SkyscraperCity Forum banner
Cancel
New Forums

[Croatia] - Projects, Construction, & Economic News X

1 reading
Jump to Latest
Status
Not open for further replies.
461 - 480 of 501 Posts
#461 ·
Samo ruskih turista bilo 30 posto više

TURISTIČKI ISKORAK HRVATSKA POSTALA SVJETSKA DESTINACIJA

Ovo je najbolja turistička godina do sada, tvrdi državni tajnik za turizam Zdenko Mičić

PIŠE OLIVIJA GUSTIN ČULJAK Ova je godina bila prekretnica za hrvatski turizam: uz tradicionalne goste iz Njemačke, Italije, Slovenije, Češke i Austrije, u turističkim centrima na našoj obali ovoga je ljeta bilo znatno više posjetitelja iz Rusije, SAD-a, Japana, Skandinavije i drugih krajeva svijeta.
Hrvatska više nije zemlja u koju na odmor najviše dolaze gosti "iz susjedstva", nego je definitivno postala svjetska destinacija.
Državni tajnik za turizam Zdenko Mičić to smatra najvažnijim iskorakom hrvatskog turizma u ovoj sezoni i navodi da je samo ruskih turista bilo 30 posto više nego lani, premda se u domaćim turističkim krugovima proteklih godina s dosta skepse komentirala mogućnost širenja posla s toga tržišta.
— Hrvatsku je do sada posjetilo ukupno 11 milijuna turista, a prihod od te gospodarske grane iznosit će 7 milijardi eura, kao što je i planirano.
Jedanaest milijuna gostiju

Image
Sezona u svim većim centrima, posebno onima koji raspolažu kongresnim kapacitetima, još traje, ali već je jasno da je ovo najbolja turistička godina do sada — rekao je Mičić, dodavši da je u prvih devet mjeseci Hrvatsku posjetilo 5 posto više turista nego lani, pri čemu su ostvareni 7 posto veći prihodi.
Sezona je bila uspješna u svim segmentima turizma, od ugostiteljstva do autokampova i nautičkog turizma, koji su lani bili u problemima zbog loših vremenskih uvjeta, kažu u resornome ministarstvu.
Izrazito pozitivan trend zabilježila je Istra, zahvaljujući kvalitetnim kampovima, apartmanskim naseljima i hotelima, ali su i ostale regije imale vrlo dobru sezonu, a svojevrsni hit ljeta bio je Zagreb, koji otkriva sve više turista.
Godinu je obilježilo i buđenje turizma u Slavoniji i Vukovaru, a najveći problem i dalje su hoteli s malim brojem zvjezdica i ostali nedovoljno kvalitetni kapaciteti.
Prioritetno je stoga otvaranje što više hotela sa četiri i pet zvjezdica, a ako je suditi po velikom broju ambicioznih razvojnih projekata u turističkim središtima, od Poreča preko Zadra i Splita, do krajnjega juga zemlje, o podizanju kvalitete i na terenu se intenzivno razmišlja.
Moglo je i bolje
Sezonom možemo biti zadovoljni, ali logično je da ona iz godine u godinu bude sve uspješnija pa je pravo pitanje jesu li rezultati mogli biti i bolji — rekla je bivša ministrica turizma, sada savjetnica Uprave adriatica.net grupe Pave Župan-Rusković. Povećan je broj individualnih gostiju, što je odlično, ali nije dobro da se to događa nauštrb organiziranih dolazaka, upozorava ona i podsjeća da upravo turoperatori "utiru put" destinaciji, pozicioniraju je kao sigurno mjesto u svjetskom turizmu te osiguravaju dugu sezonu. Ono što "zapinje" u hrvatskom turizmu je kvaliteta ponude, s posebno izraženim nedostatkom sadržaja.
Na Hvaru krive procjene
Razočaran sam situacijom koja se ovoga ljeta dogodila na Hvaru, ali mislim da su i vlasnici hotela shvatili da su im procjene bile krive, rekao je Zdenko Mičić. Na Ministarstvu nije da se bavi cijenama i ostalim elementima koje određuju hotelijeri, ali mu je, dodao je državni tajnik za turizam, i te kako stalo do imidža otoka Hvara i hrvatskoga turizma u cjelini.
HTZ u Japanu i Danskoj
Hrvatska turistička zajednica priprema otvaranje predstavništava u Japanu i Danskoj, doznajemo u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka. Na širenje mreže predstavništava utjecao je, kako kažu, izraziti porast zanimanja turista za dolazak u Hrvatsku u tim zemljama.
 
#462 ·
Ove godine Zagreb pao na samo 400 milijuna kuna novih ulaganja


Do pada građevinskih investicija došlo je zbog lanjskih dugova, prijašnjih velikih projekata i rezanja proračuna
Ove godine prvi put u Zagrebu nije zabilježen porast ulaganja u prometnu i društvenu infrastrukturu koji je u posljednjih sedam godina bilježio konstantan porast. Prema podacima koje smo dobili od zagrebačkog Ureda za graditeljstvo nakon ljetne sezone, završeni su ili su u fazi završetka radovi u vrijednosti 1,201 milijarde kuna. Ta slika može zavarati jer je vrijednost ulaganja gotovo jednaka prošlogodišnjoj. Međutim, kada se iz navedene vrijednosti izuzmu radovi koji su počeli prošle ili prijašnjih godina, poput Domovinskog mosta vrijednog 230 milijuna kuna, izgradnje garaže i rekonstrukcije Kvaternikova trga od 160 milijuna kuna, Radničke ceste od 195 milijuna kuna, Histrionskog doma od 26 milijuna, dolazi se do vrijednosti od "samo" 399 milijuna kuna novih ulaganja.
Tehnika je redovni partner Zagreba s poslovima poput objekta MSU-a ili stanogradnjom na bivšoj svinjogojskoj farmi, ali ove godine nije započela poslove glede novih zagrebačkih ulaganjaPo tri vrtića i škole
Ove je građevne sezone ostvareno samo 100,2 milijuna kuna novih ulaganja u rekonstrukciju prometnica. Prošle je godine primjerice samo proširenje tadašnje Ljubljanske avenije odnijelo 170 milijuna kuna. S druge strane izuzetno su porasla nova ulaganja u društvene objekte koja su dosegla 283,6 milijuna kuna, a kada se pridodaju i ulaganja započeta prošle godine, dolazi se do iznosa od 334 milijuna kuna. Najveći uspjeh na tom području je izgradnja triju novih vrtića i triju novih škola, ali to nije direktna investicija iz gradskog proračuna, nego ju je osigurao Zagrebački holding putem kredita, a Grad će plaćati anuitete. Navedene investicije odnose se samo na proračun Zagreba te ne uključuju Zagrebački holding koji primjerice vodi izgradnju naselja sa 2773 stana u Sesvetama vrijednog 1,5 milijardi kuna, garaže Tuškanac od 40 milijuna kuna ili Hitne pomoći od 150 milijuna. Iako nerado priznaju, ovogodišnje veliko smanjenje ulaganja rezultat je prošlogodišnje potrošnje iznad mogućnosti. Zagreb je ostao dužan izvođačima od prošle godine više od pola milijarde kuna jer je sklapao ugovore s rokom plaćanja od šest mjeseci. Ovogodišnji proračun su zato "pojeli" dugovi, ali ga je dodatno oslabio i gubitak oko 500 milijuna kuna zbog izmjene zakona. Nije previše pomoglo ni poskupljenje komunalnog doprinosa i komunalne naknade.
Najveći proračun
"Ove godine nećemo prenijeti više od 20 posto obveza u sljedeću godinu. Budući da smo riješili stare obveze, sljedeća godina će opet biti veoma intenzivna za cestogradnju. Završit ćemo Sveučilišnu, Branimorvu, Radničku cestu, obnoviti ostatak Zelenog vala i Palmotićeve. Izgradit će se još pet škola i pet vrtića, a projektira se i Jarunski most", kaže pročelnik za graditeljstvo Davor Jelavić. Njegov ured inače ima najveći proračun od svih u Zagrebu, oko dvije milijarde kuna od ukupno 6,8 milijardi zagrebačkog proračuna. Od te sume oko 1,2 milijarde je namijenjeno za izgradnju i uređenje grada. Najveća nova ulaganja ove godine je OŠ "Špansko Oranice" koje je s opremom stajala 69,1 milijun kuna, a zatim OŠ "Sesvetska Sela" 65,8 milijuna. U prometnoj infrastrukturi najviše je uloženo u projekt Kvatrić, bez prije započete garaže, u ceste i samu plohu je uloženo 103 milijuna kuna, a zatim rekonstrukcija Zelenog vala 16 milijuna kuna, Baruna Filipovića 15 milijuna kuna i Nove Vesi 14,5 milijuna. Sve ostalo je ispod vrijednosti od 10 milijuna kuna i većina se odnosi na sitnije popravke i proširenja.
Najveća izravna pogodba sklopljena s Pionirom
S gradom je ove godine u izgradnji poslovalo 20-ak građevnih tvrtki. U cestogradnji je na prvo mjesto izbio Produkt koji gradi Radničku cestu od Slavonske do Kanalskog puta od 195 milijuna kuna i dobio je rekonstrukciju Zelenog vala. Tu su zatim Viadukt i Pionir koji su radili ceste oko Kvaternikova trga i Baštijanovu ulicu (osam milijuna kuna). Mešić com je rekorder u izgradnji društvenih objekta s poslovima od 124 milijuna kuna - obnovili su Histrionski dom, izgradili i opremili OŠ "Špansko Oranice", izgradili vrtić Sunčana i OŠ "Mato Lovrak". Tehnika je redovni partner grada s već prije započetim objektima MSU-a, dvije garaže, poslovima stanogradnje na bivšoj svinjogodjskoj farmi od 700 milijuna kuna, ali ove godine nije započela poslove u novim ulaganjima grada. Od ostalih tu su Hidrocommerce, Tigra, Alpine Bau, Ren-ing, Prigorac građenje, Jelačić, Stipić građenje, MTG, Hedom, Argit, Ta-grad, HM-montaža, pa čak i TŽV Gredelj koji je radio pozornicu na jezeru Bundek. Za 13 manjih ulaganja do tri milijuna kuna Grad nije poslao tvrtke koje su ih obavile. Ukupno je Ured za graditeljstvo sklopio do ovog mjeseca 18 izravnih pogodbi. Većina vrijednosti pogodbi otpada na HEP jer samo oni mogu raditi na svojoj elektroenergetskoj mreži. Od ostalih, najveću pogodbu je dobio GIP Pionir (4 mil. kn), za dodatne radove u Ulici Jankomir

http://www.poslovni.hr/57303.aspx
 
Save
Like Like
#463 ·
Promet dm-a povećan za 16 posto

U protekloj poslovnoj godini dm je imao 16 milijuna kupaca, milijun više nego u prethodnoj te trenutno zauzima oko 20 posto hrvatskog tržišta kozmetičke i drogerijske maloprodaje
Maloprodajni lanac dm Hrvatska u poslovnoj 2006./2007. godini, koja za tu tvrtku završava u rujnu, zabilježio je porast prometa u odnosu na godinu ranije za 16 posto, na više od 1,28 milijardi kuna, rekao je na današnjoj konferenciji za novinare direktor dm-a Hrvatska Mirko Mrakužić. Obzirom da cjelokupna bilanca dm-a za netom završenu poslovnu godinu još uvijek nije gotova, točni podaci o visini dobiti iz poslovne 2006./2007. godine još uvijek se ne znaju, ali Mrakužić je kazao kako bi dobit trebala iznositi nešto više od 80 milijuna kuna, odnosno trebala bi biti približno na razini iz prethodne godine. U protekloj poslovnoj godini dm je imao 16 milijuna kupaca, milijun više nego u prethodnoj te trenutno zauzima oko 20 posto hrvatskog tržišta kozmetičke i drogerijske maloprodaje, istaknuo je. Proteklu poslovnu godinu dm-a, među ostalim, obilježile su i gotovo 70 milijuna kuna vrijedne investicije, od kojih je najveća, od gotovo 38 milijuna kuna, bila investicija u proširenje distribucijskog centra u Zagrebu. Istodobno, otvoreno je ukupno 11 novih prodajnih mjesta i obnovljena su 4 postojeća te je zaposleno 142 novih zaposlenika. Tako je kraj poslovne godine dm dočekao s ukupno 94 prodajna mjesta te ukupno 730 zaposlenih. Prosječna plaća zaposlenika dm-a pak u protekloj je poslovnoj godini povećana za 5 posto te je iznosila 6.733 kuna, što je, prema Mrakužićevim riječima, jedan od razloga što je na nedavnoj anketi portala mojposao.net dm Hrvatska zauzeo drugo mjesto na ljestvici najpoželjnijih poslodavaca u Hrvatskoj. Među planovima za narednu godinu direktor dm-a Hrvatska je istaknuo zadržavanje razine prometa na približno jednakoj razini kao i u 2006./2007., otvaranje 20-tak novih prodajnih mjesta, kao i ulaganja od oko 60 milijuna kuna u Hrvatsku, ali i regiju, s obzirom da je dm Hrvatska podrška širenju Grupe dm.

http://www.poslovni.hr/57341.aspx
 
Save
Like Like
#464 ·
hercegovac_nin0 said:
omg 30000:O ovde od 1000 do 1500! a univerzitet do 5000 eura
ali sve ti to drzava plati! a knijge sve zajedno je oko 600 eura!

ko to onda u USA placa????? nemoze svak platit 30000 dollara
Click to expand...
zavisi od skole do skole. Zavisi jel privatna skola ili nije. Ja idem u St. Louis University i to je privatna jesuit skola, znaci da je skuplja. Meni skola i drzava daju stipendije koje su vrijedne oko $16000 a ostalo na kredit. Kredit se ne placa dok se skola ne zavrsi. ako je public skola onda kosta mnogo manje, ali ti nedaju toliko para pa opet nekako ispane slicno.

Za neke ljude se ne isplati zato sto kad zavrse skolu zarade mozda $25-35k godisnje i onda otplacuju 20 godina. Inzinjeri pocinju sa oko $50k godisnje tak da se isplati. Boeing dosta ljudi zaposli iz moje skole i oni pocinju sa oko $70k.

Inzinjeri dosta puta ne moraju placati skolu ako idu dalje od Bachelors (4 godine) zato sto rade dosta research za skolu.
 
#465 ·
^^30,000!! Jebemti!! Godisnje moras toliko platit za St. Louis University. Ja placam oko 6,000 za University of Toronto, plus knijge za 5 predmeta, oko 100-200 po komadu. I to je meni skupo!! haha blago meni:lol:
 
Save
Like Like
#466 ·
Eh....kako je meni super.
Ja san upa na fax (Mechanical Engeneering - FESB Split) sa punim državnim subvencijama, dakle besplatno. Inaće se jedna godina (dva semestra) se plaća oko 1000$. Još k tome sve knjige izdaje sam fakultet...30-40$ po komadu. A ako ti je to preskupo, u kopirnici možeš kupit kopirane knjige za nekih 5-6$ po komadu....hahaha... :lol:

Još k tome na X-ici (student ID card) svaki misec imam 50$ subvencija (oni koji žive van splita dobiju i po 130$) za hranu u menzama.
Evo, danas san si za doručak doma donija 8 čokoladnih krafni i 3 čokoladna mlijeka za smiješna 2$ :nuts:

I love this country.... :) :) :)
 
#467 ·
Coffee Stain said:
^^30,000!! Jebemti!! Godisnje moras toliko platit za St. Louis University. Ja placam oko 6,000 za University of Toronto, plus knijge za 5 predmeta, oko 100-200 po komadu. I to je meni skupo!! haha blago meni:lol:
Click to expand...
nije bas $30,000 ali tuda je. ja ove godine cu platiti mozda $33,000 zato sto imam 23 credits (Jedan predmet je 3 credits). Mislim da je mozda 28000 plus njihove fees pa ispane 29,000 za ljude koji uzmaju 12-18 credts po semesteru.


evo naso sam na stranici:

Undergraduate $ 28,480
Graduate $ *845
Graduate Business (MBA one year/full-time) $ 47,785
Graduate Business
(MBA professional/part-time, MACC, MSF) $ *840
Law (full-time) $ 31,600
Medical $ 42,140
MSW $ *740
Professional Studies $ *535
* per credit hour


uglavnom svake godine je skuplje i skuplje. Ja sam poceo u 04 i tada ja mislim da je bilo $23-24,000. ali eto oni sada prave stadion za kosarku i jos jednu ogromnu zgradu za research. placaju nesem basketball coach milione dollara.
 
#468 ·
Hrvatska postaje najveće gradilište u Europi
Piše: N. Horvat
Foto: Igor Sambolec/ Cropix

Image


Udruge upozoravaju da Vlada na obali aktivira građevinska područja za tri milijuna ljudi

RIJEKA - Ako struka i udruge ne natjeraju politiku na drukčiji odnos prema prostoru, najvredniji dio hrvatskog teritorija postat će vlasništvo stranaca, upozorile su otvorenim pismom arhitekte okupljenje na kongresu u Opatiji jadranske udruge Plavi forum i Odbor za zaštitu od nekontrolirane urbanizacije. Naša će država, tvrde, sljedeće desetljeće biti najveće gradilište u Europi jer su prostorni planovi “dimenzionirali” Hrvatsku na 16 milijuna ljudi. U najužem zaštićenom obalnom području vlada dopušta aktiviranje građevinske zone za novih tri milijuna ljudi i olako nasjedamo investitorima koji pod krinkom turističkog razvoja grade stanove za tržište.

- Velikim mešetarima pogoduje i država. Dokaz tome je novi Zakon o prostornom planiranju i gradnji u koji je ministrica Matulović-Dropulić “zaboravila” ozakoniti normative i kriterije prostornog planiranja, dakle donijeti zaštitne mehanizme kakve su na vrijeme utvrdili naši susjedi. Očita je namjera zakonodavca da političkoj proizvoljnosti omogući da i dalje dominira nad strukom i općim dobrom, kaže prof. Damir Franolić u ime Plavog foruma.

Dodaje da su do ovih alarmantnih pokazatelja o namjeri brutalnog građevinskog napada na obalu došli analizom prostornih planova po jadranskim gradovima i općinama i ti su podaci poznati resornom ministarstvu. Iz svega zaključuju da su neki politički krugovi i s njima povezani interesni lobiji prepoznali hrvatski prostor, posebno Jadran i Zagreb, kao predmet špekulacije.

U toj otimačini sudjeluje i dio struke koja se stavila u funkciju raznih interesnih grupa. Licemjernost političara i državnih činovnika ide tako daleko da krivnju za devastaciju prebacuju na građane koji su prodavali zemljišta, a ne na one koji su planovima omogućili divlju urbanizaciju, zaključuje Franolić.

http://www.jutarnji.hr/dogadjaji_dana/clanak/art-2007,10,18,udruge_betonizacija,94717.jl
 
Save
Like Like
#469 ·
UN Security Council - 2008 & 2009
NATO Membership - 2008
European Union - 2009

Thinks look bright for Croatia :eek:kay:

Croatia proud at becoming UN Security Council member
The Associated Press
Published: October 17, 2007

ZAGREB, Croatia: Croatia on Wednesday relished its election into the U.N. Security Council, and officials said it proved that a country considered a trouble spot just 15 years ago could now be accepted as part of the West.

"It is the highest moment in Croatia's international position since its international recognition" in 1992, Sanader said.

Croatia won a seat Tuesday on the powerful U.N. body as non-permanent member, along with Libya, Vietnam, Burkina Faso and Costa Rica. Their two-year term starts on Jan. 1. The 15-member body has only five permanent members.

"It is a great honor and a great obligation," Prime Minister Ivo Sanader said. "It is an honor for Croatia to turn from a crisis area to co-participant in deciding about other crisis spots in the world in such a short period of time."

Croatia was on the agenda of the U.N. Security Council and a topic of several of its resolutions since 1991, when it fought a war with its rebel Serbs, who opposed its independence from the former Yugoslavia.

The country was recognized in 1992, but the war only ended in 1995 and Croatia was still isolated by the West until 2000 because of its nationalist policies. Since 2000, when the first pro-Western government took power, Croatia has moved closer to achieving its goal of joining the West — it is negotiating membership in the European Union and could be invited next year to join NATO.

President Stipe Mesic also said the election was an "exceptional recognition of Croatia and its foreign policy."

http://www.iht.com/articles/ap/2007/10/17/europe/EU-GEN-Croatia-UN.php

:cheers2: :cheers2: :cheers2: :cheers2: :cheers2:
 
Save
Like Like
#470 ·
Vlada: Rekordna i ovogodišnja turistička sezona, prihodi veći od sedam milijardi eura :) :) :cheers:

Image


I ovogodišnja je turistička sezona bila rekordna po broju gostiju i prihodima od turizma, koji se do kraja godine očekuju u iznosu većem od sedam milijardi eura, a u 2008. očekuje se daljnje povećanje broja gostiju i prihoda tri do pet posto, izjavio je danas ministar turizma Božidar Kalmeta na sjednici Vlade.

Vlada je prihvatila izvješće o analizi ovogodišnje turističke sezone te prijedlog programa pripremnih i provedbenih aktivnosti za iduću godinu, čestitajući svima u turističkom sektoru na kvalitetno odrađenom poslu.

Ministar Kalmeta izvijestio je da je u glavnome dijelu turističke sezone, koja još traje, zabilježeno povećanje dolaska turista osam posto, a noćenja šest posto u odnosi na lani.

Istaknuo je da se do kraja godine očekuje sedam milijardi eura prihoda od ovogodišnje sezone (2003. prihodi su bili nešto više od pet milijardi eura).

Kalmeta je naglasio da se još bolji rezultati očekuju od sezone iduće godine, posebno kroz daljnje podizanje kvalitete turističke ponude i jačanje suradnje javnog i privatnog sekta, pri čemu se očekuje povećanje broja turista i prihoda tri do pet posto.

"Hrvatska je danas nadaleko prepoznata kao poznato i razvijeno turističko tržište i ne trebamo strepiti za našu budućnost u turizmu", poručio je Kalmeta.

Zadovoljstvo turističkom sezonom izrazio je i premijer Ivo Sanader, te pozvao na veće napore u suzbijanju sive ekonomije u turizmu, budući da bi se, pribroje li se prihodima od turizma i oni u 'sivoj zoni', ukupni prihodi kretali između devet i deset milijardi eura.

Ministar poljoprivrede Petar Čobanković iznio je podatke istraživanja koje je provelo njegovo ministarstvo i Ministarstvo turizma, a po kojima je u više od 500 turističkih objekata 83 ili 84 posto hrane i pića domaćega porijekla.

Premijer Sanader čestitao je Čobankoviću na naporima koje je uložio da se u Hrvatsku konačno vrate lipicanci oteti na početku Domovinskoga rata, uvjeren da će i ti hrvatski rasni konji biti turistička atrakcija.

http://www.vecernji.hr/home/manager/2937074/index.do
 
#472 ·
Sezona okrunjena brojnim nagradama

KAD SE SVE ZBROJI UNATOČ LOŠIJEM STARTU,
HVARSKI TURIZAM ZABILJEŽIO DOBRE REZULTATE

Uspjeh hvarskog turizma potvrđuju i dobivena priznanja za najbolje turističko mjesto od 5000 do 10 tisuća stanovnika na Jadranu, te proglašenje za Turističkog prvaka Hrvatske od HGK-a i HRT-a

Turizam je očito nepredvidiv, a Hvar najbolji primjer ovogodišnje turističke sezone na Jadranu. Njegovo početno kaskanje zbog niza promjena u turističkoj ponudi grada komentirali su brojni mediji kojima je to bio dobar povod za nizanje "alarmantnih" vijesti. Novoizabranoj predsjednici TZ-a Hvara Vinkici Karković-Colombo nije bilo baš lako odgovarati na brojna pitanja novinara i televizijskih ekipa koji su Lucićevu gradu prognozirali tako lošu turističku sezonu.
Image
- Izgledalo je da će početna nepopunjenost grada uvjetovana novom ponudom skupljih hotelskih kapaciteta 'Sunčanog Hvara' narušiti dugu turističku tradiciju omiljenog odredišta brojnih gostiju, ali srećom Hvar je otporniji nego što se to pretpostavljalo. Eto, u prvih devet mjeseci smo ostvarili 451.844 noćenja, što je zapravo 97,61 posto lanjskih rezultata, ali i neusporedivo bolje financijske efekte. U rujnu smo, primjerice, zabilježili čak 9 posto više noćenja u odnosu na prošlu godinu - kazala je predsjednica Karković-Colombo.
Uspjeh hvarskog turizma potvrđuju i dobivena turistička priznanja u Bolu, gdje je osim za najbolje turističko mjesto od 5 tisuća do 10 tisuća stanovnika na Jadranu, Hvar proglašen Turističkim prvakom Hrvatske od HGK-a i HRT-a. Tim nagradama treba pribrojiti i 2. mjesto u izboru najuređenijeg turističkog grada SDŽ iz Baške vode. Međutim, novinari su najčešće isticali skupoću turističke ponude i loš početak sezone.
- Opovrgavala sam navode o pretjeranim cijenama jer su one u privatnom smještaju, lokalnim restoranima i kafićima uglavnom odgovarale prošlogodišnjima. Uvijek sam govorila da trebamo pričekati kraj ljeta za pravu analizu, ne krijući postojanje niza problema i nedostatka u turističkoj ponudi Hvara, posebice neprestano povećanje smještajnih kapaciteta u privatnom smještaju - dodala je prva žena hvarskog turizma, koja je oduševljena što je sezona u gradu pod Španjolom okrunjena I. hrvatskim kongresom ruralnog turizma, ali i vrijednim nagradama koje su ponos, ali i velika obveza za nadolazeću 2008. godinu.
 
#473 ·
PLINOVOD BOSILJEVO - SPLIT

Započinje plinifikacija Like i Dalmacije

Image



Ugovorom za izgradnju magistralnog plinovoda Bosiljevo-Split, koji je danas potpisan u Zagrebu, stvoreni su svi preduvjeti za početak radova na tom magistralnom plinovodu čime počinje plinofikacije Like i Dalmacije, priopćeno je iz Plinacroa

Ugovor su potpisali Branko Radošević, predsjednik i Dragica Krpan, članica Uprave Plinacra, te direktor zagrebačke Montmontaže Vlado Žibrat, ovlašteni partner za potpisivanje ugovora Poslovne udruge koju još čine STSI - Integrirani tehnički servisi, ZM Montag, Monter SM i Montig PIM iz Zagreba te splitski Konstruktor inženjering.

Prva dionica plinovoda od Podrebra kraj Bosiljeva, gdje će se obaviti spajanje na već izgrađeni magistralni plinovod Pula-Karlovac, do Josipdola duga je 29 kilometara, a uvođenje u posao i gradnja plinovoda počet će, kako je planirano, već 30. listopada ove godine. Radovi će prema terminskom planu biti gotovi za osam mjeseci.

Plinovodni sustav Like i Dalmacije najvažniji je i najveći projekt drugog investicijskog ciklusa izgradnje i modernizacije plinskoga transportnog sustava u koji će Plinacro uložiti ukupno 443 milijuna eura.

Potpisivanju ugovora prethodio je međunarodni javni natječaj koji je proveden prema vodiču za nabavu Europske investicijske banke, a ponuda domaće Poslovne udruge ocijenjena je najpovoljnijom.

Udruga domaćih tvrtki dosad je uspješno izgradila plinovode Slavonski Brod-Kutina, Zagreb Istok-Kutina, Lučko-Ivanja Reka i najveću dionicu magistralnog plinovoda Pula-Karlovac od Delnica do Draganića.


Hina
utorak, 23.10.2007
 
Save
Like Like
#474 ·
SinCity said:
Hrvatska postaje najveće gradilište u Europi
Piše: N. Horvat
Foto: Igor Sambolec/ Cropix

Image


Udruge upozoravaju da Vlada na obali aktivira građevinska područja za tri milijuna ljudi

RIJEKA - Ako struka i udruge ne natjeraju politiku na drukčiji odnos prema prostoru, najvredniji dio hrvatskog teritorija postat će vlasništvo stranaca, upozorile su otvorenim pismom arhitekte okupljenje na kongresu u Opatiji jadranske udruge Plavi forum i Odbor za zaštitu od nekontrolirane urbanizacije. Naša će država, tvrde, sljedeće desetljeće biti najveće gradilište u Europi jer su prostorni planovi “dimenzionirali” Hrvatsku na 16 milijuna ljudi. U najužem zaštićenom obalnom području vlada dopušta aktiviranje građevinske zone za novih tri milijuna ljudi i olako nasjedamo investitorima koji pod krinkom turističkog razvoja grade stanove za tržište.

- Velikim mešetarima pogoduje i država. Dokaz tome je novi Zakon o prostornom planiranju i gradnji u koji je ministrica Matulović-Dropulić “zaboravila” ozakoniti normative i kriterije prostornog planiranja, dakle donijeti zaštitne mehanizme kakve su na vrijeme utvrdili naši susjedi. Očita je namjera zakonodavca da političkoj proizvoljnosti omogući da i dalje dominira nad strukom i općim dobrom, kaže prof. Damir Franolić u ime Plavog foruma.

Dodaje da su do ovih alarmantnih pokazatelja o namjeri brutalnog građevinskog napada na obalu došli analizom prostornih planova po jadranskim gradovima i općinama i ti su podaci poznati resornom ministarstvu. Iz svega zaključuju da su neki politički krugovi i s njima povezani interesni lobiji prepoznali hrvatski prostor, posebno Jadran i Zagreb, kao predmet špekulacije.

U toj otimačini sudjeluje i dio struke koja se stavila u funkciju raznih interesnih grupa. Licemjernost političara i državnih činovnika ide tako daleko da krivnju za devastaciju prebacuju na građane koji su prodavali zemljišta, a ne na one koji su planovima omogućili divlju urbanizaciju, zaključuje Franolić.

http://www.jutarnji.hr/dogadjaji_dana/clanak/art-2007,10,18,udruge_betonizacija,94717.jl
Click to expand...
I think you are overvaluing your country. France, Italy, Spain, Portugal, Greece have much larger coastline, and nothing devastating has happened to them. They were not sold out to foreigners, and so you wont be (not to mention that they have longer tourism tradition, with better infrastructure).

Your press (by my opinion) is too populist/ nationalistic.
 
#475 ·
rekec(SLO) said:
I think you are overvaluing your country. France, Italy, Spain, Portugal, Greece have much larger coastline, and nothing devastating has happened to them. They were not sold out to foreigners, and so you wont be (not to mention that they have longer tourism tradition, with better infrastructure).

Your press (by my opinion) is too populist/ nationalistic.
Click to expand...
Well not really, just look at what Spain has done to its coast. We should take care that it doesn't happen to our small coast.

With the press note, I agree!
 
#476 ·
snupix said:
Well not really, just look at what Spain has done to its coast. We should take care that it doesn't happen to our small coast.

With the press note, I agree!
Click to expand...
This is true:). Croatia is not nearly as overcrowded as Italy and Spain are.

But believe me it will certainly happen, that most of the coast will be built, and that most of the money will go to Germans, Austrians. Your government will certainly allow a lot of construction, due to EU integration. Same thing is happening to us. Bled, Prekmurje, Bela Krajina were literally sold out to British people.

p.s.: Im sorry for my 2 posts (about coastline and peljesac), i came drunk from party:lol:
But i still think that Croatian press is too sensationalistic/nationalistic. Like the panic they created about 20% votes that went to Zmago Jelinčič Plemeniti (I voted for him, because i didnt like other candidates, and he is the funniest:lol: )
 
#477 ·
SkandJet privukao Šveđane

Broj turista iz skandinavskih zemalja do kraja ove godine vjerojatno će premašiti 300 tisuća, a iznimno dobre zrakoplovne veze potaknula su trojica biznismena s naših prostora


PIŠE MARIJAN DŽAMBO
Image
Broj turista iz Skandinavije u Hrvatskoj do kraja ove godine najvjerojatnije će premašiti 300 tisuća. Vode Šveđani s više od 130 tisuća, a opasno "nadiru" i financijski vrlo moćni Norvežani. Posljednjih godina iznimno dobre zrakoplovne veze s destinacijama na Jadranu sve češće ih odvode na odmor u našu zemlju. Glavni "krivci" za takav masovni prodor Skandinavaca na Jadran su Saša Đaković, Haris Nuspahić i Željko Ribić, vlasnici aviogrupe ScandJet iz Göteborga. Ovi momci "naše gore lišće", od kojih su prva dvojica piloti, a Ribić je inženjer u autoindustriji, samo prošle godine na Jadran su uputili čak 240 zrakoplova i u njima prevezli čak 40 tisuća putnika.
— Postali smo, bez konkurencije — kazuje Đaković — najjača aviogrupa u Europi. Postoje još dvije, jedna u Engleskoj, a druga u Njemačkoj koje su osjetno slabije od nas. Zapravo, radi se o specifičnoj kompaniji koja je osmislila vlastiti model organiziranja čarter letova. Turističkim agencijama i turoperatorima koji zbog velikog rizika nerado zakupljuju zrakoplove, ponudili smo da u zrakoplovima, koje mi iznajmljujemo od velikih kompanija, kao što je SAS, od nas, po cijenama kao da su oni iznajmili cijeli zrakoplov, zakupljuju samo dio mjesta, a mi im određujemo destinacije i vrijeme letenja.
Najjača aviogrupa

Turoperatori nemaju nikakva rizika. Uz to, povezujemo ih s agencijama i hotelijerima u Hrvatskoj, pojašnjava model poslovanja SkandJeta, njegov autor Saša Đaković. U Švedskoje završio školovanje za komercijalne i civilne letove. Godinu i pol letio je u Americi, pola godine u Makedoniji, a ideja o ScandJetu rodila se dok je koordinirao flotu od 17 zrakoplova koja je noću prevozila poštu diljem Švedske.
Tvrtku je s deset tisuća eura utemeljio 2002. godine. U međuvremenu su mu se pridružili Nuspahić i Ribić. Dvije godine kasnije pokazalo se da je u tim zrakoplovima svaki treći putnik Šveđanin koji putuje na odmor u Hrvatsku.
— Posao smo proširili na Norvešku i Dansku. Ponosimo se što se naša tvrtka, a nije nam to bilo lako kao strancima, u konkurenciji više od 20 tisuća kompanija, našla na 63. mjestu najbrže rastućih kompanija u Švedskoj — kaže Saša Đaković.


Osam tisuća nautičara
ScandJet lani je odradio čak 57 posto svih čarter-letova iz Skandinavije. Osobito je kod Skandinavaca na cijeni nautički turizam. Zrakoplovi te kompanije godišnje na hrvatski dio Jadrana prevezu najmanje osam tisuća nautičara.


Do Jadrana cijelu godinu
Za sada Skandinaviju povezujemo s Pulom, Zadrom, Splitom i Dubrovnikom. Ambicija je da te čarter-letove za Jadran produljimo na cijelu godinu, kaže Đaković. Izvrsno surađuju s Hrvatskom turističkom zajednicom
 
#478 ·
MMF: OSLABITE KUNU JER VAM PRIJETI SLOM

Hrvatska je nakon Libanona druga zemlja po udjelu kredita u stranim valutama u ukupnoj zaduženosti. Stanje je slično onomu kada je 1996. došlo do sloma azijskog tržišta. Stanje u Hrvatskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj i Srbiji po svim je makroekonomskim pokazateljima slično ...

... ili puno gore od stanja koje je kulminiralo 1996. slomom azijskog tržišta i golemim gubicima u Koreji i istočnoj Aziji.

Usporedba osnovnih makroekonomskih pokazatelja otkriva da je u četiri spomenute države manjak u razmjeni s inozemstvom dvostruko veći nego što je bio u Aziji, vanjski dug veći je 20 posto, gospodarski je rast niži nego što su ga imale azijske zemlje, veća je stopa inflacije, a veće devizne rezerve jedini su segment u kojima spomenute države imaju prednost pred Azijom.

Takvu usporedbu povukao je ekonomski odjel MMF-ova ureda u Europi, čiji su analitičari početkom ovoga tjedna objavili stručni rad pod imenom "Ranjivost zemalja u razvoju u jugoistočnoj Europi – Ima li mjesta zabrinutosti".

Oglasi:


MMF je izdvojio četiri najrizičnije tranzicijske države, čije teškoće ne može dovoljno ublažiti ni postupak pristupanja EU. Nakon Libanona, Hrvatska je druga zemlja u svijetu po udjelu kredita u stranim valutama u ukupnoj zaduženosti.

Najproblematičnije razdoblje u njezinu razdoblju spominje se period između 2000. i 2006. godine, koje karakteriziraju visok rast zaduženosti i niska efikasnost investicija. Bez obzira na to što su Hrvatska i baltičke države imale sličnu razinu investicija, u nas je došlo tek do umjerenog rasta, institucionalno okruženje nije bilo dobro, velik je utjecaj javnog sektora i usluga koje nisu izložene tržištu. Ranjivost je dostigla razine koje u drugim državama nisu održive, piše Večernji list.

http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=17841&Itemid=59
 
Save
Like Like
#479 ·
rekec(SLO) said:
But i still think that Croatian press is too sensationalistic/nationalistic. Like the panic they created about 20% votes that went to Zmago Jelinčič Plemeniti (I voted for him, because i didnt like other candidates, and he is the funniest:lol: )
Click to expand...
Panic? Are you kidding? Jelinčič is a joke, no panic here, mate. The thing is, it was kind of disappointing to see he has so many supporters over there. But he’s your politician, have fun.

He can do no harm to Cro. After all, what action against Crows he could try that Rupel hasn’t already tried?
 
#480 ·
Zanovijetalo said:
Panic? Are you kidding? Jelinčič is a joke, no panic here, mate. The thing is, it was kind of disappointing to see he has so many supporters over there. But he’s your politician, have fun.

He can do no harm to Cro. After all, what action against Crows he could try that Rupel hasn’t already tried?
Click to expand...
Well VETO on EU membership is one thing for sure:lol: But seriousely what is happening now is only because elections in Slovenia and in Croatia. Same as always:lol::lol:

Stronger actions "against" Croatia will certainly take place next year, when Janša (his name is actually Ivan, but he is called Janez:lol::lol::lol:) will try to show voters how powerful Slovenia is:lol::lol:

p.s.: Since we are both Slovenes, and Croats quite nationalistic nations (Slovenia is too little, by mine opinion), they will probably not solve our border issues, because politicians can get a lot of votes, if they show how they will put other country to knees and say "We are bosses !!":lol::lol:
 
461 - 480 of 501 Posts
Status
Not open for further replies.
You have insufficient privileges to reply here.
About this Discussion
500 Replies
53 Participants
Last post:
edolen1
SkyscraperCity Forum
posts
146M
members
1.1M
Since
2002
A truly global community dedicated to skyscrapers, cities, urban development, and the metropolitan environment. Join us to share news, views and fun about architecture, construction, transport, skylines, and much more!
Full Forum Listing
Explore Our Forums
Infrastruktura drogowa General Photography Obras públicas e Lançamentos imobiliários DN Archives Transport miejski i regionalny