Zagreb new Airport - Neuer Zagreber Flughafen
Zagreb postaje glavno zračno čvorište u regiji
Nova zračna luka gradit će se 2,5 kilometara sjeveroistočno od postojeće, imat će kapacitet oko tri milijuna putnika godišnje
ZAGREB - Zračna luka Zagreb do kraja ove godine definirat će strategiju i model razvoja, te raspisati natječaj za izgradnju nove luke.
»Nakon što se prikupi sva dokumentacija, za očekivati je izgradnju i potpuni završetak luke u sljedećih pet godina«, kaže glavni direktor Luke Boško Matković. Nova luka gradit će se na udaljenosti 2,5 kilometara sjeveroistočno od postojeće na području Vojne baze Pleso. Imat će kapacitet oko tri milijuna putnika godišnje, a napravit će se cjelokupna nova infrastruktura, čime bi se zagrebačka zračna luka prometnula u jugoistočni ulaz u Europu, odnosno regionalni hub, središnje zračno čvorište u regiji. Izgled i funkcionalnost nove zračne luke trebao bi biti vrlo sličan »terminalu 2« münchenske zračne luke te lukama u Beču i Budimpešti, a vrijednost radova na njoj stajat će oko 122 milijuna eura.
Direktor Zračne luke kaže da se u ovaj projekt ušlo u situaciji u kojoj je postojeća lokacija Zračne luke iscrpljena, pa razvoj nije moguć. »Stara zračna luka, koja je sagrađena 1962. godine, zastarjela je i infrastrukturno i na niz drugih načina«, ističe Matković, te dodaje da je do nje moguće doći samo jednom prometnicom koja je ionako preopterećena.
Projekti adaptacije postojeće zgrade već su završeni i bit će realizirani tijekom ove godine. Međutim, Zračna luka ima određene rezerve u redu letenja, ali i u vremenima koja nisu atraktivna velikim prijevoznicima, te se tu nastoje grupirati charter-letovi i niskobudžetni prijevoznici. »Prema prognozama prometa, definitivno se dolazi u situaciju da će postojeća Zračna luka imati ozbiljnih problema s kapacitetima do izgradnje nove zračne luke«, objašnjava Matković. Problemi u razvoju Luke svojedobno su nastali, kaže Matković, i zbog restrikcija koje su uvedene na izdavanje državnih jamstava nakon financijske analize stanja budžetskog deficita koje je uslijedilo nakon promjene vlasti, dodaje Matković. Otvorenom opcijom ostaje i model javno-privatnog partnerstva, kaže Matković, te dodaje da će optimalno rješenje izraditi njemačka konzultantska kuća Roland-Berger.
http://www.vjesnik.hr/html/2005/05/10/Clanak.asp?r=tem&c=5
Moguća je, dakle, potpuna koncesija, zatim granična koncesija na putničku zgradu, koja bi se nakon nekog vremena vratila Zračnoj luci Zagreb, te pronalaženje strateškog partnera, a nudi se i mogućnost financijskih ulaganja različitih fondova, kaže Matković.
U namjeri da zagrebačka zračna luka postane središnje zračno čvorište u regiji, mora se, kaže Matković, biti svjestan vlastitih limita, jer sve zračne luke glavnih gradova susjednih zemalja razmišljaju o sličnim konceptima, a naročito Beograd, koji je već počeo obnovu. Međutim, Matković tvrdi kako je na primjeru Beograda vidljivo da sama izgradnja nisu jamstvo uspjeha ako nisu stabilni ekonomski i politički preduvjeti. Prednost Hrvatske u odnosu na Srbiju bolja je umreženost zračnih luka, pa je, uz zagrebačku, aktualna i dubrovačka, splitska, zadarska, pulska i riječka zračna luka, dok Srbija ima samo jednu, beogradsku, kao i susjedne zemlje koje su potencijalni hubovi.