SkyscraperCity banner

1861 - 1880 of 1883 Posts

·
Registered
Joined
·
2,012 Posts
1.Koliko bi se još brodova trebalo nabaviti isključivo za teretni promet prema otocima?
2.Koji bi brodari bili u igri za koncesije?
Ako je po onom planu ministra Horvata onda sljedece:
1. Koliko god treba da se Uljanik i 3 maj izvuku. :cheers: :lol:
Mozda u igru upadne i brodosplit.
2. naravno da Jadrolinija, jer bi oni pravili brodove u nasim brodogradilistima. :banana:
 

·
Registered
Joined
·
1,329 Posts
Pojedinci se malo previše uhvatili na nečiji diplomski rad. Koliko je bilo ovakvih crtarija koje su se prezentirale ovcama aka narodu i govorilo da se počinje već sutra s radovima pa je od toga ostalo jedno veliko ništa, a svi ti projekti završili su nekoj prašnjavi arhivi gdje su ih gangrice pojeli ili su odavno završili u smeću.
Ovakve prezentacije služe isključivo kao samoreklama nekih mladih arhitekata koji još uvijek traže svoje mjesto u svojoj branši koje je sve manje i manje isplativo, a konkurencija sve veća i veća, tako da znamo svi da od Splita 5 neće biti apsolutno ništa, te da ćemo još jaaaako dugo gledati zapuštene skladišne prostore, korov i devastirane pogone gdje se kupe samo narkomani, dileri, pantagane i ljubavnici.
 

·
Registered
Joined
·
589 Posts
Potpisujem, žalosno je da Lučka uprava ima manje senzibiliteta za javne potrebe i javni prostor od mokrih snova privatnih vlasnika čiji projekt pravilno tretira obalu i urbanistički je korektan, iako je megalomanski i potencijalno monofunkcionalan.
 

·
Registered
Joined
·
399 Posts
Ako prostor označen crveno na slici ispod ne može, po nekim "objektivnim kriterijima" zadovoljiti potrebe nove trajektno-transportne luke, ne vidim kako bi puno manji prostor, s umetnutim preklopom plana Lučke uprave, bio značajno funkcionalniji. Rampe se valjda mogu "usjeći" dijagonalno u postojeću konfiguraciju obale, slično kao i kod njihovog plana.

A o okolišu ne treba ni pričati.
Kaštelanski zaljev je ionako dovoljno devastiran, zar mu treba još jedan veliki terminal uz ove postojeće? Ovaj veliki gat je dosta blizu Vranjica.
Zar ne bi i prometno bilo lakše, kraće i jeftinije dograditi postojeću cestovnu i željezničku infru kod sjeverne luke nego potpuno novu koja bi bila nužna kako se ionako začepljen ulaz u grad preko Solinske ne bi potpuno zagušio dodatnim teretnim prometom prema otocima?

Treba li Splitu uistinu tri funkcionalne luke? Ne bi da smo Singapur :rofl:

 

·
Registered User
Joined
·
350 Posts
Taj dio okolo Vranjica je tako naružen propalom industrijom

Stinice su slabo povezane s gradom, kako bi tamo šleperi

Ima li uopće toliko tereta za otoke
 

·
Registered
Joined
·
52 Posts
Ne mogu se načudit da nekome argument za lokaciju izgradnje luke proizlazi iz neke ideje stare 105 godina. Oko tog vremena je čak postojala ideja da se Sjeverna Luka ne izgradi na sadašnjoj lokaciji, već između sjeverne strane Marjana i Lore. Treba razumjeti da se Split u tih 100 i kusur godina previše promijenio i da uopće nema smisla povlačiti ikakve ideje iz tog vremena. Split je tada imao jedva 25 tisuća stanovnika, to više nije isti grad. Neke neostvarene ideje su bile odlične, neke bi danas bile katastrofa. Treba razmišljati u okviru današnjeg vremena, kao i budućnosti, prošlost je daleko iza nas.

Moje stajalište jest da je lokacija na Stinicama, pored toga što ima svoje nedostatke o kojima ću u nastavku, jednostavno previše vrijedna da se, skupa sa Kopilicom, iskoristi za izgradnju jeftinog prometnog rješenja ili u svrhu brzog pranja love u vidu apartmanizacije te nekakve kvazi-urbanizacije sa spavaonicama za koje postoje puno bolje lokacije na istoku poluotoka. Obala Stinica sa Kopilicom (kao i nasuprotna obala na Brižinama) je jedinstven prostor za izgradnju novog, stalnog i živog centra Splita koji se proteže od Trogira do Omiša, malo u unutrašnjost, malo prema otocima, sa brojem od minimalno 350 tisuća stalnih prijavljenih stanovnika.

To je prostor koji vapi za preobražajem koji može doći isključivo od stranih investitora (kineskih, arapskih) koje treba privući i uvjeriti da Split može postati nova Barcelona ili novi Tel Aviv (arapskim investitorima za primjer dati neki drugi grad). Izgradnjom nekakve polupromišljene trajektne luke na obali zajedno sa desetak loše uklopljenih stambenih nebodera na što bi se sveo famozni Split 5 zauvijek gubimo taj potencijal. Split treba, a i može, težiti da postane business centar Balkana, ako ne i cijelog Mediterana zbog svojeg strateškog centralnog položaja na Mediteranu pa i u Europi općenito. Treba gdje god je moguće razmišljati „outside the box“, iliti po hrvatski – okrenit pilu naopako.

Koji su to konkretni nedostaci izgradnje luke na Stinicama? Pored već navedenih koji su definitivno prvi po težini, ne treba biti „meštar o' zanata“ da povežeš nekoliko stvari:

1. Cilj izgradnje odvojene trajektne luke za teretni promet je smanjenje prometa u postojećoj trajektnoj luci.

2. Želja za smanjenjem prometa u postojećoj trajektnoj luci proizlazi iz potrebe za smanjenjem gustoće prometa u najužoj gradskoj jezgri gdje ne postoje velike mogućnosti za proširenjem cestovne infrastrukture.

Iz toga proizlazi nekoliko pitanja:

1. Ukoliko je cilj smanjenje prometa u postojećoj trajektnoj luci, zbog čega premještati samo teretni promet? Zar nema više smisla raspodijeliti sav promet na dvije luke koje bi imale različite uloge: trajektna luka u centru ostaje za otočane, teretni promet se sasvim izbacuje te se postavlja naglasak na pješake mijenjanjem pojedinih izbačenih polazaka trajekata katamaranima. Automobil za neotočane (kopnenjake?) dodatno poskupljuje te ga većim dijelom preuzima nova luka.

2. Ima li nova lokacija za luku dobru vezu na postojeću cestovnu infrastrukturu? Ukoliko Split više nije samo Split, a svejedno kao žarište konurbacije ima najveći priljev prometa, zar nema više smisla luku postaviti van tog prometnog kaosa? Negdje gdje je promet bolje riješen, ali ne drastično daleko te „van ruke“?

Ja sam odvojio trenutak da pogledam na kartu Splita s okolicom ne bih li pronašao primjer za bolju lokaciju, i nije mi trebalo dugo da mi jedna lokacija iskoči kao posebno zanimljiva. Radi se o potezu obale zapadno od Cemexa u Kaštel Sućurcu, gdje igrom slučaja već i postoji nekakvo malo trajektno pristanište. Moguće je nasuti veći potez mora prema jugozapadu te napraviti trajektnu luku Kaštela prema potrebi veliku poput Gaženice bez ikakvih problema. S obzirom da u blizini ima prostora koliko hoćeš, moguće je sagraditi i garažu velikog kapaciteta kao i ostalu prateću infrastrukturu. Ostale prednosti se svode na cestovnu mrežu – neposredna blizina brze ceste, odličan spoj prema autocesti (koji bi bio još bolji izgradnjom tunela Kozjak), zatim mogućnost direktnog spoja trajektne luke na brzu cestu izgradnjom dodatnog čvorišta čime bi se rasteretila cesta Franje Tuđmana. U blizini luke se nalazi i željezničko stajalište „Kaštel Sućurac“, koje bi u budućnosti moglo postati stajalište brze gradske željeznice, čime luka dodatno dobiva na važnosti.

Iako bi se nalazila sjevernije od predložene luke na Stnicama, efektivno bi bila bliže otocima jer ne bi bila toliko zavučena u zaljev.

Rezultat toga bi bio da sav tranzitni promet prema otocima zaobilazi najveće prometno žarište bez obzira na smjer iz kojeg dolazi, trajektna luka u centru ima drastično manji automobilski promet što znači dodatno rasterećenje splitske prometne mreže. Otočani nisu ničim zakinuti, Splićani mogu prodisat, a Kaštelani dobivaju luku.

Provjerio sam čak i dubinu mora i čini mi se da ona u ovom slučaju odgovara potrebama trajektne luke.

Zanimaju me vaša mišljenja i kritike.
 

·
Registered
Joined
·
1,649 Posts
Mislim da je krivo preneseno da se radi o teretnoj trajektnoj luci. Tu bi se prvenstveno radilo o trajektima za Italiju i privezište za kruzere. Njima 20ak minuti duže plovidbe u ukupnom vremenu putovanja nije presudno. Mislim da nikakvim tajektima za otoke nema mista na sjevernoj strani splitskog poluotoka, a i u Kaštelima. Prvenstveno pala bi kvaliteta prijevoza trajektima zbog bar 20min duže plovidbe što bi značilo i skuplje trajektne karte. Postojale su sasvim konkretne ideje nove trajektne luke koja bi bila na prostoru između Duilova i Stobreča. Na tom potezu blizu Stobreča je dosta velika pličina, po meni pogodno misto za trajektnu luku i veću od Gaženice. Jako blizu je četverotračana cesta na Sirobuji.Uz to i planirani spoji brze ceste Solin-Klis sa TTTS i nastavk brze ceste prema Omišu lako i savršeno bi se povezalo u cestovnu mrežu luku na toj lokaciji. I postojali bi benefiti kraćeg putovanja na liniji Split Supetar koja ima najveći udio u ukupnom prometu u trajektnoj luci. A istodobno egzistiranje dvije paralelne luke za istu namjenu po meni nema smisla.
 

·
Registered
Joined
·
589 Posts
počela se reklamirat linija Resnik - Trajektna luka

Brodom od Zračne luke do centra Splita za samo 20 minuta!

Od sredine svibnja Catamaran Line uveo je brzobrodsku liniju Zračna luka Resnik - Split s kojom avio putnici mogu u samo 20 minuta stići do splitske Gradske luke, te time izbjeći cestovne gužve na putu prema centru grada.

Zašto putovati s brzobrodskom linijom Split – Zračna luka?

Najbrži i najudobniji prijevoz, nema čekanja i prometnih gužvi na cestama, udobno i povoljno putovanje u klimatiziranom katamaranu, ukrcaj u centru grada, na splitskoj Rivi, besplatan transfer prtljage, transfer od pristaništa do Zračne luke u komfornim kombi vozilima…

Plovidbeni red

Katamaran For od 20. svibnja do kraja listopada plovi svaki dan na relaciji Split - Zračna luka Resnik. Tijekom svibnja i listopada brod će iz Splita isplovljavati čak 8 puta za Zračnu luku, dok će u sezoni ploviti čak 10 puta dnevno. Provjerite Plovibeni red Split- Zračna luka - Split.

Karta 99 kuna, djeca GRATIS!

Na brzobrodskoj liniji između Splita i Zračne luke plovit će katamaran For koji može prevesti 145 osoba, a cijena za odrasle u jednom smjeru je 99 kuna, dok će djeca do 7 godina putovati BESPLATNO.

Kako doći od pristaništa katmarana do Zračne luke Resnik?

Udaljenost od pristaništa katamarana do Zračne luke je samo 600-tinjak metara, a putnicima je na raspolaganju besplatan shuttle (kombi vozilo) za transfer putnika i prtljage.

Gdje je ukrcaj i iskrcaj putnika?

Ukrcaj putnika u Splitu je na Gatu sv. Nikole, kraj Lučke kapetanije, a u Zračnoj luci Resnik na pristaništu Resnik.


https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/promo/clanak/id/605045/brodom-od-zracne-luke-do-centra-splita-za-samo-20-minuta
 

·
Powered by Jet-A1
Joined
·
33,758 Posts
Dixmude je 199 metara dugi francuski višenamjenski desantni brod klase Mistral. Sposoban je nositi 16 teških ili 30 lakih helikoptera, 4 desantna broda, 59 lakših vozila ili 40 bojnih tenkova te 900 vojnika. :happy:



















:cheers1:
 
1861 - 1880 of 1883 Posts
Top