[Hrvatska] - palače i dvorci
1 - 20 of 468 Posts
Joined
·
19,129 Posts
odličan thread! 
kay:
navečer ću i ja staviti neke slike, imam knjigu Mladena Šćitarocija o dvorcima Hrvatskog zagorja, tako da ću sigurno naći nešto zanimljivo u njoj.
kay:navečer ću i ja staviti neke slike, imam knjigu Mladena Šćitarocija o dvorcima Hrvatskog zagorja, tako da ću sigurno naći nešto zanimljivo u njoj.
Joined
·
7,374 Posts
Dvorac Orsic kod Jaske
![]()
![]()
:cheers:
:cheers:
Joined
·
2,085 Posts
Joined
·
7,374 Posts
Djurdjevac
![]()
![]()
:colbert:
:cheers:
:colbert:
:cheers:
Dvor (imanje) Dajla
Dajla je mjesto između Novigrada i Umaga. Administrativno pripada Novigradu.
O dvoru
Izvor: Cverglablog
Nekoliko kilometara sjevernije od Novigrada, uz samo more, sjestilo se mjesto Dajla u kojem je najpoznatije upravo imanje na slici. Povijest ovog mjesta započinje u antičko doba, kada se ovdje nalazila rimska vila. U 5. i 6. st. grčki monasi su na istom mjestu izgradili samostan u kojeg se u 9. st. useljuju benediktinci, da bi u 13. stoljeću samostan prešao u vlasništvo novigradskih biskupa.
Crkva sv. Ivana Krstitelja (točno nasuprot crkvi je kapelanova kuća, potpuno identičnog izgleda kao i crkva na slici)
Veću obnovu imanje doživljava u vlasništvu obitelji Sabini, a zatim i obitelji Grisoni (od 1754.). Grof Santo Grisoni 1775. imanju dodaje dvije barokne zgrade, crkvu sv. Ivana Krstitelja i kuću za kapelana. Gledajuć prema moru crkva je s lijeve strane od vile, a kapelanov stan s desne. Ono što je karakteristično za Dajlu i ovo imanje je da su obe zgrade identičnog baroknog pročelja.
Obnovu nastavlja Francesko Grisoni koji angažira francuskog arhitekta (du Manetote, dezerter iz vojske Luja XVI), koji na mjestu prijašnje glavne zgrade gradi neoklasicističku dvokatnicu koju vidite. Dvorište imanja otvara se direktno na more i maleni mol. Do mora bio je čaroban vrt s fontanom kojega danas možemo samo zamisliti. Od tuge zbog smrti njegovog sina (umro je u dvoboju) Francesko Grisoni vraća cijelo imanje benediktincima.
Zadnji stanari ovog imanja bili su stanovnici staračkog doma. Danas je cijelo imanje, zajedno s vrtom, u potpunosti devastirano, što neplanskim pregradnjama u novije doba, što uslijed godina napuštenosti i propadanja (zadnjih nekoliko godina imanje je napušteno). Stari sjaj pokazuje samo crkva i njezino pročelje, no unatoč tome mjesto i dalje zrači ljepotom nekih davnih vremena. Ne znam postoji li kakav plan i, ako postoji, kakav je, ali se nadam da će se u skorije vrijeme netko spasiti nešto što je tako lijepo, a propada.
Glavna zgrada
![]()
Crkva sv. Ivana Krstitelja
![]()
Kapelanova kuća
![]()
Pogled iz vrta na glavnu zgradu i crkvu
![]()
Dajla je mjesto između Novigrada i Umaga. Administrativno pripada Novigradu.
O dvoru
Izvor: Cverglablog
Nekoliko kilometara sjevernije od Novigrada, uz samo more, sjestilo se mjesto Dajla u kojem je najpoznatije upravo imanje na slici. Povijest ovog mjesta započinje u antičko doba, kada se ovdje nalazila rimska vila. U 5. i 6. st. grčki monasi su na istom mjestu izgradili samostan u kojeg se u 9. st. useljuju benediktinci, da bi u 13. stoljeću samostan prešao u vlasništvo novigradskih biskupa.
Crkva sv. Ivana Krstitelja (točno nasuprot crkvi je kapelanova kuća, potpuno identičnog izgleda kao i crkva na slici)
Veću obnovu imanje doživljava u vlasništvu obitelji Sabini, a zatim i obitelji Grisoni (od 1754.). Grof Santo Grisoni 1775. imanju dodaje dvije barokne zgrade, crkvu sv. Ivana Krstitelja i kuću za kapelana. Gledajuć prema moru crkva je s lijeve strane od vile, a kapelanov stan s desne. Ono što je karakteristično za Dajlu i ovo imanje je da su obe zgrade identičnog baroknog pročelja.
Obnovu nastavlja Francesko Grisoni koji angažira francuskog arhitekta (du Manetote, dezerter iz vojske Luja XVI), koji na mjestu prijašnje glavne zgrade gradi neoklasicističku dvokatnicu koju vidite. Dvorište imanja otvara se direktno na more i maleni mol. Do mora bio je čaroban vrt s fontanom kojega danas možemo samo zamisliti. Od tuge zbog smrti njegovog sina (umro je u dvoboju) Francesko Grisoni vraća cijelo imanje benediktincima.
Zadnji stanari ovog imanja bili su stanovnici staračkog doma. Danas je cijelo imanje, zajedno s vrtom, u potpunosti devastirano, što neplanskim pregradnjama u novije doba, što uslijed godina napuštenosti i propadanja (zadnjih nekoliko godina imanje je napušteno). Stari sjaj pokazuje samo crkva i njezino pročelje, no unatoč tome mjesto i dalje zrači ljepotom nekih davnih vremena. Ne znam postoji li kakav plan i, ako postoji, kakav je, ali se nadam da će se u skorije vrijeme netko spasiti nešto što je tako lijepo, a propada.
Glavna zgrada
Crkva sv. Ivana Krstitelja
Kapelanova kuća
Pogled iz vrta na glavnu zgradu i crkvu
Sveti Ivan od Šterne - ladanjska vila (palača) Polesini
ISTRAPEDIA:
Sveti Ivan od Šterne, naselje 3 km sjeverno od Baderne (45°14′N; 13°46′E; 297m nadm. vis.); 38st. (2001), općina Višnjan. Smješten je 500m istočno od državne ceste (D21) Pula–Buje, na lokalnoj cesti za Majkuse i Muntrilj.
Izgrađen je na krševitoj uzvisini s nešto plodne zemlje i niske šume. Gospodarska je osnova malobrojnog stanovništva poljodjelstvo i stočarstvo za vlastite potrebe. Selo ima samo nekoliko kuća, oko crkve sv. Ivana Krstitelja. Crkva i groblje nalaze se na ostatcima prapov. gradine i rim. ruralne građevine s vodospremom. Spominje se 1102. u darovnici markgrofa UlrikaII. akvilejskoj crkvi (Villa Cisterna). Vjerojatno je već u ranom sr. vijeku na tom mjestu postojala crkva sa selom kao feudalnim posjedom. Kao vlasnici spominju se obitelji Apollonio, Scampicchio i Gravisi, odn. Polesini od XVII.st. Sred. XVI.st. naseljene su obitelji koje su iz Dalmacije, Albanije i Crne Gore izbjegle pred Osmanlijama. U XVII.st. obitelj Polesini izgradila je oko 200m istočno od crkve vilu u paladijanskom stilu, s monumentalnim pročeljem, širokim pristupnim stubištem i velikim sr. salonom u ulaznom dijelu prizemlja. Danas zapušten park oko vile ograđen je visokim zidom. Župi, koja ondje ima sjedište (osnovana vjerojatno 1580), pripadaju sva okolna sela i zaselci. Crkva je izgrađena u XVI.st. na mjestu prijašnje. Glagoljičko-latinični (hrvatsko-tal.) nadgrobni natpis iz 1595., glagoljski popis godišnjica (poč. XVII. st.) i matične knjige krštenih (poč. XVIII.st.) danas su u arhivu HAZU u Zagrebu.
Više: Istria from Smrikve
ISTRAPEDIA:
Sveti Ivan od Šterne, naselje 3 km sjeverno od Baderne (45°14′N; 13°46′E; 297m nadm. vis.); 38st. (2001), općina Višnjan. Smješten je 500m istočno od državne ceste (D21) Pula–Buje, na lokalnoj cesti za Majkuse i Muntrilj.
Izgrađen je na krševitoj uzvisini s nešto plodne zemlje i niske šume. Gospodarska je osnova malobrojnog stanovništva poljodjelstvo i stočarstvo za vlastite potrebe. Selo ima samo nekoliko kuća, oko crkve sv. Ivana Krstitelja. Crkva i groblje nalaze se na ostatcima prapov. gradine i rim. ruralne građevine s vodospremom. Spominje se 1102. u darovnici markgrofa UlrikaII. akvilejskoj crkvi (Villa Cisterna). Vjerojatno je već u ranom sr. vijeku na tom mjestu postojala crkva sa selom kao feudalnim posjedom. Kao vlasnici spominju se obitelji Apollonio, Scampicchio i Gravisi, odn. Polesini od XVII.st. Sred. XVI.st. naseljene su obitelji koje su iz Dalmacije, Albanije i Crne Gore izbjegle pred Osmanlijama. U XVII.st. obitelj Polesini izgradila je oko 200m istočno od crkve vilu u paladijanskom stilu, s monumentalnim pročeljem, širokim pristupnim stubištem i velikim sr. salonom u ulaznom dijelu prizemlja. Danas zapušten park oko vile ograđen je visokim zidom. Župi, koja ondje ima sjedište (osnovana vjerojatno 1580), pripadaju sva okolna sela i zaselci. Crkva je izgrađena u XVI.st. na mjestu prijašnje. Glagoljičko-latinični (hrvatsko-tal.) nadgrobni natpis iz 1595., glagoljski popis godišnjica (poč. XVII. st.) i matične knjige krštenih (poč. XVIII.st.) danas su u arhivu HAZU u Zagrebu.
Više: Istria from Smrikve
1 - 20 of 468 Posts
Join the discussion
