Kada smo nedavno razgovarali s arhitekticom Tatjanom Neidhart o tome kako je bilo živjeti i raditi u sjeni njenog oca Juraja Neidharta, jednog od najpoznatijih arhitekata Jugoslavije i Evrope, čiji su radovi dospjeli do najpoznatijih svjetskih galerija, prenijela nam je očeve riječi da “čovjek mora da izgara za nešto, a ako moram da izgaram, izgarat ću tamo gdje sam rođen i gdje živim”.
Neidhart je, svjedoči Tatjana, rekao i ovo:
– Ja sam strastveni arhitekta, koji stremi ka dobrom, ne mogu da radim onako kako se od mene traži, radije ću gladovati, podsjetila je Tatjana, a kao ilustraciju toga koliko je njen otac bio ispred svoga vremena pokazuje nam skice njegove futurističke, lebdeće arhitekture, koja nikada nije realizovana: osmislio je viseći motel nad Miljackom, od brda do brda, kod tunela, kao i Turističko naselje Vranjača na Trebeviću:
-To, na Vranjačama, kako je zamislio moj otac, bilo bi kao da ptice slijeću na stijene i ostaju tu, objasnila nam je Tatjana, napominjući da je u kasnijoj fazi Neidhart radio s novim materijalima, pa i pravio projekat sintetičke kuće, s prof. Šahzijom Drecom.
– Cijeli život je istraživao tradicionalnu arhitekturu Bosne, od groblja, vanjskih i unutrašnjih prostora i napravio niz plakata, separata. Ideja mu je bila da napiše knjigu “Mrtvi kapitali našega naslijeđa”, ali je nije nikada realizovao… Skupljao je materijal i za projekat turističke magistrale od Vranduka do Dubrovnika…, pričala nam je divna, skromna Tatjana Neidhart, a, eto, nedugo nakon toga, sretni smo što pišemo o temi koja će, sigurni smo, i nju zainteresovati. Jer, moguće je da se san njenog oca počinje realizovati.
Naime, Sarajevo bi, pored “stare” žičare, moglo uskoro dobiti još tri, kaže nam načelnik Općine Centar Nedžad Ajnadžić, koji je za te ideje podršku dobio i od Arhitektonskog savjeta Općine.
Prva žičara bila bi dvostruko kraća od sarajevske, a zavisno od planskog pristupa, početak bi joj bio ili s trga Vrbanja ili sa Skenderije, u oba slučaja, vodio bi prema vidikovcu Vranjače.
– Tamo se predviđa izgradnja rekreativnog centra u širem smislu, koji će oplemeniti prostor od oko 70 duluma i omogućiti da se brzo dođe na jedan od visova Sarajeva, sa kojeg se pruža nezaboravan pogled na grad. Odatle se vide Vratnik, Bijela tabija, Baščarija, Skenderija, Koševo pa sve do Sarajevskog polja, govori Ajnadžić, napominjući da je Gradsko vijeće Sarajeva, uz pozitivno mišljenje Zavoda za planiranje KS-a, prihvatilo zahtjev Općine Centar da se prostor Vranjača (evo ga, Neidhartov san) izuzme iz režima zabrane građenja, odnosno donošenja regulacionog plana Soukbunar. A koji, sigurno je, neće biti skoro donesen, jer je produženo vrijeme monitoringa nad tamošnjim klizištem.
– No, Vranjače nisu klizište i, da ne izgubimo dragocjeno vrijeme, odlučili smo se na ove aktivnosti koje će omogućiti brzi planski pristup terenu, ali i realizaciju samoga projekta, ističe načelnik Ajnadžić, koji smatra da ovaj projekat s Vranjačama neće biti teško realizovati, s obzirom na to da je Općina Centar vlasnik zemljišta, pa neće biti spornih imovinskih pitanja.
– Naravno, na Općinskom vijeću je da utvrdi koji je model najbolji za izbor investitora. Mi smo za to da se zemljište ne prodaje, nego da kroz određeni broj godina svi objekti koje izgradi investitor postanu vlasništvo Općine, a da investitor koristi i plaća neku vrstu godišnje naknade, u skladu sa Zakonom o stvarnim pravima, objašnjava Ajnadžić.
Zašto ne bi, u okviru ovog projekta, bila realizovana i Neidhartova ideja?
Druga žičara, koju bi vrlo skoro moglo imati Sarajevo, vodila bi putnike od stadiona “Asim Ferhatović Hase” prema nahorevskim brdima, i kretala bi, najvjerovatnije, sa platoa iznad stadiona.
– Rješenje bi trebalo da ponudi struka, i to u okviru razmatranja Urbanističkog plana Zetra, u kojem je i kompleks stadiona “Asim Ferhatović Hase”, ističe Ajnadžić, dodajući da je treća ideja da žičara kreće iz prostora Pionirske doline i da ide prema Grdonju, gdje bi se uvezala sa spomeničkim kompleksom na Grdonju, te sa Baricama, Čavljakom… A odatle već vodi linija prema Radavi, Skakavcu, govori načelnik Ajnadžić, napominjući:
– Idemo osmišljeno, planski u skladu sa zakonom utvrđenim procedurama do konačnog rješenja, koje će se utvrditi putem javnog konkursa, a nakon javne rasprave na kojoj će se čuti mišljenja građana, strukovnih asocijacija i drugih relevantnih subjekata, ističe Ajnadžić, naglašavajući da će se u narednih desetak dana za ovaj projekat izraditi smjernice i preko Zavoda za planiranje KS-a pokrenuti postupak izmjena i dopuna Regulacionog plana Zetra, koji se odnosi na kompleks u čijem je središtu stadion “Asim Ferhatović Hase”.
– Dakle, misli se na sve sportske objekte koji su vlasništvo Općine na ovom prostoru, na pomoćne terene, atletske poligone, kaže Ajnadžić, objašnjavajući da su se u otvorenom međunarodnom javnom pretpozivu, urađenom u januaru, dobila dva eminentna moguća investitora, iz Melbournea i iz Rijada. Potonji je već tri puta dolazio u Sarajevo.
– Ideja je da stadion bude jedan od onih najsavremenijih u svijetu, s modernim terenom, pokrivenim tribinama, s zagrijavanjem, novinarskim ložama i bezbjednosnim sistemom, s parkinzima, podzemnim garažama, šopinzima, aqua parkom za mlade. U pitanju je više od 150 duluma zemljišta. Sve je to veliki izazov i za arhitekte i za investitore, koji će, sigurni smo, učiniti sve da se cjelokupan prostor iskoristi do maksimuma. Da li možda na način da se tereni dižu, a da se prostor ispod njih koristi za razne privredne sadržaje objekte, radnje, servise? Nimalo ne sumnjamo u to da će investitor, ko god to bio, nastojati da to bude jedan od najatraktivnijih sportsko-rekreativno-kulturno-zabavnih i poslovnih centara ne samo u Sarajevu već i u široj regiji, naglašava Ajnadžić, napominjući da su oba investitora već sagradila nekoliko ovakvih objekata u svijetu. Koševski bi bio veliki izazov za njih, i zbog cjelokupnog ambijenta, ali i zbog povezanosti tog prostora s okolnim padinskim dijelovima Sarajeva, na koje se odatle brzo stiže, a čime se otvaraju nove perspektive u svakom pogledu, kaže Ajnadžić, naglašavajući da se stadion, nogometni i teniski tereni, te atletski poligon, neće otuđiti od grada, od države.
– No, sve će biti jasnije nakon izrade studije izvodljivosti, i procjene ulaganja. Naravno, sve to zahtjeva međunarodni poziv, na kojem će, to već znamo, učestvovati i dva investitora iz pretpoziva. Sarajevo nije prosječan grad, pa ne želimo ni ovaj prostor da to bude. Naravno, to je višegodišnji projekat za čiju je realizaciju potrebno nekoliko godina rada, te na desetine i više miliona maraka, ali zbog ove i budućih generacije je važno otvoriti priču koja će modernizirati i oplemeniti prostor i donijeti nove sportske, rekreativne i privredne sadržaje, zaposliti stotine mladih ljudi, kaže načelnik Nedžad Ajnadžić.
Ko zna, možda bi se u okviru dijela ovog projekta mogao da realizuje, pored Vranjača, još jedan futuristički, lebdeći projekat Juraja Neidharta, moteli iznad Miljacke?
Kako bilo, naši sagovornici u Općini Centar, na prvom mjestu Ajnadžić, pokazali su veliko zanimanje i za njih – piše Oslobođenje.
).
