Skyscraper City Forum banner

Glasaj/Vote

  • 10

    Votes: 8 40.0%
  • 9,5

    Votes: 1 5.0%
  • 9

    Votes: 1 5.0%
  • 8,5

    Votes: 1 5.0%
  • 8

    Votes: 1 5.0%
  • 7,5

    Votes: 1 5.0%
  • 7

    Votes: 3 15.0%
  • 6,5

    Votes: 0 0.0%
  • 6

    Votes: 1 5.0%
  • 5,5

    Votes: 0 0.0%
  • 5

    Votes: 0 0.0%
  • 4,5

    Votes: 0 0.0%
  • 4

    Votes: 0 0.0%
  • 3,5

    Votes: 0 0.0%
  • 3 i manje

    Votes: 3 15.0%
1 - 12 of 12 Posts

·
Registered
Joined
·
155 Posts
Discussion Starter · #1 ·
Spomen kuća bitke na Sutjesci


Foča

NAMENA: muzej
ARHITEKTA: Ranko Radović
ZAVRŠETAK IZGRADNJE: 1971. godina

Spomen kuća bitke na Sutjesci je dio memorijalnog kompleksa "Dolina Heroja" na Tjentištu (nacionalni park Sutjeska) pored Foče. Ovaj kompleks je posvećen bitci na Sutjesci iz drugog svjetskog rata. Spomen dom je građen u periodu od 1964. do 1971. godine, prema projektu arhitekte Ranka Radovića. Unutrašnjost spomen doma je oslikana freskama, po likovnom konceptu slikara Krste Hegedušića.









 

·
Registered
Joined
·
8,737 Posts
Jako lepo, samo koliko vidim apsolutno zapušteno. Čudi me da je preživela ova slika četnika sa nacistima :D
Što su ga nacrtali, kao da je zombi :D
 

·
Registered
Joined
·
155 Posts
Discussion Starter · #4 ·
Jako lepo, samo koliko vidim apsolutno zapušteno. Čudi me da je preživela ova slika četnika sa nacistima :D
Što su ga nacrtali, kao da je zombi :D
Te dvije fotografije na kojima izgleda zapušteno su moje i iz 2009 godine. U međuvremenu je spomen kuća spolja potpuno renovirana. Tada nisam uspio da uđem unutra zato sam ovdje okačio neke arhivske fotografije freski, do kojih sam uspio da dođem. Mislim da freske tek treba da se srede pošto su prilično devastirane u ratnom i poratnom periodu.



Ovako su izgledale prije par godina freske ižvrljane, koliko vidim uglavnom od nekih klinaca, poslije rata. Nadam se da će sve da renoviraju, ako već nisu.
 

·
Registered
Joined
·
18 Posts
Muzej na Sutjesci na listi baštine Uneska

Bio sam ljetos na Sutjesci i ne bih nikako govorio da je objekat renoviran, on je samo konzerviran od daljeg propadanja.



Kulturna baŠtina:
Spomen-kuća na Tjentištu

KUĆA U VANVREMENU




Istinsko umetničko delo satkano je od građe od koje su snovi. Njegova postojanost uči da je život neshvatljivo čudo, jer se neprestano troši i osipa, a ipak traje i stoji čvrsto…

Ivo Andrić



Kažu da spomenici rječitije govore o savremenicima nego o onima u čiju slavu su podignuti.

Potka za takvu tezu može se naći i na Tjentištu, u Dolini heroja, kako se poprište bitke na Sutjesci u Drugom svjetskom ratu još nazvalo.

Pored monumentalnog spomenika, koji je projektovao arhitekta Miodrag Živković, a podno koga je zajednička grobnica u kojoj su, mnogo godina nakon bitke, sabrane kosti pronađene širom ratišta, na Tjentištu je izgrađeno još desetak spomeničkih obilježja. Dio od 80, koliko je bilo planirano.

U tom spomeničkom kompleksu, jedan spomenik se od dana izgradnje izdvajao. Poseban status davalo mu je i arhitektonsko i idejno rješenje. To je Spomen-kuća.

Srasla u ambijent koji je okružuje, građevina je dostojno odgovorila namjeni.

Sva od sirovog betona, pokrivena teškim pločama koje podsjećaju na šindru kojom se prekrivaju planinske kuće na četiri vode, građevina u isto vrijeme podsjeća na katune sa Zelengore i na sakralni objekat čije je mjesto u vanvremenu. Posebnost joj daje kako spoljašnost tako i unutrašnjost.

Po ideji istoričara Dušana Plenče, istaknuti zagrebački umjetnik Krsto Hegedušić je na trinaest fresko-slika rađenih u seko-tehnici, na zidovima Kuće predstavio svoju viziju epopeje. Freske zahvataju povšinu od 124m². Pored fresaka u Spomen-kući su bila i brojna druga dokumenta, kao što su istorijske karte, dokumentarni filmovi i drugi predmeti nađeni na ratištu. Na zidovima je ispisano 7356 imena poginulih boraca Sutjeske i pjesnikova poruka: “Tu niko nije umro ko je umro”.

Ideologija prolazi a umjetnost traje. Spomen-kuća danas samo arhitektonskim izgledom podsjeća na prošlost. Sve ostalo je slika savremenosti, bolje reći potvrda one teze izrečene na početku teksta.

Umjetnikovu viziju bitke, datu fresko-slikama, išarali su novi rukopisi. Umjesto u knjigu utisaka posjetioci su svoje tragove ostavljali urezane oštrim predmetom na freskama. Moćni su pucali u nekoliko slika. Imena i datumi - ružne poruke.

Spomen-kuća na Tjentištu djelo je beogradskog arhitekte Ranka Radovića (ministra urbanizma u Vladi Crne Gore od januara do septembra 2003 - nap. ur.).

Kada je projektovao ovo djelo, koje je odmah pobralo brojna priznanja i bilo objavljeno u uglednom časopisu “Arhitektura dana”, koji izlazi u Parizu u tiražu od 23.000 primjeraka, umjetnik je imao dvadeset devet godina.

“Bilo je to neko Božije proviđenje, jer drugačije ja ne mogu objasniti otkuda mi ideja da projektujem ovakav objekat. Bio sam mlad arhitekta sa znanjem koje se može steći u tim godinama, a ono što sam od početka svog profesionalnog bavljenja arhitekturom poštovao i na čemu sam insistirao, jeste osjećaj za prostor i poštovanje tradicije.

Slikar Krsto Hegedušić, koji je radio fresko-slike, učio me da je svaki prostor svijet i da mu tako treba prilaziti.

A poštovati tradiciju u arhitekturi, znači da prošlo vrijeme i odlike tog vremena treba pretočiti u svijet budućnosti. Tako se desilo da sam u okviru nebeske prirode, koja je ovdje na Tjentištu, projektovao objekat za koji se nikada ne bi reklo da tu nije uvijek bio, da sa prirodom nije srastao i iz nje iznikao.

Upravo zbog te dimenzije, koja je pokazala moć arhitekture, ova građevina je našla mjesto u svim antologijama arhitekture u svijetu. Niko ne postavlja pitanje kome je ona podignuta, zašto je podignuta, šta se tim objektom željelo postići… Ideologija nikoga ne interesuje, ovdje je u pitanju djelo i u pitanju je umjetnost. U tome je ljepota stvaralaštva” - zapisao je svojevremeno arhitekta Ranko Radović.

Umjetnik je, poštujući tradiciju, sazdao građevinu materijalima poput sirovog betona i velikih betonskih ploča po krovu, kako bi u isto vrijeme pokazao surovost prirode i bitke koja je vođena, a svjetlošću, koja se probija kroz tu surovost i kao reflektori osvjetljava svaku fresku, naglasio humanizam koji dominira i koji zrači.

“Ja sam pobornik škole finskog arhitekte Alvara, koji je učio da priroda i vještačka svjetlost treba da dolaze sa jednog mjesta. Time se naglašava dimenzija svetosti prostora i objektu daje karakter sakralnosti, tako da on djeluje smirenošću i gordošću u isto vrijeme. To je hram ljudima a ne bogovima. Sakralni objekat koji treba da promijeni duh” - objašnjavao je umjetnik.

Umjetnikova vizija je bila da se u rigoli, koja je široka tri metra a koja opasuje Spomen-kuću, noću pusti voda i upali svjetlo koje je ugrađeno ispod nadstrešnice. Tako se dobija utisak da kuća lebdi na vodi, da je u nevremenu. Iako je sve završeno u skladu sa projektom, to nikada nije urađeno. U Japanu, arhitetkta Alvaro je nedavno sagradio dvije crkve po tom principu. One plivaju u vodi u kojoj je svjetlost. Radović je projektovao prije četrdeset godina, ali njegova zamisao nikada nije realizovana. Arhitekta to nije dočekao.



Radisav Mašić

(Iz knjige “Znamenje stare Hercegovine”)
 

·
Registered
Joined
·
11,451 Posts
Autor spomenika na Sutjesci : Tito mi se nije mešao u posao

Nikakav zahtev, niti bilo kakvu primedbu na izgled spomenika nisam imao od maršala Josipa Broza Tita, kaže Miodrag Živković (90).

Kliknuti ovde
 

·
Registered
Joined
·
11,451 Posts

Spomenici iz SFRJ u spotu svetski poznatog di-džeja

Spot za pesmu „Darksajd“ di-džej Alan Voker odlučio je da snimi u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, a u njemu su se našli brojni spomenici u čast narodnooslobodičalke borbe tokom Drugog svetskog rata.

Kliknuti ovde
 

·
Registered
Joined
·
3,185 Posts
Почели смо са обновом још једног објекта у Националном парку "Сутјеска", у питању је Павиљон Ц. Са овом реконструкцијом наставља се обнова и изградња Парка чиме ћемо још више проширити смјештајне капацитете и понуду.








https://www.facebook.com/pg/NacionalniparkSutjeska/posts/?ref=page_internal
 
1 - 12 of 12 Posts
Top