SkyscraperCity banner

161 - 180 of 188 Posts

·
Registered
Joined
·
440 Posts
Rješavamo li se problema odlaganja i recikliranja građevinskog otpada?

PROJEKT ZA KAŠTELA, SOLIN I SPLIT
Problem nedostatka prostora i uređenog područja za zakonito odlaganje građevinskog otpada, na ovom je području prisutan dugi niz godina, no ako je suditi prema planovima i najavama, koje ovih dana stižu iz tvrtke CEMEX i Grada Kaštela, od slijedeće godine na području Kaštela, Solina i Splita tog problema više ne bi trebalo biti.

Nedavno je netko primijetio kako stanovnici okolnih gradova, u prolazu, odlažu svoj građevinski otpad cijelom dužinom brze ceste kroz Kaštela te da to stvara lošu sliku o gradu. No za takvu sliku nisu nam potrebni susjedi jer i mi sami odlagališta otpada, posebno građevinskog, stvaramo gdje stignemo, uz prometnice, na ugibališta, uz parkove, po Kozjaku...
Iako su glavni krivci za to sami građani, veliki dio krivice snose lokalne i regionalne uprave jer uglavnom nisu osigurana adekvatna područja za zbrinjavanje građevinskog otpada, odnosno šuta. Kako na širem splitskom području ne postoji takvo odlagalište,ne postoji ni zakonit način odlaganja takvog otpada. Tek dio se može deponirati na Karepovcu, neke od građevinskih tvrtki odlažu šut na Kukuzovcu, mali dio takvog otpada preuzima jedna manja privatna tvrtka u Dugopolju, a poznato je i nelegalno odlagalište na cesti Plano – Labin.

No, kako smo rekli u samom uvodu, takvoj situaciji slijedeće godine, ako sve bude teklo prema planu, trebao bi doći kraj. Šire splitsko područje imat će u Kaštelima reciklažno dvorište za građevinski otpad, čime bi višestruku korist imali i okolni gradovi, sami građani te tvrtka CEMEX koja radi na tom projektu. Reciklažno dvorište trebalo bi se u skoroj budućnosti izgraditi u zapadnom dijelu CEMEX-ovog tupinoloma tvornice Sveti Juraj u Kaštelima.
Inače, sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom, deponiranje šuta je zabranjeno, a isti se mora razvrstati i reciklirati, što se mora odraditi u reciklažnom dvorištu za građevinski otpad i svaka jedinica lokalne uprave u svojim prostornim mora odrediti najmanje jednu odgovarajuću zonu u kojoj se može izgraditi reciklažno dvorište za građevni otpad te obavljati djelatnosti sakupljanja, oporabe i zbrinjavanja građevnog otpada sukladno Zakonu.
- Prema zakonskim propisima, građevinski šut se mora „razmrviti“, odvojiti s jedne strane beton, a s druge strane svi ostali materijali, poput željeza, drva ili stakla kako bi se svaki taj materijal mogao dalje reciklirati. U ovom trenutku u na području gradova Splita, Solina i Kaštela ne postoji niti jedno legalno odlagalište građevinskog otpada, kao ni reciklažno dvorište za isti.
Gradovi Kaštela, Split i Solin, koji su nas kontaktirali, u svoj plan gospodarenja otpadom uključili su ovu lokaciju kao buduće reciklažno dvorište na koje će se taj grad „naslanjati“. Navedena lokacija ulazi u prijedlog izmjena GUP-a grada Kaštela i usvajanjem tih izmjena, odnosno loakcije reciklažnog dvorišta, stvaraju se uvjeti da se pokrene proces za dobivanje dozvole za gradnju navedenog reciklažnog dvorišta.
Što se tiče same tvrtke CEMEX, reciklirani otpadni beton moći će se u jednom dijelu koristiti za tehničku sanaciju kave, a drugi dio može se koristiti u procesu proizvodnje cementa, u omjeru koji je prihvatljiv za tehnološki proces – kratko nas je informirao Branko Mozara, direktor komunikacija u CEMEX-u.

- Površina od 10 tisuća kvadrata predviđena za reciklažno dvorište mora udovoljavati osnovnim tehničko-tehnološkim uvjetima:, mora biti ograđena,smještaj otvorenih spremnika predvidjeti na natkrivenom prostoru, otpad skladišten odvojeno, podne površine moraju biti nepropusne i otporne na djelovanje uskladištenog otpada. Dvorište mora sadržavati opremu koja sprječava rasipanje, širenje prašine i buke, mirisa te mora biti opremljeno uređajima, opremom i sredstvima za dojavu, gašenje i sprečavanje širenja požara te drugom sigurnosnom opremom sukladno posebnim propisima. Za rad reciklažnog dvorišta potrebno je osigurati vagu, bager, pokretnu čeljusnu drobilicu za beton s povratnom trakom, kamione te kontejnere za prihvat feroznih materijala. Investicija za opremu iznosi oko 700 tisuća eura plus dodatno uređenje – informirali su nas u CEMEX-u.

U ovom trenutku nije poznato koliko će građevinskog otpada „proizvoditi“ gradovi, a u ovoj fazi planiranja još nisu utvrđeni načini organizacije posla, cijene prihvaćanja takvog otpada i slični detalji. Tako će, kada se usvoje izmjene kaštelanskog GUP-a, uslijediti ishođenje potrebnih dozvola, što će s obzirom na zakonske procedure dodatno trajati nekoliko mjeseci, nadležni u CEMEX-u sagledati cijelu situaciju, troškove, korisnike i druge okolnosti te donijeti konkretan poslovni plan za slijedeću fazu realizacije ovog projekta.
Gradonačelnik Kaštela Denis Ivanović potvrdio nam je da se lokacija reciklažnog dvorišta u CEMEX-ovom tupinolomu nalazi u županijskom prostornom planu te da je uvrštena i u izmjene kaštelanskog GUP-a o kojem će se uskoro izjasniti kaštelanski gradski vijećnici.

-------------------------

e sad kad bi bili pametni i otpadni namještaj zdrobili i potrošili ka alternativno gorivo u Sv.Juri i Sv.Kaji. naravno kad je proces stabilan dodavanjem cca 200kg/h dnevno bi potrošili 4,8t, šta je zanemariva količina u procesu proizvodnje,a velika količina otpada bi nestala vrlo brzo.
 

·
Registered
Joined
·
1,339 Posts
Danas prolazim Srednjacima i naletim na razbacanu plastičnu ambalažu oko cijelog "odlagališnog otoka". Skupljači plastičnih boca doslovno su rasparali sve žute vreće i razabacali svu plastičnu ambalažu uokolo da ne bi slučajno našli koju plastičnu bocu za 50 lipa. Užas. :eek:hno:
 

·
Registered
Joined
·
440 Posts
nije više stvar jeli se razdvaja metal.plastika i papir. nama treba mini pogon za reciklažu te sirovine,ali preradu u nešto konkretno. mali pogon za reciklažu papira i kartona, mali pogon za reciklažu plastike i njenu preradu u granulat ili niti(pređu). sa tim pogonima riješili bi zasigurno 2/3 otpada u RH,a zasigurno bi sve izgledalo puno čišće i lipše.
 

·
Registered
Joined
·
610 Posts
Sanacije lokacije visoko onečišćene opasnim otpadom (crna točka) "Sovjak"

https://eojn.nn.hr/SPIN/APPLICATION/IPN/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?id=3242989

Predmet nabave su usluge projektiranja, izvođenja radova, te ishođenja svih potrebnih dozvola na projektu sanacije jame Sovjak, u svemu prema uvjetima ugovora za Postrojenja i projektiranje i građenje za elektrotehničke i strojarske građevine i radove po projektima Izvođača (FIDIC Žuta knjiga, prvo izdanje 1999., hrvatski prijevod u izdanju Hrvatske udruge konzultanata, Hrvatske komore inženjera građevinarstva i Udruge konzultantskih društava u graditeljstvu objavljen 2014. godine).

U postupku izravne dodjele bespovratnih sredstava Sanacija lokacije visoko onečišćene opasnim otpadom –jama Sovjak (KK.06.3.1.06) u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. (OPKK 2014.-2020.), Ministarstvo zaštite okoliša i energetike donijelo je Odluku o financiranju29. lipnja 2018. godine, kojom se projektu dodjeljuju EU sredstva. Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan je 13. srpnja 2018. godine. Sredstva za financiranje realizacije cjelokupnog projekta sanacije jame Sovjak osigurana su kroz EU fondove i sredstva FZOEU (korisnika).

Rok za dostavu ponuda/zahtjeva za sudjelovanje 3.2.2020. 13:00

Procijenjena vrijednost nabave iznosi ukupno 270.131.112,00kn bez PDV-a.

Rok završetka izvršenja ugovora se računa od Datuma početka i iznosi 54 mjeseca.

Opis otpada u jami Sovjak
Jama Sovjak koristila se za odlaganje opasnog otpada u razdoblju od 1956. do 1990. godine
kada je zabranjeno daljnje odlaganje. Prema obavljenim istraživanjima 1997. te 2002., 2003. i 2007. godine, zaključeno je da je u jamu Sovjak bilo odloženo oko 250.000 m3 različitog opasnog otpada. Istražni radovi provedeni 1987. godine bili su usmjereni uglavnom na ispitivanje svojstava odloženog
otpada radi njegovog iskorištavanja u energetske svrhe.

Tijekom prvih deset godina, jama se koristila isključivo za odlaganje kiselog katrana koji je nastajao kao otpad u rafineriji tijekom proizvodnje maziva, motornih ulja i asfalta. Da bi se ovaj otpad učinio mobilnim i s mogućnošću crpljenja, zagrijan je na 80 °C u rafineriji i prevezen u cisternama što je prije moguće do otpadne jame gdje je zbog svojih svojstava, formirao čvrst i nepokretan sloj tzv. tvrdi katran. Kasnije su uz katran, u jamu Sovjak odlagane i druge vrste opasnog otpada, iako u znatno manjim količinama u odnosu na katran. Takav ostali otpad uključuje otpadni katran iz koksare, acetilenski mulj iz brodogradilišta, sirovu naftu i naftne proizvode iz spremnika, ostatke ulja, razni
petrokemijski otpad, otpadne vode iz spremnika za čišćenje, otapala, otpadna ulja za rezanje i robu loše kvalitete od carinskih službi.

Digitalizacijom starih karata, matematičkim izračunima i 3D modeliranjem, utvrđeno je da danas volumen vrtače Sovjak ne prelazi 152,000 m3. To dokazuje da je dio odloženog otpada prodro u tlo, osobito tekući dio otpada, ali i plutajući površinski sloj ugljikovodika.



Idejno rješenje odabrane opcije
Glavne faze sanacije jame Sovjak su sljedeće:
1. faza – uklanjanje krutog otpada s vrha u procijenjenom trajanju od 30 dana;
2. faza – uklanjanje plutajućeg sloja ugljikovodika u procijenjenom trajanju od 3 mjeseca (ne uključuje mobilizaciju opreme);
3.faza – uklanjanje otpadnih voda u procijenjenom trajanju od 38 mjeseci (ne uključuje mobilizaciju i demobilizaciju opreme);
4. faza – uklanjanje mekog katrana/sedimenata u procijenjenom trajanju od 23 mjeseca (ne uključuje mobilizaciju i demobilizaciju opreme);
5. faza –zatvaranje jame u procijenjenom trajanju od 15 mjeseci.

Uklanjanje krutog otpada
Sanacija bi trebala početi uklanjanjem svih velikih otpadnih predmeta tzv. glomaznog otpada koji su odložen na površini jame, uključujući bačve, stare građevinske pontone,glomazni komunalni otpad i sl. Budući da je otpad onečišćen zbrinjavanje obaviti putem ovlaštene tvrtke za gospodarnje opasnim otpadom. Dinamika sanacije jame "Sovjak" po fazama prikazana je u Grafičkom prilogu 1.2.2-5. Otpad je rasprostranjen po cijeloj jami. Uklanjanje otpada treba obaviti kranovima i odgovarajućom opremom (grabilica ili kuka). Izvađeni otpad trebao bi biti primarno pohranjen izravno u kamion opremljen nepropusnim spremnikom i mogućnošću pokrivanja, s dizalicama u skladu s propisanim načinima za sakupljanje/zbrinjavanje opasnog otpada.
Važno je naglasiti da se iskopani otpad mora prevoziti u izvornom obliku i u uvjetima koji su prikladni za prijevoz, a bilo kakva opsežna razdvajanja na mjestu tzv, „in situ“,aktivnosti smanjena. Tijekom vađenja otpada i procesa utovara, izvođač i odabrani ovlašteni sakupljači moraju spriječiti bilo kakvu odvodnju koja bi na kraju mogla onečistiti tanki sloj tla oko jame. U slučaju onečišćenja, radove obustaviti, a onečišćeno tlo je potrebno očistiti do kvalitete tla prije onečišćenja.
Kada se onečišćenje ukloni, odnosno sanira onečišćeni prostor nastaviti s vađenjem otpada. Budući da uklonjeni otpad nije primjeren za bilo kakvo korisno recikliranje ili korištenje, potrebno ga je kamionima opremljenim nepropusnim spremnicima, s mogućnošću natkrivanja prevesti i odložiti na odlagalište otpada ili zbrinuti ovisno o tome da li se radi o neopasnom ili opasnom otpadu. Konačno rješenje zbrinjavanja je odgovornost odabrane
tvrtke.

Uklanjanje sloja plutajućeg ugljikovodika
Površinski sloj ugljikovodika u jami Sovjak moguće je ukloniti samo mehaničkim iskopom, koji je izvediv zbog karakteristika materijala.
Iskop pomoću velike dizalice je lakše provoditi od mehaničkog jaružanja. Moguće rješenje s malim bagerom na splavi nije izvedivo, jer materijal nije u tekućem nego u čvrstom stanju na ambijentalnoj temperaturi.
Zbog fizikalnih svojstava plutajućeg sloja, iskop/jaružanje se smatra
najrealnijim/najpogodnijim rješenjem. Preporuča se uklanjanje plutajućeg sloja iskopom uz pomoć velikog krana. Iskop treba provesti polako, kako bi se omogućilo da se tekući dio iscijedi natrag u jamu. Nadalje, dnevni kapacitet vađenja plutajućeg sloja će biti određen u ovisnosti o dinamici njegovog prijevoza. Dimenzije pojedine korpe su u tipičnom rasponu uklanjanja od 500 – 1000 l po kanti s prosječnim kapacitetom po satu od 4 do 6 ciklusa, što odgovara 5 tona/h. Iz razloga fleksibilnosti, trebalo bi biti moguće pohraniti iskopani materijal na licu mjesta od 3 do 5 dana u zatvorenim transportnim kontejnerima. Transportni kontejneri obično variraju od 10 – 20 m3. Dnevni kapacitet otpreme će biti u rasponu od 40 do 50 m3. Uklonjeni plutajući sloj može se prevoziti na obradu u zatvorenim kontejnerima. Svi tipovi kontejnera mogu biti prevoženi kamionima s kontejnerskim dizalicama i moraju biti zatvoreni.

Uklanjanje sloja otpadne vode
Kvaliteta sloja vode ispod plutajućeg sloja ugljikovodika je posljedica interakcije između odloženog otpada i oborina tijekom cijelog životnog vijeka jame Sovjak. Zbog plutajućeg sloja, procjenjuje se da isparavanje može biti manje nego glavna horizontalna migracija vode. Tijekom godina, ravnoteža je uspostavljena između ulazne količine vode i migracije prema okolnim slojevima. Ova ravnoteža i kinetika minimalnog miješanja je stvorila prilično stabilne okomite profile, kao što je utvrđeno analizama prikazanim u prethodno
izrađenoj stručnoj dokumentaciji. Očekuje se da će se kvaliteta vode promijeniti s dubinom prema višim koncentracijama suspendirane tvari; ukupne otopljene tvari TDS, KPK, pH itd. Stoga uravnoteženo uklanjanje crpljenjem je važno kako bi se prilagodila učinkovitost predobrade sa stvarnim stanjem i održavao ciljani dnevni kapacitet. Crpljenje pomoću radne jedinice ili samo ulazne cijevi smještene na pokretnoj splavi biti će moguće nakon uklanjanja sloja plutajućeg ugljikovodika. Crpka instalirana na pontonu omogućuje praćenje kvalitete sirove vode. Dnevni uzorci vertikalnih profila vode su važni za podešavanje predobrade vode nakon skladištenja obrađene vode u spremnicima smještenim na kopnu u blizini jame, u zoni upojne građevine.
Različite plutajuće crpke koje rade istovremeno neće poremetiti vertikalno prilično stabilnu kvalitetu vode. Kapacitet crpljenja bi se trebao postaviti da se uspostavi uravnotežen unos vode koji će biti definiran u skladu s odabranom tehnologijom predobrade ili dnevnim skladištenjem vode u međuspremniku. Spremnik na licu mjesta treba biti dimenzioniran za 3 – 5 dana
volumena vode. Za optimalno razdoblje djelovanja za pročišćavanje otpadnih voda, cilj je 50 – 70 m3 po danu. Spremnik od 300 do 350 m3 zahtijeva površinu od oko 100 do 150 m2, uključujući i okolno radno područje.

Uklanjanje katrana i taloga
Nakon uklanjanja sloja plutajućeg ugljikovodika i sloja vode, izložen je sloj mekog katrana pokriven talogom. Sloj mekog katrana će se iskopati istim tipom dizalice i opremom kao što je opisano za plutajuće ugljikovodike.
Procjenjuje se kapacitet uklanjanja od 6 m3/sat mekog katrana (6 ciklusa vađenja kranom u jednom satu/kapacitet korpe 1 m3). Dnevni kapacitet vađenja sloja mekog katrana stoga se procjenjuje na 96 m3/dnevno. Kako bi se postigla realizacija navedene dinamike radova, potrebno je postaviti dvije kranske dizalice kako je i prikazano na nacrtima. Također odabirom kapaciteta korpe (1 – 3 m3), moguća je optimiziacija procesa vađenja otpada u
skladu s određenim terminskim planom i planom monitoringa. Vađenje sloja mekog katrana odnosno taloga predviđa se sve dok se ne dospije do razine
sloja tvrdog katrana. To znači da se vađenje otpadnih tvari iz jame odvija sve dok se ne dospije do razine tvrdog materijala koji predstavlja sloj tvrdog katrana odnosno taloga koji se ne može iskapati s korpom. Kako bi se ustanovilo da se iskapanjem došlo do tvrdog materijala odnosno tvrdog katrana/taloga koristit će se metoda terenske odluke za ocjenu
krutosti tla. Vizualnim pregledom utvrdit će se eventualno dodatne površine na kojima se mora obaviti iskop materijala. Kriterij za određivanje eventualno dodatnog iskopa odredit će se na osnovu mogućnosti ručnog iskopa (lopatom).
Nakon vizualnog pregleda, primijeniti Normu ASTM D 2488-93 (1995) kojom se ocjena krutosti tla vrši se na terenu pritiskom palca, a koje se može primijeniti i na ovoj vrsti materijala. Ako se pritiskom palca na tlo ostavlja otisak dubine do 6 mm onda je tlo tvrdo. Ako se ne može palac utiskivati, ali se može utisnuti nokat onda je tlo kruto.

Zatvaranje otpadne jame nakon uklanjanja otpadnih tvari
Odabrano sanacijsko rješenje podrazumijeva uklanjanje otpadnih tvari iz jame sve do sloja tvrdog katrana, koji ostaje na dnu jame. Tvrdi katran na dnu jame ujedno služi kao nepropusna barijera u donjem sloju jame, a kontakt istog sa zrakom bit će onemogućen zatrpavanjem jame inertnim materijalom.
Nakon što se isprazni cjelokupan sadržaj jame od otpadnih materijala, a jedino je preostao dio tvrdog katrana po stjenkama i dnu jame, započeti sa drugim dijelom sanacije koji obuhvaća slijedeće radnje:
1. Postavljanje sloja gline debljine min 1 m, koeficijenta vodopropusnosti k = 10-9 m/s na sloj tvrdog katrana po dnu jame,
2. punjenje jame Sovjak inertnim materijalom prirodnog porijekla s nabijanjem u slojevima od maksimalno jednog metra
3. paralelno s punjenjem jame Sovjak postavlja se zdenac za monitoring
4. prekrivanje jame Sovjak završnim pokrovnim slojem koji se sastoji od bentonitnog tepiha koeficijenta vodopropusnosti k = 10-9 m/s, drenažnog sloja za vode debljine 60 cm i rekultivirajućeg sloja debljine 2 metra
5. gradnja obodnog kanala za prikupljanje oborinske vode













 

·
Registered
Joined
·
610 Posts
Znači tvrdi katran koji čini polovicu otpadne mase ostaje u jami?
Je li to ljudi žive direktno uz jamu?
Tvrdi katran ostaje,nakon što se ostatak jame ispuni inertnim materijalom postaviti će se brtveni sloj kako bi se spriječilo prodiranje vode i daljnje otjecanje u tlo

Prve kuće su na nekoliko metara od ruba jame :eek:hno:

zanimljiva je činjenica da je većina okolnih kuća izgrađena nakon što se otpad počeo odlagati u jamu :bash::bash::bash:

1968


2018
 

·
Registered
Joined
·
104 Posts
Znači tvrdi katran koji čini polovicu otpadne mase ostaje u jami?
Je li to ljudi žive direktno uz jamu?
Osim što su prve kuće na par metara od jame, u krugu od 2 kilometra živi barem 10.000 ljudi jer se jama nalazi praktički u središtu Viškova.
Prije nekoliko godina govorilo se o odštetama za ljude koji žive u krugu od 1 km od bivšeg deponija Viševac. Pitam se da li je na kraju bilo nešto od toga i da li je to uključivalo i crnu jamu Sovjak?
 

·
free-lance
Joined
·
9,925 Posts
Barem penale nećemo plaćati.

Ugodna je spoznaja da se svakodnevni trud na koji trošimo 15tak minuta dnevno ipak isplati.




Iako ostaje činjenica da ,barem u slučaju VŽ referentna godina ne bi smjela biti 2015, jer smo i tada odvajali sve osim bio otpada. Usprkos tome, uspjeli smo dodatno smanjiti Mješoviti Komunalni Otpad. Čestitke sugrađanima. :)
 

·
Međimurec
Joined
·
2,542 Posts
Kak je ispunil ciljeve i zbegel penale ak je cilj bil 50% do 2020.? :dunno:

Btw 9 od 10 najboljih gradova/opcina v tome je z Medimurja. Belica je 2019. bila na 70%, a Prelog na 65%.
 

·
Registered
Joined
·
3,652 Posts
POTPISAN UGOVOR O DODJELI BESPOVRATNIH SREDSTAVA ZA CENTAR ZA GOSPODARENJE OTPADOM DNŽ-A
Za Lučino razdolje potrošit će se 494 mil. kuna, od čega više od 70% iz EU


Potpisan je Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt “Centar za gospodarenje otpadom Dubrovačko-neretvanske županije Lučino razdolje” ukupne vrijednosti 494 milijuna kuna, od čega je više od 70 posto osigurano je iz fonda EU Konkurentnost i kohezija, oko 20 posto osigurava Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a 10 posto Dubrovačko-neretvanska županija.
Ugovor su u Dubrovniku potpisali ministar zaštite okoliša i energetske učinkovitosti Tomislav Ćorić, direktor Agencije za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Siniša Kukić i direktor Agencije za gospodarenje otpadom d.o.o. Josip Bačić.
Više na:https://lokalni.vecernji.hr/zupanije/za-lucino-razdolje-potrosit-ce-se-494-mil-kuna-od-cega-vise-od-70-iz-eu-18571
 

·
Registered
Joined
·
610 Posts
Nažalost još jedna Marišćina i Kaštijun u nizu

Umjesto da se teži smanjenju na mjestu nastanka i recikliranju gradi se CGO sa konceptom koji je već sada zastario. CGO definitivno da, ali ovo je kriminal...
 

·
Registered
Joined
·
400 Posts
Zašto ne izgraditi fino spalionice smeća i koristiti ih za proizvodnju elektr. energije? Na obali smeća najviše bude ljeti, kad je i porast u potražnji za elektr. energijom.
Uz to, forsirati reciklažu.
 

·
Registered
Joined
·
2,038 Posts
Zašto ne izgraditi fino spalionice smeća i koristiti ih za proizvodnju elektr. energije? Na obali smeća najviše bude ljeti, kad je i porast u potražnji za elektr. energijom.
Uz to, forsirati reciklažu.
Problem je sto nasi ljudi nemaju povjerenja u institutcije i poduzetnike, pa ne vjeruju da ce biti svi eko(zdravstveni) standardi postivani.
 

·
Registered
Joined
·
781 Posts
Možda je već bio prilog o Ljubljani, al dobro je ponoviti.

Za razliku od Zagreba u kojem je problem znamo tko, Ljubljana je problem otpada riješila dosta elegantno. Em je postrojenje najmodernije u EU, em je to u većem dijelu izgrađeno sredstvima EU. Reciklira se 98% otpada, od metana proizvode el. energiju i još koriste i kompost za gradske parkove. Proizvedena el. energija pokriva vlastite potrebe za postrojenje i još se ostatak prodaje.

 

·
Registered
Joined
·
440 Posts
a kako će on i rodijaci, ka o istali šta su ka dotični sa svojizin rodijacima nama prodavali matun/ciglu i to po zakonu - kad već mogu.
nama je recimo u Kaštelima mlađarija spalila kontejnere za plastiku i papir prije cca misec dana. i niko ne zna ko je to napravija i otpad se ponovo krca u kontejnere ka i kada su se prvi pojavili. a Lijepa Naša, pa mi hrvati, mi imamo ovo i ono, najpametniji i najbolji i ....

tribali su nas tuđi još dvista godina j***t u g****u, možda bi više cjenili ono šta smo kroz ratove u krvi plaćali. a da je bilo koga na Goli poslat možda bi bilo manje gucića,kutli,bandića,sanadera,zagoraca, ... .
 
161 - 180 of 188 Posts
Top