno u toj tablici. Il ja nešto krivo računam. U svakom slučaju, ukupni BDP i BDP po stavnovniku ne odgovaraju broju stanovnika u državi. Ispada da hrvatska ima tri, a srbija četiri milijuna stanovnika.
 

·
Powered by Jet-A1
Joined
·
34,554 Posts
Nego, nešto mi je čudno u toj tablici. Il ja nešto krivo računam. U svakom slučaju, ukupni BDP i BDP po stavnovniku ne odgovaraju broju stanovnika u državi. Ispada da hrvatska ima tri, a srbija četiri milijuna stanovnika.
Neke tablice sadrže BDP (nominalni), a neke BDP PPP (koji je dosta veći, ali i odražava pravo stanje stvari). :cheers:
 

·
Registered
Joined
·
343 Posts
Dakle, na toj tablici koriste ukupni BDP po nominalnoj vrijednosti dolara, dok je BDP po stanovniku iznešen po vrijednosti kupovne moći?? Pa tko je tu lud? Nema smisla miješati dva načina brojenja. Il nek porede stvar po jednome ili po drugome. Dobro da još nisu npr Hrvatskoj stavili BDP po PPPu, a Srbiji nominalno...
 
1 - 20 of 501 Posts
Status
Not open for further replies.
Top