SkyscraperCity Forum banner
181 - 200 of 205 Posts

·
free-lance
Joined
·
12,544 Posts
^^

Evo ga opet...
Probaj(te) shvatiti jednom za svagda.

Nisu Hrvati, niti Srbi , niti Vlada, niti Lijepa Naša niti mason državni odvjetnik.

Ti si kriv!
Vi ste krivi! Vi u Kaštelama, Kaštelima , whatever.
To su vaša djeca, vaši susjedi, vaši.
Nisu moji. I nemoj mene i ostale Hrvate miješati s Kaštelanskim delinkventima.

Kapiraš?
 

·
Registered
Joined
·
1,359 Posts
ma daj. ma ti se šališ. nisi ni ti kriv, već neko drugi. ni ti nisi bira Vladu,ni Predsjednika ni nikog. imaš potribu iskazat stav o kolektivnoj odgovornosti i onda pereš ruke jer nije tvoj kvart/misto/grad ili županija? vi toga nemate? blago vama.

poštovani kolega,da je,ali nije, trojicu ili četvoricu kada ih uhvate osudilo i pošteno naplatilo učinjeno sranje, onda ni u Istri ni Međimurju ni Baranji ni Dalmaciji niko olako to nebi radija. pa sad ti i dalje tvrdi kako djeca iz dobre obitelji nisu ista ili istija kao i djeca iz dobre familije i da im triba oprostit.
a koliko san ja kriv? u tome svemu? da uzmen zakon u svoje ruke? to neću. da ga prijavim? neman koga jer ne znan ni ko je to učinija. a i da znan nebi cinka. napravija bi nešto drugo. da nastavin i dalje odvajat sve šta se odvojit dade, potrudin se kad mogu da ovaj kutak planete bude lipši bolji i čistiji? to siguno, jer kada je neko govno,idiot i vandal, ja se ne moran tako ponašat. možda ste vi iznašli način kako te vandale smirit pa da mi prineseš to iskustvo i znanje. znaš, ja bi volija kada bi i kod nas plastične kese bile negdi drugo a ne u moru. jebi ga. dica ne znaju da više od 60% kisika dolazi iz mora, da kesa koja padne na morsko dno uništava život ispod i oko sebe,da posejdonija apsorbira 4x više CO2 od kišne šume, ... . to znaju moja dica i neki susidi koje znan.

kapiraš?
 

·
Međimurec
Međimurec
Joined
·
2,807 Posts
ma daj. ma ti se šališ. nisi ni ti kriv, već neko drugi. ni ti nisi bira Vladu,ni Predsjednika ni nikog. imaš potribu iskazat stav o kolektivnoj odgovornosti i onda pereš ruke jer nije tvoj kvart/misto/grad ili županija? vi toga nemate? blago vama.

poštovani kolega,da je,ali nije, trojicu ili četvoricu kada ih uhvate osudilo i pošteno naplatilo učinjeno sranje, onda ni u Istri ni Međimurju ni Baranji ni Dalmaciji niko olako to nebi radija. pa sad ti i dalje tvrdi kako djeca iz dobre obitelji nisu ista ili istija kao i djeca iz dobre familije i da im triba oprostit.
a koliko san ja kriv? u tome svemu? da uzmen zakon u svoje ruke? to neću. da ga prijavim? neman koga jer ne znan ni ko je to učinija. a i da znan nebi cinka. napravija bi nešto drugo. da nastavin i dalje odvajat sve šta se odvojit dade, potrudin se kad mogu da ovaj kutak planete bude lipši bolji i čistiji? to siguno, jer kada je neko govno,idiot i vandal, ja se ne moran tako ponašat. možda ste vi iznašli način kako te vandale smirit pa da mi prineseš to iskustvo i znanje. znaš, ja bi volija kada bi i kod nas plastične kese bile negdi drugo a ne u moru. jebi ga. dica ne znaju da više od 60% kisika dolazi iz mora, da kesa koja padne na morsko dno uništava život ispod i oko sebe,da posejdonija apsorbira 4x više CO2 od kišne šume, ... . to znaju moja dica i neki susidi koje znan.

kapiraš?
1. Nemamo.

2. V Medimurju sam nigdar to ne dozivel, neznam o cemu prepovedas.
 

·
Registered
Joined
·
1,359 Posts
možeš mislit lafe.
ne, vaša dica ne pale, vi se odma ubijate. ono obiteljski pa u kvartu, kad metanol proradi

ajde meti prid svojin vratima
ja znan da vandal svoje ime i prezime ima i nisu klingonci ni tahićani. ok?
isto kako mi je jasno kako je i RH pokradena, i kako se iza romske manjne zna sakrivat puno toga i puno ko.
------------------------------------------------------

proša dionicu do Legrada uključujući Koprivnicu,Križevce i još neka okolna mjesta. pa nije to baš tako bajno,ali nije ni loše. ništa posebno bolje,ali ni lošije od Kaštili sa svoji sedan seli. nadan se da će Vas mimoić ova pokora Vas i Vaše.svako dobro.
 

·
Registered
Joined
·
1,359 Posts
hrpa starih auta i kojekakvog željeza kraj pogona željezare u Sućurcu. Kako bi bilo upalit koju peć i pritopit to u kakvu armaturnu mrižu i rebrasto željezo dok opet ne počnemo uvozit. reciklirali bi otpad,povećali kvotu od eu,smanjili neke penale,zaposlili ljude. trenutno cement ide brodom,vlakom,cisternama i šleperima. i to u pristojnim količinama da bi ovim tempom mogla uskoro i peć u Sv.Kaji počet sa radom.
 

·
Registered
Joined
·
5,238 Posts
Eto problema za investitora u perusicu. (boldan je tekst u clanku na lokalnom portalu, pa mi se neda mijenjati)

''Razgovaramo s Boškom Staparom koji kaže da se radi o proizvodnji 40,000 tona opasnog otpada: “radi se o gritu, materijalu za pjeskarenje brodova koji pokupi sve ono ružno i loše s tih trupova, pomiješa se i ovdje bi se trebao reciklirati“. Stapar nadalje pojašnjava da se radi o otpadu s tvarima koje su toksične, mutagene i opasne na puno načina jer radi se o osam opasnih tvari. „Ne možemo se složiti kao mještani s tim da se to dovodi u Perušić, pogotovo jer smo čuli da su istu firmu s istom namjerom ljudi potjerali iz Obrovca.

Osnovni problem oni vide u tome da je ciglana dio druge i treće zone sanitarne zaštite Gacke. No sada oni doznaju da su te i takve zone ukinute i da je to napravila politika. Ističu da bi ova tvrtka zagađivala pola Like, odnosno imala bi utjecaj na Gacku, Majerovo Vrilo, Kostelku.

Od vlasnika tvrtke GRIT Ivana Prižmića doznajemo da su i u Obrovcu imali sve potrebne dokumente i rješenja, no osnovni adut koji Perušić ima jest željeznica.
A kada počmu raditi,ako ikakva inspekcija nešto nađe, iste sekunde prestaje raditi. Prižmić pojašnjava da nikakve sirovine neće biti na otvorenom, sva prerada je u zatvorenom.
Mi imamo zatvoreni sustav ispiranja, čak nismo spojeni ni kanalizaciju. Imamo sustav da se voda vrti cijelo vrijeme i nadopunjava se onoliko koliko se potroši u preradi“- pojašnjava.
Inače djelatnost će biti prerada grita, pijeska koji je neopasan.
To je prvi patent u svijetu za takvu preradu pijeska.
Radit će se samo pijesak iz Hrvatske, jer je nama to ogledni primjerak pogona da možemo patent prodavati po Europi i ovakva postrojenja raditi po drugim državama.“

Inace ce raditi 20+ radnika.
''Kaže da će direktno od pogona živjeti dvadesetak obitelji. ''

Bumo vidjeli sto ce reci ministarstvo okolisa.
 

·
Registered
Joined
·
1,281 Posts
Otvorene su ponude za Projektiranje i izvođenje radova sanacije jame Sovjak , sve 3 ponude iznad procijenjenje vrijednosti - ako je valjanja iz svih drugih razloga možda odluče istresti dodatnih 30mil. kn i prihvatiti prvu. Naravno imaju i zakonsku mogućnost poništiti natječaj

 

·
Registered
Joined
·
1,359 Posts
Stručnjaci upozoravaju: “Sa zaštitom Jadrana trebalo je krenuti još jučer; za 10 godina ćemo imati veliki problem onečišćenja!”

ZADAR – Zagađenje Jadrana prijetnja je mnogim gospodarskim sektorima, a samo 6 posto područja strogo je zaštićeno. U Zadru se stoga na konferenciji koja je okupila gospodarsku i znanstvenu zajednicu govorilo o podvodnoj robotici i senzorici te ostalim inovativnim rješenjima za očuvanje jedinog nam morskoga doma.
Sa zaštitom Jadrana trebalo je, kažu stručnjaci, krenuti još jučer. Pokrenut je stoga strateški projekt InnovaMare. Nositelj je Hrvatska gospodarska komora, a na njemu surađuje 13 partnera iz Italije i Hrvatske, javlja HRT.
– U roku od 10 godina ćemo imati veliki problem onečišćenja, a to će utjecati na gospodarske sektore jer nećemo moći imati normalan izlov ribe, turizam će nam isto imati problem, kao i akvakultura. Govorimo o 170 tisuća radnih mjesta koji su temeljeni na tom eko sustavu Jadranskog mora – ističe Mateo Ivanac, voditelj strateškog projekta InnovaMare.

Osnovni cilj projekta je osmisliti inovacijski sustav i tako zaštititi Jadran.
– Da razvijamo zelene tehnologije odnosno inovativna rješenja putem robotike i senzorike ali i ostalih inovativnih rješenja kako bi dignuli privatni sektor kroz taj razvoj inovativnih rješenja i povezali ih sa znanosti i na taj način postali centralno mjesto, odnosno inovacijski ekosustav za održivost Jadranskog mora, kaže Ivanac.
Kako bi bili što konkretniji potpisano je i pismo namjere za uspostavu Centra izvrsnosti u podvodnoj robotici i senzorici. Sjedište će biti u Šibeniku. Hrvatska je time postavila ambiciozan cilj – postati središnje mjesto za morske tehnologije u Europi. Pomoći će u tome još jedan prekogranični projekt – SUSHI DROP, kojemu je svrha pronaći nove metode zaštite mora i uspostaviti održivi ribolov.

– Do sada se istraživanje obavljalo izrazito agresivnim invazivnim metodama – mi bi jednostavno koćama povukli po morskom dnu i izučavali organizme koji su dole. Sad nam je ideja sa Sveučilištem u Bologni osmisliti opremu – to su podvodni dronovi, i razraditi metodologiju da neinvazivnom metodom istražujemo čega u moru ima, kaže Nedo Vrgoč, ravnatelj Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu i nac. koordinator projekta SUSHI DROP.
Hrvatska i Italija, koje surađuju na ovim projektima, već imaju iskustva u zaštiti morskih staništa.
– Kao primjer dobrih mjera je područje Jabučne kotline koje je ključno rastilište i mrijestilište u Jadranskom moru i gdje smo uspjeli zajedno s ribarima i znanstvenicima s jedne i druge obale Jadranskog mora najprije bilateralno uspostaviti jedno zaštićeno područje. Upravo smo sada na znanstvenom komitetu Opće komisije bili suglasni da ćemo zahtijevati od Komisije da se to područje Jabučne kotline proglasi trajno zaštićenim. Sveučilište u Bologni i moj Institut provode istraživanje učinaka te zaštite. Učinci su fenomenalni, došlo je do obnavljanja većine resursa – kazao je za HRT Vrgoč.
Plan je zaštititi i ostala područja poput otvorenog mora kod Pule koje je utočište lista, potom Južni Jadran te podvodni kanjon kod Barija. Umjesto dosadašnjih tek šest posto, do 2030. Jadran bi trebao imati 30 posto strogo zaštićenih područja.
Kristina Tartaro/More/B.A./HRT
 

·
Registered
Joined
·
1,359 Posts
POŠUMLJAVANJE MORA: Rovinjski znanstvenici alge uzgojene u laboratoriju naselili u more
Prije 1 dan



Znanstvenici Centra za istraživanje mora Instituta “Ruđer Bošković” u Rovinju pod voditeljstvom dr. sc. Ljiljane Iveša u laboratorijskim su uvjetima uzgojili mlade jedinke smeđe alge Gongolaria barbata koja je sve ugroženija u sjevernom Jadranu, prenosi Glas Istre.
Već su jedan dio uzgojenih algi naselili u njihovo prirodno stanište – obalnu lagunu Šćuza. Nastavljaju s lokalnom restauracijom na mjestima gdje je nekada ova smeđa alga stvarala gusta naselja, kao što je Uvala Faborso u Rovinju. Ovakav projekt se prvi put provodi u Hrvatskoj.
Osim podvodnih livada morskih cvjetnica, postoje i podvodne šume, ali smeđih morskih algi. Ove alge naseljavaju kamenito dno te svojom razgranatom formom osiguravaju skrovište, mrijestilište i stanište velikom broju morskih organizama.
Zbog različitih okolišnih promjena kao što je zagrijavanje mora, golobrsta od strane ježinaca, intenzivnih bentoskih cvatova, olujnog nevremena 2016. godine i antropogenog utjecaja ove alge ubrzano nestaju.

Voditeljica nacionalnog projekta Hrvatske zaklade za znanost “Odgovori smeđih algi roda Cystoseira, koje formiraju staništa, na lokalne i globalne stresore” Ljiljana Iveša zajedno sa svojim suradnicima Edijem Gljušćićem i Andreom Bilajcem sljedeće tri godine trajanja projekta nastavlja pratiti rasprostranjenost, gustoću i morfološke karakteristike ovih algi duž istarske obale.
– Ove smeđe alge u sjevernom Jadranu rasprostiru se od zone plime i oseke pa sve do 15 metara dubine. U najplićim staništima njihova naselja nestaju zbog frezanja obale i sve popularnijeg nadohranjivanja, premda se radi o strogo zaštićenim vrstama. Podvodne šume suočavaju se s istim glavnim problemom kao i one kopnene, a to je ljudski nemar – zaključuje Iveša.
M.B.
 

·
Registered
Joined
·
1,359 Posts
NEVJEROJATAN EPILOG Tegljenje zapaljenih jahti iz Marine Kaštela naplatit će se iz - gradskog proračuna: ‘Nas 400 može ovo maknit odavde. Ali ne smiš dirat‘
Piše PSD.
17. lipnja 2021. - 10:26




Impresivan je popis ludih zakona koji uveseljavaju svijet i zagorčavaju život, pa tako, primjera radi, u Tadžikistanu je protuzakonito slaviti rođendan na javnom mjestu, u Teksasu je kažnjivo tući ženu bilo čime većim od muževa palca, dok u Švicarskoj nije dopušteno imati u akvariju samo jednu zlatnu ribicu.
Da, dobro ste pročitali, no ni „Lijepa naša“ ne zaostaje u tom ludilu.
Evo najsvježijeg primjera.
Nedavni, do sada rijetko viđeni 'jahting požar' u Marini Kaštela, usred kojeg je, u svega dvadesetak minuta, u plamenu nestalo šest luksuznih jahti, pardon, nekoliko stotina milijuna eura, polako ali sigurno dobiva svoj epilog.
Umjesto, a zdrav um drugačije ni ne može zaključivati, onoga tko je izazvao vatrenu buktinju na svojoj jahti (a poznato je i tko je), nakon čega se vatra proširila na još pet morskih bolida i tko zna koliko manje oštećenih jedrilica, ili pak vlasnika privezišta luksuznih plovila, globu od gotovo 200 tisuća kuna koliko će stajati premještanje brodskih olupina s gomiličke plaže Kamp, platit će, vjerovali ili ne - porezni obveznici.


Vladimir Dugandžić/Cropix

Da da, svi vi građani Kaštela krivi ste zbog izgorenih milijune eura vrijednih jahturina, jer će se, pazite sad, šlepanje dviju, koje više od dvadeset dana nagrđuju jedinu uređenu plažu u Kaštel Gomilici, naplatit iz gradskog proračuna.
Ni ona stara 'mila majko ide brod' u ovom slučaju ne pomaže, jer Grad Kaštela, nit je luk jeo, ni luk mirisao.
Ali kriv je, presudila mu je Lučka uprava kod koje, bogami - nema milosti.
Dvije od šest jahti u plamenu su iz akvatorija Marine Kaštela, a s ciljem da ne izgori sve što je u njoj usidreno, odtegljene su na obližnju gradsku plažu Kamp, dok su ostali potopljeni nasred Kaštelanskog zaljeva, daleko od šljunka, suncobrana, ležaljki i luksuznih apartmana.

E upravo te dvije čađave grdosije već više od dvadeset dana leže u plićaku spomenute gradske plaže, ljudi su bijesni, počevši od obližnjih ugostitelja pa sve do susjednih iznajmljivača i malog običnog čovjeka.
Spomenimo još jednom, teret njihova izvlačenja i premještanja na prikladniju lokaciju pao je na kosti, vjerovali ili ne, Grada Kaštela. Pardon, vas poreznih obveznika koji punite gradsku blagajnu.
Pa vi sad kažite, je li imalo zaostajemo za Tadžikistanom, Teksasom ili Švicarskom, s početka naše priče. Moš mislit.
Koga briga što je netko užga kužinu na jahturini i s nje pobiga, koga briga šta je moglo izgorit sve šta 'obitava' u Berketovoj marini i šta se odgovornost svaljuje na potpuno nedužne, bitno je da se poteštata Ivanovića okrpilo po đepu, i to onom gradskom đepu za kojeg on odgovara.
A samo zato što su dva broda u plamenu dotegljena na gradsku plažu.
A upravo na toj gradskoj plaži tamošnjim ugostiteljima itekako zagorčavaju živote, jer, i nakon više od 20 dana otkako su stigli, do dan danas 'pajke' na istom mjestu - u plićaku.

Svi redom, vlasnik prvog kafića Ivica Brnas, supruga vlasnika susjednog obrta uslužnih djelatnosti Monika Štefanić, vlasnik obližnjih apartmana i obiteljske kuće, Matko Šaban, bijesni su ko risovi. Ko hijene.
Kako i ne bi bili kad svakog jutra, umjesto krcate plaže kupača i gostiju u svojim objektima, gledaju u crno zgarište i mahom se pitaju: Pa jeli ovo moguće, u kakvoj mi državi živimo?
Gospodo, moguće je.



Ivica i Ana Brnas
Vladimir Dugandžić/Cropix


- Što kazati, umjesto da su te brodove odvukli u dublje oni su ih servirali nama pod nos. Ovo stanje traje dvadeset dana, dani idu, nitko o ovome ne vodi računa, upire se u Grad. Berket pere odgovornost sa sebe, svaljuje na Grad. Ljudi iz Grada su bili tu i gledaju sve načine da se ovo riješi. Berket je to pokušava maknit u tri navrata, nije uspija, i sad je svalija sve na Grad.
Nemamo posla, najprije korona, sad ovo. Ne možeš živit od smrada čin zapuše malo vitra. Spremno se skupit nas 400 iz Gomilice i ako triba bagerima, dizalicon i mašklinima ovo maknit odavde. Ali ne smiš dirat. Ovo bi triba sredit Berket jer se u njegovoj Marini Kaštela sve ovo dogodilo - kategoričan je vlasnik kafića na plaži Kamp, Ivica Brnas.
Ogorčenost dijeli i Monika Štefanić koja na plaži iznajmljuje trampuline i prodaje hranu.

- Posla nemamo. Imali smo strpljenja, međutim, ako ovo ne ode za par dana nama je sezona u kaosu. Stranci koji dolaze u Marinu Kaštela ovo slikavaju i dile po instagramu. Strpljenju je doša kraj, ovo je velika sramota. Bili smo puni već od 1. svibnja, ljudi su u očaju. Pohvalila bi gradonačelnika na uloženom trudu iako po meni on nije odgovoran u ničemu, nego je odgovoran Berket. Nekidan san ga zaskočila i pitala kad će ovo sredit, no on je pobjegao od mene - tvrdi Monika Štefanić.


Monika Štefanić
Vladimir Dugandžić/Cropix


Za Matka Šabana, vlasnika najbliže kuće brodskim olupinama, stvar je kristalno jasna:
- Onoga ko je ovo dovuka ovde triba zatvorit.
Zašto? Pitamo ga.
- Zato šta je taj ove brodove dovea ovde i ugrozija nas sve. Izvuka ih je stihijski iz Marine Kaštela da ne izgore drugi brodovi, i to je okej. Ali, dovuć ih ovde, to je za kaznu i nema druge - odriješit je Šaban.



Matko Šaban
Vladimir Dugandžić/Cropix


Svi zajedno najavili su za subotu ujutro prosvjed ispred Marine Kaštela i ustrajat će, vele nam, sve dok se ovo ne sredi.
A kako doznajemo, nedužni Grad već je stupio u kontakt sa brojnim tvrtkama koje se bave izvlačenjem i tegljenjem brodskih olupina, a odluka je, doznajemo, pala na tvrtku Pomgrad. Podsjetimo, za 200 tisuća kuna.
- Mi imamo rješenje Lučke kapetanije da Grad Kaštela polaže nadležnost nad pomorskim dobrom i nikakva žalba ne odgađa izvršenje. Ozbiljno iznalazimo izvođača radova, posao je jako kompleksan i pri izvlačenju će tu sudjelovati brojne druge tvrtke, od ronioca, Ciana, gradski Vlastiti pogon i još brojni drugi. Vjerujem da ćemo ovaj slučaj riješiti do vikenda - kazao nam je šef pogona Ivan Čagalj napominjući kako je Gradu savjetovano da zatraži povrat novca od vlasnika plovila od kojih je jedan bivši Severinin partner, Milan Popović.
Popričali smo i s Joškom Berketom, vlasnikom Marine Kaštela koji nam je kazao kako se cijeli postupak provodi u skladu s pravilima i zakonima, te po rješenju nadležne Lučke uprave.
- Mi smo pokušali našim snagama i to u tri navrata pomaknuti te brodove i nije išlo. Osjetljiv je to posao i mora se odraditi profesionalno. Lučka uprava je izdala rješenje o nadležnosti Grada i koliko znam, Grad ulaže sve napore da se stanje što prije riješi - kratko nam je komentirao bivši gradonačelnik i vlasnik Marine Kaštela.
Bilo kako bilo, zakoni su apsurdni do bola, a hoće li spaljene grdosije do vikenda utočište naći u nekoj drugoj luci, na drugom mjestu - ostaje za vidjeti.


#MARINA KAŠTELA#POŽAR#POŽAR JAHTI#KAŠTELA#JOŠKO BERKET
 

·
Registered
Joined
·
1,359 Posts
Algoland: Biological Solutions to Clean Air and Clean Water

About the project
The Algoland project finds sustainable solutions to societal challenges. With Linnaeus University at its core, Algoland encompasses a community of knowledge from key stakeholders in the fight for our planet. Partners from industry, academia and public servants address global environmental problems at a local level:
o Use of fossil fuels
o Climate change
o CO2 emissions
o Polluted water
o Eutrophication

Cleaning the air
Location: Cementa AB, Degerhamn, Öland
Cement production releases flue gas and with it vast amounts of CO2 to the atmosphere. Microalgae can use this flue gas as a CO2 source, and the algal biomass can be used as a resource for bioenergy or high value products. In this project, we examine the potential of using microalgae to capture CO2 from flue gas from the cement plant.

Cleaning the water
Location: Moskogen, Kalmar
At Moskogen, a landfill in Kalmar, Sweden, nutrient-rich leachate water runs into a reservoir. We examine the potential of micro algae to clean nitrogen from the water. Algal production is supported by the CO2 produced by the Kalmar Energi power plant, also located in Moskogen.
Phosphorus is a biproduct of the renewable energy production (wood chips) and is used in the production of algal biomass, which can ultimately be turned into valuable bioproducts.
Contact person: Elin Lindehoff

Sustainable feed from algae and mussels
Location: Voxtorp Farm, Ljungbyholm
Algae, produced to recycle nutrient and carbon dioxide and blue mussels that restore our coastal waters are tested as feed for egg laying hens. We are running feeding trials at Voxtorps gård, where mussel meal and algae are tested as protein source and mussel shells as a source of calcium in the hens' feed. Safety and quality of the eggs are monitored to see if locally produced algae and blue mussels are the sustainable feed of the future.
Contact person: Elin Lindehoff
 

·
Registered
Joined
·
1,359 Posts
Sloboda ili klimatsko samoubojstvo – Koja je prava cijena američkog plina?
Prije 1 dan


Foto: Balticshipping / Ilustracija

Hidraulično frakturiranje ili ‘fracking’ je zabranjeno u većem dijelu Europe. Europska unija se okreće Sjedinjenim Američkim Državama kako bi se osigurala alternativna opskrba plinom. Koliko će takvog plina uopće stići u Europu? Američki predsjednik Joe Biden i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nedavno su objavili kako su postigli sporazum u cilju smanjenja ovisnosti Europske unije od ruskih energenata.
Dodatnih 15 milijardi kubičnih metara ukapljenog prirodnog plina (LNG) — koji se uglavnom dobiva hidrauličkim razbijanjem stijena u bušotinama koje su prošlih godina nicale kao gljive poslije kiše širom SAD-a, ove godine će stići s druge strane Atlantika na europske obale.
Ovo je samo oko jedne trećine plina koji će Njemačka dobiti ove godine iz Rusije. Ali aktivisti strahuju da zamjena ruskog plina ukapljenim plinom ne samo da neće uspjeti povećati energetsku sigurnost nego će ugroziti i dugoročne klimatske ciljeve, prenosi Deutsche Welle.

– Na temelju ovog sporazuma EU i SAD će skrenuti na pogrešan i opasan put, jer se na temelju njega stvara nova infrastruktura za uvoz fosilnog plina u Europu – rekao je Murray Worthy, koji u ekološkoj nevladinoj organizaciji Global Witness predvodi kampanju protiv upotrebe plina. – Izgradnja novih terminala za uvoz značila bi odluku da se uvozi fosilni plin i daleko iza vremenskog roka do kojeg bi EU zauvijek trebala odustati od ovog, po klimu štetnog, energenta – ističe.
Zbog neposrednih klimatskih utjecaja LNG-a dobivenog iz ležišta škriljaca duboko pod zemljom, zabrinutost je još veća. Iako je fracking zabranjen u većem dijelu Europe zbog utjecaja na okoliš, prvenstveno zbog upotrebe kemikalija koje zagađuju podzemne vode, EU je sad počela uvoziti taj plin iz SAD-a.
Okretanje frackingu ima ozbiljne klimatske implikacije zbog visoke emisije metana prilikom dobivanja i korištenja LNG-a. U razdoblju od 20 godina je utjecaj metana na globalno zagrijavanje oko 85 puta veći od utjecaja ugljičnog dioksida. S obje strane Atlantika malo je učinjeno na zaustavljanju curenja metana. Doduše, sporazum Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država povezuje cilj diverzifikacije opskrbe plinom i “klimatske ciljeve”. Sporazum kaže da je cilj da se smanji intenzitet stakleničkih plinova u svim novim LNG-infrastrukturama i cjevovodima. To bi se postiglo korištenjem čiste energije za pogon postrojenja i bušotina, kao i smanjenjem curenja metana.
Ipak, ako se ruski plin jednostavno zamijeni američkim, ovaj energent će u Europskoj uniji ostati drugi najveći izvor emisije ugljičnog dioksida, odmah nakon ugljena.
Utjecaj LNG-a na klimu će se udvostručiti kad se vađenje, transport, proces ukapljivanja i ponovno pretvaranje u plin dodaju samoj emisiji pri sagorijevanju LNG-a. Utrostručenje američkog izvoza između 2020. i 2030. bit će kao puštanje u promet do 45 milijuna dodatnih automobila na fosilna goriva godišnje. Time će se poništiti postignuta desetljetna redukcija emisije stakleničkih plinova od jedan posto.
Za aktiviste koji se bore protiv klimatskih promjena, energija iz fosilnih goriva je ključni pokretač rata i treba ju postepeno ukinuti i zamijeniti obnovljivom energijom. Više ulaganja u ovu branšu i oslanjanje na fosilna goriva je voda na mlin despota i ratnih huškača širom svijeta koji vide da im ovaj energetski sustav koristi. Ako se Europa zaista želi osloboditi ruskog plina, jedina prava opcija je potpuno odustajanje od plina.
– Imamo jedinstvenu povijesnu šansu i obavezu da sada izaberemo radikalnu promjenu načina na koji proizvodimo i trošimo energiju. Ali rješenje koje su naše transatlantske vlade predstavile nije ništa drugo nego nastavak kretanja u istom smjeru – zaključuje Andy Gheorgiu, njemački borac protiv upotrebe plina i metode eksploatacije koja je poznata kao hidrauličko frakturiranje ili fracking.
Z.G.
 

·
Registered
Joined
·
418 Posts
LNG infrastruktura je OK. Koliko ja znam ne dobija se svaki LNG na nacin kako to Ameri rade. Ima i drugih snadbjevaca koji dobijaju plin na isti nacin kao i Rusi, samo ga transportiraju u tekucem stanju brodovima umjesto plinovodima.

Koliko ja citam po medijima ovakvi "ekoloski aktivisti" iz Njemacke (clanovi vladajuce koalicije) su bili glavni akteri Njemacke podrske Putinu (za njih ljudski zivoti u Ukrajini nista ne znace).
 

·
Registered
Joined
·
13,481 Posts
LNG infrastruktura je OK. Koliko ja znam ne dobija se svaki LNG na nacin kako to Ameri rade. Ima i drugih snadbjevaca koji dobijaju plin na isti nacin kao i Rusi, samo ga transportiraju u tekucem stanju brodovima umjesto plinovodima.

Koliko ja citam po medijima ovakvi "ekoloski aktivisti" iz Njemacke (clanovi vladajuce koalicije) su bili glavni akteri Njemacke podrske Putinu (za njih ljudski zivoti u Ukrajini nista ne znace).
LNG je samo način transporta kad nemaš plinovod između točke A i B. Kao potencijalni izvor plina za europsko tržište, osim SAD-a se spominje i Katar.

Naravno, LNG je puno manje efikasan način transporta, jer likvefakcija, kao i brodovi koji ga prevoze troše energiju.
 

·
Registered
Joined
·
1,359 Posts
LNG infrastruktura je OK. Koliko ja znam ne dobija se svaki LNG na nacin kako to Ameri rade. Ima i drugih snadbjevaca koji dobijaju plin na isti nacin kao i Rusi, samo ga transportiraju u tekucem stanju brodovima umjesto plinovodima.

Koliko ja citam po medijima ovakvi "ekoloski aktivisti" iz Njemacke (clanovi vladajuce koalicije) su bili glavni akteri Njemacke podrske Putinu (za njih ljudski zivoti u Ukrajini nista ne znace).
kvaka je u tome da je taj lng transportiran plinovodom daleko jeftiniji od onoga koji dolazi lng brodom. lng brod ima troškove, isti košta, traži se obrazovaniji kadar. osiguranja, ... zato je mutti imala hrpu ugovora i dogovora sa rusima. ali nije samo njemačka ovisna o ruskom plinu. značajne količine uvozi i francuska i italija i još neke zemlje. rusi su imali sirovine i energente koje tribaju njemcima, ali i francuzima i talijanima, i ... . njemci su to kupovali a dobar dio toga ka gotov proizvod izvozili rusima. tamo nije samo renault ima tvornicu. tamo je i MAN i VW i BMW i siemens, fiat, .... i zato san jedanput već reka da bi teta bila svašta napravila da do ovoga rata ne dođe. njemcima je omrznija ugljen, nisu želili ni nuklearke. postali su ekološki svjesni (doduše samo u njemačkoj). sada nakon brutalnog otrježnjenja krvlju sirotinje priko koje njemačka dobija plin, priko koje su dolazile sirovine za industriju, sad je već nelagoda. nema nekih stvari koje su se uzimale zdravo za gotovo. ovaj rat mi se nekako čini da humanoidi ovog planeta nisu još zreli i dovoljno odgovorni za nešto šta se zove globalizacija.
 

·
Registered
Joined
·
449 Posts
kvaka je u tome da je taj lng transportiran plinovodom daleko jeftiniji od onoga koji dolazi lng brodom. lng brod ima troškove, isti košta, traži se obrazovaniji kadar. osiguranja, ... zato je mutti imala hrpu ugovora i dogovora sa rusima. ali nije samo njemačka ovisna o ruskom plinu...
Ovo nije točno jer cijena LNG vs plinovod ovisi o puno faktora od kojih su dva najvažnija udaljenost od izvora i to koliko te netko (Rusi) želi/može držati u šaci. Ta teza da je LNG puno skuplji se paušalno provlači bez da se uzme i dodatne faktore poput veličine tržišta i dostupnih količina po modu transporta. Pusti mutti i njene probleme i gledaj što ti je bitno, a to smo mi. Kolika je naša udaljenost od izvora, kolika bi nam bila cijena da Rusi imaju monopol, odnosno da nema terminala.



Drugim riječima, za tržište naše veličine, naše lokacije, značajne domaće proizvodnje, LNG je itekako konkurentan plinovodu kada pogledaš širu sliku.
 
181 - 200 of 205 Posts
Top