SkyscraperCity banner

Status
Not open for further replies.
3981 - 4000 of 4006 Posts

·
Registered
Joined
·
1,482 Posts
Inače ovakve stvari su simptomatične za Osijek, za koji mirne duše možemo reći da je nedovršeni grad. Toj činjenici, doduše, možemo zahvaliti silne zelene površine oko Tvrđe. No, u svakom slučaju da su samo izgradili novo kazalište, gradsku vijećnicu, svetište srca isusova, te da su Vij. I. Meštrović i Sjenjak ostavili u ulicama centar grada bi izgledao daleko monumentalnije... e i da je ostala sinagoga.


A da ne govorimo o nekoliko aksmanovih urbanističkih rješenja u kapucinskoj, županijskoj... ... eeee
 

·
LEGA LEGA!
Joined
·
24,757 Posts
O TRPIMIROVOJ ULICI

PRIPREMA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE ZA REKONSTRUKCIJU TRPIMIROVE ULICE

Do dvorane Gradski vrt pješice jedino preko blata


U dvorani Gradski vrt sve je više manifestacija, ali i sve više blata preko kojeg se jedino može prići pješice do tog novog sportskog objekta.
Apsurdnu situaciju moglo bi se riješiti ako ne uređenjem staze od Sjenjaka do dvorane, onda bar pješačkim prijelazom kod cestovnih prilaza dvorani i Baumaxu. Naime, do tog trgovačkog centra postoji asfaltirana staza sa zapadne strane prometnice, ali ne postoji siguran pješački prijelaz preko Trpimirove pa bi se postavljanjem semafora na tom raskrižju građanima omogućio siguran prelazak prometno vrlo frekventne ceste. Postavljanje semafora ili označavanje pješačkog prijelaza koristilo bi i posjetiteljima koji u sportsku dvoranu dolaze automobilom, ali zbog nedovoljno mjesta na parkingu vozila ostavljaju ispred Baumaxa.
Zdravko Orešković, voditelj Odsjeka za promet Grada Osijeka, kaže kako upravo rade na rješenju tog problema i u kontaktu su s Gradskom četvrti Novi grad. Naime, budući da se ove godine planira rekonstrukcija Trpimirove ulice u tom dijelu, neisplativo bi bilo sada graditi stazu uz tu prometnicu pa je kasnije rušiti.
- Znamo za taj problem i pokušavamo pronaći rješenje da napravimo stazu koja prolazi uz postojeće kuće s betonskom galanterijom, no prije toga moramo razmotriti imovinskopravne odnose na toj trasi. Staza do dvorane je neophodna i vjerujem da ćemo uskoro naći rješenje - kaže Orešković, dodajući kako postoji projektno rješenje rekonstrukcije Trpimirove što je u nadležnosti gradskog urbanističkog odjela.
Odgovor smo potražili i od Denisa Šimenića u tvrtki Rencon koja je izradila projektno rješenje. Kaže kako o dinamici i rokovima građenja ne mogu konkretnije govoriti jer realizacija investicije ovisi o odluci Grada i Hrvatskim cestama koje su se obvezale sudjelovati u rekonstrukciji Trpimirove i, naravno, o financijskim mogućnostima.

RJEŠENJE KRUŽNI TOK

“Prema projektu, predviđeno je proširenje Trpimirove u tom dijelu na četiri traka pa u tom slučaju nema semafora, ali projektnom razradom predvidjeli smo kružni tok s biciklističkom i pješačkom stazom te pješačkim prijelazom”, pojasnio je rješenje prometnog problema Renconov projektant Denis Šimenić.
 

·
LEGA LEGA!
Joined
·
24,757 Posts
PODUZETNIČKI INKUBATOR OKREĆE SE POTICANJU INOVATORSTVA

BIOS-u je krizna 2009. godina bila najuspješnija u poslovanju


Unatoč kriznoj i recesijskoj godini, zbog koje su mnoge tvrtke završile i u stečaju, osječki poduzetnički inkubator Bios proteklu 2009. godinu završio je u plusu, a prema riječima direktora Tomislava Šerića, riječ je o najuspješnijoj godini za ovu tvrtku do sada.
- Glavni razlog za to je povećanje naših kapaciteta jer smo u 2009. otvorili novu zgradu veličine 2.000 četvornih metara pa se sada prostiremo na 3.000 četvornih metara. Prema procjenama stručnjaka, inkubator i ne može uspješno poslovati na prostoru manjem od 2.000 četvornih metara, pa smo sada stekli idealne gabarite - kaže Šerić.
Trenutačno u sklopu Biosa djeluje 27 tvrtki, a na stolu uprave još je pet zamolbi mladih tvrtki koje žele ući u inkubator. U novoj zgradi već je 13 podstanara, a cilj Biosa je imati popunjenost do 85 posto.
- Uvijek moramo imati bar jedan prostor u slučaju pojave neke jako dobre ponude - pojašnjava Šerić.
Inače, u 2010. godini čak troje stanara bit će spremno za izlazak iz inkubatora, što znači da su ove tvrtke dovoljno ojačale za samostalno djelovanje, a riječ je o tvrtkama koje već grade hale u novoj poslovnoj zoni Tenja.
- Riječ je o tvrtki D&D metal, koja se bavi izradom strojnih elemenata i 100 posto proizvodnje izvozi u Norvešku i gospodarska je kriza nije ni okrznula, potom tvrtka Ivačić d.o.o, koja se bavi proizvodnjom tonera te tvrtka Euronautic international koja proizvodi čamce. Sve ove tvrtke zakupile su prostore u poslovnoj zoni Tenja, a nama je upravo cilj razvitak što više poslovnih zona u Osijeku - objašnjava direktor, i dodaje kako je plan Biosa u ovoj godini što više surađivati sa Sveučilištem i osječkim fakultetima.
- Kako su nam kapaciteti popunjeni, sada se okrećemo pronalaženju novih tehnoloških rješenja te poticanju inovacija - zaključuje Tomislav Šerić.N.Zekić

DVA PROJEKTA EU

Tvrtka BIOS aplicirala je i za dva projekta prekogranične suradnje, a koje Osijek priprema s Novim Sadom i Suboticom te svaki grad po projektu treba dobiti do 200.000 eura. Riječ je o projektima za dobivanje novca iz IPA 2 fonda kojima je cilj pomoći malim poduzetnicima.
U BIOS-u ne žele za sada komentirati u kojem su stupnju ovi projekti, a jesu li uspješno prihvaćeni, znat će se u prvom dijelu 2010. godine.
 

·
Registered
Joined
·
1,492 Posts
Discussion Starter #3,992
Mogli su to nekako ukomponirati bez da ruše Tvrđu, mislim stvarno... :bash:

Ali realno, centar Osijeka je poprilično mal... bilo bi fora da su to nekako bolje organizirali i isplanirali, a i volio bi popričat s gospodinom koji je odobrio da se u blok centru grade zgrade koje NEMAJU dolje poslovni prostor :lol:
 

·
Moderator
Joined
·
16,660 Posts
^^Pa i nije baš mal. Ok centar grada je G Grad, tj njegov uži dio. Al opet kad ides Avenijom do Tvrđe to meni djeluje kao centar velikog grada;)

Zajebeno je to s Vukovarskom npr gdje nema poslovnih prostora nego samo stambene zgrade.

Kad Eurodom bude gotov dobit cemo i drugi centar grada:) Još da se sredi mjesto bivšeg Peveca i to je to:cheers:
 

·
Moderator
Joined
·
47,608 Posts
TREBA LI SE SLAVONSKA METROPOLA ŠIRITI PREKO DRAVE, NA BARANJSKU STRANU?

Novi Osijek na lijevoj obali Drave utopija ili realnost

U posljednje vrijeme aktualizirala se rasprava o Prometnoj studiji Grada Osijeka i otvora staro pitanje razvoja slavonske metropole



Grad na Dravi. Ili pokraj Drave? Je li Osijeku dovoljan prijateljski zagrljaj s rijekom ili je treba poput, recimo tako, pravog ljubavnika čvrsto obuhvatiti, obljubiti? Treba li se širiti preko Drave ili pregaziti južnu obilaznicu i prodrijeti još dublje u ravnicu? Je li bolji model grada na rijeci ili rijeke u gradu...?
Ideja koja se ne tako davno, prije dva-tri desetljeća, činila kao sudbina Osijeka, unatoč godinama koje su prostrujale pokraj grada, i dalje je tek na razini - ideje. Dapače, u odnosu na prije 30-ak godina, Osijek je po tom pitanju otišao pak koraka unatrag, a gotovo jedinstvena potpora »Novom Osijeku« se najmanje prepolovila. Razgovori na temu »Osijek na lijevoj obali« isprofilirali su dvije osobe: osječko-baranjskog župana Vladimira Šišljagića, koji zdušno zagovara ideju širenja Osijeka preko Drave, te osječke dogradonačelnice i arhitektice Danijele Lovoković, koja nije apriori za takav potez, a čiji bi se stavovi mogli sažeti u rečenicu: Da - širenju na lijevu obalu, no pitanje je kada.
Šišljagić svoje argumente, između ostalog, nalazi i u pitanju rješavanja problema zagušenog gradskog prometa. Ističe, međutim, kako ga gleda kao dugoročni projekt, projekt za iduća dva, tri, možda i četiri desetljeća.
– Rijeka je blagodat. Osijek treba biti grad na Dravi, a ne grad pokraj Drave. Uvjeren sam da se Osijek u neposrednoj budućnosti treba širiti na lijevu obalu. Postoji potreba, odnosno potražnja za parcelama u zoni izgradnje; upravo zbog toga se Osijeku tijekom posljednjih nekoliko godina dogodila ova silna urbanizacija i nicanje zgrada u zonama obiteljskog stanovanja. Širenje na lijevu obalu ne može se dogoditi preko noći, no vrijeme je da se počne raditi prema planovima koji odavno postoje. To bi, uvjeren sam, riješilo i problem prometa, koji je danas zagušen i u sadašnjim uvjetima nerješiv. Dosta je izmišljanja razloga protiv širenja na lijevu obalu - kaže Šišljagić - dodavši još kako ne sumnja da su se prostorni planovi znali raditi prema »dnevnim« potrebama pojedinaca.
Ne vjeruje, dodaje, u teze da se zbog lošeg tla ne može graditi s lijeve dravske strane, nabrajajući primjere uspješne izgradnje u mnogo nevjerojatnijim uvjetima. Uostalom, koliko je podzemnih voda i s ove, desne dravske strane, zorno je pokazalo gradilište Eurodoma, no taj je dojmljivi neboder unatoč zaprekama ipak izrastao. Šišljagić ističe još nekoliko detalja, primjerice, kako velikim trgovačkim centrima nije mjesto u središtu grada - drugim riječima: oni bi mogli preko Drave. Sjetio se i Bijele lađe te ustvrdio: »Trpa se nekakva ogromna zgrada gdje joj nije mjesto, a toliko je prostora na lijevoj obali. Tamo bi«, razmišlja naglas, »trebalo ostaviti i prostora za sport, rekreaciju, zabavu i slične sadržaje«.
Dogradonačelnica Osijeka ima nešto drukčiji stav. Kaže kako grad danas jednostavno nema potrebu za širenjem na lijevu obalu, a sudeći prema demografskim trendovima, to se uskoro neće promijeniti.
– Kad je rađen GUP početkom '80-ih, demografska studija koja ga je pratila predviđala je da će do 2000. godine Osijek imati oko 200.000 stanovnika. Međutim, demografska studija koja je sada rađena za novi GUP kazuje kako danas, na pragu 2010. godine, Osijek ima oko 116.000 stanovnika. Očito je da nema potrebe za širenjem na lijevu obalu, bar ne u takvom zahvatu kakav je tada planiran, kaže Lovoković.
Pojašnjava također kako ideja o »Novom Osijeku« korijene vuče iz GUP-a '70-ih godina, na temelju kojega je 1982. godine raspisan javni anketni urbanistički natječaj, a najbolje rješenje uvršteno u gradski GUP. Plan je bio na lijevu obalu smjestiti čak 70.000 stanovnika! »Nakon toga, stanovnici Podravlja i Tvrđavice nisu mogli raditi ni minimalne intervencije u prostoru osim nužne sanacije. Postojeći GUP, naime, predviđao je razne sadržaje«, ističe, dodajući i još jedan pomalo iznenađujući podatak - gotovo 30 posto osječkog stambenog fonda je neiskorišteno! U međuvremenu, Studija prostornog razvoja RH Osijek je usmjerila prema jugu. »Osijek je uzak i dug, ograničen prirodnom barijerom - Dravom na sjeveru te obilaznicom i željezničkom prugom na jugu. Procjena je bila da će se lakše prijeći preko ceste i pruge nego rijeke te je širenje gradske zone usmjereno prema jugu, gdje će biti lakše osigurati potrebnu infrastrukuru. Mnogo je slobnog prostora uz Vinkovačku, tu je projekt Jug 4, Divaltova/Gacka. Kada govorimo o prometu, prostornim planovima predviđena je izgradnja sjeverne obilaznice, koja bi svakako pomogla u rješavanju gradskih prometnih problema. No, grad na lijevoj obali je projekt za budućnost. Za njega će nam trebati još mnogo mostova. Dakle, da - lijevoj obali, ali pitanje je kada i u kolikoj mjeri. Također, ne sporim da se tamo može graditi, samo je pitanje za koliko novca. Slažem se sa županom, rijeka je blagodat, no Osječani i danas aktivno žive sa svojom rijekom. Mnogo intezivnije od, primjerice, Zagreba, koji je »prešao« preko Save - zaključuje Lovoković.
Inače, tijekom nedavnog sastanka u Gradskoj upravi na kojemu se raspravljalo o prometnoj studiji, a koji je okupio brojne ugledne stručnjake, mahom svi s kojima smo razgovarali složili su se s tim da bi sjeverna obilaznica, odnosno prometni koridor u smjeru istok-zapad na lijevoj obali, u velikoj mjeri olakšao pitanje rješavanja osječkih prometnih problema. Među inima, za sjevernu obilaznicu zalaže se i prof.dr. Ivan Dadić, dekan zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti, koji je bio na čelu skupine koja je izrađivala prometnu studiju. Gradonačelnik Krešimir Bubalo, pak, bio je kratak: »Jasno da kao gradonačelnik želim razvoj i prosperitet svoga grada. Trebamo gledati u budućnost, no i u sadašnjosti se, posebno danas, treba držati realnih potreba«.
Realno je, valja i to reći, da će uz Osijek prolaziti bitna međunarodna prometnica - koridor 5C. Plan širenja na lijevu obalu imao je demografski i gospodarski aspekt. Autocesta će nedvojbeno za sobom povući gospodarstvo, nova radna mjesta... A radna mjesta dovode stanovnike. Prelazak na lijevu obalu ima i političku notu – Osijek bi tada i fizički uistinu postao središte Slavonije i Baranje. Možda »Novi Osijek« i nije tolika utopija.


Ipak rijeka u gradu

»Miščevićev projekt Osijek 2000 primjer je vrhunskoga promišljanja odnosa grada i rijeke, odnosno dileme grada na rijeci ili rijeke u gradu, što mu je priskrbilo priznanje Centra suvremene kulture u Barceloni (1999.)«, navodi Krešimir Galović u izvrsnom članku »Da je Sava Drava« objavljenom u Vijencu (br. 195). Valja primijetiti kako se danas uglavnom kao argument »protiv« koristi demografija, a zanemaruje gospodarski aspekt, koji će, može se očekivati, biti posebno naglašen u kontekstu izgradnje autoceste (koridor 5C) koja u pravilu osigurava gospodarski razvoj (primjer, Dugopolje kod Splita). Zahvaljujući Miščevićevom projektu, podsjeća autor, dravska šetnica će postati jedna od prepoznatljivih vizura Osijeka i uopće najljepša uređena riječna obala u Hrvatskoj.


Futuristička metropola

Uz pomoć dogradonačelnice Lovoković, došli smo do iznimno zanimljive publikacije, rezultata urbanističkog natječaja za uređenje »Novog Osijeka« iz 1982./83. Ocjenjivački sud dodijelio je po dvije jednakovrijedne prve (Miloš Bobić i Bratislav Gaković/Đivo Dražić i Edvin Šmit), druge i treće nagrade, od kojih - piše Galović u Vijencu - ni jedna nikada neće biti ostvarena. Uz već spomenuta demografska predviđanja; ali i razvoj gospodarstva (na tome se zorno vidi krvava bilanca Domovinskog rata, op.a.), ona donosi niz zanimljivih podataka i atraktivnih planova. Sam pogled na njih, spoznaja kako nam je grad mogao izgledati, dovoljan je da svakog pravog Osječanina zaboli srce. Neki od radova tako vide Osijek s 10 (!) mostova, razrađenom tramvajskom i drugom mrežom prometnica, a na lijevu obalu smještaju kulturno-kongresni i sveučilišni centar, knjižnicu, hotele, dvorane, pa čak i marinu te veslačke staze! Valja reći i kako bi, prema nekima, Osijek ostvario kontakt s Kopačkim ritom, što bi, u kontekstu eu-fondova, bilo jako zanimljivo.

Mario MIHALJEVIĆ
http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285C286328592863285A2858285928582863289628942898289428632863285C285E2860285C285B285F28632863286328592863N
 

·
Moderator
Joined
·
47,608 Posts
Osječki proračun za 2010. godinu 503 milijuna kuna

OSIJEK – Grad Osijek u 2010. godinu ušao je s proračunom od 503,9 milijuna kuna te s 35 milijuna kuna minusa u blagajni. Novi proračun je za gotovo 57 milijuna kuna manji od ovogodišnjeg, rebalansiranog, koji je, pak, u originalu iznosio čak 591,7 milijuna kuna. Stoga je za gotovo svaki od gradskih resora ove godine odvojeno nešto manje novaca nego prošle, a najviše su »stradali« urbanizam i komunala. U 2010. će, pak, nešto više biti uloženo u gospodarstvo. Oporba ga je nazvala plašljivim, a gradski oci poručili kako u njemu ima 100 milijuna kuna investicija. Na što će se, međutim, trošiti novac Osječana? U skladu s najavama aktualne gradske uprave o transparentnosti, Glas Slavonije će sljedećih mjeseci pokušati odgovoriti na to pitanje iznošenjem proračunskih stavki poput, primjerice, podatka da je za čišćenje spomenika osigurano 200.000 kuna.

M. Mi.

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285C286328592863285A28582859285828632890289A28632863285C285E2860285C2861285A28632863286328592863K
 
3981 - 4000 of 4006 Posts
Status
Not open for further replies.
Top