SkyscraperCity banner

1 - 20 of 2078 Posts

·
rekreativac
Joined
·
11,646 Posts
Discussion Starter #1 (Edited)
Kvarnerski zaljev je zaljev u sjeveroistočnom dijelu Jadranskog mora između Istre i Hrvatskog primorja. Najveći otoci u Kvarnerskom zaljevu su Krk, Cres, Lošinj i Rab. Ini manji otoci još su Unije, Susak, Ilovik, Plavnik, Prvić, Sv. Grgur, Goli otok itd.



Otok Krk (talijanski Veglia) je uz susjedni otok Cres najveći (405,78 km2) od 1246 otoka koliko ih ima Hrvatska. Administrativno sjedište otoka je grad Krk. Otok se nalazi u Primorsko-goranskoj županiji. Na otoku se nalazi Zračna luka Rijeka.
Od 19. srpnja 1980. godine otok Krk povezan je s kopnom putem Krčkog mosta (ex Titov Most), čiji su radovi započeli u srpnju 1976. sponzorstvom samog Tita.



Otok Cres (talijanski Cherso) je poslije otoka Hvara najdulji i uz susjedni otok Krk najveći (405,78 km2) hrvatski otok, dug je 66 km, a u najširem dijelu širok 12 km. Otok se pruža u pravcu sjever-jug.
Svojim sjevernim krajem zatvara Kvarnerski zaljev. Zapadno i sjeverozapadno od njega se nalazi poluotok Istra, a na istoku i sjeveroistoku otok Krk. Cres je nekad u povijesti bio povezan s otokom Lošinjem tankom prevlakom, a kasnije je prokopan kanal kojim su otoci odvojeni.



Lošinj (talijanski Lussino) je otok na Kvarneru. Pripada administrativnoj jedinici Grad Mali Lošinj, odnosno, dijelom je Primorsko-goranske županije.
Pruža se 31 km u smjeru sjeverozapad - jugoistok.
Značajnija naselja na otoku su Mali Lošinj i Veli Lošinj.
Umjetno je razdijeljen na dva dijela na predjelu Privlaka, gdje je Lošinj najuži. Tu je napravljen kanal.
Ovo nije bilo prvo umjetno rezanje Lošinja. U prošlosti su Cres i Lošinj bili jedinstven otok. Tek umjetno prokopanim kanalom kod Osora, vjerojatno u rimsko doba, nastala su dva otoka kako bi se skratio put, odnosno zaobilaženje velike otočne mase na putu za otvoreno more.



Otok Rab (talijaski Arba) sa susjednim otočićima čini rapsku otočnu skupinu koja se, smještena na kvarnerskom prostoru, nalazi na izuzetno povoljnom geografsko-prometnom i geografsko-turističkom položaju u odnosu na europsko i domaće turističko tržište.
Otok Rab se pruža u smjeru sjeverozapad-jugoistok, paralelno s kopnom podvelebitskog primorja.



Otok Pag je površinom 5. najveći otok u Jadranskom moru, ali je duljinom obale od 269,2 km najrazvedeniji otok Jadrana (koeficijent razvedenosti 4,5).
Otok je poznat po svojoj slaboj pokrivenosti vegetacijom te ga se često uspoređuje s Mjesečevom površinom. Kamenit pejzaž s tek pokojom vlati aromatičnog bilja koje pasu ovce stvara pomalo sablastan dojam, a rezultat je položaja otoka pod Velebitom s kojeg cijele godine (osobito zimi) pušu jake bure koje sa sobom nose posolicu iz Velebitskog kanala.
Na otok se, s južne strane, može stići mostom (340 m) iz pravca Zadra, tj. Posedarja ili trajektom u Žigljen na sjeveru otoka iz luke Prizna. Činjenica što se u oba slučaja otoku prilazi s njegove puste, istočne strane ponekad, kod posjetitelja koji dolaze prvi put, izaziva šok.

 

·
rekreativac
Joined
·
11,646 Posts
Discussion Starter #2
NA KRČKOM MOSTU RADOVI DO 1. LIPNJA
Mijenja se asfalt star 30 godina
Izmjenični režim prometovanja za sad ne uzrokuje veće zastoje osim u vrijeme vikenda kad se zbog pojačanog prometovanja na trenutke ipak stvaraju dulje kolone, kaže Boris Pavković


Dio radova »seli« na završetak turističke sezone

KRK – Na Krčkom se mostu već nekoliko dana odvijaju radovi na sanaciji odnosno izmjeni kolničke podloge 800 metara dugog poteza na duljem luku koji povezuje kopno s otočićem Sv. Marko.
– Zahvati s kojima smo krenuli nakon prvosvibanjskih praznika i koji bi trebali biti dovršeni do 1. lipnja dio su opsežnog projekta izvanrednog održavanja tog objekta vrijednog više od šest milijuna kuna – prenio nam je u ime Autocesta Rijeka-Zagreb, tvrtke u čijoj je ingerenciji i poveznica otoka Krka s kopnom Boris Pavković, voditelj tehničke jedinice Krčki most. Zahvate sa svojim kooperantima izvode djelatnici »Viadukta«, a cijeli projekt dio je projekta obnove riječkog prometnog pravca »Rijeka Gateway« koji je hrvatska Vlada pokrenula u suradnji s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj.
– Radovi koji se već nekoliko dana izvode dio su 1. i 2. faze ovog zahvata u sklopu kojega ćemo do početka lipnja u potpunosti zamijeniti asflat na duljem luku Krčkog mosta – rekao je Pavković. Dodao je kako se unatoč činjenici da kolnička površina naoko i nije tako loše izgledala radilo o više no potrebnom zahvatu s obzirom na to da se uklanja asfalt star gotovo tri desetljeća.
– Zajedno s tim zahvatom u tijeku su radovi i na postavljanju hidroizolacijske podloge pod samim asfaltnim slojem. Radi se tijekom cijelog dana, a potreba za preciznošću pri »struganju« starog partera u sklopu koje ne smije doći do oštećivanja nosivih betonskih podloga priječi nas u izvođenju radova i tijekom noćnih sati, istaknuo je voditelj održavanja Krčkog mosta. Prema Pavkovićevim procjenama, izmjenični režim prometovanja za sad ne uzrokuje veće zastoje osim u vrijeme vikenda kad se zbog pojačanog prometovanja na trenutke ipak stvaraju dulje kolone kojima prilagodbom semaforske regulacije »cestari« u okvirima mogućeg ipak nastoje stati na kraj.
– Radove nismo mogli planirati ranije zbog tehnoloških ograničenja odnosno vremenskih prilika koje su sad upravo idealne za asfalterske radove – naglasio je Pavković dodavši kako će nastavak radova na fazi tri i četiri, koje podrazumijevaju izmjenu asfalta na kraćem luku mosta kao i na usjecima na Sv. Marku i otoku Krku uslijediti tek nakon završetka turističke sezone odnosno od 15. rujna.

Mladen TRINAJSTIĆ, Novi List
 

·
rekreativac
Joined
·
11,646 Posts
Discussion Starter #3

·
rekreativac
Joined
·
11,646 Posts
Discussion Starter #7
i vrlo detaljno objasnjenje vezano uz tu cestu od uvazenog clana ssc kolektiva :cheers:

Evo napokon danas ulovio vremena i proveo nekoliko sati na forumu nakon par mjeseci.
Nemam puno vremena a ni nisam cesto na terenu pa ne mogu slikati.
E, svaka cast i VELIKA hvala svim autorima priloga. Tek kada covjeka nema par tjedana shvati vrijednost ovakvih dretvi. Tko bi inace to pohvatao sve te informacije? Koliko bi tu novina trebalo pratiti a opet ne bi imali tako dobre foto-priloge.
Ovaj forum uvijek odusevi a pogotovo nakon duljeg odsustva u koj se ubaci jos i predizborna kampanja:)
Nemam svojih novih priloga ali ipak evo par informacija o cestama na Krku.
Glavna otocka magistrala D 102 proteze se pravcem Most Krk-Omišalj-Njivice-Malinska-Krk-Baska u duljini od cca 40 km.
Trasa zaobilazi sva navedena mjesta.
Pocela se graditi tamo negdje 60-ih. Zapravo su se asfaltirale kozje staze o cemu svjedoci i donedavno stanje na dionici Malinska-Krk.
Most je sagradjen 1976-1980. Svi znamo do kakavog je preokreta doveo.
Malo je poznato do kakvog je stresa doveo njegove zagovaratelje. Novi list je jednom objavio razgovor s jednim od tadasnjih politicara. Covjek je dozivio srcani udar tih godina. Pritisak je bio uzasan, neki su navodno i umrli. Trebalo je tu lobirati, probijati sve moguce kordone birokrata da se dodje do Tita. Tip tvrdi da se bez Titova osobna blagoslova ideja naravno i nije mogla realizirati. Inace bile su to godine nevidjenog uzleta, prethodno je sagradjen aerodrom (1974?), terminal JANAF-a. Planiralo se u kamenlomu Voz sagraditi nove pogone "3.maja", zeljeznicki most Peskera-Voz, itd.. Mozete si misliti koji su to bili gusti satima u koloni cekati trajekt. A avion bas i ne ceka. off topic, nedugo nakon otvaranja udar bure je uzrokovao pad britanskog zrakoplova, poginulo je skoro 100 putnika.
Mnogi se pitaju zasto sam most nije sagradjen lokaciji gdje je Krk najblizi kopnu (Peskera-Voz). Navodno je sastav tla tamo losiji. Ne znam kako se to uklapa u price o novom cestovno-zeljeznickom mostu na toj lokaciji. A mozda se i uklapa obzirom na glasine da je most toliko nagizen solju da se vise isplati graditi novi...
Detaljnije o mostu: Petrica Novosel Žic: Otok Krk od trajekta do mosta : (socijalno-geografska transformacija), izdano 1987.

Zaobilaznica Malinske (raskrsce kod "Crossroada" do krizanja s cestom za Valbisku gradjena je sredinom 80-ih, kada je i uspostavljena linija Valbiska-Merag.
90-ih se nije bas moglo puno graditi.

2002. je u sklopu Bettermenta obnovljena dionica Omišalj-Njivice te neke diocnice od raskrsca za Vrbnik prema Baskoj.
2003,4 obnovljena dionica od Krka prema Puntu
2005 je sagradjena obilaznica gada Krka te obnovljena dionica lokalne cesta od Dobrinja prema Vrbniku te preko Vrha za Krk.
2006 je obnovljeno par km od Njivica prema Malinskoj
2008 obnovljena zaobilaznica Malinske i dovrsena obnova dionice Njivice-Malinska, onaj famozni zavoj kod jezera Ponikve
Preostaje napraviti kuzni tok na Dunatu (raskrsce Kornic-Punat-Baska) i tih par km od Dunata do raskrsca za Vrbnik. To bi trebalo biti dovrseno nakon sezone pa di krajem godine citava dionica bila obnovljena.
Inace, jos je 80ih u GUP-u planirana nekakva brza cesta koja bi isla sredinom otoka (oznacena crveno) i tako optimalno sluzila i sjevernom, tada zapostavljenom dijelu Otoka. Navodno je bio zapostavljen zbog toga sto ti krajevi nisu bili dovoljno "crveni". Danas je to sreca jer je taj dio Otoka (donekle) ostao prostorno sacuvan, bez masovnog turizma. Dobar primjer je razvoj Vrbnika. Cesta bi zavrsavala u Staroj Baskoj gdje bi bilo trajektno pristaniste za Rab. , nema velikih hotela a dovlace turiste u vinske konobe.
Moguce je da se uz realizaciju novog mosta napravi i prava autocesta tom trasom, barem do grada Krka.


a evo za uspomenu kako je dionica Malinska-Krk prije izgledala:




...
 

·
rekreativac
Joined
·
11,646 Posts
Discussion Starter #11
^^Bravo Ivek, za novu dretvu. Ova nova podjela je puno preglednija tako da i manje sredine mogu doći do izražaja. A možda privučemo i nove forumaše.

Vidim stavio si talijanske nazive za Rab i Krk. Možeš onda i za Lošinj (Lussino) i Cres (Cherso).:cheers:
nema problema... u biti sam samo kopirao uvodne tekstove sa wikipedije. sad cu promjeniti :cheers:
 

·
rekreativac
Joined
·
11,646 Posts
Discussion Starter #12
PRIGODNOM SVEČANOŠĆU OTVORENI RADOVI NA GRADNJI NOVOG TRAJEKTNOG PRISTANIŠTA
Stinica – ostvarenje sna Rabljana i njihovih gostiju
Investicija vrijedna 50-ak milijuna kuna trebala bi biti okončana do početka sljedeće sezone, a od Jadranske magistrale do Stinice bit će izgrađena i nova cestovna infrastruktura



Jučer su uzvanici simbolično doplovili »prvim« stiničkim trajektom

STINICA – Prigodnom svečanošću i u prisustvu pomoćnika ministra mora, prometa i infrastrukture Josipa Borića, župana ličko-senjskog Milana Jurkovića te niza lokalnih političkih čelnika, jučer je u Stinici obilježen početak radova na novom trajektnom pristaništu. Investicija vrijedna 50-ak milijuna kuna trebala bi biti okončana do početka sljedeće sezone, a taj će trenutak, istaknuto je prigodom otvorenja radova, predstavljati ispunjenje sna u prvom redu Rabljana.
– Ovo je uistinu povijesni trenutak, a smatram ga revolucionarnim gotovo isto kao i onaj iz davne 1963. kada je prvi put uvedena stalna linija između otoka Raba i kopna. Nova trajektna luka naprosto je nasušna potreba i nas Rabljana, ali i mnogih naših gostiju koji su u sezoni gubili sate i sate čekajući na suncu svoj brod u Jablancu. Tamošnja luka, moramo to priznati, bila je limitirajući faktor boljeg i bržeg razvoja Raba, s obzirom da u skučenoj jablanačkoj luci nije moguće istovremeno privezati dva trajekta koja su, k tome, manjih kapaciteta, a već za godinu dana sve će to postati prošlost. Prema izračunima otvorenjem pristaništa u Stinici vrijeme čekanja na ukrcaj bit će smanjeno za jednu trećinu, istaknuo je rapski gradonačelnik Željko Barčić podsjetivši kako je prve godine redovite plovidbe te '63. na Rab prevezeno oko 28.000 putnika i 580 vozila, a tijekom prošle taj se broj popeo na preko milijun osoba, 340.000 automobila i oko 20.000 kamiona i autobusa. Nije zaboravio uputiti i riječi hvale Vladi Republike Hrvatske koja u najvećoj mjeri financira izgradnju nove luke, ali i pokude na račun rapske politike koja, rekao je, na gradnji novog pristaništa nije položila ispit. Od 1991. godine, kada se počela planirati, mijenjane su lokacije, prostorni i idejni dokumenti, ali, eto, do danas se dogodilo nije ništa.
I senjski mu kolega Darko Nekić istaknuo je važnost projekta za grad Senj, pod čijom upravom se Stinica i nalazi, ali posebno onaj dio u kojemu će biti izgrađena cestovna infrastruktura, odnosno nova prilazna cesta od Jadranske magistrale do Stinice.
– Riječ je o 2,2 kilometra suvremene prometnice čija će gradnja stajati oko 15 milijuna kuna. Upravo ovih dana pokrećemo postupak javne nabave kako bismo na vrijeme osigurali izvođača radova i njezin dovršetak, najavio je zamjenik predsjednika Uprave Hrvatskih cesta.
Pomoćnik ministra Kalmete, inače rođeni Rabljanin, Josip Borić, u uvodu svoje besjede naglasio je kako je do sada već uređeno 60-ak jadranskih luka i lučica što, tvrdi on, dokazuje i kvalitetnu skrb države o obalnom dijelu Hrvatske, ali i značajne pomake u kvaliteti života otočana i žitelja priobalja.

Ernest MARINKOVIĆ, Novi List

Jablanac neće biti zaboravljen

Ova investicija u Stinici jedan je od većih projekata toga tipa i strašno je važna dobra povezanost Raba s kopnom. Što zbog domaćih ljudi i na Rabu i na kopnu, ali, naravno, i zbog brojnih turista koje smo godinama gubili upravo radi skučenosti pristaništa u Jablancu i nemogućnosti dobrog operativnog djelovanja. No, morate znati da nismo zaboravili i Jablanac. Tamošnje pristanište bit će uređeno i služit će kao rezervna luka u slučaju izvanrednih situacija, izreferirao je Borić zaključivši kako poslije stiničke u Ministarstvu mora kreću s gradnjom novih pristaništa u Orebiću, Drvbeniku i Veloj Luci.
 

·
rekreativac
Joined
·
11,646 Posts
Discussion Starter #13
JUČER U RABU POTPISAN UGOVOR O GRADNJI TRAJEKTNE LUKE
Nova luka Stinica gotova za 210 dana
Potpisani ugovor odnosi se na prvu fazu radova u luci Stinica, vrijednih 27,7 milijuna kuna, nakon čega slijedi druga faza radova koja uključuje izgradnju pristaništa za komunalne vezove 52 plovila


Izgradnjom Stinice Rab će konačno dobiti adekvatno trajektno pristanište

RAB – Konačno smo dočekali i ovaj dan, kada se potpisuje ugovor o izvođenju radova u luci Stinica, čime će se promet vozila i putnika za otok Rab ubrzati za trideset posto, a nabavkom novih trajekata još i više, rekao je gradonačelnik Raba Željko Barčić prilikom potpisivanja ugovora o izgradnji trajektnog pristaništa Stinica. U ime Ministarstva mora i izvođača radova riječke tvrtke »Sun Adria« ugovor su potpisali Josip Borić i Radojko Brnčić. Ovom, za otok Rab izuzetno važnom događaju, prisustvovali su gradonačelnici Raba, Senja i Lopara Željko Barčić, Darko Nekić i Alen Andreškić sa suradnicima, ravnatelji lučkih uprava Rab i Senj, Vanja Debelić i Predrag Dešić, te direktor Rapske plovidbe Dragan Andrić.
Gradonačelnik Barčić je podsjetio na događaje vezane uz planiranu gradnju novog trajektnog pristaništa na kopnu, i okolnosti zbog kojih je prošlo previše vremena dok stvari nisu konačno došle na svoje mjesto. U Programu Vlade RH još 1991. godine bila su planirana sredstva za izgradnju luke u uvali Biškupnica, godinu kasnije postojala je projektna dokumentacija za luku i pristupnu cestu, ali čudne »sile« počele su djelovati kako s jedne, tako i druge strane Velebitskog kanala, i od gradnje se odustalo, rekao je Barčić. Desetak godina nakon toga, 2002. godine donesena je odluka o gradnji polazne luke za otok Rab u Stinici, te je prošlo gotovo sedam godina do konačnog početka radova.
Barčić i Nekić složili su se oko potrebe popravka potpornog zida i rekonstrukcije luke u Jablancu koja će ostati alternativno pristanište u slučaju lošeg vremena, a Nekić je najavio angažman oko rješavanja projektne dokumentacije. Pomoćnik ministra Josip Borić rekao je kako se potpisani ugovor odnosi na prvu fazu radova u luci Stinica vrijednih 27,7 milijuna kuna, s rokom izvođenja od 210 dana, nakon čega slijedi II. faza radova koja uključuje izgradnju pristaništa za komunalne vezove 52 plovila. Projektom je u okviru I. faze predviđena izgradnja tri trajektne rampe u uvali Mala Stinica, gdje se nalaze postojeće građevine poput napuštene pilane, ugostiteljskog objekta i objekta autokampa. Pristanište će biti povezano spojnom cestom u duljini 2,3 km s državnom cestom D-408, čija će izgradnja također uskoro započeti.
– Ovim projektom nije prediviđena izgradnja pristupne ceste niti terminalsko parkiralište koji su predmet drugih građevinskih dozvola. Predviđeno je da izgradnju pristupne ceste u iznosu od 14 milijuna kuna financiraju »Hrvatske ceste«, a dio materijala za izradu podmorskog kamenog nasipa bit će osiguran iz privremenog deponija na pristupnoj cesti kako bi smanjili troškove izgradnje pristaništa. Na pristupnoj cesti bit će dva vozna traka širine 3,2 metra i zaustavni trak širine 3 metra, a građevinska dozvola je pred izdavanjem, rekao je Borić.
Direktor Rapske plovidbe Dragan Andrić zadovoljan je konačnim početkom radova i činjenicom da će trajekti sljedeće turističke sezone ploviti u Stinicu. Rekao je kako ova promjena predstavlja novu obvezu za rapskoga brodara. Morali smo zastati s našim planom obnove flote jer bez nove luke novi trajekti nemaju gdje pristati, zato je za nas početak gradnje luke značajan događaj pa tako nastavljamo s obnovom naše flote, rekao je Andrić.

Romana JURIĆ, Novi List
 

·
rekreativac
Joined
·
11,646 Posts
Discussion Starter #14
GRADOVI NOVALJA I RAB POTPISALI SPORAZUM S RAPSKOM PLOVIDBOM
Kreće nova brodska linija Lun – Rab
Novi brod Amico treba zaploviti između luke Tovrnele i Raba najkasnije do 25. travnja, a potpisnici sporazuma će nakon 30. rujna započeti postupak dobivanja statusa međužupanijske linije


Brod Amico plovit će na liniji Rab – Lun

LUN – Gradonačelnici Novalje i Raba, Ivan Dabo i Željko Barčić te direktor tvrtke Rapska plovidba d.d. Dragan Andrić potpisali su Sporazum o održavanju brodske linije Lun – Rab te o nabavci nove brodice. Naime, u organizaciji Rapske plovidbe ta je brodska linija uspostavljena još 1974. godine zbog potreba stanovnika s područja Luna koji je tada pripadao općini Rab pa su zbog raznih obveza svakodnevno morali putovati, a veza je imala status državne linije. Izgubivši taj status od 1. siječnja 2007. godine, linija se održava putem koncesijskog odobrenja koje izdaje Grad Rab. No, zbog nerentabilnosti linija je postala upitna – lani je ukupan prihod iznosio samo 35 tisuća kuna, dok su rashodi bili čak 165 tisuća kuna.
Jedan od razloga značajnog smanjenja broja putnika koji koriste tu liniju, a kojih je tijekom prošle godine bilo 1.447, je i uvođenje katamaranske subvencionirane linije između Novalje i Rijeke. Naime, katamaran koji kreće iz Novalje a pristaje i u Rabu brži je i karta je jeftinija pa se brojni turisti i drugi putnici radije odlučuju za tu varijantu. Kako ipak ne bi došlo do gašenja ove morske linije koja povezuje dva otoka i dvije županije, za održavanje veze uvest će se novi, moderniji i brži brod, a gradovi Novalja i Rab te Rapska plovidba potpisali su Sporazum kojim definiraju financijsku potporu ovom projektu. Sukladno tom Sporazumu Rapskoj plovidbi će, za nabavku brodice i pokriće manjka prihoda u ovoj godini, Grad Novalja dati potporu od 35 tisuća kuna, a Grad Rab 10 tisuća kuna, dok će iduće godine Grad Novalja izdvojiti 70 tisuća, a Grad Rab 15 tisuća kuna za taj projekt.
Novi brod Amico trebao bi zaploviti između luke Tovrnele i Raba najkasnije do 25. travnja, a potpisnici sporazuma će nakon 30. rujna započeti postupak dobivanja statusa međužupanijske linije.

Gorana BADURINA, Novi List
 

·
rekreativac
Joined
·
11,646 Posts
Discussion Starter #15
GRAD CRES I MINISTARSTVO MORA POTPISALI UGOVORE O SUFINANCIRANJU
Četiri milijuna kuna za ceste i luku Porozina
Svi dosadašnji kapitalni projekti u lučku infrastrukturu realizirani su kroz zajedničko financiranje od lokalne preko regionalne do državne razine, rekao je Negovetić


Do sezone će biti završena prva faza dogradnje luke Porozina

CRES – Dva ugovora o sufinanciranju, ukupno teška četiri milijuna kuna, jučer su potpisana u gradskoj upravi, i to između Grada Cresa i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u visini milijun kuna, koji se namjenjuju za održavanje nerazvrstanih cesta te između Ministarstva i Županijske lučke uprave Cres ugovor vrijedan tri milijuna kuna, za radove na dogradnji luke Porozina.
Creski gradonačelnik Gaetano Negovetić naglasio je veliko razumijevanje Uprave za otoke Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, i pomoćnika ministra Josipa Borića, jer kontinuirano prepoznaju potrebe i sufinanciraju otočne projekte koje iz gradskog proračuna, zbog nedostatnih sredstava, ne bi bilo moguće realizirati. Negovetić je naglasio i dobru suradnju Grada sa Županijskom lučkom upravom Cres te ističe kako su svi dosadašnji kapitalni projekti u lučku infrastrukturu realizirani kroz zajedničko financiranje od lokalne preko regionalne do države razine. Dobru suradnju pohvalio je i ravnatelj Županijske lučke uprave Cres, Anđelko Petrinić, koji je istaknuo kako je Ministarstvo mora u posljednjih pet godina uložilo 20 milijuna kuna u unapređenje stanja u lukama, te je istaknuo kako će do sezone biti završena prva faza dogradnje luke Porozina. Pomoćnik ministra Josip Borić kazao je kako će do 2010. godine na riječkom plovnom području biti uređene sve trajektne luke i luke brzobrodskih linija:
– Država je prepoznala da u sustavu županijskih luka neće biti većih poboljšanja bez državnih potpora te je od 2004. do kraja 2008. godine ukupno uloženo 215 milijuna kuna u preko 60 luka. U prošloj godini realizirano je 60 milijuna kuna, a ove godine plan je za sanaciju, dogradnju i izgradnju novih luka uložiti 45 milijuna kuna iz državnog proračuna, rekao je Borić. Najavio je daljnju potporu Uprave za otoke na području Grada Cresa i to dogodine za luku Martinšćica. Izrazio je žaljenje što ni nakon pet godina nije učinjen pomak po pitanju luke Mrtvaška na otoku Lošinju, pa iako Ministarstvo svake godine rezervira srdstva za tu luku, do realizacije još nije došlo jer nije ishodovana građevinska dozvola – kaže Borić i dodaje kako je za to kriva Primorsko-goranske županija koja je trebala činiti više na pripremi dokumentacije i ishodovanju dozvola, a i općenito bi s više sredstava trebala podupirati projekte u lukama na svom području.

Ira CUPAĆ MARKOVIĆ, Novi List
 

·
rekreativac
Joined
·
11,646 Posts
Discussion Starter #16
PLOVPUT UREĐUJE SVJETIONIKE HRID ZAGLAV NA OTOKU CRESU I RT STRAŽICA NA PRVIĆU
Novi sjaj kvarnerskih svjetionika
Na zgradama svjetionika izmjenit će se krov, vrata i prozori, osigurano je 900 tisuća kuna, a radovi bi trebali biti gotovi do početka srpnja


Svjetionički kompleks na otočiću Prviću uskoro će doživjeti značajne popravke krovišta i stolarije

BAŠKA – Tvrtka Plovput zadužena za održavanje svjetionika na našoj obali Jadrana uskoro će pokrenuti značajne radove na uređenju svjetioničarskih zgrada koje spadaju pod nadležnost Plovnog područja Rijeka. Tijekom 2009. godine Plovput će pristupiti prvoj fazi uređenja zgrada pomorskih svjetionika Hrid Zaglav na otoku Cresu, ali i onog smještenog na Rtu Stražica, na otoku Prviću pred Baškom, pripćeno nam je iz ureda direktora Plovputa. Predviđeni zahvati, doznajemo od predstavika tvrtke, uključuju izmjenu krova i krovne konstrukcije, kao i zamjenu vrata i prozora na zgradama dvaju svjetionika. Za tu namjenu, unatoč recesiji i sveopćoj štednji, osigurana su sredstva u visini 900 tisuća kuna. Radovi (za koje je upravo u tijeku natječajni postupak) bi trebali biti gotovi do početka srpnja. Realizacija druge faze obnove dvaju sjevernojadranskih svjetioničarskih kompleksa koja uključuje temeljitije uređenje unutrašnjosti zgrade i opremanje svjetionika namještajem ovisit će o realizaciji Programa upravljanja svjetionicima i financijskim mogućnostima Plovputa, navodi u službenom priopćenju vodstvo spomenute tvrtke.
Doznali smo i kako je u doglednoj budućnosti planirano uređenje značajnijeg broja ostalih svjetioničarskih zgrada na području sjevernog Jadrana. Tako se u Plovputu već neko vrijeme radi na projektnoj pripremi ulaganja u obnovu svjetioničarskog kompleksa na Rtu Crna punta (istočna obala Istre), Rt Prestenice (Vela vrata), Rt Vnetak (otok Unije) te onog na otočiću Trsteniku u akvatoriju Kvarnerića. Svi radovi, naglašavaju predstavnici tvrtke koja skrbi o svim važnijim elementima sigurnog nautičkog prometovanja Jadranom, izvode se sukladno uzancama struke, poštujući sve zakonske propise i uz prethodne suglasnosti nadležnih konzervatorskih odjela, što nije nebitno s obzirom da se u većini slučajeva radi o zaštićenim spomenicima kulture. Svjetionik na otočiću Prviću, kao uostalom i svi drugi takvi objekti na Plovnom području Rijeka, u funkcionalnom smislu djeluje besprijekorno. Dugogodišnji izostanak ulaganja u svjetioničarske zgrade koje se odavna ne koriste ne znači da se ne ulaže u njihov siguran rad. Sva svjetla i objekte neposredno vezane uz navigaciju Plovputovi djelatnici redovito održavaju, što se ipak ne može reći i za danas mahom napuštene i zapuštene svjetioničarske stanove u njihovom susjedstvu koji tek čekaju bolja vremena.

Mladen TRINAJSTIĆ, Novi List

Najveći nenaseljeni otok

Svjetionik Rt Stražica na Prviću, najvećem nenaseljenom otoku na Jadranu u sklopu projekta označavanja plovidbenih staza još koncem 19. stoljeća dalo je izgraditi austrougarsko Ministarstvo pomorstva. Dovršen je i pušten u funkciju 1875. godine. Od tada do danas njegovo je svjetlo vidljivo i s udaljenosti od 9 nautičkih milja i ne prestaje se paliti svakih nekoliko sekundi. Čvrsta zgrada s dva obiteljska stana namijenjena boravku svjetioničara i njihovih obitelji opustjela je još 1974. godine kada je ondje postavljen automatizirani svjetlosni toranj koji je do 1993. godine radio na plin. Od te je godine ondje u funkciji novi svjetionički stup na sunčanu energiju, a o njegovom radu skrbe djelatnici tvrtke Plovput.
 

·
rekreativac
Joined
·
11,646 Posts
Discussion Starter #17
malo o LNG terminalu

LNG terminal u Omišlju ne prije 2014.
Jan 14th, 2009 | By dš | Category: Vijesti



Iako se čini da je LNG terminal na Krku gotova stvar, čak se sad spominje gradnja još jednog u Dalmaciji, stvarno stanje je mnogo sumornije. Ekološko pitanje i neodlučnost hrvatskih kompanija mogli bi dokrajčiti grandiozni plan o Hrvatskoj kao važnom europskom LNG igraču još dok je sve samo na papiru. Projekcije su da će LNG terminal na Krku krenuti s radom 2014, a predviđeno vrijeme gradnje je tri godine. Prvi velik test za projekt bit će u proljeće ove godine kad bi trebala biti gotova studija o utjecaju na okoliš, nakon čega slijedi javna rasprava.

Studiju radi zagrebačka tvrtka Ekonerg, koja je izabrana na javnom natječaju. Već sam odabir Ekonerga digao je na noge zelene udruge.

‘Zagrebačka tvrtka radila je studiju utjecaja na okoliš za spornu tvornicu kamene vune Rockwool u Potpićnu. Oni su također radili nadzor nad tvornicom kad nisu uočili da je na dimnjak spojena cijev iz peći za sušenje preko koje su se mogli ispuštati plinovi direktno u zrak. Blago rečeno, izbor Ekonerga nije najsretnije rješenje’, kaže Vjeran Piršić iz udruge Ekokvarner.

Za Piršića od početka je sporna lokacija na Krku predviđena za gradnju LNG terminala. Riječ je o uvali pored Omišlja, u kojoj se već nalaze postrojenja kemijske industrije, tvrtke DINA-Petrokemija.

Tamošnja uvala, prema procjeni stručnjaka, zadovoljava sve uvjete. Blizu je veliko građevinsko zemljište, more je dovoljno duboko za tankere te su zadovoljavajuće geološke i seizmološke karakteristike terena. Uz to, već postoji potrebna infrastruktura te je Krk blizu kopna, što smanjuje troškove prijevoza plina.

S druge strane, udruga Ekokvarner s Piršićem na čelu predlagala je da se terminal gradi na otvorenom moru, najmanje 30 kilometara od obale, u području u kojem se već nalaze Inine plinske platforme na Jadranu. Velik broj postojećih LNG postrojenja u Europi nalazi se na pučini. Tako Talijani planiraju gradnju terminala u moru ispred Trsta.

‘Sporna su tri pitanja. Koliko je razumno graditi potencijalno opasno postrojenje u Omišlju na lokaciji gdje već postoji kemijska industrija? Kako će se riješiti problem hlađenja mora? I treće, kako će terminal utjecati na turizam? Na sve to studija o zaštiti okoliša mora dati odgovor’, kaže Piršić, uz opasku da strani investitori u Hrvatskoj često ‘nisu spremni implementirati najmoderniju tehnologiju kod nas kao u zemljama zapadne Europe, zbog labavijih pravila i kontrole.’

Do efekta hlađenja mora dolazi zbog toga jer se more koristi za uplinjavanje odnosno ponovno pretvaranje ukapljenog plina u plinovito stanje. Naime, kad se plin stavi pod veliki pritisak i rashladni na minus 161 stupanj Celzija, on postaje bistra tekućina, pogodna za transport u specijalnim tankerima.

Procjenjuje se da bi se oko dva milijuna kubika vode koristilo svaki dan za uplinjavanje, što bi okolno more ohladilo za pet stupnjeva. Pojedini stručnjaci, kaže Piršić, procjenjuju da će to čak pogodovati biljnom i životinjskom svijetu, dok drugi prognoziraju opći pomor.

‘Da se odlučilo graditi na pučini, problem bi bio manji jer su tamo jače struje i otvoreno je more’, misli Piršić.

Međutim, to bi dodatno poskupjelo ionako enormno skup projekt, koji će koštati oko milijardu eura! Kako je to za Hrvatsku prevelik zalogaj, nije bilo druge nego ući u partnerstvo sa stranim investitorima. U listopadu 2007. osnovano je društvo Adria LNG, u kojem su trenutno njemački energetski div E.ON Ruhrgas, francuski Total, austrijski OMV, češki RWE i slovenski Geoplin. U društvo bi s hrvatske strane trebali ući Ina, HEP i Plinacro, sa zajedničkim udjelom od 25 posto.

Hrvatska trojka zasad oklijeva jer se ne mogu dogovoriti o raspodjeli udjela. Veći postotak znači da će netko snositi veće troškove gradnje, od ukupno oko 250 milijuna eura, koliko bi trebala pokriti hrvatska strana. U ovom trenutku nijedna tvrtka ne raspolaže dovoljnom količinom novca za takvo ulaganje. Iako se čini da vremena ima jer je početak gradnje planiran za 2011, stranci su nestrpljivi jer žele što prije početi pregovore s dobavljačima ukapljenog plina, kako bi se dogovorila dugoročno sigurna opskrba.

‘Konačan kapacitet terminala bio bi između 10 i 15 milijardi metara kubičnih prirodnog plina godišnje, što je gotovo četverostruki iznos godišnje potrošnje plina u Hrvatskoj. Gradnja manjeg postrojenja samo za hrvatske potrebe ne bi se isplatila. Plin iz Omišlja distribuirat će se prema čitavoj srednjoj Europi. Radi se o velikom i važnom projektu i Vlada će morati urediti odnose unutar hrvatskog konzorcija’, kaže Igor Dekanić s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta.

Uglavnom, gradnjom LNG terminala Hrvatska bi konačno riješila plinsko pitanje i ne bi svake zime drhtala zbog rusko-ukrajinske svađe. Također bi ubirala zaradu od transporta plina od terminala preko plinovoda do europskih potrošača. Nije nevažno ni što bi se promijenila naša ekonomsko-politička pozicija na karti Europe. Ali prije svega LNG terminal trebat će proći eko-test, stepenicu na kojoj je u prošlosti već nastradao jedan energetski projekt – Družba Adrija. (tportal)
 

·
rekreativac
Joined
·
11,646 Posts
Discussion Starter #18
LNG

Ubrzati gradnju LNG-a u Omišlju

Budu li Talijani brži od nas, i prije izgrade svoj LNG terminal kod Trsta, u pitanje će sigurno doći naš, domaći LNG projekt na Krku – slažu se hrvatski energetski stručnjaci, uvjereni kako će u tom slučaju projekt u Omišlju, odnosno Hrvatska, izgubiti svoja tržišta za dobavu plina – Sloveniju, Austriju i tako redom dublje u Europu.

Za sada je hrvatski projekt još korak ispred talijanskog, no kako je i potonji krajem prošle godine dobio blagoslov regionalne vlasti Friuli-Venezia-Giulie, nije da razloga za brigu nemamo. Tješiti ipak može činjenica da će hrvatski LNG krajem ove ili najkasnije početkom iduće godine, dobiti lokacijsku dozvolu za gradnju, te je sve izvjesnije da bi njegova gradnja mogla započeti 2011. godine, kako bi i prvi tanker u Omišalj mogao uploviti tri godine kasnije, koliko je za gradnju LNG-a potrebno, dakle 2014. godine.

Rješavanje ovisnosti o ruskom plinu

»Naravno da je ovdje riječ o utakmici, no ne natječemo se samo s Trstom, već i s ostalim LNG projektima«, odgovara glasnogovornica tvrtke LNG Adria, Andreja Pavlović.

Činjenica je, naime, da su potrebe za prirodnim plinom u Europi sve veće, baš kao i želja europskih država da se koliko god je više moguće, riješe ovisnosti o ruskom plinu. U Europi već ima 16 LNG terminala, dok je u planu još njih trideset, što znači da Hrvatska više nema vremena za oklijevanje. Za sada je, čini se, najveći kamen spoticanja upravo u Hrvatskoj, jer se već mjesecima u Vladi ne može složiti domaća tvrtka, LNG Hrvatska, koja bi sa 25-postotnim udjelom sudjelovala u Konzorciju LNG Adria, koji će graditi terminal. U njemu se trenutačno nalaze njemački energetski div E.ON Ruhrgas, francuski Total, austrijski OMV, češki RWE i slovenski Geoplin, dok bi se tom društvu, s hrvatske strane, trebali pridružiti Ina, HEP i Plinacro.

Kako je u nekoliko navrata ponovio Michael Mertl, direktor Adria LNG-a, da bi Hrvatska bila uspješna u »natjecanju« s ostalim europskim LNG projektima, mora biti, prije svega, brza. U protivnom, izgubit ćemo konkurentnost, no pritom šest mjeseci kašnjenja, ili prednosti pred drugim europskim projektima, ništa ne mijenja na stvari. Kao najveće konkurente Mertl navodi upravo Talijane, odnosno svaki terminal na talijanskom poluotoku. Italija je, naime, snažno tržište, i svaki prihvatni LNG terminal tamo oslabljuje naš položaj.

»Tko prvi djevojci«

Potrebne su, naime, tri do četiri godine unaprijed za sklapanje ugovora s dobavljačima, a okruženje je općenito takvo da je sve teže doći do kapitala. Točnije, sklapa li se ugovor s dobavljačem koji ima svoje brodove, za sklapanje ugovora trebaju dvije godine. Ako pak sama organizira prijevoz, potrebno je otprilike pet godina. Želi li tvrtka biti uključena u istraživanje novih nalazišta prirodnog plina, odnosno ulagati u izvozni LNG terminal, u tom je slučaju za osiguranje dobavnog smjera potrebno do deset godina.

S prvim čovjekom LNG Adrije slažu se i hrvatski energetičari, među kojima i Miljenko Šunić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin. Kad je u pitanju Trst, kaže on, problem nisu ti ugovori, već tržište koje ćemo izgubiti, odnosno države u koje bi plin iz Omišlja odlazio. Najjednostavnije rečeno, »tko prvi, njegova djevojka!«.

Kako pojašnjava Slavko Krajcar sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva, voditelj radne skupine za izradu Energetske strategije Hrvatske, kašnjenje za Trstom apsolutno je opasno, ne za Hrvatsku, već za LNG projekt i kapital uložen u njega. To je, kaže, velik, ogroman poduzetnički zalogaj, vrijedan više od milijardu eura, i svaka ga konkurencija ugrožava, a ona postaje sve jačom. LNG ne može živjeti bez »pretovara«, baš kao ni bilo koja, obična luka u svijetu. U našem je slučaju, zaključuje, dobro to što su tvrtke koje LNG budu gradile ujedno i trgovci plinom.

Begović: Svi terminali imat će posla

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, Leo Begović optimistično ističe kako između Omišlja i Trsta konkurencije i natjecanja nema, jer su potrebe za plinom tolike, i sve veće, da će svi sadašnji i budući terminali imati posla.

– S obzirom na povećanje potrošnje, Hrvatska će sa ostalim tržištima moći imati samo izvanredan odnos, zaključuje Begović, spominjući i u budućnosti, za Hrvatsku, vrlo važno tržište poput BiH, u kojoj je plinoficirano tek dva posto teritorija, dok nam ostaje i plinofikacija ostatka Hrvatske, prvenstveno Dalmacije.

»Zeleni« zagovaraju zajednički terminal

Kako dodaje Igor Dekanić s Geološko-naftno-rudarskog fakulteta u Zagrebu, Trst jest »prijetnja«, no samo ako mi budemo kasnili.

Krčki LNG trebao bi godišnje primati oko 15 milijardi »kubika« plina, tršćanski oko osam, no prema mišljenju nekih, problematično je imati dva teminala toliko blizu. Prije tri godine, osim toga, slovenska vlada i parlament pozvali su Italiju da razmisli o odgodi planova o gradnji terminala u neposrednoj blizini Slovenije, prigovarajući kako bi terminal za tekući plin u blizini Slovenije negativno djelovao na slovenski turizam i ribarstvo u sjevernom Jadranu. Slovenija je višekratno upozorila i na moguće posljedice koje bi gradnja off-shore terminala na sredini Tršćanskog zaljeva, mogla imati na već dogovoreni režim odvojene plovidbe u sjevernom Jadranu koji je ugovoren između Slovenije, Hrvatske i Italije, a također i na opasnosti zbog udvostručenja prometa tankera koji bi do terminala dovozili tekući plin. Otad prigovaraju i talijanski, slovenski i hrvatski »zeleni«, napominjući kako će dva terminala na malo prostora bitno povećati promet brodova s opasnim teretom, jer bi pored postojećih 400 tankera za naftu godišnje, dolazilo još novih 200 za prijevoz plina. Najbolje bi rješenje, mišljenja su »zeleni«, bila izgradnja zajedničkog terminala na udaljenosti od najmanje 30 kilometara od obale, za što je najbolje područje ono na kojem se već nalaze jadranske plinske platforme.
 

·
rekreativac
Joined
·
11,646 Posts
Discussion Starter #19
HRVATSKI PREMIJER SUTRA S NJEMAČKOM KANCELARKOM: RUSKI ULAZAK U MOL POTAKNUO I RAZGOVORE O OMIŠALJSKOM PROJEKTU
Merkel će kod Sanadera lobirati za gradnju LNG-a
U projekt gradnje terminala na Krku uključene su dvije njemačke tvrtke, E.ON Ruhrgas i RWE, koje će imati najveći udio u Konzorciju. Ruskim plinskim kompanijama nije u interesu da se Europa opskrbljuje plinom alternativnim pravcima


Nijemci žele požuriti Hrvatsku da odradi svoj dio posla, kako bi gradnja terminala na Krku počela 2010. godine

ZAGREB – Premijer Ivo Sanader sutra će u službeni posjet njemačkoj kancelarki Angeli Merkel, a razgovarat će se, šturo odgovaraju iz Vlade, o hrvatskom ulasku u Europsku uniju i gospodarskoj suradnji dviju zemalja. Što se tiče hrvatskog puta u EU, svakako se neće moći izbjeći razgovor o slovenskoj blokadi pregovora, a gospodarska suradnja mogla bi, doznaje se u diplomatskim krugovima, značiti i razgovor o gradnji LNG terminala u Omišlju.
U Vladi nisu bili spremni govoriti o tome hoće li se razgovarati i o tom terminalu, ali iz diplomatskih krugova ističu da je logično da se govori i o tom projektu, odnosno da njemačke tvrtke uključene u gradnju LNG terminala iskoriste dolazak hrvatskog premijera u Njemačku i da preko svoje vlade nastoje ubrzati početak gradnje.

Nijemcima najveći udio

U projekt gradnje terminala na Krku uključene su dvije njemačke tvrtke, E.ON Ruhrgas i RWE. Zasad te dvije kompanije u konzorciju LNG Adria koji će graditi terminal zajedno imaju udio od 47,84 posto, a nakon što se hrvatske tvrtke uključe 25-postotnim udjelom, past će na 34 posto, što će opet biti najveći udio u Konzorciju. Najveći pojedinačni vlasnik bit će E.ON s udjelom od 22,5 posto, dok će RWE imati 11,5 posto udjela u Konzorciju.
Za zatvaranje priče o konzorciju nedostaje još uključivanje hrvatske tvrtke, koja će imati četvrtinu vlasništva u LNG Adriji, ali ta tvrtka još nije ni formirana jer se čeka dogovor Ine, HEP-a i Plinacroa koji bi preko te tvrtke trebali sudjelovati u gradnji terminala.
Kako je nedavno E.ON osnovao tvrtku u Kataru, odakle bi u Hrvatsku trebao stizati ukapljeni plin, vjerojatno želi požuriti i Hrvatsku da odradi svoj dio posla, kako bi gradnja terminala započela 2010. godine ako se želi da transport plina započne 2014. godine. Ako žele malo »pogurati« hrvatsku vladu da pokrene formiranje te kompanije, E.ON-u i RWE-u u tome dosta može pomoći njihova kancelarka, ukoliko doista odluči s premijerom Sanaderom razgovarati i o tome.

Ruski interes

Gradnju LNG terminala, makar se to projekta ne tiče izravno, mogao bi dodatno zakomplicirati i ulazak ruskog Surgutneftegasa s udjelom većim od 20 posto u mađarski MOL koji je najveći pojedinačni vlasnik Ine, a baš bi Ina trebala u LNG-u Hrvatska imati 56-postotni udio. Iako se u Mađarskoj svi, od uprave MOL-a do političara, brinu isključivo o tome što će ulazak Rusa u MOL značiti za mađarsku energetsku neovisnost, procjenjuju i da će to imati snažne refleksije na gradnju LNG terminala. Ruskim kompanijama koje se bave i plinskim biznisom sigurno nije u interesu da se Europa alternativnim pravcima opskrbljuje plinom iz, primjerice Katara, pa tako, ako na to budu mogli utjecati svojom ulogom u MOL-u, neće poticati ni gradnju LNG terminala u Hrvatskoj, preko kojeg bi plin trebao stizati u srednju i južnu Europu. Svakako će im više odgovarati da ta tržišta, pa tako i hrvatsko, ostanu ovisni o uvozu ruskog plina. Ako se tome doda povremeno inzistiranje predsjednika Mesića na tome da se razmotri gradnja terminala u suradnji s Katarom, ne čudi da se Nijemcima žuri i da žele da se sve formalnosti potrebne za početak gradnje što prije obave.

Jagoda MARIĆ, Novi List

Štern: Moramo gledati samo svoje interese

Naftni konzultant Davor Štern koji je godinama radio u Rusiji ističe da Hrvatska u slučaju gradnje LNG terminala mora misliti samo na svoje interese i ovisno o tome treba se uključiti u taj projekt.
– Ako Hrvatska za svoje potrebe može osigurati dovoljno plina iz ruskih izvora, onda joj ne treba ukapljeni plin koji je skuplji. Ako taj terminal hoće graditi europske tvrtke jer žele osigurati alternativne pravce, onda Hrvatska treba iskoristiti mogućnost da bude tranzitna zemlja i podržati gradnju, ali onda kompanije koje idu u gradnju moraju jače preuzeti inicijativu, poručuje Štern.
 

·
rekreativac
Joined
·
11,646 Posts
Discussion Starter #20
8. travanj 2009.| Mirela Klanac; Snježana Vujisić Sardelić
http://www.poslovni.hr/113076.aspx

Ini većinski udio, HEP i Plinacro u drugom planu

Dionički ugovor će predvidjeti osigurač u kojem će se u slučaju prodaje Ine drugom vlasniku povećati udjel Plinacra


Uponedjeljak je u Zagrebu konačno razriješena dilema kako će izgledati hrvatska komponenta u projektu LNG. Predsjednici Uprava tri tvrtke potpisali su izjavu o osnivanju društva LNG Hrvatska u kojem će najveći udio - 56 posto imati Ina, Hrvatska elektroprivreda će držati 40 posto, a Plinacrou bi pripalo četiri posto.

Izjava je temelj za formalno pokretanje procedure osnivanja tvrtke koja će biti hrvatska komponenta u međunarodnom konzorciju LNG Adria d.o.o., za gradnju terminala za prekrcaj plina na Krku. Tek po osnivanju tvrtke LNG Hrvatska, odnosno potpisivanju dioničkog ugovora između partnera i utvrđivanja načina rada, uključujući i donošenje statuta i definiranju stava prema LNG projektu, Vlada će obavijestiti konzorcij LNG Adria da je hrvatski predstavnik u konzorciju tvrtka LNG Hrvatska. LNG Hrvatska imat će Nadzorni odbor čiji će predsjednik biti predstavnik Vlade, dok će članovi NO-a biti određeni razmjerno udjelima kompanija osnivača. S obzirom da su omjeri među kompanijama koje čine hrvatsku komponentu promijenjeni u odnosu na prvotne ideje- govorilo se da bi Ina i HEP mogle imati udio od po 40 posto, a Plinacro 20 posto - te da je društvo na kraju u Ini dobilo dominantnog vlasnika, poznavatelji smatraju da će dionički ugovor između partnera biti presudan dokument za buduće funkcioniranje društva. Upućeni misle da je ovakvom podjelom omjera Vlada zapravo izašla u susret Molovim interesima te da je koncept proizvod dogovora Vlade i Mola iz faze pregovora o novom dioničkom ugovoru u Ini. Ina na jednoj strani izlazi iz plinskog biznisa, a na drugoj strani se kroz projekt LNG u njega vraća na velika vrata. Međutim, vlasnička struktura Ine u međuvremenu je promijenjena i glavnu riječ u kompaniji sada vode Mađari. Kako se doznaje da je određeni pritisak na Hrvatsku da požuri s odlukom o osnivanju društva koje će predstavljati hrvatske interese stizao iz Europe, ali i iz Amerike, jasno je da je riječ o novom geostrateškom preslagivanju opskrbe europskog tržišta plinom putem pravaca koji nisu pod kontrolom Rusije.

Kako se ne isključuje mogućnost promjene vlasnika Ine, dijelom i zbog najnovijih vlasničkih promjena u samome Molu, u potpisanoj izjavi predviđena je mogućnost da ako Ina dobije novog vlasnika, Plinacro može povećati svoj udjel u LNG Hrvatska. Izvori Poslovnog dnevnika kažu da je definiranje omjera unutar hrvatskog dijela u konzorciju tek prvi korak. LNG Adria još nema status investitora i tek se trebaju izraditi studije isplativosti i očuvanja okoliša. Već i to se može shvatiti kao poruka stranim partnerima u konzorciju koji je osnovan u listopadu 2007. i koji su već postali prilično nestrpljivi, a navodno su i postavili određeni ultimatum da se Hrvatska do ljeta mora odrediti prema projektu. Tako će premijer Ivo Sanader njemačkoj kancelarki Angeli Merkel danas moći predstaviti odluku o kretanju u projekt izgradnje terminala, s obzirom da će ključna gospodarska tema tih razgovora biti projekt LNG Adria u kojem njemačke kompanije E.ON Rhurgas i RWE zajednički imaju najveći udio, te još neki energetski projekti poput izgradnje Plomina III. To je naznačila i Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora koja taj susret smatra snažnim poticajem za realizaciju već dogovorenih projekata od četiri milijarde eura.

 
1 - 20 of 2078 Posts
Top