Čedomir Antić:
Vojna bolnica u Nišu osnovana je 1878, u vreme kada su četiri južna okruga ušla u sastav Kneževine Srbije. Ova ustanova nastavila je tradiciju ranijih osmanskih vojnih bolnica. Ona je verovatno vojna bolnica s najdužom neprekidnom istorijom u Srbiji. Njen osnivač bio je slavni dr Vladan Đorđević.
Osnovana kako bi bili izlečeni ranjeni srpski, ali i zarobljeni turski vojnici, Vojna bolnica u Nišu, ili Moravska stalna vojna bolnica, bila je tokom decenija centar medicine i modernizacije koji je prevazilazio granice Srbije.
Krajem 19. veka Vojna bolnica u Nišu dobila je dve nove ustanove: hirurgiju i Pasterov zavod. Zamisao dugogodišnjeg upravnika bolnice, pukovnika dr Mihaila - Mika Markovića, bila je redovno slanje državnih pitomaca na studije medicine u inostranstvo, a posledica je veliki napredak medicine u Srbiji. Tu je počeo da radi i prvi rendgen u Srbiji.
Marković je u "Uspomenama" zabeležio kako mu je želja bila da svi u Evropi, "pa i naši najveći neprijatelji" priznaju "da Srbija ni u čemu ne zaostaje iza civilizovanog Zapada". U zavodu je godišnje lečeno između 250 i 300 pacijenata, a smrtnost je bila 0,24 procenta - na nivou uzora, Pasterovog zavoda u Parizu.
Upravnici bolnice bili su listom školovani u inostranstvu. U bolnici su radili i stranci - kao recimo dr Janko Senkijević, sinovac slavnog pisca Henrika Senkijevića, koji je posle duge službe u srpskoj vojsci primio pravoslavlje.
Prvi svetski rat doneo je bolnici veliki zadatak i neodoljivo iskušenje. U bolničkom kompleksu, koji je tada brojao čak dvadeset i šest zidanih i drvenih objekata, radilo je 37 lekara i 256 bolničara i vojnika. U bolnici su bile angažovane sanitetske i humanitarne misije iz Rusije i Francuske.
Početkom 1915. izbila je epidemija tifusa, od koje je prema nekim procenama u Srbiji bolovalo više od milion ljudi. Niš je bio središte međunarodnih napora da zaraza bude suzbijena. U bolnici su 1. marta 1915. radile čak 1.064 osobe, ali je mesečna smrtnost dosegla broj od 495.
MeĐu lekarima umrlim od tifusa bilo je dobrovoljaca iz Velike Britanije, Švajcarske, Rusije, Belgije, Grčke, i čak iz britanskog protektorata Egipta. U maju 1915. lekari su u krugu bolnice podigli skromni ali u istoriji jedinstven spomenik pomrlim tifusarima - prvi spomenik u istoriji koji su lekari podigli pacijentima.
http://www.novosti.rs/code/navigate...:21&feljton=7549&title_add=MALA VELIKA SRBIJA
Da li neko ima fotke VB iz epohe