Zagreb kako ga vidi Milan Bandić
Dovršen je Dinamov stadion, Zagreb je dobio dvije rukometne arene za Svjetsko prvenstvo, obnovljen je Velesajam, prvi pacijenti liječe se u Sveučilišnoj bolnici, studenti su krenuli u kampus na Borongaju, svi su sudovi proradili na Trgu pravde, podignuta je pruga, završena nova zračna luka, otvorena su tri nova mosta s lakom željeznicom, s metroom se ide na posao u zagrebački Manhattan na Zavrtnici, kroz sjeverne dijelove grada putuje se tangentom, a sjever i jug povezuje prsten, te je probijen tunel kroz Medvednicu - možda će tako izgledati Zagreb 2020. godine ili su to samo vizije i projekti gradonačelnika Milana Bandića te Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada za sljedećih 15-ak godina.
Iako svi ovi projekti ovako poredani zvuče prilično megalomanski i neostvarivo, gradonačelnik Bandić tvrdi kako su mnogi od njih prioriteti grada Zagreba.
Ozbiljne vizije gradonačelnika potvrđuje i nedavna prezentacija strateških projekata tunela kroz Medvednicu i gradnja zelene tangente, a nedavno je prezentiran i treći strateški projekt, gradnja metroa i podizanje pruge na dionici Podsused - Vrapče.
No, iznos od barem 10-ak milijardi eura, koliko je potrebno za gradnju svih ovih gradskih projekata, popriličan je hladan tuš zbog kojeg svi ovi projekti izgledaju kao motivi u SF romanu.
O izvedivosti, opravdanosti i realnosti ovih Bandićevih projekata za Jutarnji list izjasnili su se renomirani stručnjaci, urbanisti i intelektualci.
Ivica Fanjek, pročelnik Zavoda za prostorno uređenje, osoba je koja jako dobro poznaje planove, potrebe i budućnost grada Zagreba. Ove projekte smatra dugoročnim vizijama koje predviđaju razvoj grada u skladu s povećanjem stanovništva i prometa.
- Ako zaživi samo deset posto ovih projekata, bit ću zadovoljan. Ti projekti trebali bi promijeniti Zagreb i pretvoriti ga u pravu metropolu. Megalomanski projekti u urbanizmu donose pomak zato što oni preispituju mogućnosti te potiču javnost i stručnjake za izražavanje svojih stavova.
Svi tzv. Bandićevi projekti neće se ostvariti, ali su pokrenuli rad na prostornom projektiranju koji se ozbiljnije nije planirao od 1971. godine - objasnio je pročelnik i arhitekt Ivica Fanjek. Dodao je kako Zagreb prolazi fazu kroz koju su prošli brojni europski gradovi tijekom 80-ih godina, ali a prvo treba riješiti prometnice koje će omogućiti daljnji razvoj.
- Ne smijemo sve popuniti zgradama, moramo nešto ostaviti i svojim unucima. Što se tiče kapitala, nesumnjivo je da Grad mora ući u javno-privatne investicije koje će se dugoročno svima isplatiti - rekao je Fanjek. Napomenuo je kako nema staklenu kuglu kojom može predvidjeti razvoj grada, ali da pretpostavlja kako će Peščenica i Zavrtnica postati naselja za suvremene biznismene.
Ugledni arhitekt i teoretičar Boško Budisavljević, ujedno jedan od rijetkih arhitekata s pariškom i hrvatskom diplomom te s dva postdiplomska studija, za razliku od pročelnika Zavoda za planiranje smatra da su svi ovi projekti gradonačelnika Bandića nepotrebni te da je gradu nužan projekt Zagreb za običnog čovjeka.
- U prvom redu smatram da najprije treba dovršiti započeto i dovesti grad na normalan standard, da svi imaju vodu, struju, školu, vrtić, ceste i nogostupe. Smatram da se trebaju popunjavati lokacije i dovršavati Trešnjevka, Peščenica, Prečko, Trnava i druga naselja, a ne da se odjednom iza Sesveta gradi 7000 stanova - istaknuo je arhitekt Budisavljević i dodao kako smatra da bi se nove stambene, kulturne i rekreacijske zone trebale graditi uz Savu, pozdravljajući projekt Grad na Savi. Smatra da se grad ne treba drastično mijenjati, nego da se on mora razvijati iz postojećih okvira.
- Svi su ovi megalomanski projekti vizionarski na način da veličaju gradonačelnika. Ako oni zažive, grad će pretvoriti u kontinuirano gradilište spomenika gradonačelnicima. Smatram da ovi projekti nisu nužni jer oni ne daju odgovor na pitanje kako će milijunski grad u budućnosti funkcionirati - ironičan je Budisavljević, oštro kritizirajući megalomanske projekte.
- Ako sjeverna tangenta, tunel, Zagreb na Savi, metro, kampus, podizanje pruge nisu u glavnom planskom dokumentu grada, onda oni nisu sveobuhvatno planski razmatrani. Odnosno, ako se odjednom rodilo toliko novih ideja, onda ih sve treba ukrcati u paket koji će se zvati GUP 2015, dokument koji će nakon izrade ići na javnu raspravu, biti u normalnoj zakonskoj proceduri prihvaćen, a zatim ćemo se po njemu ponašati - kaže arhitekt Budisavljević. Oštro kritizirajući projekte, iskazao je bojazan da će Grad biti konglomerat zapuštenih dijelova iz koji će viriti projekti i vizije.
Jednako oštar u kritiziranju Bandićevih projekata bio je i član inicijative "Pravo na grad" Teodor Celakoski koji smatra da su ti megalomanski projekti zapravo politički bodovi s kojima si gradonačelnik Bandić želi osigurati novi mandat i status najboljeg gradonačelnika u povijesti.
- Sve dok ovi projekti nisu dio planske i održive strategije, oni su zapravo halucinacije. Vjerojatno će Bandić do kraja mandata sagraditi još poneki most, a ući će u povijest kao gradonačelnik s mnogim idejama, od kojih se jedino uspješno realiziralo uređenje Bundeka - rekao je Celakoski te dodao kako pozdravlja projekt dizanja pruge i uvođenje lakošinske željeznice.
Plan radova
- Prema mom mišljenju, ti veliki projekti zaista su potrebni, dok su tangenta, tunel i metro projekti s kojima si gradonačelnik želi osigurati drugi mandat - zaključio je Celakoski.
Politički bodovi, genijalna vizija ili početak sustavnog planiranja. No, sigurno je da Zagreb dugo nije imao ovoliko dugoročnih projekata, a stručnjaci kažu da koliko god su neki vizionarski i dalekosežni, najbolje je da ostanu u ladici do nekog novog gradonačelnika.
NAJVAŽNIJI PROJEKTI
TUNEL KROZ MEDVEDNICU
- investicija: 381 milijun eura
- ideja: od Zagreba do Zagorja za 15 minuta
- uključuje: izgradnja tunela podrazumijeva i izgradnju sjeverne tangente te zagrebačkog prstena, a svrha je rješavanje prometnih gužvi
- reakcije: 40-ak uglednih arhitekata, građevinskih inženjera i urbanista potpisalo je otvoreno pismo u kojem tvrde kako nema potrebe ni opravdanja za tako skup projekt
- izglednost : 1
SJEVERNA TANGENTA
- investicija: 340 milijuna eura
- početak: gradnja bi trebala početi 2009., a završiti 2015. godine
- ideja: prometnica dugačka 27 kilometara, od čvora Zaprešić na autocesti Zagreb - Macelj do čvora Popovec na autocesti Zagreb - Varaždin
- sadrži: 60 posto trase činit će vijadukti, mostovi i tuneli, ukupno 17,4 kilometra
- uključuje: da bi ovaj projekt bio isplativ, mora se napraviti i zagrebački prsten vrijedan 500 milijuna eura
- reakcije: dio arhitekata, inženjera i urbanista protivi se gradnji sjeverne zagrebačke obilaznice, smatrajući je preskupom, kao i da neće dugoročnije riješiti problem prometnih gužvi u gradu
- izglednost: 3
DINAMOV STADION
- investicija: 200 milijuna eura (do sada uloženo 469 milijuna kuna)
- povijest: radovi na stadionu počeli još 1997., a zaustavljeni 2000. godine
- nastavak: u proljeće 2007., a kraj radova planira se 2009.
- projektirali: arhitekti Branko Kincl i Nikola Filipović
- kapacitet: 51 tisuća gledatelja
- izglednost: 8
RUKOMETNE DVORANE
- sadrže: rukometnu arenu za 18 tisuća gledatelja, te rukometni dom koji će primati 5 i pol tisuća gledatelja
- lokacije: rukometna arena uz Novu bolnicu ili na Laništu, dok će se manja dvorana graditi na Sveticama
- početak gradnje: 2007., rok za završetak radova 2009. godina
- mogući projektanti: Branko Kincl, Otto Barić, Marjan Videc, Hildegard Auf Franić, Tomo Plejić i Lea Pelivan
- cilj: novoizgrađene dvorane namijenjene su za Svjetsko rukometno prvenstvo 2009., a
osim njih Grad je za iduće četiri godine najavio gradnju sportskih objekata u vrijednosti preko pola milijarde kuna
- izglednost: 10
SVEUČILIŠNA BOLNICA
- povijest: od 1982. do 1992. građani su izdvojili 156,7 milijuna eura samodoprinosa
- gradnja: 1992. gradnja obustavljena zbog nedostatka novca, a u tom trenutku završeno je bilo 45 posto radova
- za završetak: potrebno još 250 - 300 milijuna eura
- površina bolnice: 82.000 četvornih metara, 800 stacioniranih kreveta te 200-300 kreveta za dnevnu bolnicu
- reakcije: u ljeto 2005. pročelnik Ureda za zdravstvo Zvonimir Šostar izjavio je kako nema razloga da nastavak radova započne 2007. te da će se u gradnji što je više moguće angažirati hrvatske tvrtke; radovi još uvijek nisu počeli, a u travnju prošle godine Andrija Hebrang je najavio da postoje zainteresirani španjolski investitori koji bi bolnicu završili po sistemu "ključ u ruke"
- izglednost: 9
NAJVIŠI NEBODER TOWER 123
- najviši neboder u Zagrebu i Hrvatskoj: bit će visok 123 metara, a imat će 30 katova
- lokacija: na križanju Zagrebačke avenije i Selske ceste
-
glavna atrakcija: na krovu će se nalaziti helidrom te Muzej urbanističkog razvoja grada koji će biti smješten na 30. katu, kao i vidikovac s 360 stupnjeva gradske panorame
- projektanti: Studio 3LHD
- izglednost: 6
MOSTOVI
- investicija: više od 45 milijuna eura
-
most Bundek: imat će 6 prometnih traka i dvije željezničke pruge, a spajat će Ulicu Republike Njemačke i Bundek, a dugoročno je planirano da se prometnicama spoji s tunelom Medvednica, a po njemu će prometovati i budući metro
-
most Jarun: spajat će Prečko i Špansko s Novim Zagrebom, a predviđen je isključivo za vozila
- most Črnomerec: u dugoročnom planu
- izglednost: 8
ZAGREB NA SAVI
- investicija:1 milijarda eura
- ideja: ovim projektom regulirao bi se tok Save, gradile se vodene stepenice i četiri hidroelektrane
- rezultat: Sava plovna do Zagreba, što će imati pozitivne gospodarske, urbane i ekološke učinke
- sadržaji: uz Savu bi se gradili i brojni sportsko-rekreacijski centri, a lokacije kod Sveučilišne bolnice i trgovačkog centra King Cross Jankomir namijenjene su izgradnji stambeno-komercijalnih objekata
- prijedlozi: brojni stručnjaci zastupaju tezu da bi duž cijelog toka rijeke trebalo graditi nove objekte raznih namjena
- izglednost: 3
SVEUČILIŠNI KAMPUS NA BORONGAJU
- investicija: 130 milijuna eura
- ideja: prenamjena nekadašnjeg vojnog objekta na Borongaju u prostor za šest fakulteta zagrebačkog sveučilišta
- rezultat: najveći projekt u posljednjih 160 godina na području školstva u Hrvatskoj
- početak: Hrvatski studiji prvi su fakultet koji je najavio preseljenje na Borongaj u veljači
- izglednost: 10
ZAGREBAČKI METRO
-
investicija: od 600 milijuna do 1,1 milijarde eura
- sadrži: 22,7 kilometara lake gradske željeznice, koja je spoj nadzemne i podzemne željeznice
- smjer: željeznica sjever-jug ide od Podsljemena do Buzina, a istok -zapad od Dupca do Malešnice
- ispod zemlje: u centru grada 18,5 metara pod zemljom
- izglednost: 4
OSTALI VELIKI PROJEKTI
-
Kulturna osovina
- Zagrebački prsten
- Trg pravde
- Autocesta Zagreb - Sisak
- Sljemenska žičara
- Gradska željeznica
- Dizanje pruge
- Nova Zelena potkova
- Revitalizacija Paromlina, Gredelja i Badela
- Nova zgrada Vlade
- Muzejska četvrt s muzejom suvremene umjetnosti i dizajna
- Nova zračna luka
- Nova Zelena potkova
- Kongresni centar
- Novi Velesajam
- Neboderi na Zavrtnici, Peščenici, Vrbiku, te uz Savsku, Heinzlovu, Radničku, Vukovarsku, Ljubljansku i ostale avenije
:cheers:
http://www.jutarnji.hr/template/article/article-print.jsp?id=208786