SkyscraperCity banner

1 - 20 of 7420 Posts

·
Moderator
Joined
·
47,628 Posts
Discussion Starter #1
Prošla je tema prešla 10k postova pa otvaram novu :cheers:
Čisto kao mali uvod par postova od zvjezdana



RIJEKA GATEWAY PROJECT

MODERNIZACIJA RIJEČKE LUKE KROZ ZAJAM SVJETSKE BANKE

U cilju ostvarenja prometne politike u proteklim godinama od osnivanja Lučke uprave Rijeka izrađeno je od strane eminentnih ekspertnih grupa, više studija o mogućnostima razvoja riječke luke, koje su korištene i prilikom izrade Desetogodišnjeg plana razvitka luke Rijeka, kao i dosadašnjih Dvogodišnjih planova razvoja luke Rijeka. Hitnost donašanja navedenih planova nalagala je nužnost zaustavljanja pada prometa u riječkoj luci, kao i stvaranje uvjeta za djelotvorniju lučku aktivnost.

Od strane Svjetske Banke i Lučke uprave Rijeka prihvaćen je prijedlog konzultantske tvrtke Rotterdam Maritime Group, Nizozemska, koja je izradila Studiju o modernizaciji riječke luke.


12.07.2003. godine potpisan je ugovor kojim Svjetska banka odobrava Vladi RH zajam u iznosu od 155 mil. US dolara. Projekti koji se odnose na modernizaciju postojećih i proširenje novih lučkih terminala su izuzetno važni, ali za Grad Rijeku vrlo su važni i projekti tzv. waterfront-a koji podrazumijevaju otvaranje središnjeg dijela lučkog bazena u komercijalne svrhe, te pristup građana i posjetitelja tom dijelu obalnog prostora. To podrazumijeva da će putnički terminal, južni dio Delte i luka Porto Baroš biti drugačije prostorno i urbanistički riješeni sa ciljem cjelodnevnog pristupa građana tim dijelovima grada, čime se na određeni način stvaraju i nova, atraktivna gradska središta primjerena mediteranskom gradu.


Započela je i priprema projekta ribarske luke u Torpedu. U izradi je projekt sanacije i proširenja lukobrana, te povećanja gaza u lučici. Lučka uprava Rijeka i Grad Rijeka postali su u idealnom dijelu suvlasnici većine objekata oko lučice u Torpedu. Ovim projektom Lučka uprava Rijeka rješava problem nedostatka lučkog prostora za ribarske brodice, koji se pojavljuje zbog izgradnje putničkog terminala. Unutar projekta razrađena je ideja o burzi ribe i svim pratećim uslužnim djelatnostima (trgovine, ugostiteljstvo) uz ribarsku luku. Svjetski primjeri pokazuju da su ribarske luke vrlo važan segment lučkih gradova koji njeguju svoju ribarsku tradiciju, ali time stvaraju i atraktivno gradsko središte koje putem otvorenosti građanima i turistima nudi cjelodnevne sadržaje. Ovaj projekt usmjeren je poticanju čitavog niza poduzetnika koji mogu pružiti prateće proizvodne i uslužne djelatnosti unutar ribarske lučice. Time se na novi način valorizira ribarstvo u Rijeci, koje je do sada bilo prilično zapostavljeno u gospodarskom smislu.




Svjetska banka, točnije rečeno Međunarodna banka za obnovu i razvoj, osnovana je nakon Drugog svjetskog rata sa svrhom da pomaže razvoj i smanji siromaštvo u svijetu. To je razvojna međunarodna financijska institucija koja ima 183 člana, među kojima je i Hrvatska, a godišnje odobrava oko 20 milijardi USD zajmova zemljama u razvoju i tranziciji. Uz zajmove, Svjetska banka izrađuje studije i analize, daje tehničku pomoć i administrira darovnice iz raznih izvora. U RH Svjetska banka je aktivna od 1994. godine, i bila je prva međunarodna financijska institucija koja je započela pomagati razvoj Hrvatske. Do danas, Svjetska banka odobrila je 19 zajmova u ukupnom iznosu od preko jedne milijarde dolara.

Projekt modernizacije Riječke luke i cesta, vrlo je složen projekt. Predviđeno je da se, osim modernizacije i restrukturiranja luke, tim projektom obuhvati i izgradnja istočnog dijela riječke obilaznice od Orehovice do Križišća, spojne ceste Draga – Brajdica, spojne ceste Čavle – Križišće i rehabilitaciju mosta kopno – otok Krk. Time Rijeka, ali i šira regija, dobiva kvalitetan priključak na autocestu Rijeka – Zagreb – Budimpešta, koja je dio europskih prometnih koridora. Tako zamišljen projekt trebao bi riješiti najveće probleme riječkog prometnog čvora.



Priprema tako obimnog projekta traje dugo i zahtjeva velika financijska sredstva. Projekt je započeo darovnicom kojom je financirana Studija o modernizaciji riječke luke, a nastavljen je kroz predzajam u iznosu od 1,5 milijuna USD kojim se financira izrada projektne dokumentacije, te sve potrebne studije i poslovni plan (Preliminary & final design, Business plan - za “LUKU Rijeka d.d., Socijalni program - za “LUKU Rijeka d.d., Urban / Redevelopment, Zaštita okoliša).

Između Grada Rijeke, Lučke uprave Rijeka i LUKE Rijeka d.d, potpisan je Sporazum o suradnji, čiji je predmet i cilj uređenje međusobnih odnosa stranaka potpisnica kroz zajedničko sudjelovanje u realizaciji Projekta riječke luke i autoceste, a koji će se financirati sredstvima Svjetske banke. Zajednički interes stranaka potpisnica je rekonstrukcija riječke luke i prilagodba potrebama razvoja ovoga prometnog pravca s jedne strane, te potrebama stanovnika, kao korisnika urbane sredine s druge strane. Ovim Sporazumom preuzete su obaveze međusobne suradnje, pomoći i podrške u svim aktivnostima vezanim za realizaciju Projekta.
FAZE PROVEDBE PROJEKTA

Zapadni dio riječke luke - Zagrebačka obala

Stvaranjem novih površina u bazenu Rijeka, kao i izgradnjom nove obale, započeti će realizacija projekta postepenog preseljenja teretnog dijela luke sa današnjih neadekvatnih prostora na novopripremljene površine na zapadnom dijelu luke.


Na zapadnom dijelu riječkog bazena predviđena je izgradnja višenamjenskog terminala (kontejneri, drvo, generalni teret). Rijeka Gateway Project predviđa financiranje i izgradnju prvih 250 m, od ukupno 600 m nove obale. Izgradnjom dodatnih 600 m obale, u konačnici obala će biti duga 1.200 m i raspolagati će sa oko 300.000 m2 novih površina.


Gradnja se predviđa na pilonima, a dubina uz obalu će iznositi više od 20 m. Financiranje i izgradnja dijela obale koji nije financiran zajmom Svjetske banke, planira se na bazi BOT (build, operate, transfer) ugovora.





Kako bi se navedena novoizgrađena obala adekvatno povezala na riječku zaobilaznicu, odnosno na glavne cestovne pravce prema Zagrebu, Ljubljani i Dalmaciji, predviđena je izgradnja i nove priključne ceste (D - 403 u dužini od 1,9 km).


Putnički terminal (Središnja luka – Luka Baroš – Delta)

Ova komponenta projekta predviđa rekonstruiranje 17 ha zemljišta na kojem se trenutačno nalaze lučki sadržaji, skladišta i parkirališta.



* modernog trajektnog terminala koji se planira uz postojeću putničku obalu na dijelu lukobrana Rijeka, s pratećim sadržajima na Senjskom pristaništu,
* putničke luke,
* nautičkog centra - marine,
* raznih komercijalnih i kulturno zabavnih sadržaja,
* ceste koja će povezati luku sa riječkom zaobilaznicom.
Projekt predviđa izgradnju nove ceste (D-404 u dužini od 4,4 km) preko prostora Brajdice, koja će kontejnerski terminal i cijeli lučki sušački bazen direktno povezati na riječku zaobilaznicu, odnosno na glavne cestovne pravce prema Zagrebu, Ljubljani i Dalmaciji.
Projekt predviđa izgradnju nove ceste (D-404 u dužini od 4,4 km) preko prostora Brajdice, koja će kontejnerski terminal i cijeli lučki sušački bazen direktno povezati na riječku zaobilaznicu, odnosno na glavne cestovne pravce prema Zagrebu, Ljubljani i Dalmaciji.


Ovaj projekt predviđa uređenje i prenamjenu dijela trgovačke u putničku luku, iz razloga neadekvatnih mogućnosti prekrcaja na postojećem prostoru. Ti zahvati uvjetovani su premještanjem tereta koji se danas manipuliraju u centralnom dijelu luke (drva i rasutih tereta), na za to specijalizirane terminale. Rasuti teret preselit će se u Bakar – terminal za rasute terete, a drvo na zapadni dio luke gdje će se prethodno izgraditi suvremeni višenamjenski terminal – Zagrebačka obala.
Realizacijom ovog dijela projekta omogućiti će se razvijanje niza atraktivnih sadržaja koji će Rijeci vratiti image pomorskog i mediteranskog grada.
 

·
Hans
Joined
·
2,405 Posts
Koliki je postatak stanovnika u Rijeci koji su "radno" ovisni o luci? Mislim sada na broj radnika u luci a i sve ostale radnike koje su manje vise vezane za rijecku luku. Vise od 10%?
 

·
Moderator
Joined
·
47,628 Posts
Discussion Starter #13
Koliko se još mogu povećavati kontejnerski brodovi?



Teretni brodovi u svijetu postaju sve veći što možda ne čudi s obzirom na količinu robe proizvedene u Aziji koja se konzumira u Europi i SAD-u, ali stručnjaci otvaraju pitanje opravdanosti daljnjeg rasta tih divovskih simbola svjetske trgovinske neravnoteže. Kada u lipnju ove godine uđe u službu nova klasa kontejnerskih brodova nazvana Triple E, to će biti najveći brodovi koji plove morem, piše u utorak BBC. Svaki će sadržavati više čelika nego osam Eiffelovih tornjeva i imati kapacitet prijevoza 18.000 kontejnera (TEU). Takav će brod moći će popuniti više od 30 vlakova, svaki dug kilometar i pol, s dva reda kontejnera na vagonima. Triple E neće biti najveći brod ikada izgrađen. To priznanje pripada supertankerima (ULCC) građenim 1970-ih, ali su svi supertankeri dulji od 400 m odavno otišli u mirovinu, neki nakon manje od 10 godina plovidbe. Samo je par kraćih supertankera još uvijek u uporabi. No, divovski kontejnerski brodovi grade se u velikom broju, te i dalje rastu.

Prošlo je 25 godina otkako su najveći kontejnerski brodovi postali preširoki za Panamski kanala. Ti prvi "post-Panamax" brodovi, kapaciteta 4.300 kontejnera ili otprilike četvrtine kapaciteta aktualnog rekordera - broda Marco Polo koji nosi 16.020 kontejnera, porinutog u studenom za kompaniju CMA CGM. U brodarskoj industriji već se govori o klasi brodova koji bi se nasukali u Sueskom kanalu, ali bi jedva prolazili kroz drugo usko grlo međunarodne trgovine - Malački tjesnac, između Indonezije i Malezije. "Malaccamax" će nositi 30.000 kontejnera. Sadašnja klasa ultra velikih kontejnerskih brodova može ploviti kroz Suez, doduše jedva, ali oni mogli pristati samo u nekoliko svjetskih luka. Ni jedna američka luka nije opremljena za njihovo pristajanje.

Jedina namjena Triple E brodova koji će uskoro biti porinuti, biti će tzv. "klatno servis" za Maersk - najveću brodarsku tvrtku u svijetu - između Azije i Europe. Oni će u Europu dolaziti puni a u povratku će znatan dio kontejnera biti prazan. (U bilo kojem trenutku oko 20 posto svih kontejnera na svjetskim morima su prazni.)
"Brodovi su dugi niz godina sve veći", kaže Paul Davey iz tvrtke Hutchison Ports, koja vodi britansku luku Felixstowe, jednu od vjerojatnih luka za pristajanja Triple E. "Izazov za luke je ulagati unaprijed za brodske kapacitete, pogoditi njihov rast i pokušati biti jedan korak ispred u igri", dodao je Davey.
Prekapacitiranost u svjetskim lukama znači da postoji velika konkurencija za posao. Operateri si ne mogu priuštiti da zaostaju, kaže Marc Levinson, autor knjige "Kutija - Kako brodski kontejner čini svijet manjim a svjetsku ekonomiju većom".

"Luke se nalaze u teškom konkurentskom položaju jer im prijevozinci u osnovi govore: 'Ako se ne proširite - ako ne gradite nove dokove i produbite luke i nabavite dizalice velikih brzina, mi ćemo naš posao preseliti negdje drugdje", kaže Levinson. Divovski kontejnerski brodovi stavljaju luke i pred druge izazove. Vlasnici broda žele iskrcaj i ukrcaj u roku od 24 sata, što ima različite negativne učinke. Više prostora je potrebno za pohranu kontejnera u luci, a veze za cestovni, željeznički i brodski prijevoz treba ojačati kako bi se nosile s ogromnim rastom prometa. Luka Felixstowe, na koju otpada 42 posto kontejnerskog prometa u Velikoj Britaniji, ima 58 vlakova na dan, ali ih planira udvostručiti nakon što otvori treći željeznički terminal kasnije ove godine.

Veći brodovi se i drugačije ponašaju, pa svoji manevrima mogu uzrokovati da se drugi brodovi usidreni u luci oslobode s veza. "Ovih dana s povećanjem prometa, mi se sve češće susrećemo s tim iskustvom", kaže Marco Pluijm, lučki inženjer koji radi za Bechtel. "Jednostavna stvar koju možete učiniti je jednostavno usporiti brodove i dodati više tegljača za bolje manevriranje, ali sve to povećava troškove". Trenutno postoje 163 broda na svjetskim morima s kapacitetom preko 10.000 kontejnera, ali je naručena gradnja više od 120, uključujući Maerskovu flotu od 20 divovskih Triple E. Imajući u vidu da na međunarodni pomorski promet otpada oko 2,7 posto svjetske emisije ugljičnog dioksida u 2.000 godini, prema Međunarodnoj pomorskoj organizaciji - perspektiva povećanja broja tih divovskih brodova vjerojatno da će biti izvor zabrinutosti za ekološki osviještene potrošače.

Maersk, međutim, tvrdi da je Triple E ekološki najdjelotvorniji kontejnerski brod, jer s bitno povećanim kapacitetom, redizajniranim motorima, poboljšanim sustavom otpadnih voda i smanjenom najvećom brzinom s 25 na 23 čvora, proizvodi 50 posto manje CO2 po kontejneru od prosjeka na ruti Azija-Europa.

http://www.poslovni.hr/svijet-i-regija/koliko-se-jos-mogu-povecavati-kontejnerski-brodovi-231144
 

·
L'amour du risque
Airbus A380
Joined
·
10,006 Posts
Maersk, međutim, tvrdi da je Triple E ekološki najdjelotvorniji kontejnerski brod, jer s bitno povećanim kapacitetom, redizajniranim motorima, poboljšanim sustavom otpadnih voda i smanjenom najvećom brzinom s 25 na 23 čvora, proizvodi 50 posto manje CO2 po kontejneru od prosjeka na ruti Azija-Europa.

http://www.poslovni.hr/svijet-i-regija/koliko-se-jos-mogu-povecavati-kontejnerski-brodovi-231144
Ajde da je i neko ekološki osvješten, drago mi je to čut.
 
1 - 20 of 7420 Posts
Top